„Bibliografija članaka Hrvatskog glasnika 2003 – 2017“ naziv je publikacije Hrvatskog građanskog društva Crne Gore koja je promovisana u petak u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Ova specifična publikaciji će biti od posebnog značaja za istraživače, novinare, pojedince, čitaoce koji će na jednom mjestu naći registar tema objavljenih u Hrvatskom glasniku od 2003. godine do 2017.
O publikaciji su govorili bibliotekarka iz Kotora Ruža Danilović, turistički radnik iz Dubrovnika Neven Jerković, i njen urednik Tripo Šubert.
U uvodnoj riječi moderatorka Marina Dulović kazala je da je u ovom pregledu objedinjeno tri hiljade naslova, 1900 tema sa 190 autora iz 150 brojeva.tokom 15 godina izlaženja časopisa “Hrvatski glasnik”, koji je svjedočanstvo jednog vremena, ljudi i događaja.
„Svaka vrsta bibliografije, bilo da se radi o personalnoj, specijalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, donosi sistematski sređen popis radova, članaka, knjiga ili drugog bibliotečkog materijala, koji je objavljen u određenom vremenskom rasponu i to, najčešće, uz poštovanje međunarodnog, standardnog bibliografskog opisa za svaku vrstu građe ponaosob. Ova publikacija, bibliografija usmjerena na pružanje što bržih i efikasnijih informacija savremenim korisnicima. Ogroman trud, nemjerljiv obim poslova koji je prethodio finalizaciji bibliografije, kvalitet i broj objavljenih radova, kredibilnost časopisa Hrvatski glasnik, istrajnost i posvećenost urednika, novinara, redakcija i svih onih koji su učestvovali na bilo koji način u pripremi časopisa, uvijek stoje kao stožer oko kojeg se gradi interesantna priča.
Tripo Šubert je spiritus movens izdavačke djelatnosti HGD i mjesečnika Hrvatski glasnik, a njegov ogromni motiv da bibliografija Hrvatskog glasnika ugleda svjetlost dana je činjenica da je to dugovao onima sa kojima je otpočeo projekat Hrvatskog glasnika, Tomislavu Grgureviću, prvom uredniku časopisa i Dariju Musiću, saradniku u Glasniku, te saradniku i koautoru na ovoj bibliografiji. Nažalost, oni nisu dočekali da vide ovu luksuznu publikaciju, ali sam uvjerena da bi bili zadovoljni, ponosni i zahvalni što je gospodin Šubert čitav posao uspješno doveo do kraja” – kazala je Ruža Danilović.
Neven Jerković dugogodišnji saradnik časopisa “Hrvatski glasnik” i turistički radnik iz Dubrovnika predstavljajući publikaciju ukazao je na značaj bibliografije kroz problematiku sa kojom se susretao, tokom istraživanja teme kruzing putovanja čiji serijal od 54 članaka pod nazivom „Povjest brodskih, kruzing putovanja u Boki kotorskoj” objavljuje Hrvatski glasnik u zadnjih šest godina .
„Istražujući mnogobrojne arhive duž cijele Evrope došao sam do svih mogućih podataka koji su se mogli odnositi na naša dva grada, Dubrovnik i Kotor upravo zahvaljujući bibliografiji i sređenoj arhivi. U istraživanju domaćih arhiva sam nailazio na problem nedovoljno sređene bibliografske građe, što je iziskivalo daleko više uloženog vremena, truda i rada. Dolazio sam do svih informacija, ali je bilo potrebno mnogo više snage i energije. Tada u našim arhivima nije postojala publikacija poput ove bibliografije članaka.
Nažalost, jedan od glavnih poluga cijelog projekta Dario Musić nije dočekao ovaj trenutak, ali njegov rad ostaje trajno obilježen, ne samo u ovoj bibliografiji, nego u cjelokupnoj novijoj izdavačkoj djelatnosti Hrvata Boke Kotorske. Ne treba zaboraviti ni sve ostale urednike. Svi oni su utkali jedan svoj kvadratić u mozaik koji sad imamo pred sobom. Rad Tripa Šuberta se i te kako osjeća u cjelokpunom djelovanju HGD, pa tako i u izradi ove bibliografije. On je svima nama, saradnicima, uvijek bio neumorna lokomotiva koju ponekad nije bilo lako pratiti. Uvijek nam je bio i ostao nedostižn uzor” – zaključio je Neven Jerković.
Urednik publikacije Tripo Šubert objasnio je na koji način su on i Dario Musić krenuli od ideje do realizacije publikacije.
„Dario Musić i ja imali smo često muke da zadovoljimo zahtjeve pojedinih čitalaca, institucija, pojedinaca, koji su željeli da znaju gdje je neka tema objavljena, da li je objavljena, koje godine i u kojem broju. Morali smo da prelistavamo Glasnike unazad i tako izgubimo puno vremena, pa smo odlučili da napravimo registar tema kako bi smo lakše došli do odgovora. Počeli smo to u 2016. godini i negdje u drugoj polovini smo obradili 136 Glasnika, prikazali naslovnice, kao i teme koje su obrađene u tim Glasnicima, nadajući se da smo uradili ono što je trebalo. Nakon što nas je Dario napustio zauvjek, nastavio sam da radim sam i došao do 150-tog broja. Ustanovio sam da ni to nije baš pravi put, pa sam odlučio da pravim jedan registar autora po abecednom redu sa tačno naznačenim brojem strana u ovoj publikaciji i broju Glasnika. Ako će pomoći istraživačima, institucijama i pojedincima da lakše dođu do odgovora, postigli smo glavni cilj” – kazao je Šubert, koji se posebno zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore koji su podržali ovaj projekat i omogućili štampanje publikacije.
Jerković: Prvi brod na kružnom putovanju u Dubrovniku došao je 15. avgusta 1844. godine, u Kotoru dan poslije
Zanimljivo da u Dubrovniku i Kotoru nije do sada bilo ozbiljnog sistematskog istarživanja jedne od njegovih zajedničkih dominantnih gospodarskih djelatnosti, prihvat brodova, a kako zbog više razloga, pomalo ali sigurno netragom nestajao arhivski materijali posebno fotografski iz privatnih zbirki ali i nekadašnjih društvenih, državnih bilo je krajnje vrijeme da se neko uhvati ukoštac sa ovim zanimljivim istraživanjima.
Puno sam materijala nalazio odbačenog u smeću. Novopečeni vlasnici turističkih agencija koji su jedini imali profesionalne fotografe koji su pratili brodska kružna putovanja nego općenito turizam na ovim prostorima, oni kada su privatizirali te putničke agencije prvo su se riješili ogromne arhivske građe koja je završila na smetlištu. Doslovno ulazio sam u kontejnere jer je bilo ili da ti kruna padne sa glave ili da to propadne…
Zajednička crta većine mojih istraživanja temelji se na velikom broju organizovanih brodskih, kruzing putovanja između dva svjetska rata i kasnije u kojima su brodovi u istom danu uplovljavali u Dubrovnik ili Kotor, te prazni plovili između njih, dok su putnici autobusima imali organizovane izlete iz prve iskrcajne u drugu ukrcajnu luku, iz Dubrovnika u Kotor ili iz Kotora prema Dubrovniku.
Prvi brod na kružnom putovanju u Dubrovniku došao je 15. avgusta 1844. godine. To je jedno od prvih zabilježenih turističkih, brodskih putovanje u svijetu. Mi smo ponosni što je taj brod prvi došao u Dubrovnik, ali iz Dubrovnika produžio u Kotor. Kada zbrojite tih 170 godina, shvatite koliko je profesija utkano u sve to zajedno. Danas, da bi se brod na kruzing putovanju prihvatio u luku, potrebno je 40 specijalizovanih profesija da ta luka osigura i školuje. Mi smo ih tokom tih 170 godina stvorili i zato nije slučajno da se vrate nama poslije svih problema na ovim prostorima, jer smo i mi u Dubrovniku, kao i vi u Kotoru, imali izgrađenu infrastrukturu” – objašnjava Jerković.
