Novi stalni izložbeni postav Biskupske palače u Dubrovniku svečano je otvoren u srijedu navečer na prvom i drugom katu zgrade u povijesnoj jezgri grada, a izložene su umjetnine od srednjega vijeka do 19. stoljeća iz kolekcije dubrovačkih biskupa.
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić izjavio je kako su se na proučavanju palače i njezina postava smjenjivale generacije povjesničara umjetnosti, arhitekata, građevinara, konzervatora i restauratora.
“Dubrovački biskupi, moji prethodnici na službi, također su povezani s ovim otvaranjem. Od biskupa Tome Jedrlinića, koji je najzaslužniji da je vlasteoska palača Sorkočevića sredinom 19. stoljeća kupljena za službenu rezidenciju dubrovačkih biskupa, preko biskupa mučenika Josipa Carevića, koji je početkom 30-ih godina prošloga stoljeća kao pasionirani ljubitelj umjetnosti utemeljio biskupsku pinakoteku i angažirao restauratore, pa do biskupa Severina Perneka, koji se zbog potresa morao iseliti, ali se pobrinuo da pinakoteka nastavi djelovati u prizemlju, kako vrijedna djela ne bi ostala skrivena od očiju ljubitelja umjetnosti“, podsjetio je biskup Uzinić.
Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, koji je uz dizajnera Mirka Bausa i povjesničara umjetnosti Nikolu Bojića autor novoga postava, izjavio je kako je riječ o ‘novoj-staroj’ kulturnoj ustanovi, budući da je biskupska pinakoteka utemeljena još 1930.-ih godina i djelovala je do Domovinskog rata.
“Ovo je živuća palača, jer u njoj biskup živi, i dijelom je otvorena za javnost, a nikako nije muzej. Novi postav nudi novo čitanje već poznatih umjetničkih djela i izlaganje nekih novih. Uglavnom je riječ o slikama i kipovima iz kolekcije dubrovačkih biskupa“, rekao je Viđen. Dodao je kako je, uz izloženu zbirku, i sama palača eksponat.
Podsjetio je kako je palača Sorkočević postala biskupska palač od sredine 19. stoljeća, te ocijenio kako je svakako reprezentativan spomenik dubrovačke stambene arhitekture u renesansi, a posebno u baroku“.
Otvaranjem novoga stalnog izložbenog postava Biskupske palače Dubrovnik je dobio novo kulturno žarište unutar gradskih zidina, nakon dovršene tridesetogodišnje obnove zgrade kao spomenika arhitekture. Namjera u je u budućnosti u stalni postav, uz prvi i drugi kat, uključiti i suteren zgrade kao lapidarij za predstavljanje arheoloških slojeva podzemlja katedrale.
S obližnjim Moćnikom katedrale novi postav djeluje kao jedinstvena cjelina pa će se s istom ulaznicom moći posjetiti obje građevine.
