Crna Gora mora biti veoma oprezna kada su u pitanju koncesije nad aerodromima i riješavanje statusa nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines da joj se ne bi dogodio slovenačni scenario. Poručio je to Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar iz Zagreba koji je najveći stručnjak u regionu za analize kretanja u industriji civilnog vazduhoplovnog transporta i redovni je kolumnista portala „Tangosix“ iz Beograda.
„Crnogorsko vazduhioplovstvo ima sve predispozicije da bude uspješna priča koja će donositi velik benefit Crnoj Gori. No, i Slovenija je imala predispozicije, sve je djelovalo bajkovito, pa je danas, zbog katastrofalnih poteza vlasti, dovedena u totalni vazduhoplovni kolaps. Hoće li Crna Gora naučiti na slovenskom primjeru?”- zapitao se Šćuric u juče objavljenom prvom dijelu svoje analize “Da li je Crna Gora naučila na fijsku Slovenije” objavljenom na portal Tangosix.
Vlada Slovenije privatizovala je prije tri godine nacionalnu aviokompaniju Adria Airways dajući je za izuzetno malu sumu novca njemačkom investicionom fondu 4K, sa ambicijom da novi vlasnik podmiri narsle dugove Adrije i izvede je na “finansijsku zelenu granu”. Sve to međutim, rezultiralo je nedavnim bankrotom Adrije koja je nakon 58 godina poslovanja, prestala sa radom i nestala sa evropskog neba, značajno smanjujući aviodostupnost Slovenije i njene vazduhoplovne veze sa ostatkom Evrope. Ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković prije nekoliko mjeseci govorio je o 4K fondu koji je odveo Adriju u bankrot, kao najvjerovatnijem novom partneru Vlade Crne Gore za Montenegro Airlines.
Slovenačka Vlada oba svoja aerodrome dala je u koncesiju pri čemu posao sa njemačkim Fraportom u Ljubljani ne ide ni izbliza kako je to bilo planirano i najavljeno, dok se izdavanje u zakup aerodroma Maribor kineskom konzorcijumu pretvorilo u pravu saobraćajnu i finansijsku katastrofu kada se koncesionar povukao iz posle, ne realizujući skoro ništa od svojih obaveza.
Šćuric je u svojoj analizi istakao da Aerodromi Crne Gore bilježe “vroglav rast” prometa u posljednjih nekoliko godina i da će 2018. završiti sa preko 2,65 miliona putnika u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, te direktnom avio-povezanošću cCrne Gore sa čak 42 destinacije u Evropi, Biskom i Srednjem Istoku tokom sezone, što je na nivou najuspješnijeg aerodroma u regiji – dubrovačkog. ACG su u posljednje tri godine uspjeli otvoriti čak 35 novih linija sa naših aerodroma, a za narednu godinu najavljuje se još nekiliko novih destinacija i pretvaranja sezonskih u cjelogodišnje linije.
“Posljednjih godina ACG su ozbiljno povećali konektiranost države. Prema podacima ACI Europe (Airport Council International) direktna zrakoplovna konektiranost Crne Gore povećana za 73,3% u posljednjih pet godina. Stoga ne treba čuditi da je glavni direktor ACI-a Europe Olivier Jankovec najavio i svoj dolazak u Crnu Goru u martu ili aprilu iduće godine.”- navodi Šćuric.
On ističe da urkos jakoj konkurenciji aerodrome u okruženju, ACG uspijeva da obezjedi stalni rast prometa koji u Podgorici iznosi od 16 do 21% godišnje, a u Tivtu od 10 do 15 posto, te da je Crna Gora sa omjerom od 4:1 u broju avioputnika prema broju stanovnika države, ubjedljivo prva u regionu bivše Jugoslavije. Hrvatski analitičar posebno ističe činjenicu da je Montenegro Airlines glavni partner ACG po broju prevezenih putnika sa naših aerodroma, i konstatuje da “posebno veseli da je Montenegro Airlines pokazao trend smanjenja dugova, rasta broja putnika, racionalnog poslovanja, i približavanja profitabilnosti.”
“Rezultati Aerodroma Crne Gore su istinski fascinantni. Stoga Crna Gora nije očajna, ona ne mora dati svoje aerodrome u koncesiju pod bilo koju cijenu. Konačno, sadašnji profit i trend rasta istog pokazuje da će Crna Gora u idućih 30 godina od aerodroma imati financijski benefit od 500-700 miliona eura. Odluči li se ipak Crna Gora dati svoja oba aerodroma u koncesiju onda treba i te kako tražiti veći benefit od ovog.”- smatra Šćuric.
Vlada inače, očekuje da joj budući konvesionar uplati najmanje 100 miliona eura avansa za zakupninu aerodroma, ustupi najmanje 10 odsto od svojih godišnjih prihoda kao varijabilni dio koncesione naknade i da u aerodrome investira najmanje 200 miliona eura. Analiza Vlade pokazala je da će koncesionar uz sva ta izdvajanja, tokom 30 godišnjeg zakupa naših aerodrome ostvariti za sebe profit od najmanje 800 miliona eura.
“Koncesionar neće imati razumijevanja prema strateški bitnim stavkama Crne Gore, pa ni prema Montenegro Airlinesu. Želi li vlast prodati Montenegro Airlines mora ga restrukturirati i akumuliranih skoro 90 miliona eura duga će morati preuzeti na sebe. Propadne li kompanija, ovaj trošak će i ovako ostati državi. Stoga nema previše smisla juriti u nebuloze prodaje sumnjivim kompanijama ako se Montenegro dobro razvija i ide u pravom smjeru. A oba ova slučaja ne treba gledati odvojeno, nego zajedno, jer oni jesu budućnost vazduhoplovstva Crne Gore.”- zaključio je Alen Šćuric.
