Preduzeće Pomorski saobraćaj sa Kamenara internim pravilnikom, zabranjuje svojim radnicima da se mimo odobrenja pretpostavljenog, obraćaju čak i državnim institucijama poput policije, inspkecije, sudova. Ta firma ima i interno uputstvo o postupanju zaposlenih u slučaju dolaska inspekcijskih organa na brodove ili u prostorije Pomorskog saobraćaja, a kojima zaposlenima zabranjuje da sarađuju sa inspekcijama, čak i kada inspektori od njih traže da daju službene izjave.
Pokazuju to „Odluka o identifikaciji pojava i postupanja koje se smatraju za povrede rade obaveze u doo Pomorski saobraćaj Kamenari“, odnosno „Uputstvo za postupanje zaposlenih prilikom dolaska inspekcijskih organa“, koje potpisuje izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban, a koje su postavljene na oglasnoj tabli na pristaništu, ispred Upravne zgrade kompanije Kamenarima.
U stavu 14.člana 4 Odluke u kojem se pobrojavaju postuci koji se smatraju težom povredom radne dužnosti zbog kojih se u Pomorskom sabraćaju radnici mogu sancionisati davanjem otkaza, stoji da je to i „nevlašćena komunikacija (pisana ili ussmena) sa medijima, institucijama, pravnim licima i pojedincima, a u vezi sa djelovanjem poslodavca“.
To znači da osim što ne smiju pričati sa novinarima, zaposlenima u Pomorskom saobraćaju otkaz prijeti čak i ako se u vezi postupaka svog poslodavca, obrate zvaničnim državnim institucijama sistema kakve su npr. razne inspekcije, policija ili tužilaštvo…
„Ukazujemo da je akcenat stavljen na neovlašćenu komunikaciju zaposlenih. Dakle, svaka eksterna komunikacija, uključujući i komunikaciju sa državnim institucijama , a koja ne proizilazi iz ovlašćenja i opisa radnih zadataka zaposlenog, osim komunikacija zaposlenog: sa nadležnim državnim organima zaduženim za pitanja korupcije (član 143a, tačka 6 Zakona o radu), nadležnim džavnim organima zaduženim za zaštitu prava radnika (član 142a, tačka 5 Zakona o radu), nadležnim državnim organima zaduženim za zaštitu životne sredine (član 143a, tačka 7 Zakona o radu) a u vezi je sa djelovanjem poslodavca, predstavlja neovlašćenu komunikaciju, i našim internim aktom je takvo činjenje definisano kao povreda radne obaveze“- objašnjavaju iz Pomorskog saobraćaja, mada ti izuzeci uopšte nisu navedeni u njihovom spornom internom dokumentu – „Odluci o identifikaciji pojava i postupanja koje se smatraju za povrede rade obaveze u doo Pomorski saobraćaj Kamenari.“
Ta kompanija je u vlasništvu podgoričkih biznismena Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Želja Mihailovića i ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj. Podgorički biznismeni bliski predsjedniku DPS i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, dokopali su se prije 15 godina Pomorskog saobraćaja bez tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Oni su tadašnju državnu kompaniju u većinskom vlasništvu fonda PIO 2004., platili u najvećoj mjero, obveznicama stare devizne štednje. Ta kompanija inače, godinama ostvaruje enormu zaradu na jedinoj trajektnoj liniji u državi, a svake godine braći Ban i Mihajloviću kao jedinim akcionarima, dijeli dividende koje se mjere milionima eura. U toj firmi poćetkom oktobra ove godine, prvi put nakon privatizacije, osnovan je sindikat za čijeg je predsjednika izabran radnik u biljetarnici Ivan Vučinović. Na to, kao i činjenicu da je Sundikat pozvao Inspekciju rada da provjeri legalnost novih ugovora o radu načijem potpisivanju od strane zaposlenih insistira menadžment firme, direktor Dejan Ban je reagovao tako što je Vučinoviča odmah premjestio na novo i do tada nepostojeće radno mjesto – „službenik za evidenciju strukture prometa na terenu“ i poslao na ulici pored trajektnog pristaništa u Kamenarima, broji kamione i autobuse koji ne ulaze na trajekt, već nastavljaju put magistralom oko Kotorskog zaliva. Ban je poslije toga, nedavno Vučinoviću dao otkaz, prethodno ga optuživši da je napravio „težu pivredu radne discipline“ time što je navodno neovlašćeno komunicirao sa medijima u vezi djelovanja svog poslodavca, odnosno navodno, „odavao poslovne tajne“ – podatke o prometu na trajektu, a koje svaki korisnik i sam može vidjeti jer oni pišu na karti koju on kupi za ulazak na trajekt.
Na pitanje da li krše elementarna ljudska prava svojih radnika time što propisuju zabranu zaposlenima da o djelovanu svog poslodavca koje može biti nelegalno ili čak opasno za ljude i okolinu, ne smiju bez prethodnog odobrenja istog tog poslodavca, komunicirati čak ni sa nadležnim državnim institucijama, iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja su novinara pozvali da ih zbog toga, prijavi nadležnima.
„Nijesmo svjesni da, definisanjem povrede radne obaveze na ovakav način, kršimo Ustav i suzbijamo zakonska prava radnika, pa vas molimo da ovu stvar pod hitno prijavite, što vam inače neće biti prvi put, kako bi nas prizvali pameti.“- ironilno su odgovorili iz kabineta direktora Dejana Bana.
Oni su kao „neukusnu podmetačinu“ ocijenili konstataciju iz drugog pitanja „Vijesti“na osnovu kojeg propisa menadžment spriječava vršenje inspekcijskog nadzora nad tom kompanijom u smislu da zaposlenima najstrožije zabranjuje da komuniciraju sa inspektorima koji vrše nadzor nad kompanijom, čak i u slučajevima kada inspektor insistira na kontaktu i razgovoru sa zaposlenim.
„U slučaju inspekcijske kontrole, subjekat nadzora je kompanija, a kompaniju u postupku inspekcijskog nadzora može da zastupa samo odgovorno lice, odnosno ono lice koje je za to ovlašćeno shodno opštem aktu i upisu u Privrednom registru (član 23 Zakona o inspekcijskom nadzoru i član 54 Zakona o upravnom postupku). Odgovorno lice je jedino ovlašćeno, da u ime subjekta nadzora, daje objašnjenja, predlaže izvodjenje dokaza i preuzima pismena u inspekcijskom postupku, a sve u cilju uspostavljanja istinitog činjeničnog stanja.
Vršenje inspekcijskog nadzora bez učešća odgovornog lica je nezakonito, čak i u slučaju da inspekcijski organ ne zatekne odgovorno lice subjekta nadzora na mjestu vršenja nadzora (član 27 Zakona o inspekcijskom nadzoru).“- objašnjavaju iz menadžmenta kontriverzne odredbe svog „Uputstvo za postupanje zaposlenih prilikom dolaska inspekcijskih organa“.
U tom internom dokumentu Pomorskog saobraćaja stoji da je zaposleni dužan da inspektora koji vrši nadzor, upozori da nije ovlašćen da sa njime komunicira i uputi ga na odgovorno lice u firmi, kao i da ukoliko inspektor i pored toga, nastavi da insistira da o nečemu dobije izjavu zaposlenog, „mu saopšti da dalje moše da radu kako misli da je ispravno da radi, ne ometajući ga“.
„Nakon toga je zaposleni Dušan u potpunosti prekinuti komunikaciju sa inspektorom do dobijanja drugih instrukcija od starne pretpostavljenog.“- piše u tom Uputstvu.
Iz menadžmenta kompanije su rekli da povdoom ovakve prakse „nijesmo nikada imali problema sa inspekcijama jer se radi o zakonitom postupanju u postupku inspekcijskog nadzora.“
Ipak, prilikom nadzora od strane pojednijih organa kao što je to npr. Inspekcija sigurnosti plovidbe, primarna adresa za davanje informacija koje trebaju inspketorima, nisu ovlašćena lica u kompaniji već odgovorna lica na brodovima – zapovjendnici trajekata, ili čak i članovi niže posade, a koje kao takve, prepoznaju Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe i Zakon o spriječavajnju zagađenja mora. Stoga se njima nikako internom odlukom poslodavca, ne bi smjela propisivati zabrana da komuniciraju sa inspektorima prilikom obavljenja inspekcijskih službenih radnji.
„Mi nijesmo upoznati da je neko od inspekcijskih službenika bilo koje inspekcije insistirao da postupak inspekciskog nadzora sprovede kontaktirajući sa licima koji nijesu ovlašćena za to i ne vjerujemo u tačnost takve informacije, koju, po sistemu rekla-kazala, a po “kazivanju mnogobrojnih očevidaca poznatih Vijestima”, ne prvi put, prenosite. A ako se tako nešto i desilo, onda je takvo ponašanje inspekcijskog službenika nekakonito i inspekcijski nalaz, ma kakav bio, ne bi proizvodio pravno dejstvo.“- poručili su iz uprave kompanije.
Iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore ni nakon više od nedjelju dana nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ u vezi ovakvog spriječavanja vršenja efikasnog inspekcijskog nadzora od strane menadžmenta Pomorskog saobraćaja, odnosno o zabrana koje ta firma propisuje svojih zaposlenima da se u slučaju kada to smatraju za shodno, oni uopšte mogu obratiti nadležnim državnim organima i institucijama sistema.
INSPEKTORIMA NI RIJEČ, ALI ZATO POSLODAVCU IZVJEŠTAJ O TOME ŠTO SU RADILI INSPEKTORI
Osim više puta ponovljene zabrane da direktno komunciraju sa inspketorima „ili sličnim službenim licima“ koja dođu na trajet, biletarnicu, operativnu obalu, upravnu zgradui ili druge prostorije Pomorskog saobraćaja, u Uputstvu te firme stoji i obaveza zaposlenog da o svemu što su inspektori radili, obavijeste svog poslodavca.
„Nakon završetka komunikacije sa inspektorom, bez odlaganja zaposleni o dolasku inspektora obavještava pretpostavljenog i sačinjava kratku zabilješku o detaljima dolaka inspektora (ukoliko su mu poznati): ime i prezime inspketora, iz kojeg organa dolazi, kojim povodom je dolazio, da li se legitimisao, zapažanja o ponašanju inspektora i slično“—stoji u Uputstvu kojeg potpisuje izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban.
/S.Luković/
