12.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Bokeška kužina, stara arhitektura, muzika i ples sa pogledom na Perast i otoke

Radost obnove starog sela Gornji Stoliv, mještani za Ilindan podijelili sa fureštima, u čast svoga nebeskog zaštitnika


Nevelik napor uspona hodom starim kamenim putem od obale u Donjem Stolivu do ruralnog naselja Gornji Stoliv, doduše, po užarenom tlu i vrelom popodnevnom zraku, mala je “žrtva” koju su u čast Svetoga Ilije brojni posjetioci učinili u četvrtak, 20. jula, dolazeći u portu crkve, posvećene zaštitniku sela, na feštu „Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“.

A zadovoljstvo je njihovo neizmjerno, oduševljenje veliko, kada su bacili pogled na panoramu Bokokotorskoga zaliva sa platoa gdje su ih pitkim mediteranskim notama uveseljavali članovi klape “Castel Nuovo”. Entuzijasti iz NVU “Društvo prijatelja G. Stoliva” ljubazno su ih dočekali domaćim sokovima od metvice, zove, divljeg šipka drenjine, malo bire ili vina…A kad su “ala maka” probali specijalitete bokeške kužine koju su osmislile, zgotovile i aranžirale Dolores&Mikica, članice NVO “Gašlerice”, sve muke izlaska uzbrdo su začas nestale. A ko bi mogao da odoli muljanskom brodetu uz palentu, njokama sa toćom od mesa, začinjenim parmezanom, mediteranskoj salati, mafinima od tikvica, brusketima sa tunjevinom, paštašuti na toć od pamidora, salati od žućenice? A potom da sve to začini slatkarijama- voćem, galetinama, bombicama od naranče, starinskim kolačem sa višnjom ili limunom…I opet muzikom.

Gornji Stoliv – Crkva s pogledom na more

-Bilo nam je naporno da izađemo, srećom pa se dolje čuje muzika sa Gornjeg Stoliva, inače se ne bismo popentrali do gore. Lijepo je da imamo osvježenje i okrepu. Ljetujemo niz  godina u Stolivu, ali smo prvi put izašli u Gornji Stoliv, kaže nam Tanja Kamenko iz Novog Sada, koja je brišući znoj sa čela, došla na feštu zajedno sa dva sina i suprugom. Sreli smo grupu mladih iz Crne Gore i Srbije, koji ljetuju u D. Stolivu, mnogo stranih turista, Rusa, Ukrajinaca, koji su sa djecom izašli do crkve. Posebnu važnost ovaj dan imao je za malog Iliju Mihovića, koji je sa djedom i tatom proslavio imendan.

-Ima mnogo turista koji izlaze u G. Stoliv, oni nas motivišu da uređujemo staze. Kako bismo im ponudili zanimljive sadržaje, osposobili smo za život crkvenu kuću i uselili u nju Ronalda Dabčevića, koji brine o tome da crkva bude otvorena za njih, i to besplatno. On održava selo tokom godine, kosi, uklanja kamenje, bavi se povrtlarstvom. Svako može da razgleda unutrašnjost crkve, a sve donacije su nam dobrodošle za obnovu krova zvonika i crkve, kaže za Boka News Marko Mihović, predsjednik Udruženja. Objasnio nam je da je program u čast Ilindana, organizovan uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotora, malo sužen u odnosu na prošlogodišnji, jer nisu bili u stanju da autima dovedu učesnike i izlagače tradicionalnih lokalnih proizvoda, koje su imali prethodne dvije godine.

Feštu su organizovali dijelom sredstvima donatora, a dijelom iz sopstvenog “džepa”. Iako društvo ima 70 članova, samo njih petoro-šestoro ovdje radi intenzivno. Decenijama u selu živi porodica Roganović, i Mihovići su ovdje obnovili dom, a od skora su povremeni stanovnici i jedna porodica iz Nikšića, jedan crnogorsko-austrijski bračni par, te novi investitor iz Engleske.

-Šumski put je potpuno neupotrebljiv zbog erozije tla.  Opština je obavezna da svakom selu dovede put, neka sela sa dvije kuće imaju asfaltirani put, a mi u G. Stolivu sa 252 ucrtana objekta, od čega je osam obnovljenih kuća – nemamo puta. Za dvije godine crijepom je pokriveno sedam kuća. Radi se intenzivno, uz obavezne UT-uslove. Važna stavka su konzervatorski uslovi- da krov mora  biti pokriven kanalicom, vrata da budu zelena, autentična – pokušavamo da unificiramo objekte u selu. Nažalost, počeli su se uvoditi neki arhitektonski elementi koji nisu u skladu sa ambijentom, ali državne institucije nisu reagovale na naše apele da se to spriječi.

Panoramski pogled Gornji Stoliv

Nadam se da će se nešto desiti, da će ljudi razumjeti da G. Stoliv mora da se zaštiti, da je ovom selu bio neophodan put da bi se obnavljalo mjesto, a ako inspekcije ne rade svoj posao, ako ne kontrolišu radove tokom obnove, dolazi do odstupanja od konzervatorskih uslova, što ne bi trebalo da se dešava, primjećuje Mihović. U sastavu UO “Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva” su arhitekte, konzervatori, advokati, ljude od struke koji se trude da zaštite ovo mjesto, ono što je najvrednije- kulturna baština.

Ilindan se slavio cijeli dan, dok je Stolivljana bilo u Gornjem Stolivu, od jutarnje mise do kasnih večernjih sati, kada se nastavljao zabavni program. Od zemljotresa 1979. godine iz sela su se iselili zadnji stanovnici i više se to nije slavilo cljelodnevno, ali se svake godine za Ilindan održavala jutarnja misa, pa kad upekne sunce – svak svojoj kući, sjeća se Grigorije-Grišo Mihović, član grupe entuzijasta koji su na svojim plećima iznosili material za obnovu sela.

Gošće iz Beograda oduševljene posluženjem

-Stepenice kroz zvonik do satnoga mehanizma i do zvona na vrhu su završene prije 20-ak dana, skinuli smo kompletnu staru konstrukciju, koja je bila nebezbjedna, pucali su pragovi ispod nogu. Napravili smo nove nosače zvona – umjesto drvenih, postavili smo metalne nosače, u saradnji sa licenciranom firmom iz Splita. Još nismo montirali rasvjetu duž stepenica do zvonika. Potpuno smo rekonstrtuisali stepenište ispod crkve sv. Ilije, ostalo je da se kamen fuguje.

Projekat za uređenje staze od Donjeg do Gornjeg Stoliva smo uradili i predali Sekretarijatu za investicije, ali s obzirom da ruta prolazi kroz šumu, kako su nam objasnili, nemoguće je postaviti stubove za rasvjetu sa visećim kablovima- u slučaju da se stablo obali, onda bi prekinulo kabl, što bi izazvalo požar, nego treba kabl ukopavati, a to je za nas velika investicija, kaže Grišo.

Najesen planiraju rekonstrukciju krova Crkve sv. Ilije koji prokišnjava, u želji da spriječe dalje uništavanje crkvenog inventara. Oni koji su voljni da pomognu ovom entuzijastima u obnovi Gornjeg Stoliva, mogu to učiniti i uplatom na ž.r.br. 510-102173-41, CKB

U porti Crkve

Veliko je interesovanje za kupovinu kuća  u G. Stolivu

-Veća je potražnja nekretnina, nego što su kapaciteti ponude- ljudi neće da prodaju svoju starinu, što je i razumljivo, ali gledajući pragmatično, ako ti ljudi nisu spremni ili nemaju mogućnosti da rekonstruišu svoje kuće, imanja, onda je bolje da to daju nekome pod dugoročni zakup, da se objekat popravi, a poslije izvjesnog boja godina, to se opet vraća izvornom vlasniku. Ima raznih mogućnosti, a ovako samo propada.

 Neko prodaje ruševinu za pet hiljada, a neko za 50 hiljada, ima i prodaje pošto-zašto, a ima i onih koji pretjeruju u tome, jer tržište nekretnina nije standardizovano. Najbolje bi bilo kad bi Stolivljani htjeli da popravljaju svoje kuće, ali je 70 posto njih po inostranstvu, već generacijama su napolje. U idealnoj situaciji, Gornji Stoliv bi mogao da bude grad -hotel poput “Sv. Stefana”.

Mihovići, tri generacije Ilija najmlađi

Šumskim putem do “grada-hotela”

-Mjesna zajednica Stoliv je zajedno sa našom NVU predala zahtjev Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor, kao i gradonačelniku da se uradi sve po pitanju ucrtavanja puta, njegovog stavljanja u pravni okvir i privođenja namjeni. Kao mještani, mi smo sakupili pare i prokrčili put koji je dijelom već postojao na terenu, a sve nadalje je njihova obaveza. Prolaz je probijen kao “šumski put” preko privatnog imanja, čiji su vlasnici pred notarom dali saglasnost da se može proći preko njihove zemlje, ali s obzirom da država nije izvršila eksproprijaciju te zemlje, onda opština na može da finansira uređenje i održavanje privatnoga puta. To je sada stvar Sekretarijata za urbanizam, poručuju iz Društva.

/Tekst i foto: M.D.Popović/

Najčitanije