7 C
Kotor

Slušaj online radio

Domaći sok od divljeg nara sa porodičnog poljoprivrednog gazdinstva Vidovića u Risnu

Tradicionalna receptura za zdravlje djece i odraslih



Braća Lazar i Simeon Vidović iz Risna ovih dana ubiru plodove divljega nara na svom porodičnom gazdinstvu na Smokovcu i u svojoj radionici na presi kroz proces hladnog cijeđenja proizvode zdrav domaći sok i to po receptu svoje majke i bake, onako kako su naučili u djetinjstvu. Prije pet godina registrovali su poljoprivredno gazdinstvo i među prvima u Boki Kotorskoj dobili sertifikat za organsku proizvodnju divljeg nara na plantaži površine oko dva hektara, kao i za cijeđenje domaćeg soka. Sokove gazdinstva Vidović najviše vole djeca i ljudi sa zdravstvenim problemima, ali je jako okrepljujući za sve sportiste i ljude koji vole zdrave napitke, bez hemije, aditiva, konzervansa.

Na poziv Miline Kovačević iz  NVO „Ruke“ redovno učestvuju na manifestaciji „Dani jesenjih plodova“ u Herceg Novom, a rado su viđeni i na sajmovima domaćih proizvoda

-Što uberemo- to preradimo, a što preradimo, nastojimo da prodamo. Počeli smo berbu 27. oktobra, od Sv. Petke i braćemo šipak sve dok ga ima, dok nam vrijeme to dozvoli. Ove sezone nam vremenske prilike nisu baš naklonjene. S obzirom da ne možemo da nađemo odgovarajuće radnike, beremo koliko možemo, koliko imamo snage. Radimo po narudžbi, po preporuci – ljudima se dopadne sok i onda nas nazovu za narudžbu. Berba zavisi od godine do godine – kad je slabiji rod, prođe brže, a kad je bolji, onda traje duže. Nekad bude da se jedva ispoštuju mušterije, nekad bude da nara imamo do januara-februara, objašnjavaju Lazar i Simo za Boka news. Potsjećaju da  ranije kada nije bilo šećera, divlji nar se sušio, mogao je tako da se konzumira sve do marta, kao jabuka. Nar se komadao i cijedio ručno, a sada, sa modernom presom, to sve ide lakše i brže. U jednoj turi za cijeđenje stane oko 30 kilograma plodova, (jedna vreća), a dok se jedna puni, druga se cijedi na hidrauličnoj presi.

Radionica sa presom za hladno cijeđenje

– Sok se radi „na hladno“, uveče se cijedi matični sok, tokom noći se ostavi da se taloži u buretu i ujutru se pretoči kao vino. Proizvodnja soka od nara najsličnija je proizvodnji vina, samo što mi izbjegavamo fermentaciju, da se ne bi sok ukvario. Zato sok ili zamrzavamo, pa ostaje bez šećera, ili mu dodajemo šećer i pravimo sirup, objasnio je Simeon.

Ne bacaju ni koštice ni koru divljega nara- po receptu svoje bake Savete i mame Franciške braća Vidović proizvode specijalnu mješavinu čaja.

Pored divljeg i pitomog šipka, imaju i stabla smokava, drenjina i maslina – smokve suše, od drenjina prave sok, a masline prerađuju za konzumiranje. Imaju preko 30 stabala autohtonih sorti masline, za koje kažu da su zanimljive kao genetski resursi.

Ističu podršku lokalne zajednice – Opština Kotor podržala ih je u dva navrata prije tri-četiri godine, te su sredstvima namijenjenim za poljoprivredu ogradili imanje i probijli puteve kroz plantažu i šume, kako bi mogli da prolaze traktorom kroz nasade.

– Bilo bi neophodno da odradimo podzide i kanale, odradili smo jedan dio, ali pošto su enormne padavine u našem kraju (gore su Crkvice, te iste količine koje padnu tamo, padnu i ovdje) imamo problem sa bujičnim vodama, njih treba kanalisati. Kad se voda kanališe, ona ne pravi štetu- eroziju.  To je dosta agresivan proces, odnosi veliki dio plodne zemlje. Ima i nadzemnih i pozemnih voda, koje dovode do slijeganja terena, dovode do odrona. Ako država Crna Gora bude imala sluha za nas, trebalo bi svakog poljoprivrednika pojedinačno da obiđe opštinska komisija i da vidi kome šta fali, poručuju Vidovići. Uz njihovu kuću rastu vjekovna stabla hrasta i košćele, takođe nasleđe predaka. Proizvode i sir za svoje potrebe, uzgajaju krave i ovce, a ne kupuju ni povrće, jer ga uberu u maloj bašti pored kuće.

Sjemenke i kora divljeg nara za zdravlje stomaka

-Čaj od sjemenki i kore divljeg nara je izuzetno zdrav -pola litre dnevno za pet dana obnovi kompletnu sluzokožu crijeva, za tri sata zaustavi salmonelu, a čir skine za sedam dana, dok akutni bo, kad pijete ovaj čaj, nestaje od 15 minuta do pola sata. Rusi su prije 15 godina ovaj čaj uvrstili u zvanični farmaceutski registar, gdje se navodi da on zaustavlja i bacil kolere. Stavi se u hladnu vodu, prokuva se i pije, objašnjava Simeon.

Simeon Vidović

Rakija sa feferonima i korjenom kupine

Rakiju „za svoju dušu“ prave od vrhunske lozovače koju nabavljaju od svoga kuma, te je oplemenjuju korijenom kupine ili čilijem (feferonama).

-Ovi napici imaju blagotvorno dejstvo- rakija sa korijenom kupine podstiče izbacivanje nikotina i smanjivanje mokraćne kisjeline, garantujem, jer je to recept moje bake, a ova sa feferonom podiže imuni sistem, smanjuje upale i bol, poručuje Vidović.

Čaj od sjemenki i kore divljeg nara

Povezanost turizma i poljoprivredne proizvodnje

-Naši preci doselili su u Risan prije 600 godina, od rođenja smo vezani za rad na imanju i poljoprivreda je naš način života. Iako je to niskoproduktivna djelatnost, nije profitabilna i svak bježi od toga- da bi radio, moraš to da voliš, da si vezan za to, biti blizak zemlji da bi se njome moglo raditi, prije svega je potrebna velika ljubav. Turizam i poljoprivreda – to je budućnost, koja eto kuca i na naša vrata, nadamo da će se sve više cijeniti proizvodi pripremljeni na starinski način, bez hemije, bez aditiva. Treba to dočekati, evo, vidite, sva ova sela su čekajući opustjela, nema ljudi, ostala su staračka domaćinstva, poručuju braća Vidović.

/M.D.P./

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije