5.5 C
Kotor

Slušaj online radio

Fregata “Štandart” u Porto Montenegru ?

Štandart

Dogodine Boka možda postane novi u dom jednog od najatraktivnijih brodova-replika na svijetu


Jedan od najatraktivnijih brodova – replika starih jedrenjaka na svijetu, ruska fregata „Štandart“, naredne godine vrlo vjerovatno bi mogla svoj novi doma naći u Crnoj Gori i dobiti novu matičnu luku u marini Porto Montenegtro u Tivtu – nezvanično saznaju „Vijesti“.

Iz krugova bliskih vlasniku „Štandarta“, ruskom pomorskom preduzetniku, inženjeru brodogradnje, pomorcu i zaljubljeniku u maritimnu baštinu Vladimiru Martusu, potvrđeno je da, ukoliko se sve „kockice poklope“, postoji vrlo velika mogućnost da će polovinom naredne godine, atraktivni drveni brod koji je gotovo potpuno identičan istoimenoj ruskoj fregati iz 1703.godine, doploviti u Boku i ovdje dobiti svoju novu matičnu luku. „Štandart“ je trenutno u Francuskoj, u luci La Palis na obali Biskaja, a nakon učešća u nekoliko velikih pomorksih fešti i okupljanja starih jedrenjaka koji se u Francuskoj održavaju na proljeće naredne godine, trebalo bi da se uputi na Jadran, u Crnu Goru.

Menadžmenet Porto Montenegra je, kako saznajemo, već izzetno pozitivno reagovao na interesovanje Martusa da svoj brod dovede i stacionira u ovoj marini, odakle bi „Štrandart“ ubuduće kretao na svoja krsternja po Jadranu i Mediteranu. Ovaj brod je od svoje izgradnje u Sankt Petersburgu 1999.godine, do sada većinom plovio po Batičkom i Sjevernom moru, kao i Atkanstkom okeanu, dolazeći u brojne luke sjeverne i zapadne Evrope, dok je prilično rijetko zalazio u Mediteran. Dolaak i stcioniurfanje super-atraktivnog „Štandarta“ koji izgleda i u najvećoj mjeri funkcioniše jednako kao fregate sa početka 18.vijeka, u Tivat i Crnu Goru bili bi dodatni impuls ovdašnjoj turističkoj privredi i atrakcija koja ni sama po sebi, dovodila dodatne posjetioce u Tivat.

Naime, gdje god da se pojavi, „Štadart“ privlači piogede i interesovanje ne samo pomoraca, već i ogronmnog broja drugih ljudi koji su oduševljenih prilikom da vide, posjete, obiđu ili čak plove na reinkarnaciji drvenog trojarbolnog ratnog broda pogonjenog jedrima, sa početka 18.stoljeća. Stoga je ovaj 34,5 metra dugi, 6,9 metara širok edrenjak od 220 tona, do sada pored ostaloga, „glumio“ i u 18 filmova  a prikazan je u više od 500 novinskih članaka i TV priloga. „Štandart“ je stoga pravi magnet za kamere i novinare, čemu ništa manje ne doprinosi ni jedinstvena „živitna priča“ ovog broda i misija cijelog „Projekta Štandart“ koji je osmišljen za ovaj brod.

Štandart

Naime, od svoje izgradnje 1999. do danas, „Štandart“ gotovo neprekidno plovi kao živi muzej i istovremeno, školski brod na kojem mladi ljudi iz cijelog svijeta, uče pomorski zanat i vještine navigacije na jedrenjaku. U savladavanju tih vještina mladima-volonterima koji dolaze sa svih strana svijeta pomaže deset stalnih članova posade broda na čelu sa kapetanom i vlansikom Vladimirom Martusom, a koji 30 ukrcanih pitomaca, uče bukavalno svemu o tome kako se živjelo i plovilo na jedenjacima sa početka 18.stoljeća. Misija „Projekta Štandart“ osim njegovanja pomorske baštine iobrazovanja mladih ljudi je i širenje kosmopolitizma, pa je tako preko palube ove jedinstve replike ruske fregate, u protekle 23 godine prošlo preko 7.000 pitomaca iz 30-tak država svijeta. Da za „Štandart“ ne važe nikakve podjele, pokazuje i činjenica da se u posadi koja sada plovi njime, nalaze kako Rusi, tako i Ukrajinci i da svi oni zajedno rade i žive na brodu, promovišući mir i razumijevanje među ljudima i narodima, kao i pomorstvo i maritimnu baštinu.

Do sada je ovaj jedinstveni brod učestvivaio na 70-tak velikih međunardnih pomorskh skupova i okupljanja atraktivnih jedrenjaka u Evropi, preplovio je ukupno preko 150.000 nautičkih milja što je distanca veća od sedam oplovljavanja oko Zemljine kugle, pri čemu je u 80% vremena brod plovio isključivo na jedra, a ne na motor, Naime, dva ugrađena dizel motora najveća su (uz modernu navigacijski i oporemu za spašavanje) razlika aktuelnog, modernog „Štandarta“ i njegovog originala iz 1703. U svemu drugome – od drveta od kojih je napravljen, preko dimenzija, do snasti i opute, ovaj brod je identičan fregati naoružanoj sa 26 topova, a koja je sa navoza u Olonecu u carskoj Rusiji, porinuta krajem jula 1703.

Originala fregata „Shtandart“ je bila kombinacija najboljih praksi i tehnoloških rješenja u gradnji ratnih brodova krajem 17. i početkom 18.vijeka iz Holandije i Velike Britanije gdje je sam ruski car-Petar Veliki, prethodno učio brodogradnju i sakupljao znanje pogtrebno mu za izgradnju ruske flote i postepeno uspostavljenje Rusije kao nove velike pomorske sile na Baltiku. Stoga je i sam ruski car učesvovao u projektovanju „Štandarta“ čiju je gradnju u Olonecu Petar Veliki i ližčno nadgledapo. Koliko je caru ovaj brod bio značajan, govori i podatak da je Petar Veliki lično, bio prvi zapovjednik novoizgrađene fregate kada je „Štandart“ 8. septembra 1703. isplovio na svoju prvu plovidbu. Ova fregata je u istoriju ruske Mornarice ušla kao prvi brod novoformirane Baltičke flote. Za nas je ovaj brod dodatno interesantan jer je učestviovao u ratnim operacijama protiv Šveđana koje su Rusi vodili početkom 18.vijeka na Baltiku, u floti u kojoj je bio i naš proslavljeni pomorac iz Perasta – admiral Matija Zmajević (1680-1735). Zmajević se, iako je to žarko želio, igrom živ otnih okolnosti nikada iz Rusije gdje se proslavio i dogurai do pozicije drugog čovjeka njene Mornarice, nije vratio u Boku i rodni Perast, ali bi zato već dogodine ovdje mogla da dođe i svoj novi dom nađe vjerna replika jednog od brodova koji je pod Zmajevićem slio na Baltku prije više od 300 godina – fregata „Štandart“.

Najčitanije

rsojevka