0.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Istorija i kultura nisu počeli sa predstavama CZK, zakoni se moraju poštovati

sSaressa u Opštini Tivat foto S.L.

Gradski i čelnici Muzeja i galerije Tivat o uklanjanju male scene Centra za kulturu iz kompleksa zaštićenog spomenika kulture


Uklanjanje scene „Atrijum“ Centra za kulturu Tivat (CZK( uz kompleksa zaštićenog kulturnog dobra srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković koje je povjereno na upravljanje i gazdovanje drugoj tivatskoj JU Muzej i galerija (MIG) i predijeljeno je za gradski muzej i lapidarijum, ne guši se kultura u Tivtu, ne gasi Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“, ne ugrožava CZK a nikome nije ideja da se ubuduće neki od programa CZK i dalje ne održavaju u tom kompleksu u skladu sa onim što će definisati konzervatorsko- restauratorska struka.

Poručili su to čelnici Opštine Tivat  i MIG-a sa danas održane konferencije za štampu na kojoj su svoje viđenje problema oko kojeg se u tivatskoj i javnosti regiona digla velika prašina, saopštili i predstavnici zaštitarske struke, arhitekte-konzervatori Gordana Ražnatović i Srđan Marlović.

Uz poruku da istorija i kultura Tivta nisu počekle niti se završavaju sa pozorišnim predstavama CZK ma koliko one bile značajne i privlačane publici u posljednjih 20-tak godina, optšzinari, muzejski radnici i konzervatori su istakli da se oko pola milenijuma trajanja i postojanja kompleksa Buča-Luković ne može podrediti isključivo potrebama pozorišne djelatnosti kroz postojanje male scene koja je u atrijumu ljetnjikovca postavljena 1999. bez traženih i dobijenih konzervatoskih uslova, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZK), čak ni dozvole za postavljenje privremenog objekta izdate od strane Opštine.

Ražnatović i Marlović koji su angažovani na istraživanjima što prate aktuelne radove na rekonstrukcji i konzervaciji najprominetnijeg dijela ovog komplska, – njegove kule kroz dokumentaciju i foto svjedočanstva pokazali su genezu procesa administratiuvne zaštite ljetnjikovca koja je počela još 1957. do aktuelnog Elaborata o njegovoj revalorizaciji kao kulturnog dobvra iz 2013., te ono što je od 1999.-te u tom kompleksu kojim je tada gazdovao jedinstveni CZK, do prije desetak dana radila ta JU. Istali su da su autori Elaborata koji je još na snazi, prije deset godina u mjerama za zaštitu tog kulturnog dobra propisali i uklanjanje male scene CZK i oslobađanje atrijuma ljetnjikovca od te zvaničn, montažno-demontažne konstrukcije „koja nikada nije uklanjanja nakon ljetnje sezone, već je imala ambiciju da postane trajni objekat koji je tzv.vizuelno zagađenje što remeti čitljivost integriteta čitavog ovog kulturnog dobra“.

Sa pressa – Đukić i Komnenović foto CG News

„Konzervatoske mjere nisu savjeti ni preporuke, već upravo to što jesu – mjere koje su obavezujuća kategiorija, pa je dakle, bilo i obavezno ukloniti scenu koja je poremetila strukturu prostornih odnosa unutar kompleksa. Ovoliku pažnju javnosti oko sprovođenja ovih mjera u djelo je izazvala navika dijela javnosti da tamo zadnjih 20 godina postoji neka scena na kojoj se događa pozorište, a navike su najopasnija stvar kada je zaštita kulturnih dobara u pitanju jer su neki čak bili došli na potpuno apsurdnu ideju da se nelegalno i protivno mišljenju struke postavljena metalno-drvena konstrukciaj scene, proglasi i zaštiti kao n“ematerijalno kulturno dobro.“- istakao je Marlović podsječajući na slična dešavanja i proteste u Hercveg Novom kada je uklanjano veliko bioskopskosko platno sa tvrđave Forte Mare što se na kraju završilo uvažavanjem zahtjeva konzervatora i restauratora, „pa se sad niko više ni ne sjeća tih protesta ni platna koje je ranije bilo na tvrđavi“. Ražnatović je,  argumentujući to fotografijama, istakla da je scena „Atrujum“ bila nebezbjedna i za same gledaoce, da joj je bila ugrožena statika jer su njeni tanki metalni djelovi u međuvremenu zbog neodražavanja, istrulili od korozije, da su elektroinstalacije kroz nju sprovedene bez uzemljenja, te da scena je godinama „krpljena“ improvizatorskim metodama. Kao pozitivan primjer kako se može u zaštićenom spomeniku kulture urediti scena za ambijentalno pozorište ona je navela scenu u Starom Baru „koja je urađena po konzervatorskim uslovima i uz saglasnot UZK i po pravilima arhitektonsko- građevinske struke, a što u Tivtu nikako nije bio slučaj sa scenom Atrijum“.

„Cio kompleks ljetjikovca Buća –Luković, a ne samo njegova kula je zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značaja II kategorije. Ono što je sa malom scenom CZK rađeno minulih godina u tom kompleksu, rađeno je mimo Zakona o zašiti kulturnih dobara čak i Zakona o planiranju prostora i gradnji lobjekata i to mora da prestane. UZK je u ovome krunska institucija, a zakoni se moraju poštovati.“- istakla je Ražnatović dodajući da je jetnjikovac Buća-Luković jedan od najljepših takvih srednjevjekovnih kompleksa na Jadranu.

„Nedopustivo je stručne teme iz oblasti zaštite kulturnih dobara tretirati i prezentovati tako populistički kako su to pojedinici radili prpoteklih dana u ovoj kampanji koja se vodi u Tivtu povodom uklnjanja male scene CZK.“- podvukao je Marlović.

Direktorioca MIG-a Danijela Đukić je predstavila izuzetno loše stanje u kojem je zatekla tu JU kada ju je preuzela prije nekoliko mjeseci naglašavajučći da njena prethodnica Jelena Bošković nije uspjela da se izbori sa posledjicama dugogodišnjeg lošeg odnosa nekada jedinstvenog CZK prema muzejskoj djelatnosti, kao i za sprovođnje u djelo mišljenja struke da se scena mora ukloniti iz atrijuma.

Sa pressa – foto CG News

„Kapela Svetog Mihovila nije pušionica ni svlačionica, kancelarijski prostori nisu bjuti i frizerski salon, depo muzeja nije prostor za pozorišni bekstejdž, niti je kula stovarište za materijal za predstave i scenu, niti muzejski eksponati mogu biti kako je nekoga volja, korišteni kao pozorišni rekviziti. Dakle, što se mene tiče, nisam spremna da se scena vrati u atriujum ljetnjikovca, ali ako UZK izda konzervatorske uslove za tako nešto i odobri neki vid postavljanja manje, zaista montažno-demontažne scene koja ne ugrožava naš rad kao muzeja, ja tu nema nešto da kažem. Da smo mi u pravu sa ovim što smo preduzeli pokazuje podrška koju smo u međuvremenu dobili od struke iz svih muzejskih ustanova u okolnim gradovima, Udruženja Mediteranskog pomorskih muzeja i za nas najrelevantnije institucije – Međunarodnog komiteta za menadžment muzeja Intercom“- naglasila je Đukić odbacujući i sve tvrdnje direktoricee CZK Dijane Sindik o navodnom neupoznavanju na vrijeme CZK-a sa namjerom uklanjanja scene „Atruijum“ kao netačne. Istakla je da je prvi dopis o tome ona Sindik uputila još  8.novembra a ova tada navodno, nije zbog toga protestovala „već je samo rekla da se scena mora izmjestiti negdje na područlju centra grada“.

„Do sada nisam dobio smisleni odgibvr na pitanje zašto odluka SO Tivat iz 2019. da se napravi sporazum između MIG-a kojem je povjeren kompleks Buća-Luković i CZK o postvaljanu i adu male scene nije napravljen ni potpisan. Kada vidite koliko je sve problema iz ovoga isplivalo u posljenje vrijeme, postane vam jasno zašto prethodna DPS vblast Tivta nije rješavala ovo pitanje, iako ga je sama iniciraa prije četiri godine. Bivši i sadašnji nelagalni mandžment CZK sada međutim, pribjegavaju neprimjerenoj kampanji sa jasnom političkom dimenzijom da se Ošptina kao osnivač ove JU, te MIG prikažu kao nekakvi divljaci koji uništavaju kulturu u Tivtu. To i pokušaji da sačuvaju nelegalni status quo oko svcene „Atrijum“ im neće proći jer to ne dozbvoljavaju zakoni ove države, a mi jasno znamo što hoćmo i možemo da napravimo kada je razvoj muzejske djelatnosti u Tivtu u pitanju.“- istakao je opredsdjenik Optinje Tivat Željko Komnenović dodajući da u svemu ima i dimenzije zakonske odgovosrnosti bivšeg i sadašnjeg rukovodstva CZK jer bivši Savjet te JU dsnivaču nije podnio izvještaj o radu za prošlu godinu niti je direktorica Sindik pripremila i predakla Plana rada za ovu giodinu „a u javnosti priča da su ugrožene „Purgatorije“.

Zapitao se kako može UZK da bez reakcija javnosti i pritesta zbog toga izrazi neslaganje sa planom Opštine da u zaštitnoj zoni kulturnog dobnra Buća Luković na obližnjem parkingu, ova gradi spratnu garažu, „a stav konzervatorske struke se ne uvažava  i protiv njega protestuje kada je nelegalna mala scena CZK u pitanju, iako se ona nalazila u sred zaštićenog kulturnog dobra“. Iznio je i niz kritika na račun rada CZK u posljednjje dvije godine naglasivši da ta JU ne brine o potrebi za diverzifikacijom i disperzijom na druga područja opštine kulturnih dešavanja koja organizuje, kao i da iako se na njih poziva, CZK uopšte ne radi kulturne događaje u zaštićeniim spomenicia ii starim ambijentalonim cjelinama na način kako to rade gradovi u Evropi, počev od Dubrovnika i čuvenih „Dubrovačih ljetnjih igara“.

„Ne može niko, kao što to radi aktuelni menadžment CZK, polagati pravo na prostor koji mu ne pripada. Buća nije kuća CZK, već je odlukom SO Tivat iz 2019. Buća kuća MIG-a . CZK već ima tri druge svoje scene za svoje djelatnosti. Da Opština ne guši kulturu najbolje svjedoči podatak o rastu izdvaanja iz gradskog budžeta za tu JU – od 523.000 eura u 2021. koje smo i tada uvečali na 615.000 jer je CZK probio dozvoljenu mu potrošnju, do čak 850.000 koje će dobiti u ovoj godini. Na to treba dodati i još nekoliko stotina hiljada eura koje izdvajamo za Muzej i galeriju, odnosno Gradsku biblioteku.“- podvukao je Komnenović dodajući da neće dopustiti da se „kulturni progranmi u Tivtu formiraju u „beogradskom krugu dvojke“ niti će glumci i pozorišni stručnjaci iz drugih sredina određivati što se i kako na planu kulture raditi u Tivtu, već ćemo tio raditi mi ovdje, svi zajedno.“

Najčitanije

rsojevka