Krajolikom atraktivna, raznolika i ruralnim ambijentalnim nasleđem bogata staza koja vodi od sela Boljevići u Skadarskoj Krajini, preko prevoja Smerdec na 600 mnv, starim karavanskim putem do sela Mide, pored visoravni Vladimir na ulcinjskoj strani, za mnoge ljubitelje prirode iz PD “Vjeverica”, većinom iz Kotora, Tivta i Herceg Novoga, bila je pravo istraživačko zadovoljstvo. Ovo je svima bio prvi put da hodaju kamenom karavanskom stazom dugom oko 12 km, obrubljenom suhozidom, kojom su nekada starosjedioci prolazili noseći na konjima žitarice, mljeli ih u vodenicama i vraćali se domovima sa vrećama brašna.
Naljepši prizor i najveći razlog zbog koga su i krenuli na ovu turu, dočekao ih je odmah na startu u Boljevićima – zelena padina sa antičkim bunarima, ispunjenima živom vodom i okruženi vjekovnim stablima kestena.
-Oduševili smo se sa 12 bunara okruženim kestenovom šumom, koji su bili jedno pravo otkrovenje za većinu, jer mnogi nijesu do tada posjetili ovo mjesto. Potom smo se penjali po Velikom Ostrosu laganim tempom, pravili smo pauze, slikajući lijepe fotografije i usput nešto prezalogajili. Malo nam je bilo naporno što smo minibusom dugo putovali do ovog mjesta (pogotovo onima koji su krenuli iz Herceg Novog), ali sve se to zaboravi kad se vidi sva ta ljepota. Takođe, na samom pocetku rute nije bilo jasnih markacija, ali lako smo se snašli prateći stazu uređenu u prirodnom stepeništu, okruženu suhomeđom, kaže Sandra, učesnica ture. Ona primjećuje da je važno da se staza održava, jer sa prvim toplim danima razviće se vegetacija, a to znači da će je osvojiti drača i šiblje, koji će otežati prolazak planinarima.
-Bilo je info-turističkih natpisa, ali su uglavnom na albanskom jeziku, te bi bilo dobro da lokalna zajednica i TO obezbijede natpise i na našem jeziku, primjećuju učesnici ture.
Kulturni pejzaž sa drevnim bunarima pravi je dragulj materijalne baštine, koga prati i legenda, nematerijalna baština, a koju su posjetioci podijelili među sobom. Vjeruje se da je voda iz ovih bunara blagoslovena i da donosi sreću i zdravo potomstvo onome koji je pije i koristi. Zbog toga se i dan danas hladna voda iz ovih bunara od klesanog kamena, dubokih deset metara, služi na svim svadbama u Krajini kao piće uz zdravicu mladencima.
Ne zna se tačno kada su izgrađeni, ali se smatra da su povezani sa Krajinskim bunarom sagrađenim 1001. godine. Prema predanju 12 bunara je iskopao i ozidao jedan mladić, jer je to bio uslov- ispit zrelosti za brak koji su pred njega postavili roditelji djevojke u koju se zaljubio. Da bi dobio njenu ruku trebalo je da napravi bunar sličan onime koji je knez Jovan napravio Kosari.
12 bunara objedinilo 12 bratstava
“Mladić je odmah započeo neumorno da radi i uspjevao bi da iskopa bunar do 10 m, ali nikako dublje od toga. Što bi on danju sazidao, noću bi vile srušile. Stari Krajinski bunar ima 12 metara dubine, koliko mjeseci u godini, ali njemu to nije polazilo za rukom.
Činilo se da su mladiću nedostižni i bunar i djevojka, ali se jednog jutra, zahvaljujući viziji iz sna, dosjetio da pokuša umjesto jednog otvoriti 12 bunara. Uspio je u svojoj namjeri i trudu i bio prihvaćen za budućeg zeta. Nakon vjenčanja srećnom paru rodilo se dvanaestoro djece, čiji potomci i danas žive mirno i skladno na ovom području, poštujući svoje pretke i istoriju. Običajno pravo, utemeljeno na dugo čuvanom narodnom sjećanju i pamćenju igra veliku ulogu i ima značajnu prevagu u determinisanju odnosa kod lokalnog stanovništva, ali i potvrđuje da je priča o nastanku bunara istinita, jer su bunari i danas podeljeni na 12 bratstava, koja imaju pravo vlasništva nad bunarima i vodom iz njih”, zapisao je Naser Kraja, poznavalac tradicije, običaja i kulture ovoga kraja.
/M.D.Popović/
