Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.
Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kostanja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu.
Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da su stabla kostanja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.
U regionu se već odavno poklanja velika pažnja ispitivanju zdravstvenog stanja ove značajne voćne vrste, preduzimaju se fitosanitarne i druge mjere zaštite i revitalizuju areali pod ovom kulturom. Ali, to nije slučaj i kod nas!
Stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi broj i stanje stabala i predložiti mjere integralne zaštite. Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kostanja, nego i čitavog područja Vrmca.
