12 C
Kotor

Slušaj online radio

U Mediteranu je čak 93 posto riba preizlovljeno

Riba – Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

Oko 200 plivaličara s hrvatske strane Jadrana može odahnuti: katastrofične najave kako Europska komisija (EK) zbog zabrinjavajućeg osiromašenja ribljeg fonda namjerava smanjiti kvote za izlov srdela i inćuna u Jadranu čak 60 posto, ipak nisu tačne!

Potvrdio je to u ponedjeljak u Zadru povjerenik Evropske komisije za ribarstvo i pomorstvo Kamerunu Vella koji se s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem te osamdesetak stranih i domaćih stručnjaka za područje ribarstva susreo na regionalnoj konferenciji “Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu”.

Prije njegova dolaska u Hrvatsku, vijest kako će kvote izlova sitne plave ribe sa sadašnjih 105 tisuća tona biti skresane na 40 hiljada tona, i to ukupno za sve zemlje koje love u Jadranu, uzbunila je kompletnu industriju jer bi takvo smanjenje značilo snažan udarac za hrvatski plivaričarski ribolov, flotu i uzgališta tuna koji su jedan od važnijih domaćih izvoznih proizvoda.

Domaći ribari, naime, godišnje u Jadranu ulove oko 60 hiljada tona srdela i inćuna, što je 90 posto od ukupnog ulova ribe u Hrvatskoj. No, da će promjena morati biti zbog katastrofalnog stanja fonda sitne plave ribe koja će u našem moru između 2020. i 2030. godine doživjeti potpuni kolaps, svima je jasno, pogotovo što je EK nedavno objavila prijedlog Višegodišnjeg regionalnog plana upravljanja za ribolov srdelama i inućunima u Jadranu, prvi takav na Mediteranu, koji će se direktno odnositi na Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Sardela Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

– Za razliku od Baltika i Sjevernog mora gdje su Zajedničke ribarske politike (CFO) dale jako dobre rezultate, u Mediteranu je čak 93 posto ribljih stokova preizlovljeno. Ribarima u Zadru objasnili smo kakvo je stanje, što kažu znanstvenici i štetu koja će nastati ne poduzmemo li nešto vrlo skoro. Za sada nema govora ni o kakvim kvotama ili rezovima, to su obmanjujuće informacije jer mi tek razgovaramo o mogućim mehanizmima.

Kad se rješenje predloži, to će morati biti međusobni dogovor tri zemlje koji neće biti zadovoljavajući samo za riblje stokove nego ljude i cijelu inudustriju koja od toga živi – kazao je povjerenik Vella koji nije želio definirati rok za donošenje mjera prije nego znanstvenici naprave kompletnu analizu o stanju zaliha sitne plave ribe u Jadranu.

Do ovakvog stanja, slažu se svi sudionici jučerašnjeg skupa u Zadru, došlo je iz više razloga. Počevši od loših ribarskih alata do činjenice da kvote izlova sada ne postoje, već samo prostorno – vremenska ograničenja za pojedine zone koja se često ne poklapaju s biološkim faktorom pa se riba izlovi i prije nego krene mrijest.

More – Stefano Corsi
Tolušić: Nema straha za ljude koji žive od ribarstva

– Naši ribari su zadnjih godina shvatili važnost očuvanja ribljeg bogatstva, a što je bilo prije toga dalo bi se razgovarati. Svakako da treba razgovarati o izuzeću određenih ribarskih alata koji su kod nas specifični, ali generalno smatram da je stanje naših stokova dobro.
Četiri tisuće obitelji u Hrvatskoj živi izravno od ribarstva i riboprerađivačke industrije i oni mogu pristati na daljnja ograničenja zbog opasnosti po osiromašenje fonda, ali nema straha za ovakve drastične kvote. To je, uostalom, danas demantirano iz same Komisije – kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić obilazeći ribarsku luku u Gaženici.

Nešto se događa, imamo sada novu sitnu srdelu

Plivaričari koje smo jučer zatekli u Gaženici, a među njima je i vlasnik jednog od najvećih ribarskih brodova na Jadranu, Miomir Jurin, upozoravaju na još jedan fenomen na koji će sve predložene mjere teško moći utjecati.
– Nitko ne govori o tome da zadnjih 15 godina u Jadranu imamo novu generaciju srdele, sitne ribe koja već sa 10 do 12 centimetara veličine ima u sebi ikru, što ste ranije mogli vidjeli samo na onoj od 30 centimetara. Zašto je srdela sitnija, je li to zbog klimatskih promjena i što napraviti, to je pitanje na koje nam nitko ne daje odgovor niti objašnjenje, pa ni institut u Splitu. I zato će se stokovi one nekadašnje, velike srdele teško obnoviti ma kakve god se mjere poduzimale i kvote uvodile – govori Jurin.

Najčitanije