Ovogodišnja ljetnja sezona će biti makar na nivou prošlogodišnje, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović i dodao da se treba napraviti nacionalna strategija za razvoj turizma.
“Dok god ne napravimo nacionalnu strategiju za razvoj turizma i ne limitiramo mogućnosti povećavanja cijena nećemo dostići cilj kojem težimo u turističkoj industriji”, rekao je Filipović.
On je u Jutarnjem porgamu TVCG kazao da će ovogodišnja ljetnja sezona biti makar na nivou prošlogodišnje, ali da moramo da se opredijelimo kakva turistička destinacija želimo da budemo.
Filipović je poručio i da moramo da definišemo koliko nam traje turistička sezona, prenosi portal RTCG.
“Da bi dobili prave efekte sezona mora da traje najmanje 270 dana”, naveo je Filipović i dodao da nam je konkurencija jaka.
On je kazao da nijesmo našli načina kako da realno privučemo turiste sa novih tržišta i da znamo gdje formiramo masovni, a gdje luksuzni turizam.
“Mislim da ne postoji strategija na nacionalniom nivou, a koja bi nam omogućila razvoj turističke industrije kao jedine u narednom periodu”, rekao je Filipović.
On smatra da treba targetirati turiste iz Azije, poboljšati regionalno tržište i naći destinacije i investiciju za luksuzno tržište.
Došlo je i do nerealnog povećanja cijena hotelskog i vanhotelskog smještaja, kao i cijena u restoranima.
Filipović je dodao da nam znači kompetna infrastruktura, ne samo avio-linije.
“Problem je što se veze uspostavljaju od maja do oktobra, treba da vidimo da te avio-linije budu konstatne, upravo iz razloga da povećamo broj dana sezone”, rekao je Filipović.
Komentarišući povećanje cijena goriva, Filipović je kazao da na svjetskom nivou nije bilo promjena, te da su nafne kompanije donijele tu odluku.
“Vidi se koliko smo zavisno tržište, nemamo našu proizvodnju, vezani smo za uvoznike i oni diktiraju cijenu iskoršćavaju situaciju i podižu cijene. Morali bismo limitirati uvoz namirnica koje se proizvode u Crnoj Gori mislim da je to jedino realno rješenje u ovom momentu”, poručio je Filipović.
On je dodao i da imamo i rezultat hedžinga.
“Greška je napravljena u prvom mjesecu od raskidanja hedžinga – došlo je do povećanja plaćanja rate za pet miliona, što je negativno”, ocijenio je Filipović.
