Izvoz EU-a u Rusiju pao je od početka rata u Ukrajini za dvije trećine, ali proizvodi pod sankcijama pronalaze put na rusko tržište preko drugih zemalja, pokazala je analiza njemačkog ekonomskog Instituta ifo.
Obujam izvoza EU-a u Rusiju još je velik, između ostalog i zato što je samo 32 posto proizvoda obuhvaćeno sankcijama, objašnjava zamjenica direktora Centra za međunarodnu ekonomiju Instituta ifo Feodora Teti.
– Kada je u pitanju luksuzna roba, sankcioniran je izvoz šampanjca u Rusiju, ali ne i prosecca, navodi Teti.
Tome valja dodati i mogućnost izvoza preko trećih zemalja, napominje Institut ifo, pozivajući se na analizu baze podataka.
Kina je zauzela prvo mjesto na ljestvici dobavljača proizvoda pod sankcijama, s udjelom u uvozu od 61 posto. U 2021. iznosio je samo 35 posto. Udio Turske porastao je na 13 posto, sa samo tri posto u 2021., utvrdio je njemački institut.
Rusija trenutno nabavlja sankcionirane proizvode i iz Armenije, iako skromnih jedan posto. U istom je pak razdoblju izvoz EU-a u Armeniju udvostručen, primjećuje ifo.
Povećanje kineskog izvoza u Rusiju može se bar dijelom objasniti većom domaćom proizvodnjom, rekla je Teti, dok neočekivan i oštar skok turskog i armenskog izvoza u Rusiju navodi na zaključak o zaobilaženju sankcija, dodaje.
