U stabilne države dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama, kakva je danas Crna Gora, preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
On je za Pobjedu, govoreći o političkoj klimi, ocijenio da ona direktno utiče na turizam.
Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.
“Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego što mu traje let, teško da će se vratiti”, naglasio je Ratković.
On je upozorio da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smještaja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.
Ratković je objasnio da sekundarni stanovi direktno konkurišu hotelima, ruše cijene i standarde i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.
Prema njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smještaja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.
“Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatnošću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni premašeni”, rekao je Ratković.
On je dodao da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.
“Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži donošenje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima”, rekao je Ratković.
Prema njegovim riječima, dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, u Crnoj Gori se prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.
“Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako riješiti privremenim rješenjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana”, poručio je Ratković.
Bulevar Tivat – Jaz – foto Boka News
On je saopštio da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći korišćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj.
Uz malo radova, kako smatra, taj put bi mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora kontroliše čistoću i način odlaganja otpada
Herceg Novi – Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora proteklih dana obišla je većinu objekata na Šetalištu pet Danica i Obale Nikole Kovačevića, uključujući ugostiteljske objekte, restorane, markete, prodavnice, butike i objekte za pripremu brze hrane.
Svi ovi objekti mješovite namjene koji se nalaze na šetalištu upoznati su sa Odlukom o čistoći i načinom odlaganja otpada.
Strogo je zabranjeno odlaganje otpada na način suprotan Odlukom o čistoći, odnosno zatrpavanje i odlaganje otpada pored kontejnera.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora kontroliše čistoću i način odlaganja otpada
U slučaju nepoštovanja odluke o čistoći počinioci prekršaja biće sankcionisani, poručuju iz Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Herceg Novi.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (15.avgust), tradicionalno je obilježen u Boki Kotorskoj na otocima Gospa od Škrpjela i Gospi od Milosti svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe.
Na otoku Gospe od Škrpela jutarnju misu predvodio je don Robert Tonsati, dok je centralnu misu, služio kotorski biskup monsinjor Mladen Vukšić.
Propovjed don Roberta Tonsatija možete pogledati u našem video prilogu.
U moru raznovrsnih manifestacija i događaja u Herceg Novom, zabavno-muzičku scenu će krajem avgusta „zatalasati“ 12. Međunarodni moto skup u organizaciji Moto kluba MC „Cruiser“.
Najstariji moto klub u Crnoj Gori će tradicionalnim moto skupom, koji će biti održan od 29. do 31. avgusta u Meljinama, obilježiti jubilej od dvije decenije. Sudeći po najavama, i ove godine očekuju dolazak velikog broja bajkera iz regiona, kao i mnogobrojnih posetilaca, za koje su pripremili bogat program.
-Riječ je o događaju koji je upisan u Evropski kalendar moto skupova, za koji vlada veliko interesovanje gostiju sa čitavog Balkana i šire, a posebno sa „Ex Yu“prostora. Ovogodišnji moto skup će biti u znaku jubileja – 20 godina postojanja MC „Cruiser“, zbog čega ćemo dati sve od sebe da što bolje dočekamo i ugostimo bajkere, motoriste i ljubitelje dvotočkaša sa svih strana, a pripreme su uveliko u toku, poručuju iz hercegnovskog moto kluba MC „Cruiser“.
MS – moto skup
I 12. Međunarodni moto skup će organizovati na lokaciji bivšeg auto-kampa u Meljinama, koja se prošle godine pokazala idealnom za događaj ovakvog formata, a trodnevno druženje obilježiće zvuk motora i vrhunskog rokenrola.
-Moto skup je prilika za okupljanje starih i novih prijatelja, širenje duha zajedništva, promociju motokulture i obogaćivanje turističke ponude. Program je baziran na druženju u jedinstvenoj atmosferi uz dobru muziku i sjajnu zabavu za koju će se pobrinuti grupe: “Rok apoteka” iz Novog Sada, “Infuzija” iz Bratunca, “Noćni putnici” iz Beograda i “Fjužna pruga” iz Banja Luke. U subotu je planiran i tradicionalni defile motorima kroz grad, a neće izostati ni bajkerske igre uz vrijedne nagrade, poručuju organizatori, i pozivaju sve bajkere, motoriste i ljubitelje dvotočkaša da 29,30. i 31. avgusta budu dio ovog jedinstvenog događaja.
Pokrovitelj 12. Međunarodnog moto skupa MC „Cruiser“ je Opština Herceg Novi, glavni spoznzor je Turistička organizacija Herceg Novi, a iz kluba zahvaljuju na podršci u pripremi i organizaciji opštinskim službama i preduzećima, kao i brojnim sponzorima i prijateljima.
Međunarodni festival KotorArt, jedan od najznačajnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i regionu, održao je svoje 24. izdanje u periodu od 13. jula do 13. avgusta 2025. godine, uz nekoliko značajnih koncerata i u predfestivalskom dijelu programa. Kao manifestacija od državnog značaja, festival je i ove godine potvrdio svoj status multidisciplinarne platforme koja objedinjuje muzičku, književnu, pozorišnu, filozofsku i edukativnu dimenziju, kroz programske cjeline: Don Brankove dane muzike, Pjacu od filozofa, Pjacu od knjige, KotorArt akademiju i KotorArt teatar.
Većina festivalskih događaja realizovana je u ambijentu Starog grada Kotora, na lokacijama poput Crkve Sv. Duha, Katedrale Sv. Tripuna, Kreativnog haba, Pjace od kina, Pjace od muzeja i pjace ispred Katedrale, dok su pojedini programski segmenti upriličeni i kod dugogodišnjih partnera festivala u Porto Montenegru i Luštica Bay-u.
Simbolično i tradicionalno, Festival je počeo 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, njegujući kulturnu baštinu Boke i Crne Gore kroz savremenu interpretaciju. Prožet idejom susreta tradicije i savremenosti, nastupima najstarijeg i najmlađeg orkestra u Crnoj Gori, Gradske muzike Kotor i Festivalskog orkestra Crne Gore, povezao je Crnu Goru i Austriju kroz susret klapske pjesme, gusala, elektronske muzike, marševa i valcera. Festival je obilježio 200 godina od rođenja kralja valcera, Johana Štrausa II, a u okviru otvaranja poručene su i dvije nove kompozicije savremenih crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića. Sa istom idejom sa kojom je otvoren, Festival je i zatvoren 13. avgusta, koncertnim izvođenjem savremene opere Gospa od Škrpjela, Jacinta žena koja čeka koja je kroz savremeni umjetnički izraz odala počast lokalnom kulturnom nasljeđu kroz univerzalnu temu čežnje, nade i ljubavi. Time je simbolično zaokružena ideja da sve počinje i završava kod kuće, u Boki, dok Kotor, kao njen kulturni centar, ostaje mjesto gdje staje cijeli svijet.
Janoska Ensemble – KotorArt
Festival je okupio više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine. Među najzapaženijim koncertima izdvojili su se nastupi Janoška ansambla u Luštica Bay-u i Kotoru, koji su ostavili snažan utisak na publiku zahvaljujući izuzetnoj virtuoznosti, izraženoj muzikalnosti i zaraznoj energiji izvođača. Njihova savremena i originalna interpretacija Vivaldijevih “Četiri godišnja doba”, izvedena u prepoznatljivom Janoška stilu, ispraćena je stajaćim ovacijama.
Koncerti istaknutih solista, pijanistkinje Gabrijele Montero, kao i koncert pijaniste Andreja Gugnjina i violončeliste Dragana Đorđevića, dali su snažan pečat Don Brankovim danima muzike kao izuzetni koncerti istaknutih umjetnika regiona i svijeta. Na ekskluzivnom koncertu u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, zasvirao je i cjenjeni gitarista Miloš Karadaglić, čest i drag gost festivala koji je, ovoga puta, u goste doveo trubačicu iz Londona, Alison Balsom, kao i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije.
U okviru ovogodišnjeg festivala dodijeljena je i bijenalna nagrada “Darinka Matić Marović”, koja nosi ime po velikoj dirigentkinji i vizionarki muzičke scene regiona, našoj voljenoj Bokeljki Dari. Nagrada je uručena izuzetnoj kompozitorki Aleksandri Vrebalov, umjetnici visokog međunarodnog ugleda čiji opus i pristup stvaralaštvu odražavaju univerzalne vrijednosti koje festival njeguje. Ovim priznanjem se ne završava saradnja sa kompozitorkom. Festival planira dalji zajednički rad i projekte, u duhu kontinuirane podrške savremenom muzičkom stvaralaštvu.
Pjaca od džeza predstavila je “Duo Sonoma” iz Austrije, “Tri lepe”, trio Ane Ćurčin iz Srbije a kulminirala je nastupom italijanske dive Karime, koja je osvojila srca publike svojim harizmatičnim glasom i interpretacijama.
Foto KotorArt
China stage je i ove godine donio dašak dalekog istoka kroz dva koncerta koji su predstavili bogatu kinesku muzičku tradiciju. Publika je najprije uživala u autentičnom izvođenju ansambla Ci De Guqin studija, doživljavajući u potpunosti kinesku tradicionalnu muzičku kulturu budući da su umjetnici nastupili na tradicionalnim instrumentima poput gućina i pipe, kao i u kostimima inspirisanim nošnjama dinastije Tang. Vanže Žang, sopran, i Dejvid Vitan, klavir, donijeli su savremeni umjetnički izraz kineske muzičke scene i povezali je sa Evropom i svijetom.
Poseban dio programa posvećen je mladim umjetnicima, među kojima su bili najbolji studenti harmonike iz klase Predraga Jankovića sa Muzičke akademije sa Cetinja, kao i najbolji učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora. Posebnu pažnju izazvao je mladi gitarista Miloš Pavićević, stipendista Fondacije Miloš Karadaglić.
Publici se premijerno predstavio i Festivalski orkestar Crne Gore na svečanom otvaranju 13. jula, dok su 19. jula, ovi mladi crnogorski umjetnici, pod dirgentskom palicom hrvatskog maestra Mladena Tarbuka priredili koncert pod nazivom “Tri vijeka godišnjih doba” u Katedrali Sv. Tripuna. Publika je mogla da čuje Dvoržakovu Serenadu za gudački orkestar kao i Četiri godišnja doba, remek dijelo Vivaldija u kojem su solističke dionice svirali članovi orkestra, violinista Luka Perazić i violinistkinje Jelena Jovović i Neda Stojkanović.
Press Luštica Bay – foto Boka News
KotorArt je po četvrti put ugostio Omladinski orkestar Zapadnog Balkana, pod vođstvom njegovog osnivača i šefa dirigenta Desara Sulejmanija. Više od šezdeset talentovanih mladih muzičara iz zemalja regiona, okupljenih u ovaj simbol zajedništva, prenijelo je snažne poruke mira, saradnje i tolerancije kroz univerzalni jezik umjetnosti.
U okviru programa za djecu, Festival je, u saradnji sa udruženjem Visoko C, organizovao dvije dječije opere: “Ribar i zlatna ribica” i “Lav i miš”, dok je po prvi put u Crnoj Gori predstavljen i muzički bioskop za djecu. Koncept “Dječjeg muzičkog bioskopa” podrazumijevao je projekciju animiranih filmova na velikom platnu, uz uživo izvođenu muziku i zvučne efekte koje je izvodio kamerni ansambl TEKIART. Ovaj segment programa ima posebnu vrijednost jer doprinosi stvaranju nove publike i izgradnji umjetničkog ukusa kod najmlađih generacija.
“Nekoliko vrlo kvalitetnih programa za djecu je bilo ove godine. Pogledi djece koja su u nevjerici čemu su izložena dok su slušala opere za djecu i prisustvovala muzičkom bioskopu meni se čine kao zalog za budućnost. To je temeljno važno ne samo za KotorArt kao festival već i za bilo šta gdje promišljamo budućnost ovog prostora, ove države, ove nacije, jer bez obrazovanja i najmlađih populacija ne možemo se nadati ničemu dobrom,” istakao je Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor Festivala.
KotorArt – Svečano otvaranje
KotorArt Akademija je po drugi put uspješno realizovana, okupljajući polaznike iz regiona i renomirane evropske mentore i predavače iz oblasti kulturnog menadžmenta i produkcije, kao što su Dubravka Vrgoč, Edin Jašarović, Fani Martin, Tom Lek, Aleksandar Brkić, Endi Brajdon, Sylvain Pasqua i Tihomir Stanić. Program je obuhvatio predavanja, radionice, praktičan rad i diskusije, sa ciljem razmjene znanja, jačanja regionalne saradnje i kreiranja novih modela kulturne produkcije. Učesnici i mentori su radili i boravili u Kreativnom habu u Kotoru, prostoru koji je, prema njihovim ocjenama, idealan za stvaralaštvo, učenje i razmjenu ideja. Upravo takav zajednički boravak doprinio je atmosferi otvorenosti i saradnje i iznjedrio Inicijativu za veću regionalnu saradnju. KotorArt je kroz ovaj, ali i mnoge druge programe, pokazao koliko značajan potencijal nosi Kreativni hab i na koji način se on može koristiti u svrhe dugoročnog razvoja kulture.
Pjaca od filozofa i Pjaca od knjige nastavile su da oblikuju festivalski identitet kroz dijalog i književno stvaralaštvo. Pjaca od filozofa obuhvatila je dvodnevni debatni program pod nazivom “Grad – pamćenje, identitet, budućnost”, koji je povezao filozofiju sa savremenim temama društva, identiteta i kulture, istakavši značaj kritičkog promišljanja u vremenu brzih promjena. Ostaće u sjećanju inspirativni razgovori Dragana Markovine, Vladimira Arsenijevića, Barbare Obradović Pajić, Aleksandra Radunovića Popaja, Sonje Dragović i Ive Čukić uz moderatorke Milicu Nikolić, Aleksandru Kapetanović i Tatjanu Rajić. Ovogodišnja Pjaca od knjige donijela je dva tematski snažna okrugla stola. Prve večeri, pod nazivom “Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla…”, učestvovale su književnice Tanja Stupar Trifunović i Milena Đorđijević, uz moderaciju filološkinje i bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo. Drugog dana, okrugli sto “Moj rat je bolji od tvog rata” okupio je Natašu Nelević i Mirjanu Drljević, uz moderaciju Maje Mrđenović.
KotorArt – Zi De Guqin Studio
Program KotorArt teatra obilježen je i snažnom predstavom „Ženomrzačke priče“, master radom Anđele Marunović. Predstava se bavila temama mizoginije, seksualnosti i identiteta, kombinujući savremeni teatarski izraz sa jasnom porukom o društvenim normama. Festivalska publika imala je priliku da prisustvuje i premijernom izvođenju središnjeg dijela predstave “Čarobni brijeg”, pod nazivom Valpurgina noć, u režiji Mirka Radonjića. Igrali su Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević.
U nadahnutom govoru na svečanom otvaranju Festivala, koji je snažno odjeknuo među prisutnom publikom kao i u medijskom prostoru, direktor KotorArta, Ratimir Martinović, istakao je značaj festivala kao javnog prostora posvećenog umjetničkoj slobodi, dijalogu i promišljanju, udaljenog od političkih nadmetanja. Naglasio je da festivalska pozornica nikada nije bila prostor za samopromociju, već mjesto okupljanja ideja i posvećenosti javnom interesu. Iako KotorArt traje već 24 godine i u svakom novom izdanju donosi kvalitetne programe, Martinović ističe da postoji niz prepreka sa kojima se suočavaju prilikom organizacije festivala.
“Mi 24 godine trajemo u vrlo turbulentnim okolnosti. Preživljavamo razne pritiske i prijetnje, te nelogičnosti koje su sistemske prirode. Uspijevali smo tako što smo osim programske i organizacione autonomije izgradili i finansijsku autonomiju. Tu su finansijeri koji nas podržavaju sa svih strana Evrope i svijeta. Mislim da je to garancija našeg trajanja. Mi zaista imamo podršku Opštine Kotor kakvu bismo samo mogli poželjeti i ovom prilikom zahvaljujem kompletnoj administraciji na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Nadam se će ostatak sistema profunkcionisati, ne samo u odnosu na nas, već i puno kvalitetnih inicijativa i ideja ne samo od KotorArta, već i od lokalnih i državnih institucija, ali i nezavisnog kulturnog sektora koje nažalost ne ugledaju svjetlost dana zbog raznoraznih birokratskih zavrzlama koje često zvuče vrlo složeno i komplikovano, a zapravo iza toga često ne stoji gotovo ništa,” navodi direktor.
Martinović dodaje da status KotorArta kao manifestacije od nacionalnog značaja donosi i prednosti i mane.
“Mnogi misle da je to olakšica i u jednom smislu zaista jeste. Možemo računati na podršku države, međutim, svjedočimo da to zapravo i nije olakšica jer pored svih ugovora i sporazuma mi doživljavamo da nekoliko dana pred festival ne znamo konačni budžet. To je za neke manifestacije možda i prihvatljivo, ali za nas sa ovakvim programima, sa ovakvim konceptima i ovakvim profilom umjetnika koje KotorArt od početka dovodi u Kotor, zaista nije prihvatljivo. Čast je biti festival od nacionalnog značaja, razumijem da je u izradi nova uredba koja će definisati manifestacije od nacionalnog značaja u Crnoj Gori. Mi ćemo aplicirati i za taj novi status s tim da se nadamo da će ta nova uredba značiti i funkcionisanje onoga što ona treba da predstavlja – predvidivost, mogućnost da vi za tako velike događaje kakav je KotorArt imate jasnu ideju na šta možete računati kada se radi o podršci države,” ispričao je on.
Festival KotorArt je i ove godine, kroz bogat i raznovrstan program, još jednom potvrdio svoj doprinos kulturnom, umjetničkom i turističkom identitetu ne samo Kotora, već i cijele Crne Gore. Kroz spoj lokalnog i međunarodnog, tradicionalnog i savremenog, Festival je ostao vjeran svojoj misiji da njeguje i stvara baštinu, inspiriše dijalog i bude platforma susreta za umjetnike, stručnu javnost i publiku.
Kotorski „Muzeji“ organizuju dvosatnu izložbu radova od čipke „Nit koja pamti drvo“ u srijedu 20. avgusta s početkom u 19 sati na Pjaci od kina. Autorke radova su učesnice muzejske radionice izrade čipke.
U cilju promocije novog suvenira koji je ideja Nade Radović, „Muzeji“ će predstaviti dobrotsku čipku nadahnutu najstarijim stablom kotorskog Starog grada. Na najavnom vizualu nalazi se rad Sandre Luković.
Jedan od najvećih Maerskovih kontejnerskih brodova, Marie Maersk (kapaciteta 19.076 TEU), preusmjeren je prema zapadnoafričkoj obali nakon što je posada uočila dim iz kontejnera na palubi. Kompanija je potvrdila da su svi članovi posade sigurni i da je brod u stabilnom stanju, uz pružanje kopnene logističke i tehničke podrške.
Brod je isplovio iz Rotterdama 6. kolovoza, na putu prema Maleziji i kineskim lukama. U trenutku incidenta nalazio se uz obalu Liberije. Dva tegljača s protupožarnom opremom – Captain Cat i Med Rigel – stigla su do broda navečer 13. kolovoza. AIS podaci pokazuju da Marie Maersk plovi brzinom od samo 1,5 čvorova, a u blizini se nalazi i brod Maersk Savannah (9.662 TEU) kako bi pružio potporu, piše The Maritime Executive.
Maersk zasad ne može potvrditi razmjere štete na teretu. Marie Maersk, dug 399 metara i nosivosti 213.971 dwt, pripada Triple E klasi, izgrađen je 2013. u Južnoj Koreji i spada među najveće brodove u floti.
Požari u kontejnerima i dalje su jedan od najvećih sigurnosnih izazova u kontejnerskom prijevozu, često uzrokovani pogrešno deklariranim ili loše zapakiranim teretom. U srpnju 2024. jedan je član posade izgubio život u požaru na brodu Maersk Frankfurt kod obale Indije, a u studenom iste godine Rhine Maersk morao je skrenuti u Tenerife zbog opasnog porasta temperature u kontejnerima s ugljenom, pri čemu je pravodobna intervencija spriječila veći incident.
Od sinoć se nižu reakcije na sastanak Trumpa i Putina. Europski saveznici ponovno su iskazali podršku Ukrajini. U zajedničkoj izjavi koju su potpisali čelnici Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Poljske, Finske te predsjednica Europske komisije stoji da sljedeći korak moraju biti razgovori s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Istodobno, Washington je ponudio Kijevu sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5 NATO-a, objavili su diplomatski izvori.
U izostanku konkretnih rezultata europski čelnici nalaze dobre strane, svjesni da je s obzirom na neke Trumpove prijašnje izjave sve moglo završiti i mnogo gore
Europljani spremni na summit s Trumpom i Zelenskim
Zajednička izjava, koju su potpisali njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni, objavljena je nakon što ih je Trump izvijestio o svojim razgovorima s Putinom. U priopćenju se navodi da sljedeći korak moraju biti razgovori s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te da su spremni za summit s Trumpom i Zelenskim.
Spomenuta izjava europskih čelnika, koju su potpisali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, poljski premijer Donald Tusk, finski predsjednik Alexander Stubb te predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, naglašava kako Ukrajina mora imati “nepokolebljiva sigurnosna jamstva za obranu svojeg teritorijalnog integriteta.
Ukrajina mora imati nepokolebljiva sigurnosna jamstva
– Na Ukrajini je da odlučuje o vlastitom teritoriju. Međunarodne granice ne smiju se mijenjati silom. Naša potpora Ukrajini će se nastaviti. Odlučni smo učiniti više kako bismo osigurali da Ukrajina ostane snažna, s ciljem završetka borbi i postizanja pravednog i trajnog mira. Sve dok se ubijanja u Ukrajini nastavljaju spremni smo održavati pritisak na Rusiju. Nastavit ćemo jačati sankcije i šire ekonomske mjere kako bismo opteretili rusku ratnu ekonomiju sve dok ne dođe do pravednog i trajnog mira, stoji u izjavi.
Trump je nakon razgovora s Putinom izjavio da Ukrajina treba pristati na dogovor s Rusijom kojim bi se okončao rat. Dodao je da se s ruskim čelnikom složio kako je najbolji put do toga izravno postizanje mirovnog sporazuma, a ne privremeno primirje, čemu su se dosad protivili Kijev i njegovi europski saveznici.
Mediji i politički analitičari traže pobjednika, procjenjuju svaku Trumpovu i Putinovu riječ i gestu.
– Putin je bio Gospodar prstenova i na konferenciji za novinare. Sjedio je, rukovao se s novinarima, smiješio se, djelovao je poput kuma, pustio je da Trump obavi svoje, izjavio je Klemens Fischer, politolog sa Sveučilišta u Kölnu.
Sudeći prema protekloj noći u kojoj ruski napadi na Ukrajinu nisu izostali, sastanak na Aljasci nije promijenio ratnu svakodnevicu Ukrajinaca.
– Crveni tepih za čovjeka koji razara moju zemlju… Ne mogu vjerovati da živimo u tako nadrealnom svijetu. Balističkim projektilom gađan je Sumi, a toj životinji na Aljasci plješću i pred njim se prostire crveni tepih. Kako je to uopće moguće?, pita stanovnica Kijeva Hanna Kučerenko.
Crveni tepih, toplu dobrodošlicu i Trumpov odnos prema Putinu diplomatskom pobjedom tumače ruski državni mediji i dužnosnici Kremlja.
– Zapadni mediji su u stanju koje se može nazvati opsesijom koja graniči s potpunim ludilom: Tri godine su govorili o izolaciji Rusije, a danas su vidjeli crveni tepih kojim je ruski predsjednik dočekan u SAD-u, objavila je na Telegramu glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Sudeći nakon svega, sastanak na Aljasci Moskvi je donio određenu korist a da nije morala pristati ni na kakav kompromis ili ustupak kada je riječ o ratu u Ukrajini. Predsjedniku Trumpu posao tek slijedi.
Val protuvladinih prosvjeda nastavljen je u subotu u više srbijanskih gradova uz moto “Srbija se umiriti ne može” i brojne sukobe prosvjednika i policije. U Valjevu su demolirane prostorije vladajućeg SNS-a, lokalne uprave, suda i tužiteljstva.
U Valjevu prosvjed kao odgovor na brutalnost policije
Središnji i najmasovniji skup organiziran je u Valjevu, gdje je prosvjed potaknut brutalnošću policije na prethodnom skupu kada je u tom gradu pretučeno nekoliko prosvjednika.
Skupina maskiranih mladića demolirala je lokalno sjedište vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i ulaze u zgradu tužiteljstva gradske uprave Valjeva. Bačene su baklje i pirotehnika što je izazvalo manji požar u prostorijama SNS-a, pa su nakratko morali intervenirati vatrogasci.
Tijekom prosvjeda u Valjevu u izravnim uključenjima reportera mogli su se čuti pozivi da se mirno prođe pored sjedišta SNS-a, ali te pozive najratoborniji među demonstrantima nisu poslušali.
Incidenti u Novom Beogradu i Novom Sadu
Incidenata je bilo i na ulicama oko prostorija SNS-a u Novom Beogradu gdje je policija suzavcem i oklopnim vozilima potiskivala demonstrante koji su je zasipali pirotehnikom i raznim predmetima.
Prosvjednici su tokom večeri u Novom Sadu bacali boju na sjedišta lokanih stranaka i koalicijskih partnera SNS-a, a sa prostorija Srpske radikalne stranke skinuta je zastava.
– Ne znamo kako će ovo zavšiti, ali znamo kako bi trebalo. Mirnim putem, neka kukavica raspiše izbore, i ako voli svoju državu onda će smiriti situaciju. Svi znamo da će se situacija smiriti kad se rapišu izbori, kazao je Marko Marković, prosvjednik iz Beograda.
Ozlijeđen jedan pripadnik žandarmerije, 18 uhićenih
Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je i večeras došlo do “drastičnog narušavanja javnog reda i mira”, “brutalnog napada na policiju”, demoliranja i paljenja objekata institucija i političkih stranaka.
On je također izjavio da je ozlijeđen jedan pripadnik žandarmerije, te da je uhićeno 18 ljudi. Dačić nije naveo koliko je građana zatražilo liječničku pomoć. Kazao je da je najviše incidenata bilo u Valjevu, Beogradu i Novom Sadu i da je javni red uspostavljen u sva tri grada.
Prosvjede su pokrenuli studenti nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenome 2024. za koju tragediju krive korumpiranu vlast i zahtijevaju vladavinu prava, te institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.
Posljednji u nizu zahtjeva je raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora što vlast zasad odbija učiniti.
U kotorsku luku danas će uploviti tri kruzera koji će dovesti 6.828 putnika.
Prema informaciji iz AD “Luka Kotor”, na vezu do 22 sata će biti brod “Viking Sea”, sa 898 putnika. Na sidrištu jedan do 20:30 biće “MSC Lirica” sa 2.370 putnika, a na sidrištu dva do 20 sati “Explorer of the seas” sa 3.560 putnika.
Tokom 2025. godine, očekuje se uplovljavanje oko 485 brodova koji će dovesti 700.000 putnika.
Boka Kotorska i Kotor su jedna od najprestižnijih kruzing destinacija, prema interesovanju putnika. Kruzing je najbrža rastuća turistička industrija.
Pitanje je samo da li to može da bude održivo u našim uslovima ili ne.
