U Tivtu obilježeno 85 godina od herojskog podviga Spasića i Mašere

0

Izložba u Muzeju i galeriji njima u čast otvorena do 17. maja



Obilježavanje 85. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere, pod sloganom „Čast nema cijenu!“, održano je danas u Tivtu, u organizaciji Opštine i JU Muzej i galerija Tivat.

Vijenac na spomen-obilježje Spasiću i Mašeri u Velikom gradskom parku položili su predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i predsjednik SO Tivat Miljan Marković. Počast stradalima odali su predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore, OBNOR-a Tivat, Bokeljske mornarice – podružnice Tivat, ambasadorka Republike Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik, ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić, učenici osnovnih i srednjih škola i brojni građani.

Obilježavanje 85. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere

Prisutnima se obratio predsjednik OBNOR-a Tivat Mato Brguljan, podsjećajući na herojski čin dvojice mladih oficira koji su, suočeni sa naređenjem o predaji razarača „Zagreb“, odlučili da ga potope, ostajući vjerni zakletvi, časti i domovini. „U vremenu opšteg beznađa i sloma države, oni su pokazali da pojedinac može svojim djelom nadvisiti istorijske okolnosti i postati simbol otpora i nade“, istaknuto je tokom obraćanja.

U programu obilježavanja učestvovali su članovi istorijske sekcije OŠ „Drago Milović“ i Glazbeno prosvjetno društvo Tivat. Nakon komemoracije u gradskom parku, delegacije su isplovile ka Vali Zagreb, gdje je na mjestu potapanja razarača položen zajednički vijenac u more, u znak trajnog sjećanja na njihov herojski čin.

Centralni dio programa bila je izložba „Čast nema cijenu – 85 godina od herojske smrti Milana Spasića i Sergeja Mašere“ u JU Muzej i galerija Tivat, koju je otvorio predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović.

Obilježavanje 85. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere

85 godina je prošlo, ali sasvim je živ prkos i nepristajanje na čin povlačenja pred moćnim neprijateljem, poručio je Komnenović, podsjećajući na istorijski kontekst aprilskih događaja 1941. godine i odluku dvojice mladih oficira da potope razarač „Zagreb“.

„Često nam se dešava da svoje heroje i junačka djela zaboravljamo. Trudićemo se da ispravimo tu nepravdu i da buduće institucije obrazovanja i kulture nose imena Spasića i Mašere“, kazao je on. Govoreći o značaju izložbe, Komnenović je istakao da je riječ o prilici da se djeca i mladi bolje upoznaju sa jednim od najznačajnijih događaja iz pomorske istorije, izrazivši nadu „da će u vremenima post-istine, vještačke inteligencije, a nažalost i gubljenja osnovnih ljudskih prava, herojska poruka nastaviti da odjekuje mlađim generacijama“.

Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić kazala je da izložba predstavlja „susret sa ljudskom hrabrošću u njenom najčistijem obliku“, te da kroz autentične predmete, fotografije, dokumenta i lične priče ne govori samo o jednom istorijskom događaju, već o izboru – o trenutku u kojem čast postaje važnija od života. Ona je naglasila da je cilj izložbe da posjetiocima približi i ljudsku i moralnu dimenziju ovog čina i veličinu žrtve Spasića i Mašere.

Obilježavanje 85. godišnjice stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere

Na otvaranju izložbe govorio je njen autor, profesor istorije i kustos Muzeja Dražen Jovanović: „Sjećamo se sa pijetetom ljudi čiji podvig spaja i ujedinjuje Tivat, Srbiju i Sloveniju, a u suštini sve one širom svijeta koji smatraju da je osnovna dužnost svakog časnog i istinoljubivog čovjeka borba protiv nepravde, zla i tiranije.“ On je istakao kako će Muzej i galerija nastaviti da radi na čuvanju sjećanja na ovaj herojski čin, zaključujući da su „Milan i Sergej svojim podvigom sebe utkali u identitet Tivta“.

Postavku čine fotografije, pisma, lični predmeti i dokumenta, makete broda, kao i hologramski prikazi dvojice oficira, a među izloženim predmetima posebno se ističe dio pramca potopljenog razarača.

Izložba će biti dostupna za posjetioce do 17. maja.

Radulović: Crna Gora pouzdan partner u naporima za unapređenje sigurnosti na moru

0
Foto: Ministarstvo pomorstva

Crna Gora ostaje pouzdan partner u regionalnim i međunarodnim naporima za unapređenje sigurnosti na moru, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.

Delegacija Ministarstva pomorstva, predvođena Radulovićem, boravila je u radnoj posjeti Sekretarijatu Pariškog memoranduma o nadzoru države luke, u sjedištu Sekretarijata u Hagu.

Tokom posjete, crnogorska delegacija sastala se sa generalnim sekretarom Pariškog memoranduma, Luc Smuldersom, i njegovim timom.

“Sastanak je bio prilika za detaljan pregled saradnje Crne Gore sa ovom međunarodnom organizacijom, kao i za razmjenu informacija o aktuelnim aktivnostima i planovima u oblasti nadzora sigurnosti pomorske plovidbe”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Radulović je, kako se navodi, upoznao rukovodstvo Sekretarijata sa statusom implementacije obaveza iz Pariškog memoranduma, uključujući i rezultate inspekcijskog nadzora koje sprovodi crnogorska administracija kao država luke.

“Istakao je da je broj sprovedenih inspekcija već drugu godinu zaredom premašio obavezni minimum (“fair share”) za oko 40 odsto, što potvrđuje kontinuiranu posvećenost Crne Gore unapređenju sigurnosti pomorske plovidbe i ispunjavanju međunarodnih standarda”, navodi se u saopštenju.

Radulović: Crna Gora pouzdan partner u naporima za unapređenje sigurnosti na moru
UPSUL – foto Boka News

Kako se dodaje, jedna od ključnih tema sastanka bio je i predstojeći “peer review”, koji će Sekretarijat Pariškog memoranduma sprovesti u Crnoj Gori.

“Ovaj proces predstavlja sveobuhvatnu provjeru funkcionisanja našeg PSC sistema i važan je korak u daljem jačanju institucionalnih kapaciteta”, saopštili su iz Ministarstva.

Razgovarano je i o dinamici obuka i održavanju kompetencija crnogorskih PSC inspektora, kao i o planovima za angažovanje i obuku novih kandidata, u cilju obezbjeđivanja dugoročne održivosti i kvaliteta inspekcijskog nadzora.

Radulović je naglasio punu posvećenost Ministarstva pomorstva i crnogorske pomorske administracije ciljevima i standardima Pariškog memoranduma, ističući da Crna Gora ostaje pouzdan partner u regionalnim i međunarodnim naporima za unapređenje sigurnosti na moru.

Generalni sekretar Luc Smulders izrazio je zadovoljstvo rezultatima koje Crna Gora postiže u oblasti PSC inspekcija, te naglasio značaj posjete Radulovića sjedištu Sekretarijata u Hagu, ocjenjujući je kao važan doprinos daljem jačanju saradnje.

TO Tivat u susret sezoni: Pripreme u punom jeku, Festival vjetra od 24. aprila

0
TO Tivat u susret sezoni: Pripreme u punom jeku, Festival vjetra od 24. aprila
Tivat – foto Boka News

Tivat u ključne mjesece ljetnje turističke sezone ulazi sa vrlo pozitivnim trendovima i ohrabrujućim rezultatima, koji potvrđuju stabilan rast i kontinuirano jačanje destinacije na regionalnom i međunarodnom tržištu.

Takvi pokazatelji rezultat su kontinuiranog i sistemskog rada Turističke organizacije Tivat, koja je, kako je pokazao Izvještaj o radu, tokom 2025. godine ostvarila značajan napredak u svim segmentima poslovanja. Ukupni prihodi bili su veći 7% u odnosu na 2024. godinu, dok su namjenski prihodi, po osnovu boravišne i turističke takse, kao i članskog doprinosa zabilježili rast od 3%. Posebno je značajno istaći da je ostvaren pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 162.766 eura.

Tivat / foto Boka News
Tivat / foto Boka News

“Kada je riječ o turističkom prometu, ostvareno je 167.195 dolazaka, što predstavlja rast od 5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj noćenja dostigao 1.450.017, odnosno 6% više nego 2024. godine. Najveći broj noćenja tradicionalno je bio sa emitivnih tržišta kao što su Srbija, Rusija, Velika Britanija, Turska, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Njemačka, Azerbejdžan, Izrael i Sjedinjene Američke Države. Posebno ohrabruje podatak da je najveći rast noćenja, čak 14%, ostvaren u postsezoni, što potvrđuje uspješne napore u produženju turističke sezone”, navodi direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević.

Kako najavljuje, pred nama je period ispunjen bogatim i raznovrsnim programom koji će dodatno obogatiti turističku ponudu Tivta i učiniti ga atraktivnim tokom cijele godine.

Tivat – foto Boka News

“Sezonu događaja otvara Festival vjetra 24. aprila, manifestacija koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetilaca i učesnika, donoseći jedinstvenu energiju i spoj sporta, muzike i boravka na otvorenom. Program festivala obuhvata takmičenja i prezentacije sportova na vjetru, jedriličarske i adrenalinske sadržaje, radionice, zabavne aktivnosti za sve generacije, kao i prateće muzičke i večernje programe koji dodatno doprinose festivalskoj atmosferi”, navodi Lakičević.

U okviru Festivala vjetra, publiku očekuje niz sadržaja, a posebno izdvaja koncert popularnog regionalnog izvođača Bajage, koji će biti održan 25. aprila i koji već sada izaziva veliko interesovanje.

Festival vjetra – foto JK Delfin Tivat

“Tivat će se ove godine pridružiti i obilježavanju jubileja – 20 godina crnogorske nezavisnosti, Tim povodom, Turistička organizacija opštine Tivat organizuje koncert na otvorenom 21. maja u večernjim satima. Na koncertu će nastupiti Danijel Alibabić i Indira ex Colonia, čime će dodatno biti upotpunjena praznična atmosfera u gradu”, navodi Lakičević.

Kako zaključuje, dosadašnji ostvareni rezultati predstavljaju snažan podstrek za sezonu pred nama.

Nina Lakičević direktorica TO Tivat

„Rezultati koje bilježimo potvrđuju da Tivat ide u pravom smjeru i da se naš trud u unapređenju turističke ponude i promocije destinacije jasno prepoznaje. Posebno nas raduje rast u postsezoni, koji pokazuje da Tivat postaje cjelogodišnja destinacija. U narednom periodu fokusirani smo na kvalitet sadržaja i događaja koji će dodatno obogatiti boravak naših gostiju, ali i unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice. Sigurna sam da ćemo i ovu sezonu dočekati spremno i uspješno odgovoriti na očekivanja svih naših posjetilaca“, poručila je Lakičević.

Otvoren Dalmatia Boat Show

0
Otvoren Dalmatia Boat Show
Foto Dalmatia Boat Show

U Segetu Donjem pokraj Trogira već treću godinu otvoren je Dalmatia Boat Show. U iduća četiri dana velik broj izlagača predstavit će sve najbolje iz svijeta nautičkog turizma, od malih brodica do luksuznih jahti i prateće opreme.

Na sajmu sudjeluje 180 izlagača s 200 različitih plovila.

Uz izložbu brodova, pripremljen je bogat zabavni program – od dječjih jedriličarskih regata do akcija čišćenja podmorja.

– Ponuda je raznolika, mi kao najveći sajam moramo ponuditi da imamo od malog broda pa do velikog broda. Raspon cijena kreće se od 50.000 pa do 6 milijuna koji su tu izloženi, rekao je Željko Baotić,direktor Dalmatia Boat Showa.

Plovila za svaki novčanik

Novčanik mora biti prepun ako želite kupiti jedan od najskupljih brodova na sajmu. Naime, Absolutov model vrijedi 6 milijuna eura.

– Pravo čudo što se tiče mjesta – na 21,5 m imamo četiri kabine i jednu kabinu za posadu i ogromnu površinu. Proizvođač promišlja plovilo iznutra prema van i tako ga je koncipirao, rekao je Zlatko Ćošković, direktor prodaje.

Nešto potpuno suprotno – ni četiri metra duga jedrilica proizvedena u Splitu, vrijedi 12 hiljada eura.

– Jedan brod budućnosti, potpuno ekološki je, jedra, može veslat, a pogon motor na struju, punjenje preko solarnih baterija, objašnjavaSani Delić, ‘Ramina pomorstvo”.

Francuska jurilica duga devet metara kombinacija je gume i plastike.

– Brzina toga broda je između 40 i 50 čvorova i to putne brzine, njegova maksimalna brzina je preko 50 čvorova, kaže Eduard Vujnović, ”Logo mare nautika”.Iako je lani bilo problema, a i ova je sezona neizvjesna, Hrvatska ostaje privlačna čarter-gostima.

– Tržište se samoregulira, jedan porast cijena koji je bio dugo vrijeme možda neće biti održiv i morat će se neka nova matematika izračunat, ali ja bih generalno situaciju ocijenio dobrom, rekao je Darko Šupuk, urednik časopisa ”Yachts Croatia”.

Sajam je ovoren do nedjelje, zaljubljenici u more i brodove neće pogriješiti ako svrate do Segeta Donjeg.

Tramp zadovoljan: Iran je pristao predati obogaćeni uranij

0
Tramp zadovoljan: Iran je pristao predati obogaćeni uranij
Donald Trump
Foto: Evan Vucci / Reuters

Sinoć je počelo desetodnevno primirje između Izraela i Libanona. Dogodilo se to nakon telefonskog razgovora predsjednika Trumpa s izraelskim premijerom Netanyahuom i libanonskim predsjednikom Aunom. Trump je najavio i njihov skori sastanak u Bijeloj kući te dodao da prekid vatre uključuje i Hezbolah, na čijem razoružanju ustraje premijer Netanyahu.

Tramp: Iran je pristao predati obogaćeni uranij

“Proljeće na snijegu” na Orjenu

0

Povodom 22. aprila Medunarodnog dana planete Zemlje, Planinarski klub „Subra“ i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena-upravljač Parka prirode Orjen, organizuju u nedelju, 19. aprila na Orjenskom sedlu edukativno-zabavni događaj “Proljeće na snijegu“.

Biće to prilika da učesnici provedu dan na velikom snijegu, udaljeni svega 25 km od mora, planinare po bijelom pokrivaču, saznaju niz zanimljivosti iz prošlosti i čuju moguće varijante predviđanja budućnosti Orjena i njegovih snjegova, te degustiraju sniježne delicije u nestvarnom ambijentu prevoja Orjensko sedlo, smještenom u srcu masiva, na 1600 m nadmorske visine. Na ovoj lokaciji proljećni snijeg je još uvijek redovna pojava, ali klimatske promjene počinju se i tu sve jače osjećati.

Uživajmo zajedno na planini, ali i doprinesimo širenju svijesti o lokalnim posljedicama ovog globalnog fenomena i razmišljanima o mogućnostima našeg prilagođavanja, kao i prilagođavanja same prirode Orjena!

Orjensko sedlo

Potrebno je imati:

– Prevoz do polazne tačke u sopstvenoj režiji; Ruksak sa hranom i rezervnom robom; Gojzerice i gležnjaci za snijeg; Zaštitnu kremu za sunce; Štapovi (opciono, ali vrlo korisno za snijeg);

– Prijave porukom na viber 069360803 do subote do 18h

Učešće na događaju je na sopstvenu odgovornost!

PROGRAM OBILJEŽAVANJA MEĐUNARODNOG DANA PLANETE ZEMLJE

Plakat, Proljeće na snijegu 2026.

Orjensko sedlo, 19. april, nedelja

Organizovani polazak sa lakat krivine  kod Donjeg spomenika u 9h, na putu Vrbanj-Orjensko sedlo

Usput priča o visinskim zonama vegetacije, njihovom prilagođavanju velikom snijegu i priča o sniježnoj granici

Dolazak oko 10h na Orjensko sedlo, priganice i čaj

10:30 do 11h, podjela učesnika u 3 grupe:

Diskusija klimatskim promjenama na Orjenu i mogućnostima prilagođavanja

Utvrđivanje na terenu debljine snijega, vrste, boje, strukture, stepena opasnosti od lavina itd.

Predstavljanje istorijskih podataka o orjenskim snjegovima, te mogućnostima dendrohronologije u utvrđivanju paleo-klime

11-12:30, Obilazak terena u jednoj ili više grupa, u zavisnosti od spremnosti učesnika i trenutnih uslova (tura do Kosmaša, Crljene grede, ili bar Sniježne jame)

13h: ručak (iz ruksaka), uz degustaciju kuvanog vina i delicija na bazi snijega

14-15h: slobodno vrijeme, razmjena mišljenja, guštanje…

15-16h: povratak do Donjeg spomenika

Pošaljite nam najbolje fotografije (na isti viber broj od prijava) po završetku događaja da ih postavimo na društvene mreže i tako odaberemo najbolje koje ćemo iskoristiti za prateću izložbu u sklopu Subrine tradicionalne manifestacije „Orjenska 3jada“, planirane za kraj maja!

EX VOTO Vildane Killian

Na nekadašnjem oltaru kapele bivšeg Kotorskog zatvora (Kreativnog haba), akademska umjetnica Vildana Killian iz Podgorice prinijela je svoje zavjetne darove – niz od sedam raskošnih motiva kruga i kocke – replika dobrotske čipke sa oltarnika Crkve Pomoćnice kršćana u Mulu, rađenih filigranskom tehnikom u srebru u saradnji sa umjetnikom Diomenom Boricijem.

Rad “Svete niti” iz postavke “Zavjetni dar”, izložene na prvom Međunarodnom festivalu čipke održanom od 27. do 29. marta, simbol je uzdizanja duhovnog iz materijalnog i predstavlja umjetničin “ex-voto” očuvanju dobrotske čipke.

Vildana Killian je rođena u Podgorici. Diplomirala je Engleski jezik i književnost na Univerzitetu u Sarajevu, a magistrirala na Školi tradicionalnih umjetnosti Kraljevske fondacije u Londonu. Istražujući teme nasljeđa i migracija, kao i odnosa između prirode i čovjeka, prije pet godina bila je polaznica Škole izrade dobrotske čipke u Kotoru.

Da bi čipka sa Muljanskog oltarnika dobila filigranske srebrne obrise, Vildana i Diomen su pretapali srebrnu žicu, dodavali leguru da bi od nje dobili oznaku 925 srebra. Zatim su za svaku od tih žica posebno napravili dizajn, izradili elemente, a Diomen je sve to sastavljao.

Svete niti Vildanine

Ovom majstorskom djelu prethodio je crtež titanijumom, sa bijelim pigmentom cinka i korjena broća na ručno pravljenom papiru, koji je oslikala u Londonu. Motivi su postavljeni vertikalno, kako bi se naglasila veza ovozemaljskog sa nebeskim. Oni su zapravo “kvadratura kruga” – kvadrat je simbol materijalnog, a krug je simbol duhovnog, čime je umjetnica istakla trajanje života i čovjekove potrage za smislom.

Vuna, drvo, glina, srebro, papir, listići zlata, kamen, alabaster – materijali su kojima Vildana radi. Materijal joj je važan onoliko koliko je blizak prirodi, u tom smislu što smatra da može ostvariti jednu direktniju vezu i sa nekim ko posmatra njen rad, pa i sa samom Zemljom.

Strast u rezbarenju drveta pokazala je u radovima “Bajul” i Ogledalo”, koji su inspirisani Palatom Drago. Objašnjava da u osnovi “Baula” često postoji arhitektura koja se tumači kao hram, a Vildana je jedan stubova pretvorila u zmiju – po tradicionalnom crnogorskom vjerovanju da svaka kuća ima zmiju koja čuva sreću, dom. Ogledalo sa listićima zlata je u uroborosu (reljef zmije koja grize svoj rep). Stilizovana srebrna filigranska glava zmije rađena je po motivu sa crnogorske ženske narodne nošnje, koji se obično nalazi na laktu rukava košulje -vjerovalo se da žene koje to nose dok rade u polju, mogu da prepadnu zmiju.

Tapiserija inspirisana Vilinim vratima pod Pestingradom, rađena vunenim nitima, ima takođe fragmente dobrotske čipke. Glinena skulptura “Bogu božje” je inspirisana pričom profesorice Nade da su prije pola milenijuma žene u Boki sahranjivali sa licem prekrivenim maramicom rađenom u dobrotskoj čipki, koju bi same radile. Sve se Bogu vraća, ali i od Boga se nama vraća, tako se i dobrotska čipka veže sa sakralnim. Dobrotska čipka je tradicionalna umjetnost, a ne samo zanat, dodaje umjetnica.

Bogu božje

Vildanini radovi se u skoro svakom segment, tematski i duhovno, sa nakanom i sa inspiracijom vežu za tek rođeni Festival čipke, tokom kojeg je vodila dvodnevnu radionicu geometrijskog crtanja. Kroz praktičan rad ona je tumačila geometriju koja se koristi u prvobitnim radovima čipke, vezanim za platno, a onda se kasnije te niti “retićele” oslobađaju.

I prije pohađanja “Škole dobrotske čipke”, za koju je redovno putovala iz Podgorice u Kotor, Vildana je sarađivala sa zanatlijama i umjetnicima širom svijeta. Vještinu čipkarica ona je uspješno ukomponovala u svoja djela, uobličila je kroz svoju ličnu umjetničku priču.

-U Kotoru je bila prva prilika da sam malo duže radila s jednom grupom. Profesorica Nada je na mene jako uticala, jer ona naglašava taj proces rada, disciplinu pristupa radu, koja je jako važna i koje sam se toliko puta sjetila u Školi tradicionalnih umjetnosti Kraljevske fondacije u Londonu, gdje sam magistrirala u julu 2025. godine. Tamo je samo nas deset iz čitavog svijeta, ja sam jedina iz ovog dijela Evrope bila u toj školi, objašnjava Vildana.

Ogledalo iznad škrinje i Vildana

Emocija, ideja i zanat

-Neki od ovih radova (Škrinja i Ogledalo, Oltarnik iz Mula) nastali su u Londonu. To je ta veza gdje sam ja naučila koliko su važni procesi u radu. Svi naglašavamo kako je jako važna nakana, zašto se nešto radi, da se radi s disciplinom, s predanišću; mora da postoji jedna veza srca, uma i ruke, zanatsko umjeće u ruci; mora da postoji jedna ideja u glavi. Ali, prevashodno mora da postoji jedna emocija u srcu. A dobratska čipka ima sve to, zaključuje Vildana Killian.

Smjernice za očuvanje starih zanatskih vještina

-Ovaj festival je jako značajan za kulturu, ali i za sve nas u Crnoj Gori, daje nam neke smjernice, put koji bismo i mi u ostalim dijelovima zemlje trebali da pratimo, kad je u pitanju oživljavanje nasljeđa i rada sa našim tradicionalnim umjetnostima, zanatima. Što se mene lično tiče, značajan je zato što je to nešto što smo prije pet godina sanjale sve sve polaznice prve grupe rada “Škole dobrotske čipke” – treba nam i festival, treba nam i Muzej dobrotske čipke. Evo, ostvarilo se i to, kako se ostvarilo, kaže maestra Vildana.

/M.D.P./

Jadran i Primorac igraju za finale Regionalne lige

0
Jadran i Primorac igraju za finale Regionalne lige
Vaterpolo

Vaterpolisti Jadrana i Primorca sastaće se danas u polufinalu fajnl-fora Regionalne lige u Kragujevcu, a bokeljski rivali najavljuju veliku i neizvjesnu borbu za plasman u finale.

Trener Jadrana Vladimir Gojković poručio je da sve ekipe koje su stigle do završnog turnira imaju isti cilj – trofej.

„Sve ekipe žele trofej, to je i naša želja. Da probamo da prođemo Primorac, a onda i da slavimo u finalu. Znamo se odlično, nedavno smo igrali meč u kojem nismo najbolje prošli. Često igramo jedni protiv drugih i nema prevelikih iznenađenja. Može da odluči neka trenutna inspiracija pojedinca“, kazao je Gojković.

On je podsjetio i na posljednji međusobni duel u martu, kada je Primorac slavio u efikasnoj utakmici 20:12.

„Primili smo veliki broj golova u toj utakmici i na to smo se bazirali – da smanjimo greške u odbrani i primljene golove“, dodao je trener Jadrana.

U kotorskom timu vjeruju da mogu napraviti istorijski rezultat. Asistent u stručnom štabu Primorca Vido Lompar istakao je da bi plasman u finale bio najveći uspjeh kluba u Regionalnoj ligi.

„Kada ste na fajnl-foru želite trofej, ali prvo treba da pobijedimo u polufinalu, a onda ćemo pokušati da dođemo i do prvog mjesta. Dugo nas nije bilo u završnici Regionalne lige i pobjeda u polufinalu bila bi veliki uspjeh, što je dodatni motiv“, rekao je Lompar.

On očekuje izuzetno neizvjestan meč.

„Sve tri utakmice koje smo igrali ove sezone bile su različite i nikada ne možete biti sigurni šta donosi naredna. Realno je očekivati neizvjesnu utakmicu, možda odluče dvije lopte. Nadam se da će biti na našoj strani. Moramo da napravimo balans između odbrane i napada, jer sve kreće od odbrane“, poručio je Lompar.

Ovo će biti četvrti međusobni duel Jadrana i Primorca ove sezone – Novljani su slavili u finalu Kupa Crne Gore, dok su Kotorani oba puta bili bolji u regionalnom takmičenju.

U drugom polufinalu sastaju se Radnički iz Kragujevca i Šabac.

Utakmica između Jadrana i Primorca igra se danas od 18 časova, uz prenos na TVCG2. Pobjednik Regionalne lige osvojiće 50.000 eura, drugoplasirani tim 30.000, dok će trećeplasiranoj ekipi pripasti 20.000 eura.

Wind Fest: “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” 7. i 8. maja

0
Wind Fest: “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” 7. i 8. maja
Boka Kotorska – foto Boka News

Ovogodišnje izdanje konferencije “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” u okviru Festivala vjetra www.windfest.me ove godine biće dvodnevni događaj, saopštila je doc. dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore.

Konferenciju organizuju Pomorski fakultet Kotor i Institut za biologiju mora u saradnji sa tivatskim Jedriličarskim klubom (JK) “Delfin” i kotorskim JK “Lahor”, uz podršku Opština Tivat i Kotor, te drugih brojnih partnera i prijatelja Konferencije.

-Prvi dio biće održan u četvrtak, 7. maja u Tivtu, u multimedijalnoj sali Opštine Tivat, sa centralnom temom “Integracija politike, nauke i zajednice u upravljanju obalom”.

WindFest 2026

Kotorsko izdanje Konferencije biće u petak 8. maja u Slavjanskoj čitaonici u Dobroti, a biće posvećeno temi “UNESCO i budućnost kruzinga u Zalivu”.

Ulaz je slobodan za oba dana konferencije-dodaju organizatori konferencije.

Kuća maslina: Proglašenje laureata MNEOOC 2026

0
Kuća maslina: Proglašenje laureata MNEOOC 2026
Kuća maslina

U organizaciji Kuće maslina i pod pokroviteljstvom Opštine Bar, danas će u Starom Baru sa početkom u 18:00 biti održana svečana dodjela nagrada laureatima Nacionalnog takmičenja u kvalitetu maslinovih ulja i proizvoda od masline (MNEOOC) 2026, jednog od najznačajnijih događaja u oblasti maslinarstva u Crnoj Gori, saopšteno je iz DOO Kuća maslina Bar.

-MNEOOC predstavlja centralnu nacionalnu manifestaciju posvećenu promociji kvaliteta, stručnosti i inovacija u proizvodnji maslinovog ulja i proizvoda od masline.

To je i značajna platforma za umrežavanje proizvođača, stručnjaka i institucija, kao i za promociju Crne Gore kao destinacije bogate tradicijom maslinarstva i visokokvalitetnim poljoprivrednim proizvodima.

Događaj okuplja eminentne proizvođače, stručnjake, predstavnike institucija, kao i ljubitelje maslinovog ulja, sa ciljem unapređenja proizvodnih standarda, razmjene znanja i afirmacije najboljih praksi u ovoj oblasti.

Poseban značaj takmičenja ogleda se u njegovoj ulozi u valorizaciji domaće proizvodnje i jačanju međunarodne prepoznatljivosti crnogorskog maslinovog ulja, kao proizvoda visokog kvaliteta i autentičnog porijekla.

Kroz ocjenjivanje i nagrađivanje najboljih, MNEOOC dodatno podstiče proizvođače na kontinuirano unapređenje kvaliteta i primjenu savremenih tehnologija-navode iz Kuće Maslina, dodajući da MNEOOC doprinosi i razvoju ruralnog turizma i ukupnoj promociji nacionalne gastronomije.

U svečanom dijelu programa biće dodijeljene nagrade i priznanja najuspješnijim učesnicima MNEOOC 2026, dok će u edukativnom dijelu biti promovisana monografija dr Marije Markoč „Oleotehnologija – Savremeni pristupi proizvodnji i kvalitetu maslinovog ulja“ koja pruža  uvid u najnovija dostignuća, tehnologije i trendove u proizvodnji i kontroli kvaliteta maslinovog ulja.

U muzičkom dijelu programa nastupiće pijanistkinja Ana Vukazić.