Da novska Čistoća radi punom parom i da su im pune ruke posla, svakodnevno nam svjedoče slike, a i stanje sa terena. Obaveze koje radnici na terenu imaju svakodnevno čisteći i održavajući javne površine na teritoriji opštine, dopunjene su i onima koje moraju da izvršavaju usljed nepravilnog odlaganja otpada koje rezultira divljim deponijama, kako u prigradskim tako i u gradskim naseljima.
Za njima ne zaostaju ni radnici na specijalnom vozilu koji se trude da kontejnere isprazne na vrijeme, međutim zbog nepoštovanja termina predviđenog za odlaganje otpada u periodu od 21:00 – 06:00h isti se pune non stop.
Da ne čuvamo našu životnu sredinu, odnosno da je ugrožavamo evidentno je skoro svakodnevno.
Količine komunalnog, kao i drugog otpada, koje se dopreme u reciklažno dvorište na dnevnom nivou, već godinama imaju trend rasta.
Da li zbog povećanog broja turista u našem gradu ili iz nekog drugog razloga nije jasno, ali već u dva navrata, u toku juna mjeseca 2023. imamo preko 100 tona primljenog otpada na dnevnom nivou u reciklažno dvorište.
Foto Čistoća H. Novi
Poređenja radi 2021. prosječne količine primljenog otpada, na dnevnom nivou, u toku juna mjeseca bile su oko 63 tone , a u junu 2022. oko 71 tonu.
Da li ćemo kao društvo da se osvijestimo i da shvatimo koliko je važno da čuvamo našu životnu sredinu ostaje da se vidi.
Donosimo snimak završnih radova, asfaltiranja saobraćajnice MR 2 od kružnog toka, (Radovići-Plavi Horizonti- MR1) koja sa prethodno završenom dionicom MR1 spaja Lušticu Bay.
Saobraćajnica MR2 dužine 605 metara, predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen produžetak ka kompleksu projekta Luštica Bay u Radovićima. Saobraćajnice MR1 i MR2 veoma su važane za cijeli poluotok Luštica.
Ranije je planirano da saobraćajnica prođe jednim dijelom kroz prostor u kojem se razvija pomenuti kompleks i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi. Izgradnjom MR1 i MR2 rasterećuje se regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućava brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay.
Podsjetimo, u Opštini Tivat 24. aprila 2023. potpisan je ugovor o završetku preostalih radova na izgradnji saobraćajnice MR2 u Radovićima sai novoizabranim izvođačem “Bemax” d.o.o. iz Podgorice, a vrijednost ugovora iznosila je 1.662.049,11€ sa uračunatim PDV-om. Rok za završetak ugovorenih radova je bio 48 dana od uvođenja izvođača u posao.
Vladimir Putin prilikom obraćanja pripadnicima vojnih jedinica Foto: Sergei Guneev / Reuters
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak pred oko 2500 pripadnika ruskih sigurnosnih snaga, nacionalne garde i vojnih postrojbi da su se narod i oružane snage zajedno suprotstavili pobunjeničkim plaćenicima u jednodnevnoj pobuni prekinutoj u subotu.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da provodi taktičke vježbe borbenih zrakoplova iznad Baltičkog mora s glavnim ciljem testiranja spremnosti za izvođenje borbenih i posebnih zadaća. Jučer su se oglasili, nakon subotnje pobune plaćeničkih boraca, ruski predsjednik Vladimir Putin i Jevgenij Prigožin, osnivač plaćeničke skupine Wagner.
Prigožin je iz egzila u Bjelorusiji rekao kako je zaustavio marš na Moskvu da ne bi prolijevao krv i da mu cilj nije bilo rušenje ruske vlasti, nego prosvjed protiv nesposobnog vojnog rukovodstva.
Putin je njegovu pobunu nazvao zločinačkom akcijom i nazvao ih neprijateljima Rusije. Ukrajinske su snage na bojištu pokušale iskoristiti kaos u Rusiji.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eurau nagradnoj igri koju organizuje komapnija UNA iz Tivta osvojio je Boško Grivić sa ulovljenom hamom od 26,5 kg.
Boško je hamu je ulovio puškom na “čeku”, na 16 metara dubine u blizini Petrovca. U prvi mah je, kako kaže, pomislio da mu se približava veliki gof. Kada je riba došla u domet, Boško je iskoristio pogodan ugao i povukao obarač, a tada je već bilo jasno da se radi o hami, rijetkoj vrsti u našim vodama.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura, osvojio je Dušan Vukčević sa tunom od 54kg.
Ulov mjeseca maj 2023.
Tuna je uhvaćena na lokaciji Ploče, tehnikom “čeka” na 15 metara dubine. Dušanov opis ulova prenosimo u cjelosti:
“Pomjeranjem sitne ribe oko mene, shvatio sam da sam se namjestio kako treba, smjer u kom sam gledao je bio ispravan. U jednom momentu sitna riba ispred mene se razbježala i na mene je išla tuna. Direktno ka meni, u mom nivou, savršeno. Sačekao sam da mi priđe u domet, nakon toga sam je gađao u škrge kod oka. Pogodak je bio izuzetan, šipka je izašla dijagonalno na polovini tijela i počela je da izvlači konop iz mulinela. Čvrsto sam držao konop i kontrolisao njeno kretanje. Pomoć je pružio Boban Radošević koji je doplivao do mene i drugim pogotkom osigurao da riba ne otkine šipke. Nakon 20-30 minuta potezanja riba je bila savladana. Na kraju dana, trofej za svakog podvodnog ribolovca, Tuna 54 kg težine, ulovljena podvodnom puškom Predator 95 Roller proizvodnje našeg druga Bokija Belana.”
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura, osvojio je Hamdi Truma sa tunom od 24,7 kg.
Ulov mjeseca maj 2023.
Hamdi je “bluefin” tunu ulovio na ušću rijeke Bojane, koristeći mrtvu kublu kao mamac. Borba je trajala manje od četiri minuta, a kao opremu Hamdi je koristio štap DAM Futura Akcia 100-250gr, mašinicu Shimano Saragosa 14000, te konac Daiwa J Braid 69lb.
ZAGREBAČKI SOLISTI I KLAPA „CAMBI“ NASTUPIĆE 16. I 17. JULA NA ŽABLJAKU NA V MEĐUNARODNOM FESTIVALU WILD BEAUTY ART
Klapa Cambi, poznata bokeškoj publici po brojnim nastupima i nagradama na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, prepoznata u ovom dijelu Mediterana po specifičnoj ljepoti kolorita muškoga „a capella“ višeglasja, predstaviće se u nedjelju 17. jula i ljubiteljima ovog muzičkog žanra u kontinentalnom dijelu Crne Gore i to na obali Ribljeg jezera. Dan prije na istom mjestu će nastupiti renomirani orkestar „Zagrebački solisti“, koji će svojim programom svečano otvoriti peto izdanje Međunarodnog festivala Wild Beauty Art- „pobratima“ KotorArta, iz koga je u stvari iznikao.
Jedan od najboljih sastava koji njeguju zvuk dalmatinske pjesme, klapu „Cambi“, čine tenori Eduard Šegota, Jozo Delaš i Duško Britvić, bariton Mislav Biočina, bas-bariton Hrvoje Lozančić i bas Dino Šimera. Klapa je osnovana 1986. godine, a široj publici postaje poznata 1991. svojim prvim nastupom u Omišu na Festivalu dalmatinskih klapa. Svakim svojim nastupom i vrhunskim izvođenjima, pjevajući tradicionalne dalmatinske i zabavne pjesme, klapa Cambi je uspjela ostvariti sklad dalmatinske muzičke baštine i savremenih muzičkih kretanja. Klapa je u tome uspjela zbog svježine i originalnosti, kao i zbog jednako sugestivnih izvođenja vremešnih standarda dalmatinske pjesme, ali i neponovljivih interpretacija pop-rock materijala Zlatana Stipišića Gibonnija, kao i drugih poznatih autora. Klapa Cambi zavrjeđuje punu pažnju kao jedini klapski crossover proizvod primjeren novom vijeku, u koji donosi i najbolja iskustva klapske tradicije, ali i senzibilitet pop zvijezda svjesnih sadašnjeg vremena i prostora.
Nakon koncerata na čuvenom Crnom jezeru prethodnih godina, poslenici Festivala su otkrili još neka od nevjerovatnih jezera durmitorskog kraja, od kojih svako nosi jedinstvenu atmosferu, originalnu priču i neobičnu legendu. Riblje jezero je jedno od 18 durmitorskih gorskih očiju, i, kako mu i ime kaže, nekada je bilo prepuno ribe, a prtedanje kaže da su italijanski karabinjeri u njemu uhvatili dvije pastrmke koje su bile veličine od jednog do drugog kraja jezerskog puta.
Peti Međunarodni festival Wild Beauty Art održava se od 16. jula do 13. avgusta sa sloganom One for All, All for One, i predstavlja tačku spajanja tri važne grane Crne Gore: kulturu, ekologiju i turizam. Festival se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz generalno sponzorstvo kompanije One, dok su realizaciju festivala podržali partneri i prijatelji festivala Turistička organizacija Žabljak, Ministarstvo kulture i medija, Opština Žabljak, Nacionalni park Durmitor, Yamaha i Euro-Unit, Ambasade Austrije i Njemačke, Univerzitet Crne Gore i drugi, najavljuju iz PR službe Wild Beauty Art.
Radovi na žičari “Kotor – Lovćen“ ulaze u završnu fazu koja podrazumijeva testiranje infrastrukture kao i finalne radove na poveznim objektima. Testiranje se sprovodi uz poštovanje najstrožijih standarda koje garantuje terenski nadzor i koordinacija aktivnosti od strane kompanije LEITNER.
„Kamen temeljac postavljen je 12. jula prethodne godine, a danas sa posebnim zadovoljstvom možemo da kažemo da se aktivnosti privode kraju. Za nama je izuzetno složen i dugotrajan proces planiranja, projektovanja i izgradnje, na izazovnom terenu i u vremenskim uslovima koji nam nisu išli u prilog. Posebno važan oslonac kompletnom procesu daje partnerska kompanija – LEITNER, čiji kredibilitet proizilazi iz tradicije duže od vijeka, a iz koje upravo ovaj projekat svrstavaju u red zahtjevnijih u kojima su učestvovali. Važno je da je impozantan objekat u finalnoj fazi, nadamo se na zadovoljstvo kompletne crnogorske javnosti i u korist strateškog razvoja domaće turističke privrede“, naglasili su iz Žičare.
Bezbjednost složene konstrukcije žičare i pripadajućih objekata zahtijevali su i određen stepen intervencija na terenu, uz važnu napomenu da su svedene na minimum i da ih prate sanacioni radovi koji su takođe u toku.
Ideja vodilja i ključni princip na kojima je postavljen projekat jeste održiva valorizacija lovćenskog kraja, čija je posebnost netaknuta priroda i autentičan ambijent, stoga su očuvanje i nadogradnja prirodnog okruženja u koje je žičara uklopljena naši prioritetni zadaci.
U finalne radove spada i ozelenjavanje terena na Donjoj stanici Dub, dok će aktivnosti na području Lovćena biti sprovođene dugoročno i u koordinaciji sa stručnim timovima Nacionalnog parka Lovćen.
Žičara Kotor – Lovćen
“Pogled na jedan od najljepših zaliva na svijetu i netaknuta priroda Nacionalnog parka Lovćen predstavljaju okosnicu projekta, upravo zato je i naš primarni zadatak očuvanje vrijednosti ovog jedinstvenog područja. Svi naši planovi su usmjereni u tom pravcu, od načina na koji kreiramo sadržaje prije svega usmjerene na aktivni odmor, preko planirane podrške Nacionalnom parku na koju će moći dugoročno da računa. Doživljaj netaknute prirode biće i ostaće naš ključni prioritet”, poručuju iz Žičare.
U narednom periodu, javnost će blagovremeno biti obaviještena o datumu početka rada Žičare i svim drugim važnim pojedinostima u vezi sa ovom turističkom atrakcijom.
Podsjećamo, projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine. Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Dužina trase je oko 3.900 metara, projektovani kapacitet 48 gondola na nivou od 1200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Deseto izdanje najprefinjenijeg i najuzbudljivijeg vinskog događaja jugoistočne Evrope – SuperWine održaće se u subotu 1. jula 2023. godine (20– 00h) u luksuznoj yacht marini Porto Montenegro. Prema preliminarnoj listi vinarija-izlagača, pred nama je najbolji SuperWine dosada.
Nakon devet atraktivnih epizoda iz serijala posvećenog vinskoj eleganciji, došlo je vreme da SuperWine svojim desetim izdanjem i zvanično potvrdi da je iz avangarde prešao u klub klasika. Pozitivna energija, fine vinske vibracije, atraktivni prateći programi i respektabilne liste vinarija-izlagača krasile su tokom svih ovih godina SuperWine i doprineli da ubrzo stekne status najuzbudljivijeg vinskog događaja jugoistočne Evrope. Ako je nekako trebalo objediniti ekskluzivitet lokacije Yacht marine u Porto Montenegru i vinski glamur, čini se da je SuperWine to uspeo na najbolji mogući način, idući svake godine korak napred u svim aspektima.
Porto Montenegro
Prema najavama organizatora, ovogodišnji SuperWine biće poseban po mnogo čemu, a posebno po izuzetnoj listi vinarija koje će se predstaviti sa svojim vinima: Arthur Metz, Jean Durup, Monteverdi, Polič estate, Les Grand Chais De France, Jungić, Matalj, Bodren, Kovačević, 13. Jul Plantaže, Tikveš, Royal Hill Estate, 100 women, Vida Wines, Henkell x Freixenet , Đukić, Sarajishvili Wine brandy, Keković, Vino Budimir, Matijašević, Masottina, Atelje vina Šapat, Velimirović, Verkat , Mitrović, Arsenijević, Pirg, Chateau Prince, NAPA wine club, Kutjevo…Tradicionalno, SuperWine festival će biti začinjen nastupima prestižnih regionalnih destilerija, među kojima su Bosiljčić i Epoha, kao i bogatim gastronomskim programom.
Super Wine / Porto Montenegro
Ulaznice za SuperWine 10 biće u pretprodaji preko Gigstix servisa u Crnoj Gori (www.gigstix.me), kao i preko aplikacije Wine Drop Club za goste iz Srbije. Ulaznice će biti dostupne i na samoj lokaciji (Buddha Bar Beach u Portu Montenegru, Porto Montenegro Yacht club pool) na dan događaja po ceni od 50 evra.
U Tivtu je posljednjih sedmica zabilježen porast broja napuštenih i pasa lutalica, a zabilježen je i određeni broj incidenata, zbog kojih su građani zatražili medicinsku pomoć.
“U proteklih mjesec dana u porastu je broj pacijenata koji se javljaju Domu zdravlja zbog ugriza pasa”, upozorava dr Jelena Mršulja, epidemiolog u Domu zdravlja Tivat.
Opština Tivat i Sekretarijat za inspekcijske i komunalne poslove podsjećaju građane, u prvom redu vlasnike kućnih ljubimaca, na odredbe opštinske Odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama.
“Psi se mogu izvoditi u šetnju na povocu koji odgvara veličini i snazi psa. Rase pasa koje se definišu kao “opasne” može izvoditi punoljetna osoba na povocu ne dužem od 1,5m i sa zaštitnom korpom”, navodi sekretarka Jelena Šćekić.
Nadležne službe evidentirale su problem vlasničkih i lutajućih pasa koji se slobodno kreću na potezu od Aerodroma do Ostrva cvijeća, u blizini kontejnerskih mjesta na Seljanovu, a incidenti su zabilježeni i u Velikom gradskom parku.
Službenici Sekretarijata u redovnom su kontaktu sa Azilom – skloništem za napuštene kućne ljubimce koji vrše poslove sakupljanja, prevoženja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca. Vlasnici pasa su dužni svaki nestanak ljubimca prijaviti Skloništu u roku od tri dana.
Iz Azila koji posluje pri Komunalnom preduzeću Kotor, a koji svojim djelovanjem pokriva opštine Tivat i Kotor ističu da se najveći broj prijava građana kada su u pitanju napušteni i psi lutalice, odnosi na lokaciju Gošići-Radovići-Krašići, te da zaposleni u skoloništu svakodnevno vrše obilazak opštine Tivat. Oni apeluju na vlasnike da čipuju i sterilišu svoje ljubimce.
Shodno Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, psi se mogu izvoditi na javnim i drugim površinama, isključujući dječja i sportska igrališta, uređene cvjećnjake i travnjake, pijace, groblja, šetališta.
“Vršićemo kontrole, sankcionisati nesavjesne vlasnike pasa, a propisane novčane kazne kreću se u rasponu od 50 do 500€. “ – naglašavaju iz opštinskog Sekretarijata.
Crna Gora dočekala je ljetnju turističku sezonu sa brojnim problemima – nedostatkom radne snage i velikim saobraćajnim gužvama, ali ipak biće rekordna i podaci su jako ohrabrujući, saglasni su sagovornici u emisiji “Naglas” na TVCG.
Kako je kazao Armend Mila iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, trenutno u Crnoj Gori boravi 73.000 registrovanih gostiju.
– Što se tiče posjete Nacionalnim parkovima, imamo 182.000 posjetilaca i mislim da su podaci ohrabrujući. Otvaranje brojnih avionskih linija uticaće na broj gostiju koji će posjetiti Crnu Goru. Predsezona jeste nadmašila očekivanja, počevši od broja gostiju kojih je bilo oko 371.000. Podaci pokazuju da imamo oko dva i po miliona noćenja, što je 64% više nego prošle godine. Sezona pokazuje pozitivne ishode i ona će sigurno biti rekordna za Crnu Goru – tvrdi on.
Saglasan je sa činjenicom da je nedostatak radne snage evidentan i da naši sezonci radije idu u Hrvatsku da traže sezonski posao.
– Svako traži bolje uslove u zemljama regiona. Ja mislim da uslova u Crnoj Gori ima, a podvukao bih jedino da sezona u Hrvatskoj traje duže. Ne bih rekao da nam je teza “ako nećeš ti, ima 20 radnika koji hoće” došlo na naplatu – istakao je Mila.
Kuvari
Profesor turizma Ivo Županović smatra da predsezona i postsezona u Crnoj Gori ne učestvuju značajno u turističkom prometu Crne Gore.
– To nije dobro. Tu treba raditi na ekstenziji turističke sezone. Kaskamo za Njemačkom, za Skandinavijom i za tržištima Zapadne Evrope – smatra on.
Što se tiče teme o nedostatku radne snage, Županović navodi da je potrebno objasniti ljudima šta se konkretno traži u turizmu.
– Moramo jasnije odrediti studentske poslove i mora postojati mnogo veća sinergija akademskog i biznis sektora koji treba da traje tokom čitave godine. Moramo prekvalifikovati radnika i raditi na animaciji ljudi. Domicilno stanovništvo mora biti uključeno u turizam – savjetuje Županović.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović govorio je o velikim saobraćajnim gužvama na primorju.
Tivat – plaža – foto Boka News
– Crna Gora je blokirana, od Bečića do Budve treba 40 minuta. O čemu dalje da pričamo? Kilometarske kolone su takođe na potezu do Herceg Novog. Gosti koji su sada došli su pretežno u hotelskom sještaju. Dakle ti ljudi su došli avionom i nisu došli automobilima. Šta ćemo raditi kad dođu gosti sa svojim automobilima? Oni će doći, dočekaćemo ih, ali će se pokajati i neće doći sljedeće godine – rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, tačno je da ova sezona trajati kao i svaka druga.
– Biće rekordna sigurno, ali zahvaljujući inflaciji. Sa cijenama nismo loši. Nismo baš toliko skupi kao što su cijene u regionu – tvrdi Radulović.
Tunel Kotor – gužve
Govoreći o saobraćajnim gužvama Goran Pejović, rukovodilac trajektne linije iz preduzeća Morsko dobro kazao je da je u subotu bila vanredna situacija i da je tog dana bilo koncerata.
– Morsko dobro će od petka u pogonu imati osam trajektnih linija, kapaciteta po 310 vozila. Uradili smo sve što je do nas da tu trajektnu liniju uredimo kako treba. Kupovina flote je koštala 10,5 mil EUR. Računamo da ćemo prihodovati oko 20 mil EUR. Tako da građani od nas mogu očekivati maksimalno ulaganje u infrastrukturu – dodao je on.
Dodao je da do kraja juna očekuju promet do 1,2 miliona.
– Tačno je da ima gužvi vikendom, ali svaki drugi dan nije opterećen – zaključio je Pejović.
Slikama izrazila stav o estetici i ljubav prema modnoj ilustraciji
„Mnogo sam srećna i ispunjena. Želim da uživate u ovom dešavanju. Izložba je posvećena mojoj ćerki Lari koja je moja najveća inspiracija, moja najveća ljubav, moj pokretač, moj smisao“, kazala je umjetnica Milena Kolinović prilikom otvaranja njene izložbe slika-kolaža „La vita è bella – Život je lijep” u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”. Organizator izložbe je JU Muzeji i galerije Budve, a njen kustos je Vasilisa Gagović, istoričarka umjetnosti.
Naziv izložbe La vita è bella, objasnila je, jedna je od njenih najomiljenijih sentenci italijanskog jezika koji obožava, a lajtmotiv je upravo izložba slika na kojoj su ona i njena kćer.
– Ova izložba za mene ima jedan poseban emotivni značaj. Dok sam je radila ja sam jednostavno imala osjećaj da će ona biti naslovna slika ove izložbe. Kao umjetnik želim da vam kažem da se kroz svoj rad trudim da unesem svoj lični stav o estetici, svoju ljubav prema modnoj ilustraciji i dizajnu tekstila, što je uvijek prisutno u mom radu, bilo da se radi o nakitu, o tkanju ili o nekim slikama, kolažima. Sam naziv La vita è bella dovoljan je da pošalje poruku svima nama da koliko god da je život težak i koliko god da donese nekad neku bol, patnju treba uvijek da nađemo neku iskru koja sija i da je pratimo kao svjetlost koja će da oplemeni i uljepša naš život, kazala je umjetnica.
U traganju Budve za Evropom i za evropskom prestonicom kulture, projektom o kojem se mnogo govori, poštovaoci kulture postavljaju pitanje sa čime se Budva I njeni građani imaju predstaviti Evropi.
-Budva je jedna velika spavaonica ili je Budva jedna velika radionica. U stvari Milena je dokaz da je Budva i to drugo. Da postoje ljudi koji u okviru nezavisne kulturne scene stvaraju vrlo moćno i vrlo upečatljivo. Posebno mi je drago što sam tu da vidim jedan vrlo moderan umjetnički izraz, iako to nije moja struka i moja profesija, toliko mi opšta kultura dopušta da primijetim da je kolaž kao jedna umjetnička forma legitimisana najmanje jedan vijek unazad od Praka i Pikasa pa na ovamo i Milena sa njom vrlo vješto manipuliše ukazujući na sve ljepote ali i na ono pitanje koje nam se uvijek postavlja kad imamo pred sobom kolaž, je li u pitanju slika ili skulptura, kazao je Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, koji je otvorio izložbu.
