Udruga Plavac mali i Pelješki vinski puti po treći puta organiziraju manifestaciju Festival Dingača koja se svake godine održava 29. juna u Potomju, mjestu oaze Plavca malog.
Brojni posjetitelji na jednom mjestu mogu kušati vrhunske plavce od proizvođača jedinstvenog okusa Dingača.
Uz janjetinu i pečene sardele uživajte u bogatom okusu plavaca, tamburaškog sastava i grupe Viva.
Dođite na party i zabavite se uz Vina proizvođača Dingača i vina:
Turistički obilazak Koloseja u Rimu Foto: Remo Casilli / REUTERS
Turist koji je urezao ime svoje djevojke u Kolosej u Rimu izazvao je u ponedjeljak bijes korisnika društvenih mreža i talijanskog ministra kulture nakon što je snimka tog čina postala popularna.
– Krajnje je sramotno i znak velikog nedostatka kulture da turist nagrđuje jedno od najpoznatijih mjesta na svijetu i dio povijesne baštine, rekao je ministar kulture Gennaro Sangiuliano.
Sangiuliano je izrazio nadu da će krivac biti pronađen i kažnjen.
Prije nekoliko godina, ruski turist je kažnjen novčanom kaznom od 20.000 eura za sličan čin.
Izvješća talijanskih medija sugeriraju da bi se nepoznati počinitelj mogao suočiti sa sličnom kaznom ako bude uhvaćen.
Izgrađen u prvom stoljeću nove ere, Kolosej je najveći amfiteatar na svijetu, rimska znamenitost i glavna turistička atrakcija.
Na svom vrhuncu u njemu su se održavale gladijatorske borbe i drugi spektakli, od kojih su mnogi bili brutalni.
Svake godine Kolosej posjeti oko milion posjetitelja.
Predstava ,,Ukroćena goropad” Gradskog pozorišta Podgorica, koju je po tekstu Vilijema Šekspira režirao i adaptirao Dejan Projkovski, biće izvedena večeras od 21.30 u Velikoj sali centra za kulturu Tivat. To će biti izvođenje prve od ukupno devet predstava koje su selektovane za takmičarski dio ovogodišnjih Purgatorija.
Dramaturgiju potpisuje Dragana Tripković, scenografiju Valentin Svetozarev, muziku Goran Trajkoski, kostimografiju Katarina Vukčević, scenski pokret i koreografiju Tamara Vujošević Mandić, a lekturu Radovan Knežević.
U sklopu hvalevrijedne inicijative “Čuvaj more, čuvajmo Novi Vinodolski”, kojom žele doprinijeti buđenju ekološke svijesti o potrebi očuvanja mora, učenici od prvog do osmog razreda OŠ Ivana Mažuranića i njihovi razrednici su na više lokacija u Novom Vinodolskom u more bacili EM kugle, čiji sastav čine efektivni mikroorganizmi koji pospješuju čišćenje morskog dna i mora. Izradi i bacanju EM kugli pristupili su svi razredni odjeli novljanske osnovne škole, kao i njihovi razrednici te Posebni razredni odjel.
Kako je za Novi list kazala Andrea Bačić Pavat, psihologinja u OŠ Ivana Mažuranića te ujedno i jedna od glavnih pokretačica ove inicijative, sama ideja o pokretanju ovog projekta krenula je od suradnje s učiteljicom biologije Ivanom Rimac zaposlenoj u Osnovnoj školi Ivana Rabljanina.
– Ivana Rimac već šest godina sa svojim učenicima izrađuje EM kugle i baca ih u more. Rezultati su izvrsni, stoga smo i mi u Novome odlučili slijediti njihov primjer. Povezali smo se s Nedeljkom Jovanovićem, koji nam je omogućio nabavku materijala za EM kugle, dok se Turistička zajednica grada Novog Vinodolskog pobrinula za njihovo financiranje. Ove EM kugle čine efektivni mikroorganizmi, odnosno gljivice, plijesni, kvasci i druge dobre bakterije koje se oslobađaju u kontaktu s morem, i na taj način čiste morsko dno i morsku vodu, govori Bačić Pavat.
– Nabavili smo cigle koje smo najprije usitnili na manje komade i stavili u plastične vrećice zajedno s tekućinom koja sadrži efektivne mikroorganizme. Takva smjesa mora odstajati dan-dva, nakon čega se ona miješa zajedno s bokašijem, organskom tvari sličnoj piljevini, i formira u kuglice koje se moraju sušiti najmanje mjesec i pol dana, naravno, kako bi bile što učinkovitije u kontaktu s morem, kazala je.
Lokacije u akvatoriju Novog Vinodolskog, na kojima su učenici bacili EM kugle u more, odabrane su u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Ronilačkim klubom Dive Side koji će pratiti djelovanje kugli. Županijski Zavod napravio je uzorkovanje kakvoće mora prije, a provest će još jedno uzorkovanje i nakon bacanja EM kugli kako bi se izmjerio direktan učinak koji one imaju na kakvoću mora.
U Luku Kotor će ove godine uploviti više od 460 kruzera sa pola miliona turista.
– Dešava se da dnevno u Kotoru bude i po pet velikih brodova, a ovog juna je rekord postavljen kada je na njima u jednom danu bilo ukupno skoro 11.000 putnika – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ljubo Radović iz Luke Kotor.
Ove brojke su dobra vijest za ugostitelje i trgovce u Kotoru, koji ima oko 23.000 stanovnika. Ali u zalivu, kroz koji vodi tek jedna glavna magistrala, donose i saobraćajnu gužvu koja otežava svakodnevicu mještana i turista.
– Juče sam od tunela do pjace vozio sat vremena, a to je samo par kilometara. To ti je ideš korak, pa staneš, pa još korak, pa staneš, i sve tako – kaže mještanin Marko.
No, otežan saobraćaj je ljeti problem i kad nema velikih brodova, jer su posjetioci sa kruzera samo dio izletnika koji posjećuju ovaj srednjevjekovni dragulj.
– U Kotoru se izgradilo mnogo zgrada, ima i novih hotela, povećao se broj stanovnika i turista, a ulice i parkinzi su ostali skoro isti kao prije četrdeset godina, dok se broj ljudi pomnožio sa deset – priča Nikola koji radi kao taksista.
Organizovati gradski i uvesti morski prevoz
Iskustvo iz svijeta pokazuje da se gužve rješavaju kvalitetnim javnim prevozom, kaže pomorac Branko i dodaje da bi se time ponudila alternativa korišćenju auta.
– A kad se ponudi dobar javni prevoz, onda ljude treba demotivisati da koriste auto u gradu, a to znači da bi se parking ispred Starog grada trebao naplaćivati pet eura po satu. Dubrovčani ga, na primjer, naplaćuju deset eura – navodi kao primjer.
Mnogi bi onda, umjesto nervoze oko traženja parkinga i njegove skupoće, izabrali da se voze gradskim autobusom, uvjeren je Branko.
Kao jednu od opcija, sagovornici u anketi RSE navode i morske linije.
– Nije iskorišten morski prevoz, lokalna uprava treba krenuti u neko privatno-javno partnerstvo, to bi sigurno smanjilo saobraćajnu gužvu – kaže Janko.
Kotor najavljuje “pametne semafore”
Sekretar za investicije Opštine Kotor Ognjen Vukasović očekuje da će “pametni semafori”, koji će uskoro biti postavljeni u centru grada, smanjiti gužvu za oko 30%.
Luka Kotor – foto Boka News
Objašnjava da je riječ o prvim “pametnim semaforima” u Crnoj Gori, koji će na bazi algoritma prikupljati podatke o gužvi u određenim perodima dana i sami određivati dužinu trajanja zelenog i crvenog svijetla.
Na pitanje RSE o gradskom prevozu, Vukasović kaže da ga obavlja samo jedna firma, a da se na dva tendera od početka godine niko nije javio.
– Lokalni gradski i prigradski saobraćaj je apsolutno neisplativ u svakom gradu, i Opština ga je prošle godine subvencionirala sa 115.000 EUR.
Govoreći o tome da li nadležni razmišljalju o uvođenju mjera ograničenja poput gradova na Mediteranu koji su zbog gužvi limitirali broj kruzera i posjetilaca, Vukasović kaže da je to pitanje strateške odluke, ali ne samo lokalnih vlasti, već države Crne Gore i samih Kotorana.
– To je i odluka svih građana, da odlučimo što želimo, da li želimo velike prihode od turizma ili neku vrstu društvenog i duševnog mira preko ljeta. Nije lako naći sredinu – kaže Vukasović.
Balans između turizma i održivog razvoja grada je moguć ukoliko se na tome ozbiljno poradi i uključi struka, smatra Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio.
– Zaliv Boke Kotorske je veoma specifičan i potrebno ga je tretirati kao cjelinu, znači tako treba riješiti i saobraćajno pitanje – kaže Kapetanović za RSE i kao primjer dobrih rješenja navodi Piran u Sloveniji.
Turisti koji tamo dođu automobilima, ostavljaju ih u garaži na ulazu u grada, a onda do grada i kroz grad, voze se javnim prevozom. Kapetanović dodaje da je i Dubrovnik primjer kako je moguće uticati na smanjenje gužvi.
Uspješna dubrovačka priča
Nakon što je UNESCO upozorio da bi status Dubrovnika na listi svjetske baštine mogao biti ugrožen zbog prevelikog broja posjetilaca, gradske vlasti su prije pet godina počele razvijati projekat “Respect the City” (Poštuj grad), kako bi suzbio uticaj prekomjernog turizma.
Jedna od mjera je bila i ograničenje broja kruzera.
– U Dubrovniku sada mogu biti istovremeno maksimalno dva broda i njihov boravak u luci mora biti duži, čime se utiče na smanjenje gužvi – kaže za RSE Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika.
Takođe, uvedene su web platforme za predviđanje broja posjetilaca na određeni dan, kako bi turisti mogli izbjeći gužve i doći u nekom drugom terminu. Tu je i sistem “pametnog parkinga”, web kamere na gradskim saobraćajnicama i projekat “car sharing”.
Rezultate svih tih mjera je potvrdila i studija Sveučilišta u Dubrovniku koja je pokazala da se indeks negativnih posljedica prekomjernog turizma u glavnoj sezoni skoro prepolovio, navodi Aksić Vitković.
Zarada od kruzera
Nema podataka koliki je ukupan prihod Kotora koje generišu izletnici sa kruzera.
Kotor- foto Boka News
U 2022. koja se smatra godinom oporavka nakon pandemije korona virusa, u Kotoru je plaćeno oko 308.000 EUR izletničke takse, a ove godine će biti premašene rekordne brojke iz 2019.godine, očekuju u lokalnoj turističkoj organizaciji.
Navode da je te godine Kotor posjetilo oko 600.000 izletnika, pa se tolika suma eura slila u gradsku kasu za izletničku taksu koja je 1 euro. Da će se taj rekord premašiti upućuju brojke posjetilaca kojih je, u prvih pet mjeseci ove godine, duplo više nego lani.
Prosječan posjetilac sa kruzera koji boravi u Kotoru pripada najčešće srednjoj ili starijoj generaciji, uglavnom je srednje ili visokoplatežne moći i dolazi iz Zapadne Evrope.
Prema podacima Turističke organizacije Kotor, prosječno troši između 60 i 70 eura, ne računajući takse koje ubira gradska luka.
– Kad dođe brod iz Amerike, to su gosti koji troše, ali kad je kruzer iz Italije na primjer, to su gosti “plićeg džepa”. Evropljani generalno troše manje – kaže za RSE Marin koji ima suvenirnicu u kotorskom starom gradu.
Tu su Sajmon i Elizabeta iz Edinburga u Škotskoj, koji na pitanja zašto su za odmor odabrali baš putovanje kruzerom, odgovaraju:
– Svaki dan smo u drugom gradu. Na brodu imamo all inclusive (sve uključeno u cijenu), pa kad siđemo s broda, uglavnom šetamo, popijemo kafu ili pivo, ponekad odemo na neki izlet, i to je to – kaže ovaj par.
Prošle godine je Luka Kotor ostvarila najbolji poslovni rezultat sa prihodom od oko 4,2 mil EUR, dok je bruto poslovna dobit bila gotovo milion i po eura.
Dan Bokeljske mornarice obilježen je sinoć tradicionalnom programom.
Glavni odred Bokeljske mornarice je, nakon formiranja na Pjaci od kina, u pratnji Gradske muzike Kotor došao na Trg Sv. Tripuna gdje je, ispred zgrade Opštine Kotor, izvršen prijem državne zastave od strane potpredsjednika Opštine Siniše Kovačevića, čemu je prisustvovala i predsjednica Skupštine opštine Maja Mršulja.
Odred Mornarice je zatim obišao Stari grad, da bi dolaskom ispred glavnih vrata formirao odred. Ispaljen je počasni plotun, a zatim je potpredsjednik Kovačević ključeve grada predao prvom majoru Bokeljske mornarice Graciji Aboviću.
Na Trgu od oružja otplesano je tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.
Na teritoriji Opštine Tivat u toku je adaptacija i modernizacija saobraćajnica, koja će se sprovoditi fazno i to u svim djelovima grada. Ukupna vrijednost ove investicije je 460.000€.
Kao dio ove investicione aktivnosti nedavno je asfaltirana ulica Novo naselje V koja je trenutno najfrekventnija saobraćajna spona ka kompleksu Luštica Bay i ostatku poluostrva Luštica. U planu je proširivanje i asfaltiranje nekoliko ulica u Radovićima i Gošićima. Bokeljska ulica na Seljanovu biće presvučena novim slojem asfalta, kao i nekoliko manjih ulica u centru grada.
Radovi će biti nastavljeni u septembru, po isteku zabrane izvođenja građevinskih radova – najavljuju iz Direkcije za investicije opštine Tivat.
Na teritoriji opštine Tivat zabrana izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone stupa na snagu 1. jula i trajaće do 15. septembra. U ovom periodu zabranjeni su radovi građenja i rekonstrukcije objekata ali i radovi na raskopavanju javnih površina, a sve shodno važećoj Odluci o zabrani izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone iz 2017. godine.
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor vršiće kontrolu poštovanja ove odluke. „Apelujemo na investitore da poštuju zabranu gradnje i podsjećamo da se novčane kazne zbog kršenja iste kreću u rasponu od 500 do 10.000€“, naglašava sekretarka Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić.
Ljekovito bilje iz Hercegovine je među najkvalitetnijim u BiH i šire, zahvaljujući podneblju na kome raste koje obiluje sa mnogo sunčanih dana i kamenom krečnjakom, izjavila je Srni tehnički direktor u preduzeću “Ljekobilje” iz Ljubinja Slobodanka Popović.
Popovićeva je navela da to preduzeće proizvodi više od 250 proizvoda koji su većinom organski sertifikovani i njima snabdijeva domaće tržište i izvozi čak i do Rusije i Kanade.
Ona je napomenula da je hercegovačko bilje izuzetno kvalitetno, a time i ljekovito, te dodala da je Hercegovina prirodna oaza ljekovitog i aromatičnog bilja.
Popovićeva je podsjetila da to preduzeće posluje već 20-ak godina i da u Ljubinju, gdje je sjedište firme, ima sopstvene plantaže i proizvodi sadni materijal i rasad, kao i eterična ulja, ekstrakte i kozmetiku od tog bilja.
Ona je dodala da se u radnoj jedinici u Bileći proizvode mirisni program, čajeve i mirisne jastučiće.
“Dio robe proizvodimo za domaće tržište, a dio proizvoda izvozimo već 10 godina u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Švajcarsku, Rusiju i nešto i u Kanadu”, napomenula je ona i dodala da za tim proizvodima postoji interesovanje na stranim tržištima.
Popovićeva je navela da proizvode više od 100 vrsta čajeva, a da je posebno poznat njihov narodni čaj koji je već zauzeo mjesto na tržištu, a i kreme, losioni i gelovi, koje proizvode na bazi hercegovačkog bilja, sve više se traže na tržištu.
“Samim tim što su proizvodi organski sertifikovani znači da su prošli sve potrebne kontrole i da su zdravstveno ispravni jer stalno radimo neophodne analize”, istakla je Popovićeva.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
1 od 6
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
“Kao predsjednik Crne Gore želim da doprinesem da kulturno blago koje imamo na adekvatan način i sačuvamo, na dar našim potomcima”
Donatorsko veče za prikupljanje sredstava za obnovu crkve Svetoga Ilije u Gornjem Stolivu održano je u nedjelju u đardinu crkve Imena Marijinog u Donjem Stolivu.
“Prisustvom na donatorskoj večeri za obnovu crkve Svetog Ilije u Gornjem Stolivu, kao predsjednik Crne Gore želim da doprinesem da kulturno blago koje imamo na adekvatan način i sačuvamo, na dar našim potomcima. Prostor Boke Kotorske obiluje neprocjenjivim bogatstvom koje predstavlja dio svjetske kulturne baštine i uživa UNESCO zaštitu. Nadam se da će biti prikupljeno dovoljno sredstava i da će ovaj viševjekovni vjerski objekat biti obnovljen na radost svih nas. Zahvaljujem se župi Imena Marijinog i NVO Udruženju “Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva” na pozivu da budem dio ove akcije” – kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
On je kazao da BokaKkotorska ima mjesta kojima se s pravom ponosi pred cijelim svijetom, i poručio da je zasigurno, jedno od njih je i Stoliv koji je po njemu najljepši dragulj Boke.
Predsjednik Milatović na donatorskoj večeri u Stolivu
Donatorskoj večeri osim Stolivljana i njihovih brojnih prijatelja, prisustvovali su predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, a ispred Opštine Kotor uz potpredsjednika Kovačevića prisutni su bili i potpredsjednik Opštine, Nebojša Ševaljević, direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić i sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Bojana Petković.
Ekipa mladih folkloraša iz Metkovića poziraju za Bokanews
Euforična atmosfera puna muzike, plesa, aplauza i ovacija na Ljetnjoj pozornici, kao i trgovima Staroga grada, obilježila je drugo izdanje Međunarodnog festivala folklora “Oj talasi talasajte”, koji je u organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković” od 22. do 26. juna okupio folkloraše, izvorne muzičare i pjevače iz Slovačke, Hrvatske, Turske, Srbije i Crne Gore.
U bogatom programu je učestvovalo oko 200 učesnika, a pored domaćina iz Kotora koji su se predstavili svojim “primorsko-planinskim” koreografijama, nastupili su i folkloraši i izvorna ženska pjevačka grupa Ansambla “Markovica” iz slovačkog grada Svidnika, muška izvorna grupa “FolkTur” iz Istambula, KUD “Metković” iz Metkovića, izuzetan Gradski tamburaški orkestar “Vasa Jovanović” iz Novog Sada i mladi vokalni Etno ansambl “Kult” iz Kraljeva čiji su članovi studenti etnomuzikoloških studija, te domaći KUD Tekstilac” Bijelo Polje i KUD “Njegoš” Cetinje. Sjajna atmosfera bila je kada su ljudi iz publike spontanoi zaplesali na muziku instrumentalno-igračkog muškog ansambla “FolkTur”, koji je briljirao na sceni.
Tradicionalni lagani “Neretvanski ples” i malo “tvrđi i grublji” “Hercegovački linđo”, izvela je velika 30-člana grupa folkloraša iz KUD “Metković”, mještovitog uzrasnog sastava, od srednjoškolaca do “veterana”. Raduje činjenica da je mladi lijeričar Nikola Menalo uspješno odsvirao svoju dionicu za “linđo”.
-Svako veče imamo druženje gdje se upoznajemo sa plesovima iz drugačijih kulturnih sredina, gdje ih i mi upoznajemo sa našim plesovima i stvarno uživamo. Imali smo slobodnog vremena i vodiča koji nas je proveo Starim gradom, tako da smo upopznali i znamenitosti Kotora, kazao nam je Ivan Marušić, član juniorske postave.
Publika oduševljena
-Pokazao se jedan zavidan kvalitet, sa malo drugačijom koncepcijom nego prošle godine. Krenulo se u četvrtak (23. juna) sa međunarodnom radionicom folklore, gdje su se učesnici uzajamno upoznali sa radom folkloraša iz drugih država, upoznali se i družili, sinoć je bio prvi koncert na Ljetnjoj pozornici, jutros na pet gradskih trgova Staroga grada (ispred katedrale Sv. Tripuna, u Atrijumu Pozorišta, ispred crkve Sv. Nikole i na Trgu od oružlja) ansambli su u dvočasovnom program prikazivali dio svog kulturnog miljea. Dva sata bogatog programa, prepun Stari grad, turisti koji su inače došli u posjetu, imali su obogaćenu ponudu. U subotu uveče je cjelovečernji koncert Gradskog tamburaškog orkestra “Vasa Jovanović” iz Novog Sada, koji radi pri Centru tamburaške kulture. Na repertoaru imaju djela tradicionalne muzike Vojvodine, Rumunije, Mađarske, obrađena djela klasične muzike i moderni aranžmani, sve na tamburici. Svi učesnici će na Ljetnjoj pozornici takođe nastupiti na zatvaranju festivala u nedjelju u 21 sat, kazao je za Boka news Peđa Šušić, koreograf, umjetnički direktor “Đurkovića” i osnivač Festivala.
Ističe veliki doprinos organizaciji festivala koji su dali Bojana Radonjić, Antonio Grgurović, Nikola Mrvaljević, Andrea Ljubatović, Jelena Radonjić, asistenti FA “Nikola Đurković”, kao podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Učesnici su bili smješteni u privatnom sektoru i u Resursnom centru, ali su brojni ljubitelji folklore “tempirali” svoj boravak u Kotoru upravo radi ovog Festivala.
Otvarajući II Međunarodni festival folklora “ Oj talasi talasajte” menadžer Opšine Kotor Ivan Mikijelj izrazio je očekivanje da će ovaj festival postati tradicija po kojoj će se Kotor prepoznavati i van granica našeg grada i države.
Ekipa mladih folkloraša iz Metkovića poziraju za Bokanews
Bogat program utiče na produženi boravak
-Folklor nismo navikli da gledamo često u Starom gradu, a ovaj festival nam je tokom tri dana u tom smislu priuštio intenzovno zadovoljstvo. Opština i Turistička organizacija Kotora podržale su Međunarodni festival folklore u želji da raste iz godine u godinu i da bude manifestacija koja će kroz očuvanje tradicije da zbližava ljude. Stalno govorimo o raznovrsnosti programa kako po sadržaju, tako i po raznim lokacijama na teritoriji Opštine, uz sve što Kotor nudi- kulturno-istorijski spomenici, prirodno okruženje, ono što je UNESCO prepoznao, sve to nadograđujemo interesantnim manifestacijama, poput ove, što sve doprinosi većoj posjećenosti. Upravo kao plod toga je došlo ono što smo imali u posljednje dvije godine: rast broja dana koje provode naši gosti u Kotoru, s nekih prosječna tri dana smo došli na gotovo pet dana. To govori da je posjetiocima interesantmno u Kotoru i da bogat kulturno-zabavni program doprinosi ljepoti njihovoga boravka, kazao je Jovan Ristić, direktor TO Kotor za Bokanews.
