Manifestacija “Ribarsko veče” biće održana u Bigovi danas, nedjelja 6. avgust sa početkom u 21 sat.
Posjetioce i posjetiteljke, kao i svake godine, očekuje bogat program. Organizatori poručuju da će biti posluženo 250 kg ribe sa gradela i 200 litara vina.
Organizatori manifestacije su mještani Bigove, pod pokroviteljstvom Mjesne zajednice (MZ) Glavatičići-Bigova.
Manifestacija se održava od 1996. godine uz manje prekide tokom perioda pandemije koronavirusa. Svake godine Ribarsko veče i privlačimo veliki broj gostiju, za muziku i dobro raspoloženje će biti zadužen Aleksandar Bogdanović. Nastupiće KUD Boka iz Tivta, Plesni studio Alisa i Teatar 303 iz Kotora. Kao i svake godine, noć će krunisati spektakularan vatromet” – ističe Lazarević.
Bigova
U okviru manifestacije, u popodnevnim satima održavaju sportske igre, početak je u 13 sati.
Iz Luke Kotor izražavaju zadovoljstvo kada su u pitanju očekivanja od ljetnje turističke sezone. Kažu da, u finansijkom smislu, očekuju jednu od najuspješnijih godina u poslovanju, jer su kako je kazao Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor, nakon nekoliko godina u svoj portfolio povratili one djelatnosti koje im po zakonu pripadaju, kao što je upotreba lučke pilotaže.
“Kada je u pitanju prijem brodova, mi već godinama poslujemo na gronjem limitu, u brojkama, negdje oko 450 dolazaka i preko 500.000 putnika. Ove godine smo investirali 1.300. 000 eura za proširenje kapaciteta u Marinskom dijelu, kada je on proširen za nekih 300 odsto”, kazao je Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor.
Luka Kotor – foto Boka News
On je kazao da je kontrola ulazaka i izlazaka na gatove tehnološki modernizovana pomoću kartica koje dobijaju korisnici, a čitava marina je pod video nadzorom, uspostavljena je pokrivenosti marine wi-fi signalom za sve njene korisnike, a omogućeno je i on line bukiranje.
Prenatalnim odabirom pola mijenja se demografska slika crnogorskog društva
U Crnoj Gori se zadnjih godina prosječno rađa 108 – 113 dječaka na 100 djevojčica, a prirodni omjer je najviše 105 dječaka na 100 djevojčica, što ukazuje na postojanje intervencije. Ovaj fenomen uzeo je toliko maha da se danas u osnovnim školama već govori o odjeljenjima gdje nema djevojčica- samo su dječaci, upozoravaju učesnice debatnog kružoka #Željena, održanog u Kreativnom habu- Kotorskom zatvoru u sklopu KotorArt Pjace od filozofa. O tome šta ovu generaciju čeka za 30 godina, koliko je sociološki i društveno opasna ovakva „intervencija“, malo ko razmišlja, a ukoliko se ovome ne stane na put, možemo pretpostaviti da ovi budući muškarci neće imati s kim da se ožene u Crnoj Gori- moraće životnu saputniciu da traže na drugom kraju svijeta. Kao i sve druge tabu-teme u Crnoj Gori: nasilje nad ženama, trgovina ljudima, seksualno nasilje – i prinudni selektivni abortus je „javna tajna“.
Pitanje prisilnog abortusa postalo predmet brige raznih međunarodnih organizacija, prije nego nas u Crnoj Gori, ističe Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava u Podgorici i dodaje da su razni izvještaji, napr. Populacionog fonda UN, Savjeta Evrope itd, pokazali da je u Crnoj Gori ta prirodna ravnoterža između novorođene ženske i muške djece narušena. Zbog odnosa koji značajno prevazilazi taj neki prirodni omjer, posumnjali su da se radi o vještački izazvanoj pojavi. Taj „prenatalni odabir pola“, koji se vršio na razne načine, danas je pristupačan kroz razne testove krvi, mnogo je lakše saznati pol djeteta u ranoj fazi trudnoće, iako naši zakoni to zabranjuju do 12 nedjelje.
-Uzroci svega toga nalaze se u tradicionalnom društvu kakva je Crna Gora, znamo koliko su dugo muška djeca favorizovana u odnosu na žensku, očigledno su i dan-danas. Postoji jako veliki pritisak društvene zajednice na porodicu da mora da ima muškoga nasljednika, što se, nažalost odrazilo na vještački stvoren odnos broja muške i ženske novorođene djece. To ide dotle da u Crnoj Gori već u školama imamo odjeljenja dječaka, u kojima nema djevojčica. Zabrinjavajući je taj stepen razvoja našeg društva koji na taj način favorizuje jedan pol u odnosu na drugi- ne možemo govoriti o toleranciji, o emancipaciji dok god je ta pojava izražena. Nažalost, naši napori da to nekako osvijestimo i da upoznamo javnost sa tim, nisu uvijek smatrani dobronamjernim i dobrodošlim, međutim, statistika je tu neumoljiva: svake godine se u Crnoj Gori rodi 108 – 113 dječaka na 100 djevojčica, a prirodni omjer je najviše 105 dječaka na 100 djevojčica. Tof znači da postoji intervencija, upozorila je Maja Raičević.
Sa debate Željena
Objasnila je kako su to primijetili neki međunarodni, kao i neki naši domaći stručnjaci, koji nisu mogli u dovoljnoj mjeri da utiču na javne politike, prosto nije bilo interesovanja da se o tom problemu govori.
-Kampanja #Željena, podstaknuta kampanjom o zloupotrebi prenatalnih testova i problemu selektivnih abortusa #Neželjena, koju je pokrenuo Centra za ženska prava, uz podršku agencija McCann Podgorica i McCann Beograd, dobra je prilika da počnemo o tome da pričamo kao o negativnoj i lošoj društvenoj pojavi, ali isto i da se pitamo zašto je to tako- ta vrsta negativne tradicije uporno opstaje, a nepotrebna je i izuzetno štetna. Ne postoji ozbiljna strategija države da se “uhvati ukoštac” sa ovom pojavom, a drugačiji obrazovni program, rad sa djecom od najranijih uzrasta mogli bi da daju dobre rezultate, kaže Raičević.
Sa debate Željena
Iako je to problem o kome smo saznali iz Ujedinjenih nacija, Amira Fazlagić, istaknuta ginekološkinja i genetičarka, smatra da i dan-danas svi ljudi ne znaju za to, a što se više bude o tome pričalo, veće su šanse da to promjenimo. Svaki put kada želimo da prevarimo prirodu, da budemo mudriji od nje, ona nam jako bolno uzvrati udarac, to se pokazalo kroz istoriju, ne možemo biti jači od tih prirodnih, bioloških zakona, upozorila je doktorka. Potsjetila je da je 1947. godine u Engleskoj žena za abortus bila kažnjavana doživotnim zatvorom: „Veliki su koraci koje smo mi žene kroz istoriju pravile, samo ne smijemo dozvoliti da same sebe vraćamo unazad, nego moramo nastaviti da se borimo“, poručuje ona.
Mač sa dvije oštrice
-Prenatalni genetski testovi se urade da bi se ustanovilo koga pola je dijete, i to se uradi prije desete nedjelje trudnoće, jer je zakonski do desete nedjelje dozvoljen pobačaj, bez da trudnica mora da objašnjava doktoru zašto to radi. Žena uradi test, sazna da nosi žensko dijete i prijavi se za pobačaj u ustanovi koja je ovlašćena da to radi po zakonskoj proceduri. To je „mač sa dvije oštrice“: strašno je ukinuti ženi pravo na abortus, to je istorijsko dostignuće ženskih prava, žena mora da bude „gospodarica svoga tijela“. Niko od nas ne zna šta je u životu te žene, nemamo pravo da se miješamo u razloge abortusa, bilo da je to zbog bolesti, fizičke, duševne, ona možda mora da prekine trudnoću, ali mi ne možemo da napravimo razliku ko prekida trudnoću zbog teških problema, a ko prekida zato što nosi žensko dijete. To je veliki problem i ne može se naći rješenje za to, osim ovoga što mi radimo- pričamo o tome, edukujemo ljude, to radimo i kroz ovaj skup u okviru KotorArta, kaže doktorka Fazlagić.
Amira Fazlagić
Da život učinimo boljim
-Ženama poručujem da nekako budu svoje, nije bitno da li je ta priča feminizam, da li je to rodna ravnopravnost, važno je da svi budemo ljudi i da načelno nema nikakve razlike između muškarca i žene i da život bude isti i za ženu i za muškarca. Hajde da počnemo tom borbom svako od sebe, da taj jedan jedini kratki život koji imamo, učinimo boljim i da uradimo sve što je u našoj moći da dođemo do tog kvaliteta, da ne vraćamo „točak civilizacije“ unazad.
Žene – ljekarke su i danas neravnopravne u poređenju sa muškarcima- ljekarima
-Pogledajte koliko imate poznatih žena-hirurga i muškaraca-hirurga, nisu tu žene nesposobnije, manje obrazovane ili manje vješte, ali je njihova pozicija takva. Kada sam počela prije 40 godina da radim kao ginekološkinja, veliki broj žena nije želio da ih pregleda žena, jer su imale povjerenja samo u muškarca-ljekara. To je isto nešto što ne treba da određujemo prema polu, dobar je i ginekolog, dobra je i ginekološkinja, to zavisi od transfera, kako kome odgovara, ali je to bilo neprepoznato. Smatralo se da samo muškarac može da operiše, da može da porodi, da je samo on sposoban za to.
Sve se ovo odražva i na plate- nije to zakonski rečeno da će žene u Srbiji, Crnoj Gori imati pet posto manju platu, ali, stvaranjem atmosfere, položaja, mjesta, sve to se vrlo jasno odvojilo, na neki način su muškarcima olakšali uspon u karijeri- da bi postigla jednu istu star, žena mora da pređe šest stepenica, a muškarac dvije, poručuje dr Fazlagić u trazgovoru za Boka News.
Projektom „Veličanstvena“ promoviše HPV vakcinu
– Po smrtnosti od raka grlića materice Crna Gora, Moldavija i Srbija, su prve u Evropi. Tu bolest izaziva HPV virus ,a mi imamo vakcinu i to može da postane prošlost, ali moramo malo objasniti ljudima koliko je važno ženama da imaju preventivnu medicinsku zaštitu. Osnovale smo Udruženje „Veličanstvene“ da bismo pričale o tome. Veliki je uticaj neznanja o karcinomu raka grlića materice – zato moramo da obrazujemo nove generacije, da im pričamo iskreno o tome kako nastaju bolesti, kako se rješavaju problemi, obrazovanje je ključ svega.
Danas u 21. vijeku internet je svima dostupan i svako ko želi može da se obrazuje u određenoj oblasti, naše škole bi trebalo da mladima pružaju više znanja u svim domenima nauke, da bi nam život bio kvalitetniji i bolji, zaključuje doktorka Amira.
Rekordna posjećenost Crne Gore pokazala je sve slabosti putne infrastrukture, u koju se decenijama nije ulagalo, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
“Rekordi koje obaramo u turizmu osim ekonomskih benefita koje smo priželjkivali i najavljivali pokazali su i sve slabosti naše putne infrastrukture u koju se decenijama nije adekvatno ulagalo”, napisao je Adžić na Facebook.
On je zahvalio policijskim službenicima koji, kako je rekao, u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima regulišu saobraćaj na najprometnijim saobraćajnicama.
Adžić je zahvalio i kolegama iz Albanije sa kojima je danas dogovoren još efikasniji režim kontrole koji će značajno ubrzati prolaz i smanjiti kolone.
Slovenija je suočena s najgorom prirodnom katastrofom u novijoj istoriji, rekao je slovenački premijer Robert Golob poslije sjednice Vlade, navodeći da je poplavama pogođeno dvije trećine zemlje, a procjene su da je šteta od pola milijarde eura.
Šteta će premašiti 500 miliona eura, rekao je Golob nakon prve procjene i najavio zakonske izmjene i sastanak Vlade kako bi se što prije donijeli interventni zakoni, prenosi N1.
Napori da se ponovo omogući normalan život biće veliki, upozorio je slovenački premijer i dodao da je šteta najveća na putnoj i energetskoj infrastrukturi, ali i stotinama stambenih zgrada, javljaju ljubljanski mediji.
„Pokazali smo volju i odluku da jedinstveno djelujemo kako bismo što prije pomogli građanima“, rekao je Golob.
Područje Črne u Koruškoj i dalje je odsječeno od svijeta jer su oštećeni mostovi i putevi, a isključena je struja i voda, nema telefonskih veza.
Na tom području su i dalje angažovani vatrogasci i vojska.
U velikom broju naselja nema vode za piće jer su oštećene vodovodne cijevi, pa će prioritet vatrogasaca biti da obezbijede cisterne sa pijaćom vodom, navode lokalni mediji.
Na platou ispred starog zdanja Instituta “Dr Simo Milošević” večeras (subota, 5. avgust) počinje Ljetnji festival knjige za djecu i mlade.
-Od 5. do 15. avgusta će na platou ispred starog Instituta, na šetalištu u Igalu, biti održan Ljetnji festival knjige za djecu i mlade, Svakog dana od 18:00 časova biće otvoren štand sa knjigama za djecu, a od 20:00 časova biće upriličen zabavni i edukativni program za djecu i mlade. Festival organizuje Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, u saradnji sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Herceg Novi, Institutom Igalo, Turističkom organizacijom Herceg Novi i Opštinom Herceg Novi.
Na otvaranju festivala biće odigrana zanimljiva dječja predstava.
U subotu će u 20 sati program otvoriti predstava „Šou sa Todom, Peđolinom i decom finom”, u kojoj igraju glumci Predrag Vuković i Tode Nikoletić. Predstava će prvenstveno biti namjenjena djeci koja su na Dječijem odjeljenju Instituta Igalo, navode organizatori, uz napomenu da će, u slučaju kiše, program biti održan na Dječijem odjeljenju.
Prema austrijskoj državnoj meteorološkoj agenciji područje niskog tlaka iznad Italije donijet će Austriji tokom dana daljnje velike količine kiše do 60 mililitara te se očekuju nove poplave i klizišta, kao i problemi u prometu posebno za turiste koji putuju na Jadran.
– Posebno na jugu Austrije mogu se očekivati daljnje poplave i klizišta, budući da je tlo već zasićeno nedavnom kišom, rekao je meteorolog Geosphere Hannes Rieder, prenijela je njemačka novinska agencija dp.
Na Loiblpassu je od petka palo 200 mililitara kiše u 24 sata, koliko obično padne u mjesec dana.
Neka područja mogu vidjeti 60 do 100 mililitara do danas do podneva.
Brojni granični prijelazi između Austrije i Slovenije zatvoreni su zbog poplava i lavina blata i nanosa, uključujući prijelaz Loiblpass, gdje je u noći na petak palo gotovo 200 litara kiše po četvornom metru, navodi austrijska udruga vozača.
Vozači su kao alternativni pravac mogli proći samo kroz tunel Karavanke.
Austrijska novinska agencija Apa piše da se strahuje od kaosa u prometu u subotu zbog odlazaka turista na odmor na Jadran.
Već u 6 sati pred Karavankama bila je kilometarska kolona prema Sloveniji i čekalo se sat i pol.
Zbog lošeg vremena nije zatvoren samo alternativni pravac preko prijevoja Loibl između Klagenfurta i Ljubljane, već i slovenska autocesta A1 u smjeru Beča, piše Apa i dodaje da je to najvažnija tranzitna ruta kroz Sloveniju i koriste je brojni turisti iz istočne Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke koji idu u Hrvatsku.
Kako javlja ORF, pravac između Maribora i Trsta u prekidu je do nedjelje, a ima problema i na više mjesta između Celja i Ljubljane.
Dok su austrijski meteorolozi u petak upozoravali na novu obilnu kišu, strahovalo se da bi moglo doći do pucanja brane u dijelu Klagenfurta, glavnog grada Koruške.
Austrijske vlasti izdale su upozorenje za katastrofu u nekim općinama. Oko 70 domova evakuirano je u St. Paulu u dolini Lavanttal u Koruškoj, kao mjera predostrožnosti. Stanovnici su zamoljeni da s najnužnijim stvarima privremeno odu kod prijatelja i rodbine, dok je hitno sklonište postavljeno u javnoj zgradi.
Obilne padaline uzrokovale su odrone i poplave na jugu, a dužnosnici su proglasili uzbunu u dijelovima Štajerske i Koruške. U područjima oko Eisenkappela i Klagenfurta neka su mjesta bila odsječena od okolnog područja jučer rano ujutro.
Osim vatrogasaca, angažirane su i austrijske oružane snage koje su punile vreće s pijeskom. Lokalne vlasti izvijestile su jučer da je promet prema nekim selima u južnoj pokrajini Koruškoj u prekidu. Okrug Voelkermarkt, blizu granice sa Slovenijom, posebno je pogođen.
Vlasti su pozvale ljude da ne voze osim ako su putovanja neophodna. Zbog količine vode dovedena je savezna vojska. U ostalim dijelovima zemlje preko noći je palo 70 mililitara kiše. Angažirane su vatrogasne ekipe koje su ispumpavale vodu i raščišćavale srušena stabla.
Prema komunalnom poduzeću Energie Steiermark, oko 4000 kućanstava bilo je jučer bez struje.
Zaštita životne sredine, jačanje IT sektora, razmjena iskustava na polju kulture i obrazovanja, razvijanje ribarstva i vodenog saobraćaja – neka su od mogućih polja na kojima bi Herceg Novi i privredni subjekti Finske mogli sarađivati, zaključak je inicijalnog sastanka koji su organizovali predsjednik Skupštine opštine HN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović sa predstavnicima ekonomskog sektora ambasade Finske u Beogradu Janne Sykko i Igorom Madžarevićem.
Predstavnici hercegnovske Opštine su, kako je istaknuto na sastanku, spremni da primjene različita pozitivna iskustva koje Finska sprovodi u tretiranju otpada i pretvaranju u korisne sirovine kao i izvore energije. Naime, kako su istakli predstavnici finske ambasade, u njihovoj državi je iskorišćeno čak 99,4% otpada kroz reciklažu ili za proizvodnju određenih oblika energije.
Grana privrede u kojoj bi Herceg Novi takođe mogao da primjeni savjete i iskustva kolega iz Finske je ribarstvo, ali i pomorstvo, s obzirom na to da je riječ o nordijskoj državi koja ima izuzetno razvijenu ribolovnu industriju i brodogradnju.
Kako su istakli, od velike koristi bi bilo i da se ostvari saradnja, razmjena znanja i studijske posjete u oblasti obrazovanja, razvoja IT sektora, zatim kulturnih dešavanja i zdravstvenog turizma.
Inicijalni sastanak bio je prilika da se iznesu određene ideje i interesovanja obje strane, ali i iskaže obostrana spremnost za uspostvaljanje konkretne saradnje i sprovođenje projekata koji bi značajno pomogli razvoj Herceg Novog.
Po imenovanju novog ambasadora u septembru, za očekivati je i zvanični sastanak sa predstavnicima Opštine Herceg Novi kada će biti definisani vidovi saradnje našeg sa gradovima Finske.
