Otkrijte nesvakidašnju prirodu kanjona rijeke Tare i NP Sutjeska (FOTO)

0
Rafting – Tara – Drina – Foto: Senka Trivić

Na obje strane obale rijeke Tare, kao i nešto niže gdje sa rijekom Pivom stvara rijeku Drinu, u prokrčenim šumskim dijelovima, kao i na obližnjim proplancima smjestio se sada već poprilično veliki broj rafting kampova, koji gostima nude “all inclusive” usluge na domaći način. Samo na BiH strani trenutno ih ima preko trideset, a novi se grade. Aranžmani najčešće podrazumijevaju kombinaciju smještaja sa uključenim obrocima i nekom od željenih aktivnosti.

Naš domaćin je bio kamp Highlander koji je ušuškan među krošnjama na samoj obali rijeke Drine. Srdačno gostoprimstvo, odlična hrana i fleksibilnost u odnosu sa gostima. Takođe nude raznovrsne aranžmane, prosto rečeno tu se može naći za svakoga ponešto.

Turizam se posljednjih godina na području opštine Foča, kome pripadaju svi pobrojani predjeli, intenzivno razvija upravo zahvaljujući činjenici da ono što ovdje može da se vidi i doživi spada u prirodni unikat.

Rafting Tarom može da traje dan, dva, tri u zavisnosti da li ste izabrali da se spuštate cijelom njenom dužinom od oko 90 km, nešto kraćim srednjim dijelom ili samo posljednjom, ali najzanimljivijom dionicom od 25 km.

Otkrijte nesvakidašnju prirodu kanjona rijeke Tare i NP Sutjeska (FOTO)
Rafting Tara Ra – Foto: Senka Trivić

Ovu najkraću ali dinamičnu razdaljinu najčešće biraju posjetioci, a ona vas zavede i ostavi zaljubljenog i u samu rijeku i u rafting. Ko se prvi put obreo u raftingu na licu mu se očitava blagi strah od neizvjesnosti i očekivanja. Već nakon prvih nekoliko bukova, a na ovom pravcu ih ima oko 22, strah odlazi u istoriju a na scenu stupa apsolutno uživanje u pejzažu, vodi koja blago zapljuskuje i čije kapljice lijepo rashlađuju u ljetnim danima.

To će vas i zavarati onda kad poželite da se okupate, jer kad uskočite u smaragdno zelenu bistru vodu shvatićete da će vas njena temperatura rashladiti i za narednih nekoliko dana. Prosjek se kreće od osam do 12 stepeni ljeti, dok nešto nizvodno kada dođete do rijeke Pive tu ćete pivo ohladiti za manje od minuta u vodi od 4 stepena.

I to su oni doživljaji gdje riječi nisu dovoljne da, bez obzira na bogatstvo jezika, opišu svu njegovu punoću. O kakvoj se rijeci radi najbolje ilustruje podatak da je cijelim svojim tokom pitka, i kao takva predstavlja najveći prirodni rezervoar pitke vode u Evropi.

Kroz šumu i prašumu

Kamp Highlander Foča – Foto: Senka Trivić

Oko dva sata vožnje od mjesta Bastasti, gdje je smješten najveći broj kampova, stiže se organizovanim prevozom do prvog vidikovca u Nacionalnom parku Sutjeska. Pred očima se ukazuje panorama koja razoružava i “betonske ovisnike”. U daljini naslućuje se huk vodopada Skakavac, koji se obrušava sa visine od 75 m. Cijeli taj predio oko vodopada smatra se srcem nacionalnog parka.

Vodopad teče kroz središte prašume Perućice u podnožju planine Maglić. I Skakavac i prašuma i taj dio Maglića pripadaju Nacionalnom parku Sutjeska.

Prašumu čine stabla koja su stara od 100 do 300 godine, i upravo zbog njihove vrlo osjetljive strukture ovdje su zabranjeni kampovanje, paljenje vatre i bilo kakve druge aktivnosti koje mogu da naruše prirodni balans. Čak i stabla koja se sama sruše se ne izvlače, nego se ostavljaju da prirodno trunu.

U NP se naplaćuje taksa, a preporučljivo je da uz sebe imate iskusnog licenciranog vodiča. Prašuma obiluje biljnim i životinjskim svijetom, a nastanjuje je i rijetka vrsta ris, čije je prisustvo zabilježeno mada se procjenjuje da ih ima tek nekoliko jedinki.

Prirodnjaci tvrde da je Perućica posljednja očuvana evropska prašuma. Naučnici je smatraju savršenim prirodni laboratorijem, a procjenjuje se da je stara oko 20.000 godina i prostire se na 14,34 kilometara kvadratnih.

Drugi vidikovac na koje grupe znatiželjnih turista odlaze takođe nudi veličanstven pogled na okolinu ali i podsjeća na slavne istorijske trenutke partizanske borbe u čuvenoj “Bitci na Sutjesci”. U NP Sutjeska se nalazi i grobno mjesto Nurije Pozderca, učesnika NOR-a i pradjede Vuka Jeremića.

Odatle put nas vodi na lokalitet nazvan Prijevor, na nadmorskoj visini od od 1.660 metara odakle počinje i pohod na najviši planinski vrh u BiH, Maglić.

Jezero u obliku srca

Naša grupa poduhvat osvajanja vrha je preskočila, jer vremenski uslovi u trenutku dolaska nisu bili previše ljubazni, pa smo se umjesto toga uputili nešto manje zahtjevnom kamenitom stazom od 5,5 km do Trnovačkog jezera i isto toliko nazad, budući da se samo pješice može preći. Tu ste već zašli na teritoriju Crne Gore i na visinu od 1.517 metara. Granične kontrole nema, jedna tabla zakucana na stablo vas informiše u kojoj ste državi.

Na ispit izdržljivosti dolazi i lična kondicija ali i kvalitet obuće. Mudro je imati uz sebe poneku čokoladicu da vas “povrati u život”, kao i dovoljno vode.

Uzbrdo, nizbrdo, kroz šumu i livade, preko kamenja i korijenja stiže se nakon nekih sat i 45 minuta do ledničkog jezera, koje slučajno ili ne, gledajući iz ptičije perspektive ima srcolik oblik.

Zimi kažu snijeg ovdje dostiže i do četiri metra visine, a jezero na sebi drži i do metar debeo led. Ribe ima, ali pecanje je zabranjeno, kampovati se može i to se plaća.

Voda u jezeru u toku vrelih dana bude na prijatnih 20 stepeni, a komarci su jedni od čestih domaćina.

Kamp Highlander Foča – Foto: Senka Trivić

U improvizovanoj terasi neke vrste seoskog kafe bara lokalni čuvari ponudiće vam domaću kafu i rakiju travaricu. Istu možete i da kupite. Okrepljeni idemo nazad, jer treba preći ponovo nizbrdo, uzbrdo put do polazne tačke.

Hodajući srećemo konje i njihove vodiče, pomoću kojih se u ovaj dio dostavljaju namirnice nomadima i čuvarima. Naišli smo i na nekoliko stranih turista, Čeha, Nijemaca, Italijana…

A vrh Maglić, kako mu i samo ime kaže privlači maglu kao magnet. Neće vam biti jasno kako u istoj minuti kristalno jasno gledate u njegovo veličanstvo, da bi se zatim brzinom munje oko njega okupili oblaci i magla sakrivajući kameniti vrh od pogleda znatiželjnika.

Surova i sirova je ljepota ovog kraja, mnogi su nepažnjom znali doći u nezgodne situacije, zato uživajte ali uvijek otvorenih očiju.

Šta je dobro znati?

Kada planirate aktivan odmor i onaj koji uključuje duži boravak u prirodi postoji nekoliko preporuka čije će vam poštovanje dobro doći. Prije svega nosite samo ono što vam treba i koliko vam treba, i od odjeće i od ostalih pratećih stvari. Toplija odjeća, vodootporna obuća i jakna će vam biti korisni i ako idete usred ljeta. Jer vrijeme umije biti i promjenjivo i varljivo.

Ponesite sredstva za zaštitu od komaraca, udobnu obuću, preporučljivo onu za planinarenje, posebno ako sta izabrali neku od hajking varijanti.

Imajte na umu da su cijene hrane i pića u kampovima, mimo aranžmana poprilično visoke pa se raspitajte na vrijeme o svemu i planirajte dio novca za neplanirane troškove. U slučaju vremenskih neprilika, isključenja struje su moguća i tada nema više ni telefonskog signala, a posljednično ni interneta. U najvišim dijelovima NP Sutjeska i oko vrha Maglić takođe računajte da ćete telefonski biti odsječeni od svijeta.

Kraj obiluje borovnicama, kvalitetnim medom (cijena za kg je oko 25 KM) i jagnjetinom, zatim ukusnim sirom i kajmakom kao i drugim domaćim delicijama koje možete pazariti od lokalnih proizvođača.

Put od Foče prema Tjentištu i Šćepan polju se trenutno radi, kao i do polazne rafting tačke.

Kada sa glavne ceste skrenete i pođete prema kampovima u dužini od nekih 10-20 km srešćete se sa poprilično lošim asfaltom i dosta udarnih rupa. Tako da brzinu prilagodite ovim uslovima, a kad parkirate automobil, počinje vaša adrenalinska avantura.

/Senka Trivić/

Omaž školskom brodu “Jadran”

0
Omaž školskom brodu “Jadran”
Jadran izložba pozivnica

Fotografije Stevana Kordića u Pomorskom muzeju u Kotoru


Izložba fotografija autora dr Stevana Kordića biće povodom 90 godina školskog broda “Jadran“ otvorena u  petak 4. avgusta u 21 sat u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.  Postavka je osmišljena u saradnji   Pomorskog muzeja, Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i Srednje pomorske škole u Kotoru sa Opštinom Kotor, Ministarstvom odbrane i Mornaricom Vojske Crne Gore.

Umjetnički fotograf Stevan Kordić prepoznat po motivima istorijske arhitekture, brodova i primorskih pejzaža, zaposlen je na Fakultetu za pomorstvo Kotor kao saradnik u nastavi na grupi matematičkih predmeta. Član je organizacije Europa Nostra i učesnik 11. Venecijanskog bijenala (2009), u instalaciji i katalogu postavke Crne Gore pod nazivom Transform – From Arsenal to Porto Montenegro. Do sada je imao 7 samostalnih umjetničkih i dokumentarnih fotografskih izložbi, a pored Kotora, Tivta, Podgorice, izlagao je u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Berlinu, Termoliju i Rimu. Njegovi radovi su objavljeni u brojnim štampanim izdanjima, reklamnim projektima, studijama, knjigama, istorijskim izložbama i web projektima.

Najznačajnija istorijska izložba, u kojoj je učestvovao sarađujući sa Kotorskom biskupijom, organizovana je 2009. godine povodom 1200 godina od prenosa relikvija sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor.

/M.D.P./

Luštica Bay i Tivat povezani modernom saobraćajnicom

0

Saobraćajnica MR2 u Radovićima, kojom se poluostrvo Luštica na efikasan način povezuje sa ostatkom teritorije tivatske opštine, puštena je u četvrtak 3.avgusta u saobraćaj i to u prisustvu predstavnika Opštine Tivat, kompanije Luštica Development i kompanije “Bemax” kao izvođača radova. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, rukovodilac Luštice Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i u ime „Bemaxa“ šef gradilišta Duško Vuković obišli su novoizgrađenu dionicu zajedno sa predstavnicima medija.

„Ovo je jedna od najvećih investicija koju je Opština Tivat realizovala u posljednje vrijeme i njenim okončanjem smo najzad rješili važno saobraćajno pitanje povezivanja Luštice sa glavnim magistralnim putem. Uloženo je oko 1,8 miliona eura po osnovu ugovora sa „Bemaxom“ i oko pola miliona eura po osnovu prvobitnog ugovora sa „Civil engineer“, koji je kasnije raskinut zbog nepoštovanja njegovih odredbi. Izražavam zadovoljstvo načinom na koji su radovi vođeni i konačnim rezultatom“ – rekao je Komnenović.

Više u prilogu…

Luštica Bay povezana sa Tivtom novom saobraćajnicom MR2 koja je danas zvanično puštena u promet (VIDEO)

0

Saobraćajnica MR2 u Radovićima, kojom se poluostrvo Luštica na efikasan način povezuje sa ostatkom teritorije tivatske opštine, puštena je danas u saobraćaj i to u prisustvu predstavnika Opštine Tivat, kompanije Luštica Development i kompanije “Bemax” kao izvođača radova.

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, rukovodilac Luštice Development za odnose sa Vladom Crne Gore i lokalnom zajednicom Marko Vukašević i u ime „Bemaxa“ šef gradilišta Duško Vuković obišli su novoizgrađenu dionicu zajedno sa predstavnicima medija.

„Ovo je jedna od najvećih investicija koju je Opština Tivat realizovala u posljednje vrijeme i njenim okončanjem smo najzad rješili važno saobraćajno pitanje povezivanja Luštice sa glavnim magistralnim putem. Uloženo je oko 1,8 miliona eura po osnovu ugovora sa „Bemaxom“ i oko pola miliona eura po osnovu prvobitnog ugovora sa „Civil engineer“, koji je kasnije raskinut zbog nepoštovanja njegovih odredbi. Izražavam zadovoljstvo načinom na koji su radovi vođeni i konačnim rezultatom.“ – rekao je Komnenović.

Luštica Bay povezana sa Tivtom novom saobraćajnicom MR2 koja je danas zvanično puštena u promet (VIDEO)
MR2

Radovi na saobraćajnici MR2 ukupne dužine 800 metara, trajali su 80 dana. MR2 predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen produžetak ka kompleksu Luštica Bay u Radovićima. Luštica Development je finansirala dio MR 2 u dužini od 200 metara, a vrijednost radova iznosila je 250.000 eura.

Brinic, Komnenovic, Markovic

Predstavnik Luštice Development Marko Vukašević izrazio je zadovoljstvo što ova saobraćajnica istovremeno značajno saobraćajno rasterećuje i obalu Đuraševića i centar Radovića. On je podsjetio i da je Luštica Bay jedan od najvećih turističkih ali i infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. “Planiramo izgradnju 30 kilometara saobraćajnica, 43 trafostanice, četiri rezervoara za vodu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će potom biti upotrijebljene za navodnjavanje. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 100 miliona eura”, rekao je Vukašević.

Marko Vukasevic sa otvaranja MR2

“Najzahtjevniji dio projekta saobraćajnice MR2 je izrada nasipa maksimalne visine 12m, sa obje strane ojačanog gabionima i mrežama. Gabioni su dimenzija 1x1m u poprečnom presjeku, i dužine 2m, te kao takvi čine zid dužine 150m koji daje poseban vizuelni pečat saobraćajnici” – naglasio je inžinjer Vuković.

Sa otvaranja MR2

Predsjednik opštine najavio je obnovu saobraćajne signalizacije na putu MR1. Svečanom puštanju u rad saobraćajnice MR2 prisustvovali su predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljan Marković, potpredsjednici opštine Jovan Brinić i Andrija Petković, direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan i rukovodilac Službe za odnose sa investitorima Elvis Mustajbašić. Planirano je da MR2 jednim dijelom prođe kroz kompleks Luštica Bay i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi. Izgradnjom MR1 i MR2 rasterećuje se regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućava brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay i luštičkom poluostrvu.

Kotor – kruzeri danas doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade

0
Kotor – kruzeri danas doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade
Luka Kotor – foto Boka News

Kako su nam kazali iz Luke Kotor kruzeri danas su doveli oko 7.000 putnika i 2.000 članova posade.

U kotorsku luku jutros je iz Dubrovnika uplovio brod „Marella Explorer“ sa 2.129 putnika i 782 člana posade. Na sidrištu 1 biće do 16 sati kada će isploviti za luku Krf.

Na sidrištu 2 je MSC „Lirica“ na kojem je  2.389 putnika i 728 članova posade. Isploviće u 18 sati, a sljedeća luka je takođe Krf.

U 11 sati iz Zadra uplovio je brod „AIDAblu“ sa 2.572 putnika i 636 članova posade. Večeras u 22 sata isploviće za Dubrovnik.

Luka Kotor – Potpisan Kolektivni ugovor

Luka Kotor foto Boka News
Luka Kotor foto Boka News

Na sjednici Sindikalne organizacije “Luka Kotor” AD Kotor održanoj 31.jula sa većinom glasova usvojen je predlog novog Kolektivnog ugovora nakon pregovora koji su počeli prije godinu dana.

Dana 01.08.2023.godine ovlašćeni predstavnik Odbora direktora, predsjednica Ljiljana Popović Moškov, vd izvršnog direktora Milko U Krvavac i predsjednik Sindikalne organizacije Vuković Zdravko zvanično su svojim potpisima verifikovali primjenu novog kolektivnog ugovora.

Predsjednik sindikata Zdravko Vuković ističe da Sindikalna organizacija izražava posebno zadovoljstvo zbog usaglašavanja zahtjeva menadžmenta i Sindikata i pronalaska kompromisa u kolektivnom pregovaranju.

Osim što je novi Kolektivni ugovor usklađen sa zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom, novi predviđa odnosno zadržava koeficijente složenosti poslova iz dosada važećeg ali i nudi neke novine kada su u pitanju poremećaji poslovanja.

Ovim putem Odbor direktora “Luka Kotor” AD Kotor zahvaljuje zaposlenima i Sindikalnoj organizaciji što su imali razumijevanja za potrebom OD da u pojedinim i definisanim situacijama koje ugrožavaju poslovanje društva, a kakvo smo imali tokom pandemije, preduzme mjere u mnogo kraćem vremenskom periodu nego što je predviđao prethodni Kolektivni ugovor, istakla je Ljiljana Popović Moškov.

Sledeća obaveza koja proističe iz potpisanog Kolektivnog ugovora jeste obaveza menadžmenta da u roku od 15 dana od dana potpisivanja predloži novi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Šestero alpinista poginulo u švicarskim Alpama u zadnjih nekoliko dana

0
Šestero alpinista poginulo u švicarskim Alpama u zadnjih nekoliko dana
Alpe – ilustracija – foto EPA

Šestero alpinista izgubilo je život u nesrećama koje su se u razmaku od nekoliko dana dogodile u švicarskim Alpama, saopštila je policija. Dvoje alpinista, 37-godišnji muškarac i 33-godišnjakinja iz Züricha, poginuli su jučer dok su se pokušavali popeti na Lagginhorn, ponad skijališta Saas-Fee, u kantonu Valais.

“Kada su bili na visini od oko 3960 metara, dvoje penjača je iz još nepoznatog razloga palo u ponor dubok dvjestotinjak metara. Umrli su na mjestu nesreće”, stoji u priopćenju. Policija kantona Valais priopćila je i da je 19-godišnji stanovnik Berna pao i poginuo u ponedjeljak dok je silazio s planine Stockhorna, koja je dio skijališta Zermatta.

Poginuli su još Francuz, Nizozemac, Nijemac…

Ranije je policija Valaisa izvijestila da su druga dvojica alpinista, 26-godišnji Francuz i 36-godišnji Nizozemac, poginuli u ponedjeljak u odronu kamenja tijekom uspona na švicarskom dijelu Mont Blanca. Dvadesetdvogodišnji nizozemski alpinist koji je pritom ozlijeđen, još je kritično, rekla je policija za novinsku agenciju ATS-Keystone.

U nedjelju je 47-godišnji njemačko-ukrajinski državljanin smrtno stradao dok se pokušavao uspeti na Weisshorn, drugi najviši vrh u Švicarskoj. Pao je s visine od 600 metara, rekla je policija koja vodi istragu o svim tragičnim slučajevima.

Centrale Piazza – za svaki dan u Luštici Bay

0

Atraktivna Piazza Centrale, nova lokacija u sklopu Luštica Bay, intenzivnim kalendarom događaja za sve generacije, kolekcijom retail jedinica i gastro iskustvom, kreira upečatljiv identitet mediteranske pjacete na crnogorskoj obali.

NOVO MJESTO SUSRETA

Ovo stjecište u srcu Luštice Bay omiljeno je mjesto susreta prijatelja i onih koji će to tek  postati. Takođe, idealno je za jutarnju rutinu, ručak sa poslovnim partnerima, večeru i izlazak sa prijateljima ali i vikend posjetu ili svakodnevni boravak. Ovdje se stvaraju veze, e a osjećaj pripadnosti doživljava u punom smislu.

Ugostiteljsku galeriju predvodi Popov premium pub, kao mjesto gdje se susreću ukusi – vrhunska selekcija piva, gastronomija, nastupi lokalnih bendova i prenosi sportskih događaja. Elegantan i udoban enterijer, uz veliku terasu,  nudi osjećaj opuštenosti premium pub-a.

Piazza Centrale – Luštica Bay

Miris domaćih priganica sa pjata, luštičkog pršuta i sira na Piazzi Centrale dopire iz savremenog nacionalnog restorana „Luča“, gdje se bogata gastro tradicija Crne Gore prilagođava modernim ukusima. Te se na poseban pripremljen način mogu degustirati: teletina ispod sača, dimljena jaretina, gulaš od hobotnice, file brancina, domaće pite od jabuka.

Ljubitelji kafe osjećaće se kao kraljevi na tronu u Caffein Coffee Shop-u. Bogata i balansirana aroma visokovalitetne Arabice, arapske kafe, garantuje specifičan ukus kofeinske selekcije. Kafe iz Etiopije, Brazila i Kolumbije oduševiće sve ljubitelje omiljenog napitka.

Iskustvo uljepšavanja i antiaging-a nenadmašno je u Luštica Beauty bar-u Ane Divac uz revitalizujuće tretmane lica, kose i tijela, u saradnji sa vodećim brendovima organskih kozmetičkih proizvoda. Ovaj salon svojom ponudom redefiniše poimanje granica ljepote, kao svojevrsni game-changer na beauty sceni za muškarce i žene.  To je i concept store koji promoviše regionalne dizajnere.

Piazza Centrale – Luštica Bay

PIAZZA MUZIKE, TEATRA I SPORTA

Ljetnji događaji osmišljeni su da ponude niz umjetničkih, kulturnih i zabavnih performansa, dječijih programa, a osjećaj ležerne mediteranske svakodnevice dopuniće svake nedjelje primorska pijaca domaćih proizvoda.

AVGUSTOVSKI KALENDAR NA PIAZZA CENTRALE:

  • avgust – Nina Žižić, od 21.00
  • avgust – Abba Tribute band, u 20.00

Druga nedjelja:

  • avgust: Kotor Art Pop Up Concert – Duo Fuego, od 20.30h
  • avgust: Operosa Kids Opera,Papageno’s Adventures, od 19.00h
  • avgust: Nitro band, od 20.00h
  • avgust: Predstava “Crvenkapa i Vuk u Zemlji čuda”, 20.30h
  • avgust: Đurđa & Band, 20.00h
  • avgust: Art Pop Up Concert, 20.30h

Treća nedjelja

  • avgust: More & More band, od 20.00h
  • avgust: Matrix Kids Dance Performance u 20.30h

Četvrta nedjelja

  • avgust: Kino Kultura band od 20.00h
  • avgust: Perpetuum Mobile koncert od 20.00h
  • avgust: Crveno & Crno band od 20.00h

Pjaca na pjaci je svojevrstan identitet ove destinacije gdje nostalgično, u cilju promovisanja lokalnog nasljeđa, pjaca domaćih proizvoda se organizuje svake nedelje od 19:30 do 22:30 – lokalni poljoprivrenici i domaćini donose svoje proizvode, a i kreativci predstavljaju svoje rukotvorine i suvenire.

Otvoreno pismo mještana Lovćena i Njeguša Dritanu Abazoviću

0
Dragan Čavor

Piše: u ime odbora mještana Njeguša i Lovćena Dragan-Duda Čavor

 Povodom teksta ,,Otvaranje žičare Kotor-Lovćen 14. avgusta” koji je objavljen juče 2. avgusta tekuće godine u brojnim elektronskim medijima u Crnoj Gori dužni smo da reagujemo i da upoznamo širu javnost o svemu onom što se dešava na južnim padinama Lovćena i Štirovnika.

Odlazeći tehnički premijer Abazović na pitanje novinara o problemima mještana koji tvrde da je devastiran Nacionalni park Lovćen, Abazović poručuje da građani ne treba da se plaše projekata, između ostalog kažete: “Da bi ljudi zavoljeli NP Lovćen, ili bilo koji, moraju da odu da ga vide. Ko god ode tamo gore, taj će da se zaljubi u Crnu Goru i Lovćen. Ovakvi projekti postoje svuda u svijetu. Žičara mora da se napaja na električnu energiju, ne vidim tu nikakav problem. Mislim da će sama vrijednost nacionalnog parka samo da poraste nakon što se žičara stavi u pogon. Vjerujem da će i mještanima da donese ogromne benefite u ekonomskom smislu.”

  • Gospodine odlazeći tehnički premijeru Abazoviću vi ste u svom direktnom odgovoru priznali da su CEDIS i EPCG degradirali padine Lovćena i Štirovnika. Jasno je da žičara mora da se napaja električnom energijom. Znamo da vi niste Nikola Tesla pa da poznajete puteve bežičnog prenosa električne energije. Isto tako odgovorite nam na osnovu kojih elaborata i procjena je uprava JPNPCG dozvolila da se štićeno područje Štirovnika, katuna Bižaljevac i katuna Kuk sa Zlataricama na najbrutalnji način degradiraju, urušavaju i uništavaju. Da li je vama poznato da na području Štirovnika, Bižaljevca, Kuka i Zlatarica obitavaju brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva. Što je sa ugroženom i rijetkom vrstom zmije Šargan (Lat. Vipera ursinii macrops) koja je nastanjena na području Bižaljevca i smatra se rijetkošću čija su staništa uništili neodgovorni izvođači i podizvođači radova sa građevinskim mašinama za potrebe CEDIS-a i EPCG. Šta je sa urušenim i ugroženim staništima (munike lat. Pinus heldreichii, Edriantus wettsteinii ssp. lovcenicus – Lovćenski zvončić i drugim endemima i subendemima na ovom području. Crna Gora ima internacionalno prepoznata područja – dva Ramsar i dva UNESCO. Nacionalni napori da se očuva biodiverzitet i priroda rezultirali su proglašenjem nekoliko zaštićenih područja odgovarajućim zakonskim propisima. Nacionalna mreža zaštićenih prirodnih područja 2021. god sadržavala je 58 podrućja sa površinom od 1.908 km2 ili više od 13,85% kopnene površine Crne Gore. Pet nacionalnih parkova Crne Gore – Durmitor, Skadarsko jezero, Lovćen, Biogradska gora i Prokletije su najvažnija među njima. Ostala zaštićena područja, spadaju u razne druge kategorije. Šta je sa degradiranim i uništenim padinama sela Žanjev Do koje pripada širem području UNESCO štićenih područja. UNESCO sajtovi su stavili: Nacionalni park Durmitor (koji je na listi svjetske baštine od 1980. godine) i Kotorsko-Risanski zaliv, koji je na listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasleđa od 1979. godine. Da se ovakav ekocid koji se dešava u NP-Lovćen desio u jednoj  Austriji i da tamo na ovakav način devastirao Nacionalni park Hohe Tauernoji koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i najveći je zaštićeni prostor u srednjoj Evropi. Investitor, vlada i članovi elektroenergrtskih kompanija bi završili iza brave a šteta učinjena bila bi naplaćena ne u milionima već mlijardama i dovela bi do bankrota ovih kompanija? Mještani Lovćena i Njeguša nisu protiv žičare. Iza izgradnje postojeće žičare evidentno i vidno je da se  vrši  neviđena devastacija okolnog prostora žičare đe se probijaju putevi i ravnaju djelovi planine, za izradu  objekata i sadržaja koji nemaju veze sa žičarom i to u strogim zonama NP koje su sami mještani vjekovima čuvali od bilo kog oblika izgradnje (čak ni svoja katuništa nismo na tim lokalitetima obnavljali a imali smo pravo na to) i degradacije. Ukoliko ne vjerujete dođite da se uvjerite dođite da vam mi mještani sve na licu mjesta prezentujemo i pokažemo!!! Treba da vidite sa koliko brige i pažnje su u nekim prethodnim decenijama postavljani dalekovodi da se ni jedan metar ambijentalne cjeline, NP-Lovćen ne uruši i ne uništi a sve se ručno prenosilo i postavljalo baš na padinama Štirovnika i katuna Bižaljevac pa dalje ka Žanjevom Dolu!!! Pitamo vas da li vi kao stranka koja pripada zelenim se vodi ličnim i privatnim intresima ili zaštitom NP-Lovćen tog našeg sada nažalost okrnjenog dragulja.

    Žičara Kotor – Lovćen
  • U istom odgovoru kažete: ,,Mislim da će sama vrijednost nacionalnog parka samo da poraste nakon što se žičara stavi u pogon. Gospodine odlazeći tehnički premijeru Abazoviću ne budite smiješni ne pokazujte baš toliko neznanje. NP-Lovćen zvanično postoji od 1952. godine (Da ne govorimo o tome da uprava JPNPCG kojom upravljaju vaši odlazeći politički kadrovi nije na ovoj planini ni obilježila jubilej 70. godina osnivanja). Za Lovćen se zna od XIII vijeka od tada pa do danas postoje brojni istorijski zapisi, knjige, vladarske posjete, kraljeva, careva, vojski, književnika koji su pisali o svim njegovim ljepotama. Pročitajte makar nešto prije nego kažete ,,Eureka” jer mi mještani smo tu od XIII vijeka i mnogo prije, jer nekako neide sve to uz ona vaša silna doktorska zvanja koja često ističete?
  • Žičara Kotor – Lovćen
  • Šta znače benefiti za mještane odlazeći tehnički premijeru Abazoviću. Da li se benefiti ogledaju u tome što će neki mještanin Lovćena i Njeguša dobiti mjesto čuvara, portira ili u najbolju ruku nekog konobara u rizortu kojeg planirate da podignete i da od Lovćena napravite drugi Zlatibor doduše ovaj sa pogledom na more. Pri čemu ćete stanovnike Kotora i sela Gornjeg i Donjeg Grblja ali i sela njeguškog podvršja počastiti zagađenjima koja će u vidu ,,mirisnih koktela i fekalnih voda obogaćenih ešerihija koli” završiti u viševjekovne izvore koji se i dan danas koriste za vodosnadbijevanje i piće!!! A kako će gosti koji žičarom dođu na katun Kuk upoznati sve ljepote Mauzoleja na Lovćenu i Ivanovih korita (ali i drugih predjela NP-Lovćen) nisam baš siguran da će postojeći vlasnik žičare biti velikodušan da ih odvede ni na Mauzolej ni na Ivanova korita nije on žičaru uradio zbog Mauzoleja Njegoševa, još manje zbog Ivanovih korita imate li ikakvog odgovora ili će te možda vaš Vladin autobus pokloniti da se njime voze do ovih destinacija turisti i posjetioci?
  • Šta se dešava sa svim rješenjima od nadležnih institucija koje JPNPCG nije nikada ispoštovala a bio je u obavezi vezano za nelegalno zasustavljanje automobila i nelegelane naplate na regionalnom putu Cetinje-Bjeloši-Krstac-Njeguši i obrnuto. Kako to da vi veliki legalisti i tvorci krilatice Ruka pravde niste započeli prvo od sebe sa primjenom zakonskih akata i rješenja? Često govorite o slobodnim i nezavisnim institucijama na koje ne smije da bude bilo koji vid političkog i ličnog pritiska. Kako onda objašnjavate da su u veoma kratkom roku donešena i poništavana rješena resornog ministarstva otkud tolika kontradiktornost. U našoj zajedničkoj pravnoj borbi sa više od 200 mještana smo nakon nakon pravnog postupka dobili rješenje 7. juna ove godine od Ministarstva kapitalnih investicija – Odjeljenje za drugostepeni postupak. Ovim rješenjem je poništeno rješenje od 7. oktobra 2020. godine. Od 7. juna čekali smo da Uprava NPCG postupi po rješenju koje smo tada dobili, a kako to nijesu uradili do danas, a sezona je u punom jeku  naš advokat se ponovo obratio Ministarstvu kapitalnih investicija 28. juna ove godine sa intervencijom da Ministarstvo preduzme pravne radnje kako bi se njihovo rješenje poštovalo. Nakon čega dolazi do kontradiktornih rješenja koje po tumačenju grupe pravnika ima sve elemente krivičnog djela u produženom trajanju. Pitamo se šta je sa rješenjem glavnog inspektora za puteve kojim je naloženo otklanjanje nepravilnosti to jeste zabrana prekida i zasustavljanja saobraćaja na navedenim regionalnim putevima. Rješenje broj UPI broj: 10/3-709/23-387/9. Kojim je decidno rečeno da se u roku od 10 dana mora po njemu postupati jer je u njemu naglašeno da žalba ne odlaže izvršenje. Sve gore navedeno apsoliutno se ne dotiče uprave JPNPCG i nadležnih institucija već oni svojim nepostupanjem i dalje svjesno krše zakon i onemogućavaju slobodu kretanja koja je Ustavom Crne Gore zagarantovano. Pa vas ponovo pitamo đe je vaša ruka pravde i zašto je ne demonstrirate na ovom problemu već perfidno ćutite i dozvoljavate upravi NP da čini krivična djela i krši ustave i zakone države Crne Gore.
  • Svojevremeno je Austrougarska monarhija napravila žičaru Kotor-Cetinje koja je služila za trasport: oružja, hrane, roba i pošte a da pri tome ni na jedan način nije urušila ambijentalne cjeline i prostore Lovćena o čemu svjedoče brojna arhivska dokumenta i izvaredna foto-dokumentacija. U tadašnjem osvajanju Lovćena od strane Austrougarske monarhije dejstvovalo je nevjerovatnih 660 artiljerijskih oruđa po Lovćenu pa ni oni nisu napravili toliku štetu koliko su nam pričinjeli sadašnji neodgovorni izvođači, investitori lični i privatni intresi onih koji Lovćen ne vide kao prirodnu ljepotu i zaštićen prostor već ga samo vide kao jedan od mogućih načina da se stekne materijalna i lična korist ne prezajući ni od čega. Mi mještani ćemo nastaviti našu pravnu i legitimnu borbu svim zakonskim sredstvima. Često govorite i pominjete ruku pravde odlazeći tehnički premijeru, iskreno vjerujem da je pravda spora ali i dostižna i da će i ta ruka pravde stići do vas ali i do uprave JPNPCG koja je sebi dozvolila luksuz da pored njih i njihove obaveze da čuvaju štićeno područje neodgovrni investitori urušavaju ovaj naš sveti dragulj Lovćen. No vjerujem da će neko tužilaštvo postojeće ili novo preduzeti sve mjere u ispitivanju činjenica koje su dovele do uništenja, potpune i totalne degradacije Štirovnika, Bižaljevca i Žanjevog Dola!!!
  • Gospodine odlazeći tehnički premijeru mnogo zabrinjava vaše ćutanje, ćutanje JPNPCG, kao i svih ostalih relevantnih državnih instucija jer ste od strane NVO sektora i istaknutih stručnjaka i relevantnih pojedinaca na vrijeme upoznati i upozoravani na sva nepočinstva koja se dešavaju u NP-Lovćen a nažalost i dalje traju a vi i kao i uprava JPNPCG i dalje ćutite i time ponižavate naše ljudsko dostojanstvo i tjerate nas da pravdu tražimo ovim otvorenim pismom a ukoliko ono ne urodi plodom preostaje nam samo da organizujemo proteste!!!

Nautički turizam u julu bilježi pad

0
Nautički turizam u julu bilježi pad
Dalmacija ostrva – foto M.Marušić

Nakon što smo se u pandemiji hvalili dobrim rezultatima nautičkog sektora, stigla je godina otrežnjenja. Naime, iz segmenta nautičkog chartera već neko vrijeme stižu upozorenja kako bi rezultati za mjesec jul mogli podbaciti, a Jutarnji se uvjerio da su te sumnje, nažalost, bile tačne.

Prema podacima koje je Jutarnjem listu dostavila Hrvatska turistička zajednica, nautika je u julu ostvarila pad broja noćenja u iznosu od pet posto, odnosno dolazaka u iznosu od četiri posto u odnosu na lani, dok je rezultat u prvih sedam mjeseci tek neznatno bolji nego 2022. godine.

Tačnije, u dosadašnjem dijelu godine, dakle, prvih sedam mjeseci, noćenja su rasla tek dva, a dolasci jedan posto, što znači da nas zasad spašava dobra predsezona, no u glavni dio sezone ušli smo s problemima koji bi se, ako ih ne riješimo, dodatno mogli manifestirati i narednih godina.

Kako je za Jutarnji list pojasnio direktor udruženja nautičkog turizma pri HGK Paško Klisović, već je neko vrijeme izvjesno kako će nautika u julu bilježiti minus, koji se uglavnom pripisuje nekolicini faktora.

nautika – turizam

“Prvi su vremenske nepogode tokom juna, u kojemu se obično događa booking za jul, a koji je ove godine podbacio, kao i činjenica da su neke destinacije, poput Grčke, posljednje četiri godine davale poticaje za ulaganje u brodove, što se posljedično prelilo i na Hrvatsku, koja je ostala bez dijela gostiju”, kaže Klisović.

Ipak, onaj najvažniji razlog odnosi se na nerealno podizanje cijena, posebno roba i usluga u nadležnosti države ili jedinica lokalnih samouprava, koje su prouzročile da Hrvatska postaje sve manje atraktivna i priuštiva uobičajenim emitivnim tržištima. A ona, barem kad je u pitanju glavna sezona, sve teže mogu pratiti hrvatske cijene.

“Nisam od onih koji se zalažu za slikanje računa i divljanje protiv cijena restorana u Hrvatskoj, no činjenica je kako su ove sezone u Hrvatskoj poskupile brojne usluge na koje se nadovezuje nautički turizam, a koje su uglavnom u rukama države. Tu prije svega mislim na cijene ulaznica za nacionalne parkove te parkove prirode, koje su značajno otišle gore, kao i cijene vezova i ostalih usluga u marinama”, kaže Klisović.

Rađenović: U julu mjesecu od trajektnog saobraćaja prihodovano preko 1.200.000 eura, dnevni pazari i preko 60.000 eura

0

 

Blažo Rađenović

Samo tokom jula mjeseca od trajeknog saobraćaja na relaciji Kamenari – Lepetane ostvaren  je prihod od preko 1.200.000 eura, podaci su Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje je u februaru mjesecu ove godine preuzelo upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane.

“Do nedavno je jedan privilegovani pojedinac u svojim rukama imao ovu trajektnu liniju i za sebe ubirao korist u toj prihodovnoj strani, a sa druge strane mrvice su ostajale državi Crnoj Gori. Građani, država Crna Gora i lokalna samouprava su od februara od ovog posla imali i u narednom periodu će imati velike benefite i velike koristi. Možete samo zamisliti koliko dnevni pazari koji prelaze 60.000  eura mogu značiti bolnicama, školama, vrtića, koliko to znači novih igrališta, ali i ukupne infrastrukture za turiste koji kod nas borave u toku ljetnjih mjeseci. U kratkom periodu od preuzimanja trajektne linije odradili smo jedan veliki posao i siguran sam da će sve te benefite i blagodati ove trajektne linije vidjeti svi građani,” ispričao je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.

Rađenović napominje da pored benefita i povoljnosti za građane, lokalne samouprave, privredna društva i sve pojedince koji žele da mjesečne karte kupe po manjim cijenama JP Morsko dobro nekim danima uspijeva da inkasira i preko 60.000 eura što, kako kaže, svjedoči da je ovo isplativa trajektna linija koja funkciniše ne samo na zadovoljstvo JP koje nad njom vrši servis, već i u interesu građana i cijele države Crne Gore.

Rađenović: U julu mjesecu od trajektnog saobraćaja prihodovano preko 1.200.000 eura, dnevni pazari i preko 60.000 eura
Trajekt – foto Boka News

“Samo kada je JP Morsko dobro u pitanju, država Crna Gora ima osam trajekata u svom vlasništvu, što dovoljno govori u prilog činjenici da želimo da nastavimo da razvijamo trajektni saobraćaj, ne samo kada je u pitanju linija Kamenari – Lepetane, već i nove linije koje zakonski utemeljeno pokušavamo da uvedemo i damo građanima jedan servis usmjeren olakšavanju proputovanja od matične destinacije do krajnjeg turističkog odredišta,” naveo je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro.

Uprkos impozantnom broju od osam trajekata, trenutna infrastruktura dozvoljava da za relaciju Kamenari – Lepetane bude primjenjljivo šest trajekata, ali JP Morsko dobro intezivno radi na uvođenju novih trajektnih linija koje će zadovoljiti sve potrebe, ne samo građana, već i turista.

“Jedna od potencijalnih linija na kojoj radimo jeste Zelenika – Solila. Radimo neke studije, treba da se osigura određena infrastruktura, trebaju da se sprovedu određene intervencije na tim lokalitetima. Imamo namjeru da kompletni teretni program prebacimo na ovu trajektnu liniju i vjerujem da ćemo u velikoj mjeri uspjeti u tome kako bismo rasteretili saobraćaj.”

Rađenović se takođe osvrnuo i na kritike koje pristižu iz medija i sa društvenih mreža na račun velikih gužvi koje se povezuju sa trajektnim saobraćajem, ali i uopšteno na račun nove sfere poslovanja JP Morsko dobro koje vrijedno nastavlja da sprovodi i svoje tradicionalno propisane djelatnosti.

“Građani mogu da budu stvarno jako spokojni kada je u pitanju ova trajektna linija, kada je u pitanju menadžment JP Morsko dobro i svi zaposleni koji marljivo rade oko trajektnog sabraćaja i pored svog osnovnog posla i djelatnosti kojom su se do prije februara bavili, kada je u pitanju održavanje zone morskog dobra, svih plaža, privremenih objekata, zaštićenih područja. Mislim da će ovaj tim, sa inovacijama koje planira u zoni morskog dobra, sa uspostavljanjem komunalnog reda i sređivanjem privremenih objekata i upravljanjem načinom korištenja kupališta, i dalje raditi u interesu građana i turista i da ćemo iz godine u godinu imati bolju sliku kada je u pitanju zona Morskog dobra i naš najvrijedniji resurs, a to su plaže,” podvukao je predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro, Blažo Rađenović.