Izložba “Tišina mora” akademskog slikara Borisa Dragojevića, bliskog bokeljskoj publici, kojoj se više puta predstavljao, biće svečano otvorena 23.jula u 21 sat u JU Muzej i galerija Tivat.
Rodom sa Cetinja, umjetnik živi u Beogradu, a ljeta provodi u Tivtu. Boka je u njegovom ateljeu svakodnevno, gdje stvara okružen sitnicama i simbolima, koji ga na nju podsjećaju.
Dragojević je rođen 3. jula 1956. na Cetinju. Osnovnu školu pohađao je na Cetinju, Zagrebu i Beogradu. Završio je srednju školu za dizajn – odsjek grafike u Beogradu, kao i Višu pedagošku školu – likovni smjer. Fakultet likovnih umjetnosti završio je 1983. u Beogradu, u klasi prof. Mirjane Mihać, kod koje 1986. završava i postdiplomske studije na odsjeku slikarstva. Član je ULUS-a i slobodan umjetnik od 1984. godine. Do sada je imao 30 samostalnih izložbi slika, a sudjelovao je na 10 svjetskih bijenala akvarela. Idejni je pokretač umjetničke grupe “Adriatic Artists”. Zastupljen u više međunarodnih monografija iz oblasti fantastike i figurativne umjetnosti.
Lajtmotivi Borisovog slikarstva su najpoznatije peraško ostrvo, Gospa od Škrpjela, koju smatra i simbolom žene uopšte i simbolom života na moru, kao i Babilonska kula, kao priča o velikom okupljanju. Tivatskoj publici ovom prilikom će se predstaviti sa 14 ulja na platnu.
Njegovu izložbu otvoriće predsjednik opštine Željko Komnenović, a govoriće i direktorka Muzeja i galerije Danijela Đukić, kao i sam autor..
Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života
Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora. Nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija. Europska unija temelji se na kompromisu interesa njezinih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti – kompromisa ne bi trebalo biti.
“Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba”, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Vremenske nepogode prouzročene klimatskim promjenama osjećaju se diljem planeta, uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene, čime se broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu.
Međunarodni panel o klimatskim promjenama IPCCR znanstveno je potvrdio činjenicu da su aktivnosti ljudi prouzročile emisije stakleničkih plinova i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
“Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom”
Delfini često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna, objašnjava dr Niković, upozoravajući da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje
Pretjerana i često neplanska gradnja u priobalju, građevinski šut i otpad koji završavaju u moru zajedno sa fekalnim vodama, buka brojnih plovila, te lov ribe dinamitom, decenijama razaraju jedan od najljepših zaliva svijeta. Delfin kojeg je prije nekoliko dana kako se pretpostavlja ugušila najlonska kesa u hercegnovskom zalivu podigao je javnost na noge. Ništa manje važan podatak je da su u akvatorijumu usled zagađenja nestale čitave kolonije palastura, ali i morskih krastavaca, zaštićenih nacionalnom legislativom.
Građani i turisti upozoravaju na neprijatne mirise koji se šire gradom iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali i sa kolektora na rivijeri. U međuvremenu su na pumpnim stanicama Kumbor i Đenovići ugrađeni regulatori za neutralizaciju neprijatnih mirisa, ali su fekalije završile u moru koje je zamućeno, prljavo i izrazito neugodnog mirisa. Dan nakon pronalaska uginulog delfina, more je bilo prepuno najlonskih kesa, flaša, raznog smeća i fekalija, u šta se uvjerila i dopisnica “Dana” obilazeći nekoliko kupališta, posebno na rivijeri.
Osim kolektora i postrojenja koji očito ne funkcionišu, problem su i nesavjesni mještani i turisti, koji za sobom ostavljaju smetlište koje more povuče s plaža. Podsjećamo da je u Bokokotorskom zalivu godinama nastanjena petočlana porodica delfina, a, prema riječima dr veterine Sava Nikovića, autora knjige “Nojeva barka”, dokazano je da intenzivan zvuk može nanijeti privremene ili trajne štete na slušnom aparatu delfina, te da trajna izloženost buci može prouzrokovati niz negativnih reakcija, poput napuštanja područja u kojem su do tada živjeli.
– Poseban problem delfinima predstavlja plastika, kese, flaše, obuća, mreže, celofan, stiropor itd. Delfini koji su halapljivi često sa plijenom progutaju komade plastike, koja je u većim količinama po njih smrtonosna – objašnjava dr Niković.
Delfin – foto Komunalna policija HN
Upozorava da more ne može progutatati sve što u njega bacimo i da podvodni svijet polako nestaje te da se u problem moraju uključiti svi, počev od građana, ribara, Instituta za biologiju mora i države koja mora imati oštriju kaznenu politiku. Mr Olivera Dokletić, predsjednica Ekološkog društva, prije nekoliko godina je skrenula pažnju javnosti da palastura i morski krastavci nestaju.
– Ne treba sve da bude izbetonirano, komerzijalizovano, treba da razmišljamo o budućnosti i šta će da ostane od tog živog svijeta. Kompletan priobalni pojas Boke je ugrožen gradnjom plaža i marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke već premašio dozvoljenu brojku, prethodnim studijama ona je bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi, Portonovi, Lazure i ove male marine brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja – smatra Doklestić.
Daleko od ekološke države
Plastika u moru foto Greenpeace
Arhitekta mr Srđan Marlović problem neplanske gradnje posmatra šire i sa pesimizmom.
– Hotele zidaju mahom sebični investitori i kvazibisnismeni, a niko ne shvata da nam je zaliv u smislu resursa već odavno istrošen. Svi ti privremeno ili trajno naseljeni ljudi nemaju gdje da se kupaju, plaže su prepune, a površina mora u zalivu definisana i ograničena. Ekosistem mora nema tu brzinu obnavljanja da može da sustigne ove agresivne napade gradnje i naseljavanja – ukazao je Marlović, dodjući da je Crna Gora daleko od ekološke države, ali jeste država primitivnog bezobzirnog samodovoljnog, strancima-servilnog kapitalizma i postfeudalne prvobitne akumulacije kapitala.
Neplanska gradnja smanjuje vodenu površinu
Nasipanje plaža – foto S.K.
Dr Zoran Kljajić, nučni savjetnik, koji na žalost nije više sa nama, svojevremeno je ukazivao da su rezultati istraživanja priobalnog područja Boke iz 2011. godine, pokazali da se od 2009. dubina mora u zalivu smanjuje zbog neplanske gradnje, ali i naslaga na dnu. Osim toga, kako je istakao, zbog gradnje mandraća, infrastrukturnih objekata i betonskih površina na moru, smanjuje se i vodena površina Boke, a more je zamućenije.
– Sve ovo se negativno odražava ne samo na živi svijet u moru, već i na ribarstvo i turizam, a dolazi do pojave cvjetanja mora. Ogledalo Boke (njena vodena površina) se smanjuje usljed izgradnje na moru, kojim se zahvata površina mora, a što je opasno po buduće generacije, jer se odražava na živi svijet – kazao je dr Kljajić.
Jubilarno, peto izdanje IFF Porto Montenegro/Tivat 2023. u organizacija Fabrike i Porto Montenegra, otvoreno je revijama Rami Al Alia i Agathe Ruiz de la Prade.
“Svi moramo imati snove koje je teško realizovati u period u kome živimo: Post corona period, ratovi, svjetska ekonomska kriza koju svi osećamo…. Međutim, zahvaljujući timu snova, ,,Fabrika” i Porto Montenegra, snovi postaju stvarnost” – rekla je vlasnica agencije “Fabrika” Vesna Mandić.
Mandić je potom dodala da je želja Ramia Al Alia bila da na crvenom tepihu njegove kreacije nose poznate Crnogorke i sinoć su u njegovim kreacijama bile dizajnerka i influenserka Tijana Osmanagić i glumica Sanja Popović.
IFF Porto Montenegro
IFF Porto Montenegro je i ove godine okupio poznate modne kreatore, uticajne ličnosti iz svijeta mode iz cijelog sveta, lokalne, regionalne i internacionalne medije, predstavnike svijetskog jet seta….IFF Porto Montenegro je već postao važna ljetnja, modna destinacija i kao takva, promoviše ne samo Porto Montenegro, već i grad Tivat i crnogorsku obalu.
Rami Al Ali se predstavio sa dijelom kolekcijije koja prije desetak dana premijerno prikazana na Nedjelji visoke mode u Parizu, a u drugom dijelu revije je prikazao kratku rekapitulaciju svog rada, kako nalaže običaj, kada se kreator prvi put predstavlja u jednoj zemlji. Njegova kolekcija kao san, brojnu publiku u Synchru je ostavila bez daha,
Alieve kreacije su bogate mnoštvom volumena i slojeva, čime je kreator pokazao kako doživljava ženstvenost savremene dame.
Aghata Ruiz de la Prada je predstavila je kolekciju ,,Love”, u skladu sa motom IFF-a ,,Samo Ljepota i ljubav mogu spasiti svijet”.
IFF Porto Montenegro
Ova modna revija je unela ogromnu radost publici koja je zajedno sa nasmejanim i razdraganim manekenkama, pljeskala u ritmu Španske temperatemntne muzike. Kako ljubav dolazi iz srca, srca su bila na najvećem broju modela, ili kao detalji u obliku rajfa u kosi. Njena kolekcija je donela radost sa bogatim koloritom koji je preplavio modnu pistu i pretvorio je u žurki punu radosti Iiveselja.
U nastavku festivala ,druge večeri, prikazana je kolekcija jednog od najpoznatijih svijetskih kreatora, Tony Warda.
Zbog širenja požara, tisuće napuštaju hotele na Rodosu Foto: Lefteris Diamandis / Reuters
Hiljade ljudi evakuirane su u subotu iz svojih domova i iz hotela na otoku Rodosu, prenosi BBC navodeći grčke vatrogasne službe.
Privatni brodovi pridružili su se grčkoj obalnoj straži u skupljanju ljudi s plaža na istočnom dijelu otoka.
Plovila grčke mornarice navodno također kreću prema tome području, popularnom među turistima.
Zamjenik grčkog vatrogasnog zapovjednika rekao je da su požari na Rodosu najteži s kojima se njegova služba trenutno suočava.
Pet helikoptera i 173 vatrogasca djeluju u tome području, dok su tri hotela u području Kiotari navodno oštećena u požaru.
Vatrogasci iz Slovačke stigli su na Rodos u subotu da pomognu lokalnim timovima koji se bore s požarima.
– Situacija na Rodosu je ozbiljna i izuzetno teška. Zbog snažnih vjetrova i brzih izmjena smjera požara, vatrogasci su se morali povući i pomaknuti, napisala je na Facebooku Slovačka služba za požare i spašavanje.
Grčka se suočava s intenzivnim žegama ovaj vikend, a meteorolozi upozoravaju da bi se temperature mogle popeti i do 45 stupnjeva.
Mogao bi to postati najtopliji grčki vikend u srpnju u 50 godina, rekao je jedan od najznačajnijih meteorologa u zemlji.
Vatrogasci se nastavljaju boriti s desecima šumskih požara diljem zemlje. Područje zapadno od Atene jedno je od najpogođenijih područja, uz Lakoniju na jugu Peloponeza i otok Rodos.
Vlasti upozoravaju na visoki rizik od novih požara kako vrućine nastavljaju jačati.
Ljudima se savjetuje da ostanu kod kuće, a turističke atrakcije – uključujući i drevnu atensku Akropolu – bit će zatvorene tijekom najtoplijih razdoblja u sljedeća dva dana.
Grčka, poput brojnih drugih europskih zemalja – prošla je kroz duže razdoblje ekstremnih vrućina i ranije ovaj mjesec.
Posljednji toplotni val dolazi u udarno vrijeme grčke turističke sezone.
Morsko dobro: Pola plaže mora da bude prazno, ležaljke se ne plaćaju poslije 17 sati, kako to funkcioniše u praksi javljaju čitaoci Boka News-a
Svakodnevno nam se obraću brojni građani i turisti koji se žale da plaže koje su zakupljene nisu uređene u skladu sa pravilnicima Morskog dobra, odnosno da pola plaže nije slobodno za korištenje. Svi oni posjetioci koji borave na javnim kupalištima, a koji ne žele da koriste ležaljke, na raspolaganju je slobodan dio kupališta, ranije su pojasnili iz Morskog dobra.
Istakli su da pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupalištima na moru, zakupac kupališta je u obavezi da istakne tablu sa informacijama koja između ostalog treba da sadrži i cijenu mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 sati.
Međutim, da nije tako potvrđuju brojne žalbe naših čitalaca koji konkrektno objašnjavaju što se dešava.
„Kao i predhodnih godina i ove godine se kupam na Seljanovu – Tivat, plaža uz Jedriličarski klub Delfin. Znajući da se plažni mobilijar ne može naplaćivati poslije 17 sati, na istu sam počela ići nakon toga vremena“, piše nam čitateljka Dejana Lazarević.
Momak koji je zadužen za naplaćivanje je konstantno dolazio da naplaćuje ležaljke poslije 17 sati. Treći dan sam mu kazala da ću pozvati nadležne inspekcije i da ne može da naplaćuje ležaljke nakon 17 sati, na šta sam dobila odgovor:
“Slobodno zovi niko ti se neće javiti na telefon…“ – kazao je zaposlenik na plaži.
Plaža Seljanovo – foto čitateljka
„Pozvala sam turističkog inspektora Tivta misleći da je to u njegovoj nadležnosti, koji mi je kazao da sam mu ja danas 130-ti građanin koji isto prijavljuje i da se obratim onome ko mi je obećao besplatne ležaljke poslije 17 sati. Bio je jako, nervozan, neljubazan sa nekulturnim tonom. Na šta sam mu odgovorila ako je već na poziciji na kojoj jeste da je normalno da ga u špicu sezone građani zovu i da sa tim načinom razgovora ne može da obavlja funkciju za koju je postavljen, na šta je on “spustio loptu” i uputio me na Morsko dobro. Naravno kako je bio vikend Morsko dobro sam tek uspjela dobiti na telefon u ponedjeljak ujutro. Ljubazna gospođa koja je zadužena za taj sektor mi je dala sve informacije i rekla da ukoliko se radi o javnoj plaži a radi se (provjerila je ugovor sklopljen sa zakupcem) ležaljke se ne smiju naplaćivati poslije 17 sati, da mora biti 50% mjesta za ležaljke a 50% mjesta slobodnog za peškire što svakako na toj plaži ne postoji.
Na moje pitanje ukoliko budem u istoj situaciji opet koga da pozovem gospođa mi je objasnila da nemamo načina da prijavimo problem zbog naplate ležaljki poslije 17 sati jer Morsko dobro radi do 16 sati.
Smatram da je turistička sezona i ako je već to u njihovoj nadležnosti da bi morali imati call centar i inspektore koji bi to mogli kontrolisati i nakon 17 sati. Jedino što mi je preostalo je da donesem račun za naplatu ležaljki koji na kojem je vrijeme naplate poslije 17 sati, nama se taj novac ne refundira a da li će i koliko zakupac plaže platiti kaznu to zaposlena službenica JP Morskog dobra nije znala da mi kaže.
Plaža Seljanovo – foto čitateljka
Od tada je prošlo više dana, a danas sam ponovo otišla na istu plažu i zatekla lance na plaži. Na plažu se ući ne može na dio gdje su ležaljke iako na tabli piše da je “javno uređeno kupaliste, ( fotografije su u prilogu ).
Plaža Seljanovo – foto čitateljka
Molim Vas da građane o ovome obavijestite kao se ne bi našli u neprijatnoj situaciji.
Jasno je da problem nemate kome prijaviti jer nadležnim inspektorima Morskog dobra u sred turističke sezone radno vrijeme završava u 16 sati, a od 17 sati korištenje plaže i ležaljki se i dalje naplaćuje, što upućuje na zajednički dil zakupaca plaža i pojedinaca ili cijele službe JP Morskog dobra, zaključuje naša čitateljka, Lazarević.
Neum bi ove godine po zaradi od turizma trebao nadmašiti rekordnu, predpandemijsku 2019. godinu.
Trenutno su popunjeni gotovo svi kapaciteti, a cijene su u odnosu na prošlu godinu više za oko 15 posto, što jedini bh. grad na moru i dalje čini cjenovno pristupačnijim od ostalih turističkih destinacija na Jadranu.
Turistička sezona u Neumu ove godine pokazuje odlične rezultate iako je ljetovanje u bh. biseru na Jadranu za ovu godinu skuplje za nekih 15 posto, kazao je viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Ramiz Bašić.
Dodao je da su turistički radici prezadovoljni predsezonom i trenutnom popunjenošću turističkih kapaciteta (95 posto), a i za postsezonu se prave planovi.
Glavnina neumskih gostiju dolazi iz BiH, a jedan dio gostiju je iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, a od ove godine povećan je i broj gostiju iz Republike Hrvatske.
U Neumu se nadaju da će za ovu sezonu doći do brojki iz 2019. godine.
“Sigurno je da će biti preskočena u financijskom dijelu, ali čeka se hoće li se to ostvariti i po broju dolazaka i broju noćenja”, ističe Bašić.
Odlične turističke rezultate bilježi i Međugorje, koje je samo na 42. godišnjicu Gospinih ukazanja posjetilo oko 50 hiljada hodočasnika iz svih krajeva svijeta.
“Naravno da to predstavlja i izuzetnu finansijsku dobit za trgovce, ugostitelje, turističke radnike i privrednike u tom hercegovačkom kraju”, napominje Bašić.
Govoreći o poskupljenjima, tj. za koliko su cijene usluga i noćenja u HNK veće u odnosu na lani, rekao je kako su one od 10 do 15 posto više zbog povećanja cijena ulaznih komponenata (troškovi goriva, energije i slično).
Upitan koliko jedna obitelj ove godine mora izdvojiti za ljetovanje u Neumu, Bašić odgovora kako su cijene smještaja i usluga veće za nekih 15 posto u odnosu na lani, pa bi po nekim izjavama turističkih djelatnika iz Neuma, četveročlana obitelj dnevno trebala izdvojiti od 150 do 200 eura.
Naravno, taj iznos bitno ovisi o tome je li smještaj rezerviran u privatnim sobama, apartmanima ili pak u hotelima, gdje je najskuplje,dodaje.
Na pitanje koliko je u prvih šest mjeseci u HNK ostvareno dolazaka i noćenja, ističe kako zasad nemaju službene podatke i tačne brojke, ali po svemu sudeći može se reći da se uspješna ovogodišnja sezona nastavlja i da će vjerojatno ovo razdoblje biti za nekih 10-15 posto uspješnije od prošlogodišnjeg.
Taksisti 20 dana zatvora zbog odbijanja alkotesta; Australijancu zbog posjedovanja kokaina 600€
Dana 22.07.2023 godine sutkinja Jelena Stanišić je okrivljenom L.R. (1990.) državljaninu Crne Gore izrekla kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, zato što je rano jutros u Škaljarima-Kotor, upravljao taksi vozilom i odbio da se podvrgne alkotestiranju. Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima u trajanju od 4 mjeseca, navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi koje potpisuje sudija Marko Đukanović.
U odvojenom postupku, državljanin Australije M.G.W (1999) kažnjen je novčanom kaznom od 600 € zbog toga sto je kod njega u ranim jutarnjim časovima prilikom pregleda lica u lokalnoj diskoteci u Kotoru pronađena manja količina kokaina za ličnu upotrebu. Kazna je naplaćena odmah po donošenju odluke, a opojna droga je trajno oduzeta i biće predata Upravi policije na dalju nadležnost i postupanje.
Budva – Nišliji 48 dana zatvora zbog dva saobraćajna prekršaja
N.I. (1992) iz Niša, državljanin Republike Srbije oglašen je krivim i izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1.200€, jer se prethodne večeri u ulici Mediteranskoj u Budvi motociklom marke ‘Kawasaki’ nije zaustavio na znak ‘stop’ policisjkog službenika, već je nastavio dalje kretanje ka hotelu ‘Avala’. Kada je nakon kraće potjere zaustavljan, utvtđeno je da nema položen vozački ispit za upravljanje predmetnim motociklom.
Pošto okrivljeni nije imao novca da uplati predmetnu kaznu, ista je zamijenjena u kaznu zatvora u trajanju od 48 dana na čije izdržavanje je upućen odmah po donošenju rješenja.
Sutkinja Katarina Vujačić Vuksanović je osim kazne odredila da okrivljeni N.I. ne može upravljati vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od 3 mjeseca, koja zabrana stupa nakon izdržane kazne, kaže se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi koje potpisuje sudija Marko Đukanović.
Građani Herceg Novog, ali i turisti iz tog grada, žale se danima unazad na neprijatan miris koji se širi rivijerom, a najintezivnije se osjeća u naseljima Savina, Meljine i Nemila pa traže od nadležnih da pod hitno riješe to pitanje. Direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u toj Opštini, Milan Zarić uvjerava za Portal RTCG da je u toku nabavka i ugradnja neutralizatora takvih mirisa na pumpnim stanicama postrojenja za prečišćvanje otpadnih voda, što će, tvrdi on, trajno riješiti nemilu situaciju.
Brojne primjedbe građana
“Rivijerom se širi nesnosan smrad, od ukupno tri pumpe, kako smo čuli, radi samo jedna i to 30 odsto. U što je onda uložen novac građana? Ništa nijesmo dobili i situacija ništa nije bolja u odnosu na prethodne godine”, kazao je jedan od građana
I drugi je imao slično viđenje situacije.
“Neprijatan miris se osjeća rano ujutro i kasno uveče. Intenzitet preko dana nije veliki, ali opet treba da uzmete u obzir da je tu uloženo jako puno novca, a da nije riješen problem i to je ono što nam izaziva frustracije”, kazao je naš sagovornik.
Zarić kaže da nije istina da pumpe na postrojenju ne rade, ali priznaje da imaju veliki problem koji se mora riješiti.
“Tri pumpe imamo i sve tri rade. Kapacitet je 300 litara u sekundi, a čak je samo jedna dovoljna, ali je tu problem što imamo predimenzionisane pumpne stanice, pa je dotok vode u pumpnu stanicu spor, tankovi pumpnih stanica su veliki i potrebno je vrijeme da se napune. Onda se uključi pumpa koja izbaci vodu ali zbog sporog procesa proticanja vode, postoji problem širenja neprijatnog mirisa. Nutralizatori neprijatnih mirisa na pumpnim stanicama pomoći će, jer će rasteretiti cjevovod i šahtove”, pojasnio je Zarić.
Kazao je da je glavna pumpna stanica potpuno remontovana i da je u punoj snazi.
“Imamo dnevni dotok na postrojenju otpadnih voda oko 10.000 kubika vode dnevno i ona prolazi kroz postrojenje, prerađuje se i nijedna kap otpadne vode se ne pušta mimo postrojenja. Trenutni kapacitet pumpi na pumpnoj stanici je preko 60.000 kubika što je šest puta više od one potrebe koju realno imamo”, ukazao je Zarić.
Za sad su postavili dva neutralizatora mirisa i to u Kumburu i Đenovićima.
Od 20. septembra opet se kreće u remont postrojenja otpadnih voda.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi
Na pitanje kako je moguće da postrojenje nije urađeno besprekorno s obzirom da je u taj projekat uloženo više od 42 miliona eura, Zarić navodi da je sve urađeno loše i bez adekvatnog nadzora.
“Projekti su rađeni deset godina, a i kolektor i postrojenje su po ugovoru trebali biti davno završeni. Nije završeno nijedno. Radovi su loše izvedeni, izvođač kolektora je turski “Ćeltikćoglu”, postrojenja “MasGintaš”, a nadzor je radila njemačka kompanija “Dahlem“ koja je to očajno nazirala”, naveo je Zarić.
Kaže da su projekti loše urađeni, ali da krivca ne treba da tražimo u stranim kompanijama, već u svojoj državi.
“Ove godine ćemo raditi rekonstrukciju postrojenja i imamo više ponuda pa ćemo da dovedemo do kraja taj proces”, najavio je Zarić.
Koncertom u Crkvi sv. Duha, prof. Oleksej Molčanov krunisao umjetničku saradnju sa KotorArt-om
Koncert Olekseja Molčanova, redovnog profesora i mentora na master studijama na Muzičkoj akademiji na Cetinju, za mnoge koji su ispratili njegov nastup u Crkvi sv. Duha u sklopu programa KotorArta, bio je poseban, budući da je okupio bivše đake, saradnike i poštovaoce njegovog dugogodišnjeg pedagoškog rada, od Čerkasija u Ukrajini i Srbije, do Crne Gore. “Uvijek je posebno zadovoljstvo ugostiti umjetnika koji živi i radi u Crnoj Gori i aktivno se bavi pedagogijom te ima veliki uticaj na mlade izvođače”, ocijenili su iz PR službe KotorArta.
U brižljivo odabranom program vrsnog profesora našle su se kompozicije: “Fantazija u c-molu, br. 4, K 475” i “Sonata u c-molu K 457” Volfganga Amadeusa Mocarta, kao i “Nocturno u c-molu, op. 48 br. 1”, “Nokturno u fis-molu, op. 48 br. 2”, i “Fantazija u f -molu op.49” Frederika Šopena.
Profesor Molčanov je redovni profesor i mentor na master studijama na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Dugogodišnji prijatelj festivala KotorArt, radio je kao klavirski saradnik više puta na seminarima istaknutih umjetnika, a svirao je i sa predavačima i polaznicima ovih majstorskih radionica. U kamernim sastavima, imao je cjelovečernje koncerte a konstantno prati i koncerte studenata Muzičke akademije Cetinje. Ovogodišnji solistički koncert u okviru festivala krunisao je umjetničku saradnju Molčanova i festivala KotorArt.
