Žičara Kotor-Lovćen biće u ponedjeljak 14. avgusta otvorena za komercijalnu vožnju.
Projekat realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine. Žičara je izgrađena za nešto više od godinu od kada je postavljen kamen temeljac u julu prošle godine.
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Vožnja žičarom će u jednom smjeru za odrasle koštati 13 EUR, dok je cijena povratne ulaznice 23 EUR. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta sedam EUR, odnosno 12 EUR za oba smjera.
Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za osobe sa invaliditetom (OSI), pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi sedam EUR, odnosno 12 EUR za oba pravca.
Žičara Kotor-Lovćen je jedan od najznačajnijih crnogorskih, turističkih infrastrukturnih projekata, na koji se čekalo gotovo čitav vijek.
Amfiteatar u Luštici Bay ugostiće koncert „Muzika budućnosti“, u okviru saradnje sa festivalom KotorArt
Njemački nacionalni omladinski džez orkestar BuJazzO (Bundesjazzorcheste) nastupiće u Luštici Bay u ponedjeljak, 14. avgusta u 21 čas. Na koncertu u Amfiteatru u Marina naselju ovaj orkestar izvešće program „Muzika budućnosti“, svojevrsnu selekciju djela sedam kompozitora koju su sačinili saksonofonista Nils Klajn (Niels Klajn) i aranžer i basista Hendrik Encijan.
BuJazzO je zvanični omladinski džez orkestar Savezne Republike Njemačke. Već 35 godina ovaj ansambl je posvećen vrhunskoj promociji mladih njemačkih džez muzičara. Osnovan 1988. godine BuJazzO se smatra visokokvalitetnom vezom između obrazovanja i karijere i odličnom fabrikom talenata za uspješne džez muzičare sutrašnjice. Ovdje su svoje karijere započele poznate džez zvijezde kao što su Til Broner, Rodžer Cicero, Julija Hulsman, Tom Gebel, Nils Vogram, Majkl Volni i Nils Vilker. Zanimljivo je da su među sponzorima njemačka vlada ali i globallno poznate njemačke kompanije.
Nils Klajn se smatra jednim od najinteresantnijih mladih muzičara na njemačkoj džez sceni danas. Njegovi projekti i kompozicije za džez i klasične ansamble i dalje izazivaju pohvale kritike. Profesor je džez saksofona na u Kelnu od 2016.
Pod Klajnovim rukovodstvom, BujazzO predstavlja rezultate četvrtog takmičenja BuJazzO kompozitora u svom programu „Muzika budućnosti“. Mladi kompozitori i aranžeri do 30 godina su pozvani da prijave djela za džez orkestar i/ili vokalni ansambl. Prihvaćene su i sopstvene kompozicije i aranžmani i djela drugih kompozitora. Odabrano je sedam i poručeno još četiri, koji će sada biti predstavljeni u koncertnoj sezoni 2023/24.
“Naše takmičenje vidim kao priliku da sagledamo šta i kako mladi muzičari danas komponuju za big bend i/ili vokalni ansambl. U četvrtom izdanju rezultati ponovo pokazuju veliku stilsku raznolikost kao i ličnu originalnost. Mnogi različiti aspekti i varijeteti savremenog džeza mogu se čuti u ovom programu, od apstraktnog up-tempo svinga do harmonično šarenih balada i minimalističkih lirskih postavki do groovi džeza sa elementima game shov-a”, kaže Nils Klajn.
Jak potres magnitude 5,0 pogodio je Grčku u 10:40 po lokalnom vremenu.
Epicentar potresa bio je oko 18 kilometara istočno-jugoistočno od Paleohorija na Kreti. Za sada nema izvješća o šteti.
Teška nesreća dogodila se u klancu Samaria gdje je ozlijeđen planinar. Vjeruje se da je potres uzrokovao odron kamenja koje je palo na planinara i amputiralo mu nogu, piše Greek City Times.
Ozlijeđena osoba helikopterom je prevezena u bolnicu, a vatrogasci iz Anopolija i Vrysesa su na mjestu događaja.
Stanovnici su dobili upozorenje na opasnost od odrona.
“Zbog seizmičkog podrhtavanja na vašem području izbjegavajte zadržavanje na obali, kanjonima ili stijenama zbog opasnosti od odrona”, stoji u obavijesti.
Neformalna mreža građana, sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode “Stop krivolovu” objavila je da se mora stati na kraju izlovu prstaca, koji su zaštićena vrsta.
Na svojoj Fejsbuk stranici, oni su naveli nedavni primjer iz Tivta , gdje je u restoranu oduzeto dva kilograma prstaca, a vlasniku naplaćena kazna od 1.300 eura.
– Osim eksploziva koji apostrofiramo kao najveći problem na skali krivolovnih aktivnosti, ni drugi vidovi devastacija primorja i podmorja kao i izlov zaštićenih vrsta ne zaostaju mnogo, već zauzimaju visoko drugo mesto pomenute tabele.
Inspektori za morsko ribarstvo koji su svakodnevno na terenu i svojim aktivnostima konstatuju i sankcionišu veliki broj nepravilnosti i krivolovnih radnji, ovoga ljeta su po ne malom broju prijava pooštrili i kontrole restorana i distribucije ribe i morskih organizama.
Takve kontrole su u kontinuitetu duž cijele obale, ali, ne urode uvijek plodom, jer od početka organizovane borbe protiv krivolova, i mnogobrojih akcija o kojima smo pisali u ranijim objavama, neke zaštićene vrste se i dalje izlovljavaju i prodaju, samo se dosta bolje kriju, kako krivolovci koji ih izlovljavaju, tako i vlasnici restorana koji ih otkupljuju, a zatim nelegalno distribuiraju-navode iz “Stop krivolovu”.
-U jednoj od takvih kontrola, prije nekoliko dana je u Tivtu, u jednom restoranu pronađena ne mala količina zaštićene vrste prstaca, koja je prodavana zainteresovanim konzumentima.
Srtop krivolovu
Preko dva kg zatečenih prstaca je oduzeto i na propisan način uništeno, a vlasnik je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.300 eura.
Na žalost, i u ovom segmentu imamo nedostataka u aktuelnom zakonu, te se ovakve situacije mogu sancionisati samo prekršajno, to jest naplatom kazne.
Kazne nisu male, ali su svakako nezadovoljavajuće paritetno šteti koja se podmorju načini vađenjem, konkretno prstaca, a o njihovoj važnosti za ekosistem da i ne govorimo-dodaju građanski aktivisti.
-Uz nadu da će se pooštriti kaznene odredbe i u ovom segmentu, te da će zaštićene vrste biti zaštićene po cijenu i krivične odgovornosti, kako bi to i trebalo biti, iskazujemo veliku zahvalnost inspektorima za predani rad koji sprovode, kao i aktivistima “Stop krivolovu” i savjesnim građanima koji ovakve slučajeve prijavljuju.
Prstaci
Sramota je da se i danas prstaci vade i prodaju, da se podmorje lomi i devastira, a koliko se stijena nepovratno uništi za vađenje samo jednog kilograma prstaca, da ne ponavljamo!
O samoj konzumaciji prstaca od strane čak i nekih “poznatih faca” koji se time hvale, komentar je suvišan, jer dok god je svijest na tom nivou, dok se ovakvim stavom neki odnose prema tako važnom resursu i zaštićenoj vrsti koja je nezamjenljiv dio morskog ekosistema, nema nam boljeg sjutra, niti je održiva ideja o očuvanju i onoga što nam je još od prirode ostalo.
Poražavajuće je što i u ovom slučaju minorna manjina ugrožava većinu, što neodgovorne individue narušavaju sliku svih ostalih, i nas kao pojedinaca, ali i države u globalu, a mi se i dalje pitamo-dokle?
Tuga i zastiđe da se ovo i dalje događa, a još veća što to svi zajedno znamo, ali se ne uspijevamo sa time izboriti!
Idemo dalje, poručili su aktivisti “Stop krivolovu”.
Marinada od plave ribe – foto www.bolskiparapet.info
Ako vam od pečenja ili priganja ostane ribe, a da vam bude drugačiji gušt, da zavarate nepce drugačijim okusom istoga, očistite je od drača i samo je okrenite na marinadu-savur.
Sastojci:
ostatke “mesa” neke vrste plave ribe (sardele, tune, palamide, skuše) cca 2000g
maslinovog ulja 1 dcl
bijelog vina 2 dcl
vinske ili jabučne kvasine1 dcl
2 srednje kapule
6-7glavica luka(češnjaka)
7 listova petrusimula
lovorov list i grančicu ružmarina
papar i sol
5kriški(fetica) limuna
Priprema:
Na maslinovom ulju ili ulju u koje ste prigali ribu prodinstate (zažutite) kapulu na kolutiće (fetice), dodate ostale začine i zalijete vinom i kvasinom (može se dodati i 1dcl vode prema želji da ne bude žestok savur). Kuvajte oko 10 min.
U posudu posložite komade ribe i zalijte vrućom tečnošću (marinadom). Pustite da se ohladi i po vrhu posložite kriške limuna. Najbolje je jesti nakon 10-12 sati jer je tada dobro marinirana, riba upije sve okuse. Poslužuje se hladno.
Policajci zadarske Postaje pomorske i aerodromske policije utvrdili su u srpnju 197 prekršaja nepropisnog glisiranja na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale u zadarskom akvatoriju. Vozači plovila zbog toga su temeljem odredbi Pomorskog zakonika prekršajno sankcionirani.
U kontroli pomorskog prometa zatečeno je i petoro vlasnika brodova koji nisu posjedovali policu obveznog osiguranja, pa su i oni prekršajno sankcionirani zbog prekršaja iz Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
– Pozivamo i ovim putem nautičare i ostale sudionike na moru na pridržavanje odredbi ne samo Pomorskog zakonika već i drugih propisa bitnih za sigurnost na moru. Podsjećamo, nautičarima nije dozvoljeno glisiranje na udaljenosti manjoj od 300 metara, kupačima je dozvoljeno plivanje do ograde uređene plaže ili 100 metara od obale prirodne plaže, a ronioci na propisan način moraju označiti mjesto zarona – poručili su nakon pojačanog nadzora na moru u cilju ostvarivanja veće sigurnosti nautičara, ronioca i plivača.
Također su i postupali po dojavama građana o eventualnim ugrožavanjima sigurnosti pomorskog prometa, gdje su brzom intervencijom i dolaskom na mjesto događaja, poduzeli mjere i radnje prema osobama koje su zatekli u prekršaju.
Besprizorna devastacija izvorne tradicije i imidža Herceg Novog uzela je maha po svim nivoima. Ne pretjerano originalno, Novom su najprije deformisali kulturni profil. Zatim su svojim neznanjem i nebrigom zapustili njegovu infrastrukturu, turistički potencijal prepustili sam sebi i konačno stigli do sporta, saopštili su iz DPS-a Herceg Novi.
“Do juče smo mislili da je predlog Dragana Markovića Palme da se Praznik mimoze pomjeri za avgust najluđi ikada izrečen. Ipak, pokazalo se da je taj odani partner i savjetnik lokalne vlasti u Novom, zapravo vizionar. Da su ga pustili možda bi predvidio izmještanje PVK „Jadran“ Herceg Novi u Trebinje. „Jadran“ i njegova tradicija, više nego same titule koje su kruna predanog rada i talenta generacija, tiču se Novljana i Novog”, kažu u novskom DPS-u.
Naglašavaju da „Jadran“ nije samo sportsko društvo, već pitanje gradskog ugleda i svojevrsni simbol.
“Za Novljane je „Jadran“ više od kluba u kom su stasavale i razvijale se generacije plivača, vaterpolista, njihovih trenera i brojnih ljudi posvećenih tome da do današnjeg dana ovaj klub bude značajan element hercegnovske istorije.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik VK „Jadran“, Boro Lučić juče su održali konferenciju u Trebinju povodom njihove brilijantne ideje da „Jadran“ tokom Lige Šampiona postane domaćin upravo – u Trebinju”, navode iz DPS Herceg Novi.
DPS HN
Tvrde da je ova nezapamćena sramota i poniženje sporta, u toliko veća kada uvidimo da su dželati „Jadranovog“ imena oni kojima je dat na povjerenje, da to ime sačuvaju i unaprijede!
“Čime bi se neko stidio, oni se ponose, daju u medije, promovišu svoju inicijativu očekujući da će naići na razumijevanje ili čak podršku! Vjerujemo da su iznenađeni negodovanjem Novljana, koji ipak još nijesu u potpunosti navikli na njihove hazarderske poteze. Izvjesno, i dalje uspjevaju da nas iznenade. Ostaje nam da se nadamo da slična sudbina ne čeka i druge manifestacije koje su činile Herceg Novi gradom kulture, mada mu je taj imidž bitno ugrožen. Nadajmo se da neće i za Filmski festival, HAPS, Praznik mimoze biti – Dogodine u Trebinju”, zaključuju u novskom DPS-u.
Povodom Međunarodnog dana mladih u Bijeloj, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa KK Bijela 2015 iz Bijele organizovalo tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2023”.
Na turniru su pored KK Bijela 2015 iz Bijele, učestvovale ekipe KK Panter iz Nikšića i KK Risan iz Risna sa igračima rođenim 2011. godine i mlađim. Turnir je održan na terenu
OŠ „Orjenski bataljon” u Bijeloj i počeo minutom šutnje prije utakmica zbog prerane smrti mladog reprezentatvca Crne Gore Ivana Ćorovića koji je izgubio najvažniju životnu bitku protiv opake bolesti.
Foto CDPR
Nakon prvih utakmica i pobjeda, KK Panter i KK Bijela 2015, u finalnoj utakmici turnira u borbi za pehar snage su odmjerile ekipe KK Panter i KK Bijela 2015. Susret je nakon velike borbe i neizvjesnosti, završen trijumfom KK Panter sa 56 : 50.
Na kraju, CDPR je pobjednika turnira KK Panter nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajnom vlasništvu.
Foto CDPR
Za najboljeg igrača turnira proglašen je Nikola Raičević iz KK Panter. Najbolju petorku turnira po ocjeni trenera ekipa koje su učestvovale na turniru pored njega sačinjavaju: Matija Đukanović i Mihailo Savićević iz pobjedničke ekipe KK Panter, Nikola Kovačić iz KK Risan i Nemanja Radović iz KK Bijela 2015.
Svjetska klavirska senzacija Peter Bence nastupio je sinoć u Tivtu, na ljetnjoj sceni u okviru programa ovogodišnjeg izdanja Purgatorije 2023.
Riječ jeo mladom mađarskom pijanisti, kompozitoru i producentu rođenom 1991. godine.
Kao čudo od deteta, počinje da svira klavir sa dvijee godine. Sa samo sedam godina je primljen u akademiju „Franc List“ u Mađarskoj, kada je napisao i svoju prvu kompoziciju pod uticajem Mocarta i Šopena.
Peter Bence nastup u Tivtu
Godine 2015. postao je poznat širom sveta zahvaljujući izvanrednoj obradi pesme Bad Majkla Džeksona, kojom je uspeo da pređe granice klasične i pop muzike. Njegovi video-klipovi imaju preko 300 miliona pregleda.
“Nije mi prvi put da sam ovdje jer sam mnogo putovao sa svojom porodicom kao mlađi. ali prvi put nastupam u Crnoj Gori. Dakle, očigledno je malo drugačije ali je zaista nevjerovatno. Volim Bokokotorski zaliv i Tivat, pelijepi su”, kazao je Bence.
Peter Bence nastup u Tivtu
On je kazao da je ushićen što je u Crnoj Gori, sve je prošlo kako treba i publika je bila nevjerovatna.
“Osećao sam da su povezani sa muzikom svo vrijeme. Osećao sam posebno pred kraj koncerta. Vjerujem da je publika pošla kući srećni, bilo je lijepo. Možda sledeći put nastupim sa simfoniskim orkerstrom” rekao je Bence.
Peter Bence nastup u Tivtu
Goran Božović direktor Centra za kulturu Tivat u čijoj se organizaciji dogodio ovaj koncert, uvjeren je da niko od sinoć prisutne publike na velikoj sceni nije otišao nezadovoljan već da su svi puni pozitivnih utisaka.
“Vjerujem da je svojom virtuoznošću i svojim vanserijskim talentom urezao ovaj koncert svakome u pamćenje. Ovo je bio spektakl svjetskog nivoa i nama je čast da smo uspjeli da ga ugostimo i smatram da ovo predstavlja koncert godine u Tivtu a vjerovatno I u Crnoj Gori”, kazao je Božović.
Peter Bence nastup u Tivtu
Koncert je organizovan kao jedan od pratećih programa festivala Purgatorije u okviru kojeg nas do kraja očukeje bogat i raznovrstan program. Do završetka festivala ,podsjeća Božović, ostalo je još petnaestak dana a publika će moći da pogleda još tri takmičarske predstave, nekoliko pozorišnih ostvarenja u pratećem programu i za zatvaranje pozorišni spektakl, veliku dramu Narodnog pozorišta iz Beograda, zaključio je on.
Dodjelom medalja trima najboljim posadama na 26. Maratonu lađa na Neretvi i štita kneza Domagoja u subotu navečer u Pločama završena je ta tradicionalna sportsko-turistička manifestacija kojoj je nazočio i predsjednik Republike i pokrovitelj Zoran Milanović.
Milanović i predsjednik Udruge lađara Neretve Luka Oršulić dodijelili su zlatne medalje članovima posade “Zagreb” koja je pobijedila na 26. Maratonu lađa. Milanović je pobjedničkoj posadi “Zagreb” uručio i veliki prijelazni štit Kneza Domagoja.
Na završnoj svečanosti srebrne medalje i mali štit knez Domagoj drugoplasiranoj posadi Slivno uručili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i izaslanik premijera Andreja Plenkovića Branko Bačić i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.
Pobjednici Maraton lađa 2023. foto Hina
Brončane medalje i mali štit kneza Domagoja trećeplasiranoj posadi Gusar iz Komina uručili su izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Metkovića Dalibor Mila.
Predsjednik Milanović je Maraton od Matkovića do Ploča pratio plovidbom na zapovjednom brodu “Nada”.
Prije starta Maratona, predsjednik Milanović je u Metkoviću izjavio da mu je Maraton lađa drag zbog okupljanja ljudi i nepolitičke atmosfere. „Važno je okupljanje ljudi, atmosfera i veselje, koji nisu politički“, rekao je predsjednik Milanović. Istaknuo je da nema svog favorita, ali i dodao da su neke posade ipak u prednosti jer su bolje utrenirane.
Maraton tradicionalnih plovila u dolini Neretve, amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. Ove godine Maraton je dobio puni natjecateljski smisao jer je sudjelovalo 29 ekipa iz doline Neretve, ali i mnogih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja.
Maraton lađa ustanovljen je 1998. kao priredba u sklopu obilježavanja akcije Hrvatske vojske „Zelena tabla – Male Bare“, a danas predstavlja jedinstveni kulturološki događaj te je svojevrstan „brand“ neretvanskog kraja, kao i vrijedan dio nacionalne kulturne baštine.
