Tuniska obalna straža izvukla je iz mora 901 utopljenog migranta u prvoj polovici ove godine, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Kamel Feki, upozoravajući na neviđen broj žrtava na obalama te zemlje.
Sjevernoafrička zemlja suočava se s rekordnim valom migracija i čestim potonućima brodova s migrantima iz subsaharske Afrike koji su plovili prema talijanskim obalama.
Tunis je zamijenio Libiju kao glavno polazište za ljude koji bježe od siromaštva i sukoba u Africi i na Bliskom istoku u nadi za boljim životom u Europi.
Feki je u parlamentu rekao da je među 901 pronađenim tijelom 36 Tunižana i 267 stranih migranata, dok je identitet ostalih nepoznat.
Većina brodova s migrantima polazi s obale južnog tuniskog grada Sfaxa. Plovilima upravljaju trgovci ljudima, što je dovelo do migracijske krize bez presedana za Tunis.
Oko 75.000 migranata brodovima je stiglo do Italije do 14. srpnja, u odnosu na oko 32.000 u istom razdoblju prošle godine, pokazuju službeni podaci. Više od polovice došlo je iz Tunisa.
Jugobanka akcionarsko društvo (AD) iz Beograda pokrenula je prinudno izvršenje u cilju naplate potraživanja od Instituta Simo Milošević u Igalu.
Privredni sud u Podgorici je 2021. godine priznao odluku beogradskog suda kojom je Institut Igalo obavezan da Jugobanci u stečaju isplati 3,67 miliona EUR duga za kredit od prije tri decenije, a kada se na taj iznos dodaju kamate i parnički troškovi, dug Instituta je 7,5 miliona EUR.
Radio Televizija Herceg Novi (RTHN), pozivajući se na više neimenovanih izvora, javlja da je rješenje o izvršenju poslato Centralnoj banci Crne Gore, kao i da bi do blokade računa bi moglo doći svakog trenutka i to na iznos od oko 7,5 miliona EUR.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Instituta Savo Marić potvrdio je za RTHN da je jutros račun blokiran na 3,6 miliona EUR, što predstavlja osnovni dug Jugobanci AD Beograd u stečaju.
“Mene lično to ne iznenađuje, više od godinu sam ukazivao na tu opasnost. Mislim da to svi zajedno nijesmo ozbiljno shvatili i da smo se uljuljkali u tome što Agencija za očuvanje depozita iz Beograda nije reagovala odmah i obećala da će nam izaći u susret”, kazao je Marić.
On je istakao da je ovo najteža situacija u istoriji Instituta kome prijeti stečaj.
“Ne želim o tome da razmišljam, iskoristićemo sve pravne mogućnosti koje imamo, a lokalna samouprava će dati svoj doprinos i zamolićemo da se odluka prolongira”, kazao je Marić.
On je rekao da se nada da će dobiti pozitivan odgovor od njih, ali da je to “samo kupljeno vrijeme”.
“Za to vrijeme moramo svi da stavimo prst na čelo i da možda onaj predlog koji je prvobitno išao od nas i koji je tada bio prihvaćen iz Beograda, a to je da taj dug od 3,6 miliona EUR bude vraćen kroz kredit za koji bi garantovala Vlada, a dio kroz rehabilitaciju njihovih pacijenata u Institutu”, kazao je Marić.
On je kazao da se nada da će uspjeti da odgode odluku o izvršenju i da će pobijediti razum.
“Očekujem da će oni koji nijesu do sada shvatali značaj Instituta to shvatiti i da će Institut ostati jedna od najvažnijih ustanova ove države”, rekao je Marić.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović predložio je danas na tematskoj sjednici Vlade da se, počevši od naredne godine, naplaćuje eko taksa za kruzere koji uplovljavaju u zaliv Boke Kotorske.
Ovo nije prvi put da Abazović iznosi ovaj prijedlog, a kako je kazao, novac postoji svuda oko nas, “samo ga treba sistematizovati i usmjeriti u određene tokove”.
O ovoj temi govorio je na sjednici i Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing Luke Kotor, rekavši da je ta luka prošle godine imala rekordnu godinu i da je uspjela da sanira sve posledice.
Situacija na moru danas je, zbog pojačanog vjetra, mnogo složenija nego u utorak, kazao je načelnik službe traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), Žarko Lukšić i upozorio da postoji veliki rizik od utopljenja.
Lukšić je za Portal RTCG rekao da je preporuka vlasnicima plovnih objekata i kupačima da danas ne izlaze na otvoreno more i u vodu, jer je veliki rizik od utopljenja.
On je naveo da su trenutno na Velikoj plaži ogromni talasi i vjetar zapadnog smjera.
Tokom noći, kako je kazao Lukšić, očekuje se jak zapadni i sjeverni vjetar.
“UPSUL je spremna na reagovanje i svi kapaciteti su u pripravnosti”, poručio je Lukšić.
Građanima i turistima je, kako je naveo, za sve informacije dostupan broj Pomorsko-operativnog centra 129.
Na crnogorskom primorju u utorak su stradale dvije osobe – crnogorski državljanin P.M. kod Plavih horizonata i ruski državljanin kod plaže Perazića do.
Istoričarka umjetnosti, magistrica Lucija Đurašković koja je jedna od suvlasnica zemlje na plaži Mogrern 2 za Polis RTV Budva, je kazala da je izgradanja objekta na plaži puna zakonskih nepravilnosti, a da je priča o obnovi crkve Svetog Antuna iskorištena u korist pojedina
Važno je naglasiti da je parcela na plaži Mogren 2 bila pod resistucijom po kojoj ne smije dolaziti do bilo kakve izgradnje, obnavljanje crkve Svetog Antuna i samog objekta je odrađeno pod velom tajnosti, ističe Đurašković.
Razglednica-mogren-budva-foto mojacrnagora
“Mogu da kažem da je to sve odrađeno u tajnosti, to je čudno i nezakonito rješenje, kada je riječ o ovom objektu ne o crkvi, dakle možemo potvrditi da je gradnja crkve poslužila kao laž, farsa i kamuflaža za nešto sasvim drugo, a to je izrgradnja i plan objekta koji ima nebrojeno nepravilnosti, zakonskih, ugrožene su ne samo parcele na kojima se gradi, već je u pitanju velika nepravda”, kazala je ona.
Ozbiljno smo dovedeni blizu linije poslije koje naše učešće u koaliciji neće biti moguće
Nedostatak u komunikaciji, odsustvo zdravog dijaloga, želja za samopromocijom i međusobno nerazumijevanje karakteristika su dosadašnjeg funkcionisanja lokalne samouprave.
Bokeški Forum nekoliko puta do sada pokušao je da inicira razgovore, kako bi se nivelisali uticaji sa strane, i kako bi zdrav razum prevladao. Međutim, čini nam se da se igramo ” gluvih telefona ” i da odsustvo energije zbog kojih smo valjda i dobili povjerenje građana prevladava.
Sve ima svoju “crvenu liniju i tačku pucanja ” pa tako i naše strpljenje da se konačno krene u realizaciju određenih projekata. A za tako nešto potreban je dijalog kojeg u Tivtu nema.
Što se Bokeškog Foruma tiče. ozbiljno smo dovedeni blizu linije poslije koje naše učešće u koaliciji neće biti moguće.
Stvari se ne mogu dalje gurati pod tepih, niti prihvatamo “ideju” kolektivne odgovornosti, kaže se u sopštenju Bokeškog Foruma.
Počela je tematska sjednica Vlade Crne Gore na temu „Turizam“, koja se održava na Biogradskom jezeru
Direktor JP morsko dobro, Mladen Mikijelj kazao je da u ovom momentu imamo osam trajekata kapaciteta oko 300 vozila što je 120 vozila više nego prethodnih vozila.
“Od 5. maja do danas naplaćeno je oko 2,1 miliona eura”, istakao je on.
Rekao je da nije tačna priča da kriju rashode.
“Do ovog mjeseca nismo mogli da iskažemo rashode jer nismo imali pun kapacitet i flotu. Sada je jasno da ćemo u julu mjesecu imali prihod oko milion i 200 hiljada eura. Na današnji dan, samo u julu mjesecu, imamo preko milion eura prihoda od trajektne linije. Rashodi su negdje 140.000 eura za plate sektora koji se bavi tim dijelom u okviru Morskog dobra, nekih 50.000 je za gorivo, ulje i ostala potrošna sredstva. Negdje na nivou ne više od 200.000 su rashodi tog sektora, tako da u julu ćemo imati gotovo milion eura pdobiti što je skoto pet puta više nego što je država imala prihod prethodnih godina”, rekao je Mikijelj.
Premijer u tehničkom mandatu Abazović ponovio je da je čisti prihod, čisti profit samo u julu je milion eura, što je pet puta više nego što je država dobijala na godišnjem nivou.
“To je samo jedan mjesec, naravno nisu svi isti. Dobro je oko rashoda da nisu veći od 20, 30 odsto, što govori da je ovaj biznis sa ogromnom maržom”, naglasio je Abazović.
“Nakon brojnih izvedbi na svjetovnim i sakralnim spomenicima kulture, kako u Italiji, tako i u drugim dijelovima svijeta, imamo zadovoljstvo da, po prvi put u Kotoru, najavimo performans “Skyline-Danza verticale’’, u izvedbi italijanskog sastava ‘’Il Posto’’, koji će se održati na zvonicima veličanstvene katedrale bazilike Svetog Tripuna 02.08., sa početkom u 21.30 sati”- saopšteno je iz Zajednice Italijana u Crnoj Gori.
Program Sedmice italijanske kulture u CG organizovan je od strane Zajednice Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, uz pomoć fondova Regije Frijuli Venecija Đulija, a u okviru projekta ‘’Sedmica italijanske kulture u CG’’.
Inspirisani ljepotom katedrale i drevnom poviješću umjetnici su napravili poseban program kojim bi povezali arhitekturne elemente katedrale sa muzičkim i svjetlosnim efektima, tako da će posjetioci imati zadovoljstvo da dožive katedralu na poseban način.
Il Posto je prvi sastav u Italiji koji je specijalozovan za izvođenje performansa u vidu vertikalnog umjetničkog plesa. Nastao je 1994. u Veneciji, kao plod partnerstva između koreografkinje Vande Moreti i muzičara Marka Kastelija, sa ciljem stvaranja vertikalnih predstava koje kombinuju ples, arhitekturu i muziku, spajajući dramaturgiju predstava sa mjestima na kojima izvode. Stvaraju vertikalne plesne predstave na istorijskim i savremenim građevinama, na mostovima, tornjevima, kranovima, ali i u pozorištima, muzejima i industrijskim okruženjima. Muzika je posebno kreirana za nastupe, prilagođena mjestu i izvodi se uživo u kombinaciji saksofona i elektronike. Predstave na građevinama predstavljaju čitanje arhitekture kroz čula i poetsko djelovanje.
Sastav Il Posto učestvovao je na brojnim međunarodnim takmičenjima, između ostalih: Singapore Arts Festival, la Defense u Parizu, Uniteatro Festival u Paranà-Brazil, Bangkok International Dance Festival, Kuopio Dance Festival u Finskoj, Perm Festival u Rusiji, Biennale International des Théâtres du Monde u Rabatu u Maroku, Lugar a Dança Lisbona, Kaunas International Festival, International Festival di Thessaloniki, Danse Pei Reunion Island i drugim događajima u Kataru, Omanu, Bocvani, Albaniji, Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj. Sastav Il Posto obišao je cijelu Italiju: Roma in Scena, Mittelfest, Red Festival di Reggio Emilia, Enel-Centrali Aperte, Primavera Scena Ancona, Volterrateatro, Bolzano Danza, brojne gradove od Napulja do Trsta, od Milana do Venecije, izvodeći na mnogim mjestima kao što su: il Museo di Roma in Piazza Navona, il campanile di San Marco a Venezia, il Museo d’Arte Contemporanea Madre di Napoli, Villa Contarini a Piazzola sul Brenta (Pd), il Museo dell’Ara Pacis a Roma, il Monastero di S.Maria del Lavello a Calolziocorte (Lc), il Teatro La Fenice di Venezia, l’Accademia dei Concordi a Rovigo, il Palazzo della Gran Guardia a Verona, Palazzo Pretorio a Volterra, Villa Tuscolana a Frascati.
Kako smo već naveli, performans je više puta izveden na spomenicima kulture koji su pod zaštitom UNESCO-a, a svi materijali i oprema su u skladu sa propisima o zaštiti kulturnih dobara.
Marco Castelli, muzičar koji je cijenjen ne samo u svijetu jazza, već i pozorišta, plesa i savremenog performansa, predstavlja se ‘solo’ u kombinaciji saksofon i živa elektronika za live soundtrack ovog remek-djela italijanskog nijemog filma, u jednosatnoj verziji, uvodeći publiku u zvučni svijet, koji nevjerovatne kadrove filma čini još uzbudljivijim i ujedno mu daje iznenađujuće savremenu notu.
Cabiria 1914
Istorijska vizija III vijeka p.n.e., reditelja Giovanni Pastrone, postavila je istorijske temelje nijemog filma. Tokom Drugog punskog rata (219. p.n.e.) mala Cabiria, oteta i prodata kao rob u Kartagi, trebala je biti žrtvovana bogu Molohu, ali su je spasili rimski patricij i njegov rob Maciste. D’Annunzio je bio taj koji je osmislio ime Cabiria, “rođena iz vatre”, i želio ga je za naslov filma. Iako je cijeli scenario pripisan D’Annunziu, u stvarnosti je pjesnik dobio zadatak da izmisli imena likova i sastavi inovativne naslove filma. Riječ je o najskupljem, grandioznom, slavnom, nijemom, italijanskom, istorijskom filmu, jednom od prvih kolosala, koji je namjeravao povezati pozorišnu tradiciju, slikarstvo, muziku, književnost, a takođe je imao veliki uticaj na Hollywood, tehničkim i stilskim inovacijama kao što je sastavna upotreba tracking shot-a.
Đanfranko Miksa
Cetinje, 4. avgust 2023.
Đanfranko Miksa je čovjek i umjetnik visokih intelektualnih vrijednosti. Kao potomak čuvene umjetničke škole Romola Venućija, nakon čije smrti se još uvijek mnogi umjetnici osjećaju kao siročad, Miksa postaje portparol profesionalnog i moralnog zalaganja, izdvajajući se odmah zahvaljujući svom talentu i snažnom umjetničkom izrazu.
Istraživanje i eksperimentisanje, sloboda izražavanja i hrabrost, podstaknuti “uzavrelim vitalizmom” – kako opisuje profesor Serđo Molezi.
Ikonografski sistem umjetnika izražava se kroz pohvalu fizičke energije, od pritiska koji potiče odozdo i uzdiže se mutirajući u duhovnu energiju kroz sakralizaciju tehnologije.
Tehnološki napredak se oslobađa svoje negativne konotacije, razgovara sa Rusoovim plemenitim divljakom, koji je svojstven svakom od nas, i pronalazi ravnotežu u svakodnevnom postojanju.
Za čovjeka sa mora, koji je živio u divnoj Rijeci, tehnologija u njegovim slikarskim radovima, postaje brod, jedrenjak, “steam”, uvod u eros, do mjesečeve nepoznanice kosmičke ženstvenosti.
Sve do kraja sedamdesetih godina, nakon dugog školovanja i pohađanja Akademije Lijepih Umjetnosti u Rimu, umjetnik pravi upečatljiv zaokret upotrebom lakova i novih hromatizama, umjesto tradicionalnog ulja na platnu. Centralna tema, i nakon navedene promjene u tehnici, ipak ostaje erotski vitalizam, pomalo dadaistički i opušten, dok ga enformelsko materijalno priziva, čista apstrakcija biće pristup i savršeni odgovor njegovoj potrazi za duhovnim. Novi kosmički i apstraktni pristup donijet će mu prva priznanja.
U narednoj deceniji, 1975-1985, sjedinjavajući more i njegove glavne junake, poklanja nam platna obogaćena, do tada neviđenim hromatizama, materijalno raščlanjavanje, koje se naslanja na apstraktni ekspresionizam i kubizam.
Lak na lesonitu i miješane tehnike, jarke crvene boje, istaknuti eros, fluidnost i značajni poduhvati: njegova platna postaju prijanjajuća. Na njima se predmet dematerijalizuje da bi ponovo isplivao: evociranje pomorskog svijeta njegove mladosti, provedene u Rijeci, gradu, u koji je bio beskrajno zaljubljen.
Djelo Đanfranka Mikse je bijesni vrisak životu, solarna energija, “kosmički magnet” koji spaja zemlju sa univerzumom, kako je govorio Đino De Dominićis.
Đanfranko Miksa se brzo kreće, žedan oblikovanja svog poetskog umijeća, putem istraživanja i transverzalnog tehničkog eksperimentisanja.
Nažalost, pojedine se stvari našim životima nametnu bez najave, kao ružno prijevremeno proljeće; prerano za naše planove, naše želje, ljubav, naša opredjeljenja.
“Proljeće ne kuca, ono samouvjereno ulazi”, pisao je Fabricio De Andre, i odjednom se nađemo u novoj dimenziji, sačinjenoj od neizvjesnosti i straha: i Miksu je tako zatekla bolest, kao neočekivani dolazak hladne zime.
U drugoj polovini osamdesetih pogođen je ozbiljnom bolešću.
Miksa ne posustaje, njegova umjetnost postaje unutrašnja rijeka, jedrenjak postaje preobražaj, prolaz, neizbježno putovanje. Njegova lucidna odlučnost je okrenuta razumijevanju i upravljanju; kao kapetan, koji u oluji mora upravljati brodom , na putu do nepoznatih ciljeva.
Djelo “Iskrcavanje” je svjesnost sjenovitih hromatizama, mrak koji preovladava, sjajna energija crvenih boja koja ostavlja prostora i prihvata tamne boje, dočekuje bolest. Potrebno je dotaći zemlju, kako bi postigli stabilnost, kako bi se ponovo povezali sa velikom majkom, da bi uhvatili konce priče koja se ne smije i ne mora ovako završiti.
Umjetnik, kao i pjesnik, interpretira svijet, pomaže nam da sanjamo, ublažava rane kreativnim djelovanjem, ne prepušta se kraju, jer kroz svoju unutrašnju kosmogoniju savladava strah, utišava rezignaciju i nastavlja da živi.
Miksa nalazi utočište u djelima manjeg formata, iz razloga što možda, veliko i snažno djelo, nije više bilo podržano njegovom fizičkom snagom, ali ne prestaje da interpretira i govori.
Veliki brod, gigant među olujama postaje mala barka u neprobojnom intimnom i vječnom skrovištu: porodica.
“Dea” je kuća, djetinstvo, retrospektiva, vječiti povratak dječijim igrama, bosim nogama na osoljenim drvenim pontonima, među ribarima: jedan odsjaj koji nikad nije izblijedio, jedan vitalni korijen.
Franćeska Martineli
Ovu posthumnu antologijsku izložbu je bilo moguće
realizovati zahvaljujući efikasnoj i ljubaznoj saradnji
Načelnik službe traganja i spasavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) Žarko Lukšić kazao je da je P.M. (31), koji se juče utopio u zalivu Trašte, crnogorski državljanin.
Lukšić je u Bojama jutra rekao da je u toj nesreći kod Plavih horizonata grupa mladih vjerovatno nesmotreno ušla u talase, koji su već dostizali visinu od dva metra.
Rekao je i da je nešto stariji muškarac, koji je stradao kod Perazića dola, državljanin Rusije.
Lukšić je napomenuo da je situacija na moru danas mnogo opasnija nego juče, zbog pojačanog vjetra, posebno na Velikoj plaži u Ulcinju, ali i na barskoj rivijeri. Večeras se, takođe je naveo, očekuje jak sjeverni vjetar.
Kazao je da su četiri ljudska života izgubljena na moru od početka godine.
Građanima i turistima je, ističe, za sve informacije non-stop dostupan broj 129 Pomorsko-operativnog centra.
Plaža Mogren i dalje zatvorena
Kapija na stazi koja vodi ka popularnoj budvanskoj plaži Mogren i dalje je zatvorena.
Služba kontrole kupališta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom sinoć je ustanovila da postoji rizik po bezbjednost građana i turista zbog najavljenih jakih olujnih vjetrova, kratkotrajnih intenzivnih padavina i burnih grmljavinskih procesa, zatvorena je kapija na stazi ka plaži Mogren.
Iz Morskog dobra su kazali da je kapija još zatvorena, te čim se more “smiri”, u koordinaciji sa zakupcima plaža će biti otvorena.
Očekuju da bi oko podne plaža ponovo bila u funkciji, do kada će se vremenske prilike stabilizovati.
