Hiljade spasilaca nastavile su potragu za preživjelima nakon potresa koji je na Novu godinu u Japanu ubio najmanje 77 ljudi, uz nadu da će spasiti što više osoba mogu unutar trodnevnog vremenskog okvira za preživljavanje koji završava u četvrtak poslijepodne.
Gradonačelnik teško pogođenog grada Suzua Masuhiro Izumiya rekao je u srijedu navečer kako je ostalo još malo vremena i kako će uskoro proći 72 sata od potresa.
– Moramo skupiti svu preostalu snagu da nastavimo s naporima spašavanja, dodao je.
Prema hitnim službama, stopa preživljavanja opada 72 sata nakon potresa.
Presječene ceste i udaljenost najteže pogođenih područja kompliciraju napore spašavanja.
Gotovo 600 naknadnih potresa pogodilo je poluotok Noto, što povećava strah od klizišta i daljnje štete na infrastrukturi.
– U usporedbi s drugim katastrofama, situacija na cestama u Wajimi je vrlo loša. Osjećam da je potrebno više vremena nego inače da bi pomoć stigla, rekao je zdravstveni djelatnikShunsaku Kohriki za Reuters u gradu Wajima.
Dodao je kako će evakuirane osobe vjerojatno još neko vrijeme morati živjeti u doista teškim uvjetima.
Potpuni opseg štete i žrtava ostaje nejasan danima nakon najsmrtonosnijeg potresa u Japanu od 2016. Gradonačelnik Izumiya rekao je kako je u Suzuu 90 posto kuća možda uništeno.
Svi smrtni slučajevi prijavljeni su u blizini epicentra potresa magnitude 7,6 u prefekturi Ishikawa.
Više od 33.000 ljudi evakuirano je iz svojih domova, oko 100.000 kuća nema opskrbu vodom, oko 30.000 kućanstava ostalo je bez struje u Ishikawi, a povezivost mobilnih usluga u nekim područjima još uvijek je nestabilna.
Premijer Andrej Plenković prisustvovati će svečanosti otvaranja Evropskog prvenstva u vaterpolu, koje će se uz prigodni program održati na gruškom bazenu u Dubrovniku u četvrtak, 4. januara u 18.30 sati, objavili su organizatori.
Na ceremoniji svečanog otvaranja na bazenu u Gružu nastupit će Četiri tenora, Vanda Winter, Marija Vidović, Goran Karan, klapa Kaše, pijanist Tomislav Parmać, Plesni studio Step’n’Jazz i KD Kolarin. Scenarij i režiju otvaranja potpisuje ravnatelj Kazališta Marina Držića Paolo Tišljarić, dok je producentica Lina Njirić iz Dubrovačkih ljetnih igara.
Nakon ceremonije otvaranja uslijedit će i utakmica Hrvatske i Španjolske, koja će započeti u 20.15 sati.
Hrvatska brani europsko zlato s prvenstva u Splitu 2022., a naša zemlja je jedina koja će uzastopno biti domaćin europske smotre vaterpolista, te prva koje će prvenstvo održati u dva grada – Dubrovniku i Zagrebu.
Europskog vaterpolskog prvenstva 2024.
Ovisno o ishodima utakmica sa Španjolskom, Francuskom i Crnom Gorom u Dubrovniku, izabranici Ivice Tucka će nastaviti natjecanje druge faze u Zagrebu.
Inače, u Dubrovniku je sve spremno za najveći sportski događaj u povijesti ovog grada, bazen u Gružu se uljepšava, a organizatori pozivaju sve posjetitelje i navijače da u četvrtak već u18.30 sati trebaju biti na svojim mjestima. Jugov bazen u Gružu izgrađen je 1961. godine, a 2003. je doživio veliku rekonstrukciju, prima oko 2500 gledatelja, te je već bio poprištem nekoliko finala Europske lige prvaka.
Spojna cesta između zgrade Atlant centra i Jugovog bazena zatvorena je za promet svih vozila u oba smjera te je na tom potezu formirana Fun zona sa sadržajima za navijače (prodaja ulaznica, navijačkih rekvizita i asortimana Hrvatske vaterpolo reprezentacije, ugostiteljski sadržaji), a kao obilazna cesta u navedenom terminu koristit će se spojna cesta Ante Starčevića-Vukovarska ispod zgrade Općinskog suda u Dubrovniku.
U organizaciji natjecanja sudjeluju Opća bolnica Dubrovnik i Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, dok je na samom bazenu uspostavljen tzv. Medical room za eventualne intervencije koje se mogu dogoditi na terenu, a organizirana su i dežurstva hitne medicinske pomoći.
Predstavljena Nacionalna karta morskih staništa Jadrana fotoHina
Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u srijedu je predstavljena nacionalna karta morskih staništa čime je završen projekt ‘Kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom’.
Projekt kojeg je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), vrijedan je gotovo 12 milijuna eura, u njemu je sudjelovalo 200 stručnjaka i jedan je od najambicioznijih i najkompleksnijih postupaka kartiranja morskih staništa.
Kartiranjem je zahvaćeno 51 posto Jadranskog mora, te je povećano znanje i dostupnost podataka o bioraznolikosti za bolju zaštitu ekosustava Jadrana te održivost korištenja prirodnih dobara.
Karta morskih staništa ključan alat za održivo korištenje morskih resursa
Nacionalna karta morskih staništa je ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam, rečeno je na predstavljanju.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u MINGOR-u Aljoša Duplić istaknuo je kako je riječ o početku pravilnog upravljanja i zaštiti Jadranskog mora. Projekt bio iznimno kompleksan i vitalan za budućnost Jadranskog mora, dodao je.
”Detaljna karta morskih staništa za 51 posto Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja. Očekuje se objavljivanje značajnog broja znanstvenih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku, već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu”, izjavio je Duplić.
Dodao je da je svaki od konzorcijskih partnera pridonio jedinstvenim znanjem i vještinama čineći taj projekt primjerom uspješne suradnje u zaštiti i očuvanju našeg dijela Jadrana, a u idućem razdoblju kartirat će preostalih 49 posto hrvatskog dijela Jadrana.
Voditelj Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša na Institutu Ruđer Bošković, Tin Klanjšček rekao je kako je direktnim opažanjima bilo pokriveno 18 posto površine obuhvaćene projektom, dok se ostalih 82 posto modeliralo.
Model kojeg su razvili, validirali i implementirali, na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže i s vrlo visokom točnošću predviđa staništa na trećoj razini Nacionalne klasifikacije staništa.
Riječ je o kompleksnim modelima te velikom poduhvatu kada su u pitanju terenska snimanja jer je povlačnim kamerama snimljeno morsko dno Jadrana na više od 3700 područja, najčešće od same površine pa do 50-tak metara dubine, rekao je voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, te stručni voditelj aktivnosti kartiranja Ante Žuljević.
Obrada prikupljenih podataka i izrada karata zahtijevala je gotovo duplo više vremenskog angažmana od terenskih snimanja, no unatoč obimu posla projekt je završen u zadanim rokovima, dodao je.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović u intervjuu portalu CdM kazao je da je za potrebe eksproprijacije na bulevaru Jaz-Tivat obezbijeđeno 14,7 miliona eura.
Najavljuje skori početak radova na ovoj važnoj saobraćajnici.
“Investitor je ispunio uslove za početak radova što podrazumijeva pribavljenje građevinske dozvole, a potpisana je i avansna situacija. Isplatom avansa i usaglašavanjem dostavljenog dinamičkog plana izvođač će započeti sa izvođenjem radova, a očekuje se da to bude početkom 2024. godine.
Za potrebe eksproprijacije obezbijeđeno je 14.743.000 eura, a postupak eksproprijacije sprovodiće se tokom izvođenja radova. Bitno je napomenuti da su sredstva za eksproprijaciju obezbijeđena za 2024. i 2025. godinu” – kazao je Radulović za CdM.
Vozila za prevoz učenika će biti praćena putem GPS uređaja, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija navodeći da je danas tim povodom potpisan ugovor sa Crnogorskm Telekomom.
Iz Ministarstva su rekli da je resorna Anđela Jakšić Stojanović potpisala ugovor sa predstavnicima Crnogorskog Telekoma o isporuci i montaži uređaja, kao i godišnjoj usluzi emitovanja signala za GPS praćenje vozila.
Kako se navodi, škole u Crnoj Gori raspolažu sa preko 120 vozila za prevoz učenika za koje Ministarstvo godišnje izdvaja preko pet miliona EUR za održavanje, registraciju i gorivo.
“Ugovor, iako ne velike vrijednosti u novcu, ima veliki značaj, prije svega, ako se posmatra kao cjelina sa nabavkom 26 novih vozila za koje je ugovor potpisan početkom decembra, i planiranom još jednom nabavkom za koju će tender biti raspisan u prvom kvartalu godine”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će na taj način preko 70 odsto vozila za prevoz učenika i nastavnika biti nova.
Jakšić Stojanović je naglasila da osim mogućnosti za ostvarivanje ušteda i savjesnijeg odnosa prema vozilima, Ministarstvo taj sistem vidi kao veliki napredak u unapređenju bezbjednosti učenika.
“Uz već pomenute nabavke novih vozila, do kraja godine ćemo od jednog neorganizovanog sistema prevoza i vozila od kojih su neka stara više decenija, imati u potpunosti modernizovan vozni park koji će omogućiti bezbjedan i siguran prevoz naših najmlađih, posebno na sjeveru Crne Gore i na taj način unaprijediti uslove njihovog školovanja i kada je taj segment u pitanju”, rekla je Jakšić Stojanović.
Član podgoričkog Atletskog kluba Sparta, Novljanin Željko Dabović i Ksenija Ražnatović pobjednici su sportsko-turističke manifestacije Portonovi New Year’s Run 2024.
Dabović, koji je i prošle godine bio najbrži, trku na pet kilometara, u lijepom ambijentu rizorta Portonovi, istrčao je za 16 minuta i devet sekundi i postavio novi rekord staze.
“Sjajna atmosfera u Portonovom, zaista lijep kompleks. Uslovi za trčanje su bili dobri. Zahvaljujem se organizatoru, na čelu sa Filipom Vujadonovićem, koji su učinili da trka bude pravi spektakl”, rekao je Dabović.
On je istakao da su svi učesnici trke uživali u prelijepom ambijentu.
“Imam dosta istrčanih trka, ali ovo je jedna od najljepših – izuzetno lijepa, dobro organizovana, sa publikom duž cijele staze”, rekao je Dabović.
Govoreći o rekordu, on je istakao da staza, iako pet kilometara, nije uopšte naivna.
“Ima dosta uspona i to je otežvalo takmičarima. Sa druge strane, sam ambijent ih je motivisao da ostvare svoje najbolje rezultate”, rekao je Dabović.
Kao drugoplasirani završio je Rustam Mendubaev iz Triatlon kluba Budva (16.38), dok je treći bio Marko Kavaja iz cetinjskog Triatlon kluba (TK) Lovćen (17.08).
Ražnatović je u ženskoj konkurenciji trijumfovala u vremenu 21 minut i četiri sekunde.
Ona je u generalnom plasmanu, u ukupnoj konkurenciji, imala 22. rezultat.
“Drago mi je što sam pobjedom ovorila sezonu. Nijesam očekivala, ali sam priredila lijepo iznenađenje. Istrčala sam i dobar rezultat i postavila lični rekord. Nova godina počela je dobro”, rekla je Ražnatović.
Ona je istakla da je predivno trčati po Portonovom i da je to bilo magično iskustvo.
“Nijesam imala prilike često da dolazim do sada, tako da mi je ovo bila jedinstvena prilika da obiđem Portonovi. Nijesam tokom trke mogla da vidim mnogo, ali ću do kraja dana to nadoknaditi”, rekla je Ražnatović.
Drugo mjesto osvojila je Mirjana Radenović (21.20), a dok je pobjedničko postolje u ženskoj konkurenciji kompletirala Petra Raičević (23,15).
Trka na pet kilometara okupila je 139 takmičara iz deset država.
Glavnom događaju prethodila je dječija trka, koja je okupila 80 učesnika.
Menadžer Portonovi Training Studiija Filip Vujadinović kazao je da je druga novogodišnja trka u Portnovom rizortu bila više nego uspješna i većim brojem učesnika nego prošlogodišnja.
“Raduje činjenica da imamo učesnike iz deset država. Pomenuo bih trku za najmlađe, kojom je i počela manifestacija. U tri kategorije trčalo je 80 učesnika. U trci za odrasle nastupilo je 139 takmičara”, rekao je Vujadinović.
On je istakao da je sportska manifestacija dala sjajnu uvetiru za cijelu godinu.
“Nadam se da ćemo, kao i prošle godine, imati veliki broj događaj za najmlađe, ali i starije, da ćemo nastaviti saradnju sa lokalnom zajednicom i Crnogorskim olimpijskim komitetom”, rekao je rekao je dugogodišnji karatista i karate reprezentativac.
Sekretar Triatlon kluba Herceg Novi Marko Tomašević kazao je da mogu biti zadovoljni manifestacijom, navodeći da su 2024. godinu počeli organizacijom trke sa prijateljima iz Portonovog.
“Ove godine bilo je više takmičara nego prošle godine i još bolja organizacija. Poslužilo nas je i vrijeme. Učestvovalo je 139 takmičara iz Crne Gore i država regiona. Oboren je i rekord staze. Bila je i dječija trka, a slikanje sa Djeda mrazom pokazao se kao pun pogodak”, rekao je Tomašević.
Budvanska policija uhapsila je S.I. (32) i L.D. (18) iz Podgorice, zbog sumnje su izvršili krivično djelo teška krađa.
“Oni su, kako se sumnja, 18. decembra u večernjim časovima iz dvorišta jedne porodične kuće u naselju Bečići, otuđili pet brodskih propelera vrijednosti oko 4.000 eura”, saopšteno je iz Uprave policije.
Budvanska policija je, navode iz Uprave policije, identifikovala osumnjičene i po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu ih lišila slobode zbog sumnje da su izvršila gore opisano krivično djelo.
Opština Tivat podržava odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da vrati Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje, između ostalih i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim se opštinama primorskog i centralnog regiona značajno umanjuje ustupljeni prihod od dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak.
„Na ovaj način Opština Tivat bi samo u narednoj godini ostala bez pola miliona eura prihoda, što je iznos koji bi trebalo da ulažemo u i inače nedostatnu gradsku infrastrukturu. Apelujem na skupštinsku većinu i Vladu da preispitaju rješenja predviđena ovim zakonom, budući da se još jednim vidom egalizacije destimulišu primorske opštine, a da to sjeveru ne donosi željeni podsticaj“ – poručio je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.
“Institut Egalizacionog fonda, baziran na tome da se uzima uspješnima kako bi se podstakli i pomogli manje uspješni, nije dao rezultate. Novi vid iste metode, biće jednako neefikasan“ – istakao je Komnenović i naglasio da Opština Tivat svakodnevno pokazuje razumijevanje za potrebe tivatskih institucija zdravstva, obrazovanja, unutrašnjih poslova, i to ulaganjem u objekte i direktnim finansiranjem njihovih redovnih potreba. „Zauzvrat, država odlučuje da dodatno optereti naš budžet, uprkos odgovornom poslovanju i domaćinskom odnosu koji nas odlikuje. Molim Vladu da razmotri ovakav odnos prema primorju, da nam da dodatnu podršku i prilikom donošenja ovakvih odluka konsultuje Zajednicu opština Crne Gore, kako bismo zajedno došli do održivog rješenja koje bi obezbijedilo izbalansiran sistem finansiranja lokalnih uprava. Razumijem neophodnost jačanja lokalnih uprava na sjeveru, ali sam uvjeren da se to ne može postići slabljenjem onih opština koje nose atribut razvijenih“ – kazao je Komenović.
Najmanje 103 osobe su ubijene, a 141 osoba je ranjena u napadu koji se dogodio u srijedu u blizini groblja u Iranu gdje se održavala ceremonija obilježavanja četvrte godišnjice smrti bivšeg vojnog zaapovjednika zemlje Kasema Solejmanija, ubijenog 2020. u napadu američkih bespilotnih letjelica, izvijestili su državni mediji.
Solejmani je bio zapovjednik iranskih elitnih snaga Kuds i arhitekt iranskih vojnih operacija na Bliskom istoku. SAD ga je likvidirao u siječnju 2020. u Iraku.
Iranska državna televizija izvijestila je ranije o prvoj, a potom i drugoj eksploziji tijekom ceremonije u jugoistočnom gradu Kermanu, u blizini džamije Saheb al-Zaman, gdje se nalazi Solejmanijeva grobnica.
Zamjenik guvernera provincije Kerman, Rahman Jalali, rekao je da su eksplozije “teroristički napad”. Broj poginulih narastao je na 103 nakon smrti ljudi koji su bili teško ranjeni u eksplozijama, objavila je službena novinska agencija IRNA.
Još 141 osoba je ranjena u bombaškim napadima, navodi IRNA, dodajući da su neki u “kritičnom stanju”.
Iranska novinska agencija Tasnim, pozivajući se na pouzdane izvore, rekla je da su u blizini grobnice “eksplodirale dvije vreće s bombama”. Bombe su očito aktivirane daljinskim upravljačem, dodaje agencija.
Novinska agencija ISNA citirala je gradonačelnika Kermana Saeeda Tabrizija koji je rekao da su bombe eksplodirale u razmaku od 10 minuta.
Iran obećava brz i snažan odgovor na napad
Iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je da će sigurnosne vlasti reagirati “brzo i snažno” na dvostruke bombaške napade u kojima je poginulo više od 100 ljudi. Vahidi je rekao da je većina žrtava u gradu Kerman, na jugoistoku zemlje, poginula u drugom bombaškom napadu.
– Naše policijske snage su na oprezu i privest će pravdi one koji su počinili ovaj zločin, rekao je ministar državnoj televiziji.
Nitko za sada otvoreno ne nagađa tko bi mogli biti počinitelji napada.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ostvarilo rekordne finansijske rezultate u 2023.godini: Prihod od ustupanja morskog dobra premašio 8 miliona eura, trajektna linija Kamenari-Lepetane doprinijela prometu od preko 6 miliona eura, kazao je direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj.
“Prethodna godina je definitivno finansijski najuspješnija, a imajući u vidu složenost procesa kojim smo upravljali, i najizazovnija poslovna godina u istoriji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Kao što je javnosti poznato, primarni zadatak Javnog preduzeća je upravljanje obalom Crne Gore, međutim u februaru 2023. godine, odlukom Vlade Crne Gore, a na našu inicijativu, preuzeli smo upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane, što je predstavljalo poseban izazov u poslovanju preduzeća imajući u vidu značaj koji ova trajektna linija ima za građane i turiste koji posjećuju Crnu Goru.
Waikiki Tivat – foto waikikibeach
Kada pričamo o finansijskom rezultatu u 2023. godini, od ustupanja morskog dobra prihodovano je preko 8 miliona eura, dok je od trajektne linije ostvaren promet od preko 6 miliona eura.
Želio bih da naglasim da govorimo o izvanrednim rezultatima, najboljim u istoriji ovog preduzeća, imajući u vidu da je naplata karata na trajektnoj liniji počela tek 5. maja 2023. godine i da je cijena karte manja za 20 % u zimskom periodu, dok je za stanovnike opština Herceg Novi i Tivat određen cjelogodišnji popust u iznosu od 40 % u odnosu na raniji period.
Trajekt foto Boka News
Takođe, važno je podsjetiti da je Javno preduzeće, u uspostavljanje trajektnog saobraćaja i kupovinu 8 trajekata, uložilo 10 miliona eura i to gotovo u potpunosti iz sopstvenih sredstava, što najbolje govori o poslovnim uspjesima u prethodne tri godine.
Razlika između očekivanih tekućih prihoda i rashoda tokom 2023. godine iznosi oko 6 miliona eura, od čega smo blizu 3,5 miliona investirali u održavanje i unapređenje obalne infrastrukture u zoni morskog dobra u svih 6 primorskih opština, dok će ostatak novca biti iskorišćen za realizaciju projekata u narednoj godini”, izjavio je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj, za “Vijesti”.
