U nagradnoj igri Ulov mjeseca – Ulov godine za mjesec april prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nemanja Kašćelan sa ulovljenom tunom od 68 kg.
Tuna je uhvaćena drifting tehnikom, a borba je trajala oko sat i po. Nemanja je svu opremu koju je koristio za ovaj ulov kupio u Marine Centru u Radanovićima, od čega izdvaja štap Tubertini Vitality 20/30lb. Tuna je uhvaćena u kotorskom zalivu u jutarnjim satima.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Hamdi Truma sa tunom od 53,6kg.
Hamdi Truma Ulov mjeseca drugo mjesto april 2023.
Tuna ‘bluefin’ ulovljena je na ušću rijeke Bojane pendulanjem na mrtvi mamac. Borba je trajala 10 minuta, a od opreme Hamdi je koristio štap DAM Excel 100-200 3m, mašinicu Penn 950smm, te konac Daiwa J Braid 89lb.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 10,6 kg.
Dalibor Lečić Ulov mjeseca treće mjesto april 2023.
Dalibor je ulov opisao sljedećim riječima:
“Samo što sam izašao iz rijeke Bojane puštam mamac dvadesetak metara iza sebe zatvaram mašinu podešavam dril i stavljam stap u drzač. Samo sto sam ga postavio dobijam udarac lice na štapu, ni minut pendulanja vec akcija ranom zorom.”
Među opremom koju je koristio za ovaj ulov navodi mašinicu Daiwa BG 8000, štap Raprur Sniper, kao i strunu 68 lb Varivas.
Brojni” napadi bespilotnim letjelicama gađali su rusku regiju Belgorod koja se nalazi na granici s Ukrajinom u noći na srijedu, objavio je guverner tog područja.
“Noć nije bila baš mirna. Bilo je mnogo napada dronovima. Protuzračna obrana pobrinula se za veliki dio njih”, rekao je Vjačeslav Gladkov na Telegramu.
Rekao je da su u napadima oštećena vozila, kuće i javne zgrade u tom području, ali da nema žrtava.
Petković: Opština mora ulagati u sport i mlade – foto Opština Tivat
Proteklog vikenda u Tivtu je održan finalni turnir WABA lige za košarkašice uzrasta do 15 godina. Domaćin turnira bila je tivatska ekipa ŽKK Sea Stars koja je osvojila drugo mjesto. Zlatne medalje šampionkama iz Cinkarne Celje uručio je dr Andrija Petković, potpredsjednik Opštine Tivat koji je i zatvorio turnir:
“Veliko mi je zadovoljstvo da vas pozdravim u ime Opštine Tivat. Posebno mi je drago da se turnir završava na naš praznik, Dan nezavisnosti Crne Gore. Drago mi je da se Sea Stars pokazao kao odličan domaćin. Hvala vam što ste bili dio ovog spektakla. Tivat je grad koji je pokazao da je grad otvorenog srca, posebno za mlade sportiste. Mi moramo ulagati u sport, mi moramo ulagati u mlade” – poručio je Petković na zatvaranju.
Međunarodni festival dječijih talenata “Pored mora pjevati se mora” biće održan 26. i 27. maja u Herceg Novom, a organizator je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Prošlogodišnji Međunarodni susret amaterskih dječijih horova, ovog maja dobio je još snažniji i veći program pa uz nastup horova obuhvata i predstavljanje talentovanih mališana – nagrađenih literata, solista, glumaca, plesača.
Prvi program “Javni čas nagrađenih mladih literata” biće održan u petak, 26. maja, u 11:00 sati u Kući Iva Andrića, a tom prilikom predstaviće se osnovci koji su bili najbolji na literarnim takmičenjima.
Istog dana (petak, 26. maj) u 18:00 sati u Parku Boka nastupiće male mažoretke Gradske muzike Herceg Novi i Mažoret kluba Lili, a potom će u Dvorani Park, od 19:00 sati biti upriličeno otvaranje festivala i koncert solista horova Zvjezdice iz Podgorice i Cvrkutići iz grada domaćina. Nastupiće i članovi Dramske sekcije OŠ “Dašo Pavičić” kao i Plesna grupa “Pahulje” iz Rožaja.
Susret dječijih horova “Pored mora pjevati se mora” biće upriličen u subotu, 27. maja, od 19:00 sati u Dvorani Park. Uz domaćina, Dječiji hor Cvrkutići, nastupiće i horovi Mali princ iz Mrkonjić grada, Raspevano srce iz Vršca, Vivak iz Sremske Mitrovice, Vokal kids iz Pančeva, Zvjezdice iz Podgorice, a njihove nastupe plesom će ispratiti Plesna grupa Pahulje iz Rožaja.
Opština Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada realizuju još jedan projekat izgradnje trotoara – od HDL-a prema Igalu, uz Jadransku magistralu, u dužini od 550 metara. Radove izvodi kompanija “Zadužbina”, koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu.
Iako je rok za završetak radova 60 dana od dana uvođenja izvođača u posao, iz Agencije za izgradnju i razvoj ističu da je dinamika radova bolja od dinamičkog plana, te da se završetak ovih radova očekuje u narednih 10 do 15 dana. Iz Agencije poručuju i da će radovi na izgradnji trotoara u blizini OŠ “Ilija Kišić”, u dužini od 120 metara, biti gotovi do kraja ove sedmice.
Tradicija koja traje – Mamula Island i ove godine je domaćin serije koncerata Operosa festivala koja počinje nastupom 25. maja, u slavu buđenja proljeća
Umjetnički performans pod nazivom “Buđenje proljeća i ljubavi” biće održan 25. maja u 20 časova u hotelu Mamula Island, u okviru saradnje sa Operosa Opera Festivalom. Ovo će biti jedinstvena prilika da publika proslavi buđenje proljeća uživajući u najcjenjenijim crnogorskim narodnim pjesmama i odabranim djelima klasične poezije i stvaralaštva regionalnih kompozitora koji će biti izvedeni uz koreografiju savremenog plesa i pratnju virtuoznog zvuka gitare.
Raskošna predstava okuplja renomirane crnogorske talente – soprana Oliveru Tičević i gitaristu Radoša Malidžana, te hvaljenu solistkinju baleta Maju Marković iz ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu. Umjetnički performans će biti održan na pooldeck platou velelepne tvrđave pretvorene u prefinjeni boutique hotel Mamula Island. Koncertom počinje i obilježavanje decenije Operose u Crnoj Gori, kao prvog operskog festivala. Operosa se održava svake godine na tvrđavama nacionalnog nasljeđa – Kanli kula, Forte Mare i Mamula Island.
Saradnja između Mamula Island i Operosa Montenegro Opera Festivala traje već godinama unazad, tokom čega je Mamula Island bila među generalnim pokroviteljima Festivala. Prvi koncert iz programa Operosa Opera Festivala na pozornici Mamula Island održan je u septembru prošle godine, označivši početak kulturnog programa Mamula Island u prvoj fazi otvaranja hotela.
„Mamula Island, kao jedinstveni hotel-ostrvo, upravo postaje inspirativna pozornica za najraznovrsnija kulturna dešavanja i iskreno smo radosni što imamo priliku da ugostimo i sponzorišemo inicijative i događaje koji podržavaju lokalne umjetnike, simbolizuju nacionalni identitet i čuvaju kulturnu nasljeđe lokalne zajednice i crnogorskog naroda“, rekao je Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), generalni menadžer hotela. Mamula Island ove godine je domaćin serije koncerata Operosa festivala, sve do jeseni kada će biti izveden koncert Duvačkog kvinteta Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Mamula Island
„Festival Operosa, u svom jubilarnom izdanju ove godine, predstavlja klasičnu muziku i operu kroz međunarodne koprodukcije, operske koncerte i gostovanja, u saradnji regionalnih operskih talenata i renomiranih međunarodnih gostujućih umjetnika“, najavila je Katrin Hataja (Katherine Haataja), izvršna i umjetnička direktorica Operosa Opera Festivala. Hataja je finski mecosporan i osnivačica Operose iza kojeg stoje i Opština Herceg Novi, Vlada Crne Gore i program Kreativna Evropa.
Od aprila ove godine, Mamula Island hotel želi dobrodošlicu svojim gostima i posjetiocima nudeći im individualizovani koncept gostoprimstva, uz spremnost da razvija novu perspektivu kao mjesto susreta umjetnosti, kulture i muzike, njegujući lokalni identitet i međunarodnu kulturnu saradnju.
Za informacije o kulturnim događajima i rezervacije za buduća kulturna dešavanja, kontakt adresa je e-mail events@mamulaisland.com.
Radnici d.o.o. Komunalno Kotor početkom aprila ove godine postavili su zaštitnu ogradu u dužini od 110 metara, na Trojici u neposrednoj blizini romskog naselja, putni pravac prma Njegušima, kako bi onemogućili nelegalno deponovanje otpada ispod magistralnog puta.
Iz Komunalnog preduzeća Kotor su očekivali da će na ovaj način spriječiti bacanje otpada pored puta Kotor-Njeguši koji je izuzetno prometan tokom turističke sezone.
Zaštitna ograda
MEĐUTIM …
Donosimo jučerašnje snimke, sa druge strane, prva krivina od Trojice prema Vrmcu
Kad su ogradili dio ispred Romskog naselja na putu prema Njegušima, neodgovorni građani su prešli na ovu stranu, i nastavili sa bacanjem kabastog otpada.
Brojni gosti na organizovanim turama prema Njegušima i Lovćenu pitaju o čemu se radi?
Ovo je priča o nama, nema objašnjenja… Upozorenja o visokim kaznama ne daju rezultate, normalno, dokle se ne krene sa kažnjavanjem, postavljanjem kamera i drugim mjerama…
Kada je još kao dijete od sedam godina došao sa roditeljima iz Uroševca, sa Kosova u Kotor, sada 47-godišnji Bajram Ahmeti, očekivao je da će ostvariti svoja prava kao i njegova braća, ali se to nije desilo ni dan danas. Već četiri decenije živi u Crnoj Gori, a da još uvijek nije ostvario pravo na državljanstvo, koje je njegov otac Isljam Ahmeti dobio prije 56 godina, a kasnije i njegova braća i sestre. Bajram je u međuvremenu osnovao porodicu, živi na Lovanji sa suprugom i troje djece uzrasta od četiri do devet godina, a s obzirom da trenutno u Crnoj Gori boravi sa ličnom kartom za strance, taj njegov status se nepovoljno odražava i na (ne)ostvarenje prava na dječji dodatak i na njihovo pravo na školovanje.
-Nas je šestoro braće i dvije sestre, svi imaju državljanstvo osim mene i mog brata Fatana, iako smo rođeni od istog oca i majke. Sve što su mi tražili od dokumenata donio sam sa Kosova i priložio službi MUP-a. Putovao sam više puta, znao sam da za papire potrošim po 700-800 eura i kad bih to donio u MUP u Kotor, rekli bi mi da još nešto treba, da će ponijeti to u Podgoricu, da regulišu moja prava, a nikad ništa od toga nije ostvareno. Prije mjesec ipo-dva prikupio sam i priložio sve dokumente koje su od mene tražili i poslije toga su mi rekli da svo troje djece povedem na Kosovo, da ih tamo slikam, kako bi u Kotoru dobili lične karte za strance, iako su sva rođena ovdje, o čemu imam uredne izvode iz matične knjige rođenih. Odbio sam da to učinim, zašto da moja djeca izgube pravo na crnogorsko državljanstvo, ako je to meni uskraćeno iako ovdje živim 40 godina? Zbog toga ih sad ne mogu ni u školu upisati. Takođe su mi i u MUP-u Kosova rekli da nije zakonski regularno da dijete koje je rođeno u Crnoj Gori bude fotografisano tamo, jer ono nema nikakve veze sa Kosovom. Tamo gdje je rođeno, tamo treba da ostvari i svoja prava, razočaran je Bajram.
Sa suprugom Zenrijom koja očekuje i četvrto dijete živi na Lovanji u kontejneru (600X200cm), koje im je Opština Kotor dodijelila prije 13 godina. Radio je u JP Komunalno Kotor punih 20 godina, ali je posao napustio prije 15 godina zbog, kaže, loših uslova, slabih plata, neupisanog radnog staža… Porodicu izdržava sakupljanjem i prodajom starog gvožđa, kao i obavljanjem povremenih fizičkih poslova (kopanje, košenje i uređenje vrtova), u čemu mu već sad pomaže devetogodišnji sin, koji ne ide u školu, jer ga „nema u sistemu“. Napominje da je služio vojsku u Crnoj Gori – najprije u Pljevljima, potom u Trebinju (BiH), ali ni to ljudima koji donose odluke nije bio razlog više da dobije državljanstvo.
-U Uroševcu više nemamo nikakvo imanje, niti ja imam ikakvih primanja odatle, ne primam socijalnu pomoć sa Kosova, nisam pod istragom, a djeca, koja su mi rođena u Kotoru, upisana su kao „državljani Srbije“, što je besmisleno. Ja sam ranije imao stalni boravak u Kotoru, a trenutno imam ličnu kartu stranca sa privremenim boravkom u Crnoj Gori, iako tu živim 40 godina. Moja supruga je takođe sa Kosova, iz Kline, ima status strankinje sa stalnim boravkom u Kotoru. Najstariji naš sin dobio je prezime po majci, pošto ja prije devet godina nisam imao nikakvu ličnu kartu,kaže Bajram u razgovoru za Boka news.
Potsjeća na loše uslove života na Lovanji, gdje su prije tri godine izgorjelo pet baraka, „udžerica“ koje su Ahmeti dogradili na kontejnere. Iz Opštine Kotor su tada, kaže Bajram, svakoj porodici dodijelili po 300 eura, obećali da će dati mnogo više, a poslije ih nikada nisu ni pozvali, a kamoli da daju.
-Obećali su iz Opštine Kotor da će napraviti montažne objekte na Lovanji, kao one u Igalu koje je napravila Opština Herceg Novi (Adžovićima). Ali, zašto ih ne naprave, pa i mi smo ljudi, zar ne? Znamo mi da smo im „trn u oku“, ali mi smo ti radnici koji održavamo čistoću u Kotoru- kad radimo, ne smetamo, a smetamo kad tražimo objekat za život, primjećuje Ahmeti i dodaje da im djeca nemaju prostora za igru, te su stalno „na cesti“ koja je asfaltirana. Zbog toga bi valjalo, kaže, da se postave „ležeći policajci“ kako bi se usporili nesavjesni vozači kroz Lovanju, ili, još bolje- da se napravi igralište za djecu. Volio bi, dodaje Bajram, da ima uslove za normalan život, da je zaposlen, da njegova i sva ostala djeca koja žive izolovano na Lovanji, budu kulturna, vaspitana, da ih prihvati ova sredina i pita: „Ko je nadležan za to?“.
Bez dječjeg dodatka i prava na školovanje
-Kao stranac nemam nikakva prava, niti ih imaju moja djeca, koja već treba da idu u školu, što najveća nepravda. Njima je uskraćeno pravo na školovanje i pravo na dječiji dodatak, nemaju prava ni na šta, kao da su „vanzemaljci“, moje djece nigdje nema u crnogorskom sistemu. Nemaju ni pravo na zdravstveno osiguranje, mada nam u Domu zdravlja izlaze u susret kad god su djeca bolesna, ne prave pitanje oko pregleda, previjanja, ako treba. Hvala službi Hitne pomoći što nas je primila bez ikakvih dokumenata kad je trebalo da se interveniše, oni su dobri ljudi. To što nemam dokumenta krivi su MUP i Opština Kotor,
Vole ovu zemlju
– Ovdje nam je ognjište, tu smo stekli prijatelje, osnovali porodice, imamo svoj način života i volimo Crnu Goru, zato tražim dokumenta. Kad mogu izbjeglice koje su došle u Crnu Goru 1999. godine da imaju državljanstvo, kad može Kinez da dobije državljanstvo, zašto ne mogu ja, pita Bajram Ahmeti, tražeći odgovor od nadležnih.
Francuske vlasti uhitile su četiri osobe s kruzera Costa Favolosa koje su pokušale prokrijumčariti više od 100 kilograma kokaina iz Brazila. Riječ je o najvećoj količini kokaina ikad zaplijenjenoj na nekom kruzeru.
Sumnjivo ponašanje dvoje putnika tijekom pristajanja u luci Marseille 2. svibnja privuklo je pažnju francuskih vlasti. Obzirom da je luka poznato čvorište za krijumčarenje droge, vrši se provjera torbi putnika koji izlaze na obalu, izvijestio je francuski list La Provence.
Mladić i djevojka navodno su se ponašali kao par, no službenici su primijetili da sa sobom nose i veliki kufer, što je bilo čudno s obzirom na kratki ostanak u luci. Kada je par uočio da se prtljaga pregledava, navodno su se vratili na brod. Žena se kasnije vratila s malim ruksakom, a kada je došla do provjere, bacila je ruksak preko ograde u more, navodi The Maritime Executive.
Francuska policija u ruksaku je pronašla 8,4 kg kokaina, nakon čega su pretražili i kabinu putnice. No, to je bio tek početak: jer ova putnica nije bila jedina osoba na brodu kojoj je brazilski narko-kartel platio ‘putovanje’.
Policija je pretragom dviju kabina ispod kreveta pronašla kufer sa čak 86,4 kg kokaina, čime se ‘ulov’ popeo na 95 kilograma vrijednosti veće od 5 milijuna dolara. Ali, ni to nije sve!
Kada su uhitili prvi dvojac, policija je otkrila da je još dvoje krijumčara već s broda iznijelo neutvrđenu količinu kokaina u drugom kuferu. Drogu su ostavili u Airbnb apartmanu, no čini se da je droga već odnesena, pošto policija na lokaciji nije pronašla ništa. Dvojac je uhićen kad su se vratili na brod, a Costa Cruises u kratkom je priopćenju potvrdila uhićenja.
Kruzer Costa Favolosa od 114.400 bruto tona, u vlasništvu Costa Cruises, isplovio je na krstarenje iz Savone u Italiji, a nakon Marseillea, trebao je zaploviti prema Maroku. U Brazilu, odakle je prema prethodnom itineraru ovaj kruzer kapaciteta 4.800 putnika 14. travnja isplovio na transatlansko krstarenje dugo 18 dana, ukrcale su se četiri uhićene osobe. Po završetku krstarenja iz Brazila, četvorka u dobi od 26 do 31 godine je ostala na brodu i nastavila putovanje u sklopu novog itinerara. Nije poznato gdje su se trebali iskrcati.
Čini se da su transatlantska krstarenja iz Brazila u Europu na kraju sezone postala nova meta narkokartela. Prošle je godine u Valenciji, nakon putovanja iz Južne Amerike, na kruzeru MSC Seaside uhićeno 10 putnika s 54 kilograma kokaina. Ubrzo nakon toga, brazilska policija uhitila je šest putnika koji su se pokušali ukrcati na kruzer Costa Diadema u luci Santos, s 30 kilograma kokaina.
Grad Dubrovnik će jednom ugostiteljskom objektu u povijesnoj jezgri zbog preglasne glazbe oduzeti javnu površinu na sedam dana, objavila je u utorak dubrovačka gradska uprava, a to je šesti takav slučaj od početka primjene odluke o buci u septembru 2022.
Osim oduzimanja javne površine, određena je i novčana kazna od 1327 eura za pravnu i 265 eura za odgovornu osobu. U slučaju ponovljenog prekršaja, ugostiteljskom objektu javna površina će se oduzeti na 30 dana, a nakon trećeg prekršaja oduzet će se trajno.
Riječ je o kršenju odluka o ugostiteljskoj djelatnosti i zakupu javnih površina u vezi s razinom buke.
„Gradski odsjek za komunalno redarstvo angažirao je ovlaštenog mjeritelja razine buke za ispitivanje razine buke na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti“, ističu iz Grada Dubrovnika.
Nadzor je proveden u subotu, 20. svibnja ispred pet ugostiteljskih objekata, a za jedan je utvrđena prekomjerna buka.
„Reproduciranjem glazbe putem elektroakustičnih uređaja prekoračena je dozvoljena jačina zvuka, odnosno na javnoj površine ispred ugostiteljskog objekta izmjerena je razina buke 73 decibela, a dozvoljena razina je 55 decibela“, navode iz Grada Dubrovnika.
Odluka o buci primjenjuje se od rujna 2022., kada je oduzimanjem javne površine i novčanim kaznama kažnjeno pet ugostiteljskih objekata. Nakon nedavnog zbora građana povijesne jezgre, odlučeno je kako će, žurnim izmjenama odluka, na javnim površinama unutar povijesne jezgre biti zabranjeno izvođenje glazbe na uređajima s pojačalima.
„Glazba će se moći reproducirati isključivo ‘unplugged’ glazbalima, čime će povijesna jezgra postati prva ‘unplugged’ zona. Svi zvučnici na fasadama će se ukloniti uz zabranu postavljanja novih“, najavili su iz Grada Dubrovnika.
Napominju kako je smanjeno emitiranje buke u povijesnoj jezgri “jedan od bitnih ciljeva Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, prvog dokumenta takve vrste u Republici Hrvatskoj, a čije se odredbe uvelike primjenjuju”.
