Ugostitelji Instituta Igalo, koji osam dana protestuje po sat vremena u vrijeme ručka i večere, apelovali su na premijera Dritana Abazovića da im se hitno isplate dvije plate i potpiše kolektivni ugovor koji je poslat Vladi prije 20 dana.
Okupljenima ispred ulaza u restoran Instituta prilazili su pacijenti i kolege fizioterapeuti i pružali podršku, prenosi portal RTCG.
U Institutu Igalo trenutno se liječe pacijenti iz Crne Gore, Norveške, Holandije i brojnih evropskih zemalja, uz nevjericu da osoblje koje im pruža vrhunske usluge, za taj posao mjesecima ne dobija platu. Ugostitelji nijesu primili četiri plate.
Konobari i kuvari izražavaju protest okupljanjem ispred restorana, dok su vrijeme posluživanja obroka skratili na sat vremena.
Šef restorana Veselin Vuković kazao je Radiju Crne Gore da se maksimalno trude da gosti i pacijenti ne osjete njihovu muku.
“Nijednog trenutka ništa nije falilo od hrane ili pića, a ljubaznost osoblja je kao u najbolja vremena. Za naše probleme Vladu kao da nije briga. Niko nas nije obišao, čujemo samo obećanja preko medija. Ministar zdravlja nikada nije obišao Institut”, rekao je Vuković.
Konobar Rade Miljanić u ime kolega apeluje na Vladu uoči sjutrašnje sjednice da ispuni obećanje i uplati najmanje dvije plate. Jednako je važno i potpisivanje kolektivnog ugovora, kako bi konačno radnici prestali da tužbama naplaćuju nepravilno obračunate zarade.
Ugostitelje podržavaju i kolege fizioterapeuti.
Marina Spasić je objasnila gdje još nalaze motiv za rad.
“Kad dođe beba od dva mjeseca sa majkom i kada se svi skupa borite i vidite rezulatat na kraju, vidite nakon nekog vremena koliko ste pomogli tom djetetu, to nema cijenu. To nas drži. Institut treba proglasiti nacionalnim dobrom Crne Gore”, kazala je Spasić.
Dugogodišnja konobarica Bosa Pijanović je rezignirana i kaže da “sit gladnome ne vjeruje, niti zdrav bolesnome”.
“A svi smo mi od danas do sjutra i svakome se može desiti da mu treba liječenje u Institutu. Politika me ne interesuje, samo apelujem na Vladu da shvati da i mi moramo od nečega živjeti”, kazala je Pijanović.
Ukoliko do petka ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi, ugostitelji će, kako su kazali, radikalizovati proteste.
Izložba ikona i fresaka digitalno obogaćenih u proširenoj i virtualnoj stvarnosti pod nazivom “Budvanski manastiri na raskršću milenijuma”, koju si osmislili autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, biće otvorena u četvrtak, 1. juna u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, a dio izložbe će biti predstavljen u galeriji „Marko Krstov Gregović” u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu. Postavka obuhvata savremeni pristup i upotrebu najsavremenije elektronske opreme koja segmente manastirskih kompleksa, arhitekturu, slikarstvo i riznicu čini lako razumljivim najširem krugu posjetilaca. Ovaj naučni i stručni projekat, u seriji od velikih predprojekata u kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture “Budva – Boka 2028”, organizovan je u saradnji JU Muzeji i galerije Budve sa “LiveView studiom” iz Beograda i Turističkom organizacijom opštine Budva, uz nesebičnu pomoć Mitropolije Crnogorsko primorske, sa blagoslovom Mitropolita Joanikija.
-Predstavlja prvu izložbu digitalno obogaćenih eksponata, ikada organizovanu u Crnoj Gori, koja povezuje orginalne ikone budvanskih manastira i najmodernije tehnologije u proširenoj realnosti. Cilj izložbe je stvaranje interaktivne, savremene prezentacije duhovnog i kulturnog naslijeđa svih manastira sa teritorije Budve, kombinovanjem autentičnih artefakata i konvencionalnih eksponata sa novim tehnologijama i digitalnim instalacijama, saopštila je Slavica Radoman iz PR sektora TO Budva.
Objašnjava da posebno mjesto na skali mješovite stvarnosti (XR) zauzima Augmented reality odnosno proširena stvarnost (AR), novi mediji koji ima potencijal da integriše sve ostale medije i kao takav postane dominantan masovni medij u 21. vijeku. Kada se sve to uspješno spoji sa autentičnim duhovnim naslijeđem dobija se nevjerovatan i jedinstven proizvod – izložba koja je pred posjetiocima. U njoj se spaja kreativnost i tehnologija za stvaranje inovativnih interfejsa između digitalnog i fizičkog svijeta na načine koji izazivaju maštu i bude do sada neviđenu duhovnu autentičnu naraciju.
U katalogu koji potpisuju autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, piše da su “manastire podizali i nadziđivali mnogi vladari od Nemanjića i Balšića, do mnogih, često zaboravljenih i rijetko pominjanih, dobrotvora skrivenih lica i sudbina, ostavljajući za sobom trag u vječnosti”.
Ikone – iz postavke
“Svojom uzvišenom ljepotom i tajnovitom tišinom od davnina privlače putnike i moreplovce, a zadnjih decenija i znatiželjne turiste sa svih strana svijeta. Ako se zagledamo u ta djela skrivena u manastirima Podlastva, Podostrog, Stanjevići, Praskvica, Duljevo, Vojnići, Rustovo, Reževići i Gradište, izražena rukom srednjovjekovnih i savremenih majstora u nesvakidašnjoj harmoniji spoja neba, planina i mora, uvidjećemo da ih, kao najveći umjetnički domet, objedinjuju ne samo vanredno skladni arhitektonski spojevi materijala i vještine, već i molitvene suze vjerujućih u uzvratu živih, milosrdnih pogleda na blagim licima svetih, koji kao nijemi odgovori vječno opstaju skamenjeni u miru manastirskih zidova”, ističe autorski dvojac i dodaje:
“Dok zvona, već hiljadu godina, glasno pozivaju na svetu liturgiju i vežu nas odjekom sa precima koji nas zasjenjuju pred oltarom, ponijećemo dio jedinstvene ljepote i duhovnosti sa sobom i podijeliti plemenitu ljepotu lica svetaca, mučenika i careva, ovom nesvakidašnjom izložbom širom obala Crne Gore i regiona. Ova interaktivna izložba fresaka i ikona, protkana najsavremenijim tehnologijama, prikazuje digitalno obogaćene eksponate i simbolički predstavlja još jedan od slojeva bogougodnog kreativnog stvaranja koji se vjekovima talože na temeljima i zidovima budvanskih manastira.”
Kompanije Mercator-CG i trgovinski lanac „Franca“ potpisale su danas kupoprodajni ugovor kojim Mercator-CG preuzima maloprodajne objekte Franca u gotovo svim opštinama u Crnoj Gori.
Riječ je o prvoj akviziciji Fortenova grupe u regionu, kojom kompanija ostvaruje jedan od svojih strateških ciljeva – da uz organski rast, jačanje mreže svojih prodavnica na tržištima jugoistočne Evrope i njihovu dostupnost kupcima, osigura i kroz preuzimanja lokalnih maloprodajnih lanaca.
Transakciju je prethodno odobrila Agencija za zaštitu konkurencije, a njenom realizacijom, Mercator-CG koja posluje pod brendom IDEA, jača svoju ključnu konkurentsku prednost prema potrošačima – rasprostranjenost na tržištu cijele države.
Naime, trgovinski lanac u vlasništvu porodice Franca ima 67 prodavnica, a najviše ih je u Podgorici i to 13, zatim osam u Budvi i sedam u Bijelom Polju. Preuzimanjem novih prodavnica, maloprodajna mreža brenda IDEA raste na gotovo 200 prodavnica, a preuzimanjem 900 zaposlenih u maloprodaji France, pojačava se i značaj kompanije Mercator-CG kao jednog od najvećih poslodavaca u državi jer će nakon ove akvizicije brend IDEA ukupno zapošljavati više od 2.500 ljudi. Mercator-CG je kao poslodavac preuzeo i sve ugovorne obaveze prema svojim novim zaposlenima.
Kupoprodajni ugovor su u ime Mercatora-CG potpisali Ivan Karadžić, izvršni direktor, te Ivan Antonijević i Boško Vuković, pomoćnici izvršnog direktora, a u ime France, suvlasnici udjela i članovi porodice Franca: Hilmija Franca, Hatema Franca, Halida Franca, Sead Franca, Safet Franca i Halid Franca.
Potpisivanju ugovora kojim se finalizuje transakcija prisustvovao je i Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe koji je tom prilikom izjavio:
IDEA i Franca
„Fortenova grupa je snažno podržavala ovu akviziciju kompanije Mercator-CG jer je ona potvrda da u djelo sprovodimo našu strategiju jačanja regionalne prisutnosti u maloprodaji. Imamo jasnu viziju šta želimo u toj djelatnosti, želimo u svih pet država u kojima poslujemo – kvalitetnu ponudu i uslugu, pristupačne cijene te rasprostranjenost i širinu izbora za potrošače. Već jasno vidimo efekte sinergija u maloprodaji koja je počela s integracijom Mercator-a CG 2021 – od poboljšane implementacije i upravljanja do odlične saradnje s lokalnim dobavljačima, što se, zbog kraćih nabavnih lanaca, u prethodne dvije krize pokazalo kao naša ključna konkurentska prednost. S obzirom da je porodica Franca vrlo kvalitetan proizvođač mesa i mesnih prerađevina, siguran sam da će se dobra partnerska saradnja nastaviti i u ovom slučaju“, rekao je Peruško.
Iz ugla izvršnog direktora kompanije Hilmije Franca, ovo preuzimanje će značiti još bolje pozicioniranje na tržištu naše mesne industrije i kroz zajedničku sinergiju učvrstiti poziciju lidera na crnogorskom tržištu mesa i mesnih prerađevina. Franca će i dalje biti prisutna na tržištu pod tim nazivom, kao jedan od najvećih i najprepoznatljivijih domaćih brendova. „Ono što je za nas najbitnije je da će svih 900 zaposlenih ostati u radnom odnosu u novoj kompaniji“, kaže on i dodaje:
„Postati dio regionalne mreže i udružiti snage sa jednim od najvećih lanaca u Crnoj Gori za nas je od velikog značaja. Izuzetno smo ponosni što će naši proizvodi biti zastupljeni i u svim IDEA prodavnicama i tako još bliži brojnim potrošačima. Ujedno, kao liderima u industriji mesa u našoj zemlji, siguran sam da će ovo partnerstvo otvoriti vrata i za druga tržišta. Fokus kompanije Franca će biti razvojni projekti u smjeru primarno-prerađivačke proizvodnje i jačanje izvoza u zemlje Evropske Unije i regiona. Ono što želim da poručim, da kao i do sada poljoprivredni proizvođači će kroz otkup biti prioritet kompaniji Franca. Vjerujem da će ovaj važan poslovni korak biti početak novih, velikih uspjeha za sve nas“, rekao je Franca.
IDEA i Franca
Ivan Karadžić, izvršni direktor kompanije Mercator-CG je povodom zaključenja transakcije istakao kako nema sumnje da će ovo preuzimanje predstavljati još jedan snažan iskorak u ostvarenju naših poslovnih ciljeva.
„Ovo je važan trenutak u poslovanju kako kompanije Mercator-CG, tako i Fortenova grupe. Pridruživanje lanca trgovina Franca, značajan je korak u našem strateškom razvoju jer nas pozicionira na mjesto lidera na crnogorskom tržištu sa oko 200 prodavnica postajemo jedini lanac koji će biti prisutan u svim crnogorskim opštinama. Naša komanija ovom akvizicijom postaje najveći poslodavac u državi sa više od 2.500 zaposlenih, pa bih iskoristio priliku da poželim iskrenu dobrodošlicu za preko 900 zaposlenih Franca Marketa u naš tim. Srećan sam što će postati dio naše kompanije i što ćemo kao jedan tim nastaviti da ostvarujemo postavljene ciljeve. Ovom akvizicijom i fokusom na svježe, lokalno, trgovačku marku, Super Karticu i digitalnu transformaciju, mijenjamo tržište maloprodaje u Crnoj Gori, unapređujemo uslugu prema kupcima i implementiramo najsavremenije trendove, koristeći snagu grupe kojoj pripadamo“, rekao je Karadžić.
I Zoran Mitreski, izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju i predsjednik Uprave Konzuma je naglasio značaj realiziovane akvizicije, posebno u svjetlu širenja mreže prodavnica.
„Imamo veliku investicionu dinamiku u sistemu. Prošle godine smo u cijelom regionu otvorili više od 150 prodajnih mjesta od čega 60 novih i 90 preuređenih. Na jesen nam slijedi formalno preuzimanje i integracija France, nastavak investicija, ali i nastavak istraživanja daljih mogućnosti spajanja i akvizicija u maloprodaji“, najavio je Mitreski.
Inače, trgovinski lanac Franca je nastao kao dio kompanije koju je porodica Franca osnovala 1990. krenuvši od nekadašnje mesne industrije „Meso-promet“. Tokom proteklih 30-tak godina razvili su jedan od značajnijih proizvodno maloprodajnih kompanija na području Crne Gore, koja je imala ukupno 1.500 zaposlenih. Svoju je prepoznatljivost na tržištu Franca u velikoj mjeri temeljila upravo na domaćem mesu i mesnim proizvodima s vlastitih farmi, koji su osim na crnogorskom tržištu zastupljeni i na tržištu regiona i zemalja Evropske unije.
Realizovano preuzimanje će ujedno značiti kombinovanje stručnosti, tehnologija, brendova i drugih resursa obje kompanije i omogućiti snažniju poziciju na tržištu, zadovoljenje različitih potreba kupaca, kao i proširenje asortimana prije svega putem ponude vrhunskih domaćih proizvoda.
U Crnoj Gori je u aprilu 2023. u kolektivnom smještaju ostvareno je 112.560 dolazaka i 305.836 noćenja turista.
Podaci Monstata pokazuju da su od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 88,5% ostvarili su strani, a 11,5% domaći turisti.
– U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu 2023. najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 86,5%, glavnom gradu 8,7%, ostalim mjestima 2,9% i planinskim mjestima 1,9% – navode iz Monstata.
Najviše turista stiglo je iz Srbije – 11.580, a slijede Njemačka sa 10.307, Francuska sa 7.760, te Velika Brutanija sa 6.019 gostiju.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele, kampove i sl. Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, tzv. “privatni smještaj”(smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima).
Na ovogodišnjem Međunarodnom takmičenju gitarista (Montenegro International Guitar Competition) koji se od 1. do 3. juna održavaju u Centru za kulturu Tivat, nadmetaće se 37 solo gitarista i par kamernih ansambala i to iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Nakon takmičarskog, održaće se i koncertni dio programa u okviru kog će nastupiti klasični hrvatskih gitarista, Neno Munitić i poznati bosanskohercegovački kantautor, Al Dino. U oficijelnom dijelu programa, 3. juna sa početkom u 20h, na sceni Centra za kulturu Tivat, nastupiće poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić. Publika u Tivtu imaće jedinstvenu priliku da na koncertu pod nazivom „Ribar plete mrižu svoju“ čuje dvije tradicionalne pjesme u obradi za gitaru, kao i devet originalnih kompozicija ovog muzičara, među kojima je i nova kompozicija – „Romansa“ – koju će Munitić premijerno izvesti u Tivtu.
Pored promocije klasične gitare i klasičnog stvaralaštva, kroz programski segment Festival plus, gitaru kao instrument približavamo i široj javnosti. Stoga je gost ovog dijela programa biti bosanskohercegovački pjevač, instrumentalista i kantautor – Al Dino. Njegov koncert zakazan je za 2. jun u 20h, takođe u Centru za kulturu Tivat. Ulaz na oba koncerta je slobodan.
Festival realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku Centra za kulturu Tivat.
Dobili produženi boravak i rekonstruisano igralište, čekaju izgradnju fiskulturne sale
Programom pod nazivom “Igrajmo se bezbrižno sada kao i nekada“ učenici, nastavnici i cijeli kolektiv OŠ “Ivo Visin“, zajedno sa gostima i zvanicama, juče (utorak, 30. maj) su u Domu kulture (Dom slobode) na Prčanju proslavili Dan škole.
Bila je ovo prilika da se u školskoj godini koja je na izmaku uruče priznanja i knjige najuspješnijim učenicima: lučonoši, polumaturantu Jovanu Krivokapiću, odlikašima Ekaterini Prohorovoj, Darku Ćosoviću i Matiji Paskoviću, te nizu učenika koji su postigli uspjeh u različitim edukativnim i sportskim aktivnostima. Potsjećajući na dostignuća u prethodnoj godini, direktorka Petra Ćetković je prisutnima iznijela i planove za naredni period.
-Od ove godine naši najmlađi učenici-drugari, imaju mogućnost da poslije redovne nastave i dalje borave u prostorijama škole, u našem „produženom boravku“. Roditelji bezbrižno završavaju svoje radne obaveze do kraja radnog dana, dok njihova djeca imaju vaspitačicu, topli ručak, crtani film, aktivnosti u prirodi. Inicijator i realizator koji je pomogao opremanju „Produženog boravka“ je Opština Kotor, istakla je Ćetković i dodala da su učenici ove godine učestvovali na Prvoj kotorskoj školskoj olimpijadi, a 19. novembra je u okviru škole otvoren i restaurirani multifunkcionalni sportski teren na Prčanju. Takođe, uz podršku Opštine, OŠ „Ivo Visin“ je dobila idejno rješenje za izradu glavnog projekta za fiskulturnu salu, čija se izgradnja sa nestrpljenjem očekuje.
Iz programa proslave
Obilježili su značajne svjetske datume, održali edukativne interaktivne radionice za djecu i roditelje, družili su se na izletima, posjetama raznim ustanovama, učestvovali su na karnevalskim manifestacijama u Prčanju i Kotoru, bazarima, a posebno su ponosni na javni čas na temu zdravlja. Dali su svoj doprinos na školskom i opštinskom takmičenju u recitovanju, na likovnim konkursima, takmičenju u robotici, a pokazali su i humanost i ljubav za drugare postradale u zemljotresu u Turskoj.
Sala puna zvanica, roditelja i nastavnika
-Sa učenicima se okrećemo očuvanju životne srtedine, a sve prenosimo na zajednicu i okolinu. Ulaskom naše škole u međunarodni projekat „Eko škola“, dobili smo eko-odbor koji je veoma aktivan. Izabrali smo logo, a iza nas ima preko 20 odrađenih radionica na temu ekologije i zaštite životne sredine. U saradnji sa NVO „Eko Delfin“ realizovali smo projekte „U zdravom tijelu imam zdrav duh“, „Održivi razvoj- da znam i da činim“, a u septembru nas čeka još jedan veliki projekat. Tu je i projekat CEDIS-a „Podvuci zeleno“ i prve kalifornijske bio-gliste su „došle“ kod nas. U sklopu ekološke sekcije odradili smo dva velika konkursa koja je organizovalo JP „Komunalno“ Kotor, naglasila je direktorka, koja je uručila zahvalnice i pojedincima i firmama koji su svojim angažmanom podržali aktivnosti škole.
U bogatom programu koji su osmislili u saradnji sa nastavnicama, učenici su pjevali u horu, svirali na gitari, pjevali na italijanskom, izveli su skečeve „Pera kao doktor“, „Jarić polaže ispit“, igrokaze „Crvenkapa“, „Pompijeri“ sa bokeškim izrazima, „ Učenici mučenici“, te odlomak iz serije „Đekna“, a recitovali su i stihove „Za igru se ti odluči“ i odigrali plesnu koreografiju „Hajde da ludujemo“.
Uče se solidarnosti
-Naša škola odiše kulturom, znanjem, kućnim vaspitanjem, odgovornošću, sportskim duhom, osmjehom, radošću, plemenitošću. Mi umijemo da kažemo „hvala“ i „izvoli“, „šta te boli?“, da podijelimo marendu, a oni koji ne znaju, kod nas, u našoj školi će naučiti. O tome svjedoče i oni koji su imali priliku da dođu kod nas da nas posjete i mi smo im na tome zahvalni, kazala je ditrektorka.
Raznolik i bogat program za Šibenčane i goste organiziran je tokom prva dva junska vikenda na Zlarinu, a kako bi što više građana moglo uživati u ljetnim danima na otoku, razgledati Centar koralja Zlarin, družiti se uz glazbu i sudjelovati u ostalim aktivnostima, organiziran je i besplatan brodski prijevoz iz Šibenika.
Za Zlarin će biti organiziran prijevoz iz Šibenika. Brod Ina s Gata vrulje za Zlarin u prvom vikendu lipnja isplovljava ukupno četiri puta.
Karte za brod mogu se besplatno preuzeti u Kući umjetnosti Arsen, pri čemu je važno voditi računa da se putnici koji su za Zlarin isplovili u prvom terminu vraćaju sa Zlarina u Šibenik također u prvom terminu, a putnici koji su na Zlarin otišli u drugom terminu, vraćaju se drugim terminom, kako bi svi imali osigurano mjesto na brodu. Kapacitet broda je ograničen, i u jednoj vožnji može prevesti najviše 200 putnika, naglašavaju iz Tvrđave kulture koja upravlja Centrom koralja.
Ulaz u Centar slobodan je od petka 2. juna, zaključno s nedjeljom 11. juna, do kada posjetitelji mogu razgledati obnovljenu Kuću Kažerma u kojoj je vrlo zanimljivo ispričana priča o neraskidivoj stoljetnoj vezi koralja i Zlarinjana.
Posjetitelji koji Centar požele razgledavati u prva dva junska vikenda, moći će se otokom i provozati biciklima koje će moći bez preuzeti bez naknade. Oba vikenda na Zlarinu traje i akcija slobodnog učlanjenja u Klub prijatelja, koji omogućuje besplatan ulaz na šibenske tvrđave i ulaznice za koncerte po prijateljskim cijenama.
Evropska komisija pregovara s kanadskim proizvođačem o nastavku proizvodnje protupožarnih zrakoplova, a interes za kupnju koja bi se u cijelosti financirala iz evropskog proračuna izrazilo je šest zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.
“Komisija planira organizovati i financirati kupnju kanadera, a Hrvatska je prijavila interes za dva takva zrakoplova”, izjavio je u utorak u Bruxellesu ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Trut je u utorak sudjelovao na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice osnutka Koordinacijskog centra za odgovor na izvanredne situacije (ERCC) i početka priprema za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Tom prigodom je povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčič uručio je zahvalnice zemljama koje sudjeluju u privremenoj zračnoj floti za gašeje šumskih požara u okviru sustava rescEU, u kojima Hrvatska sudjeluje sa svoja dva kanadera te ugovore kojima se pokrivaju operativni troškovi korištenja tih letjelica.
Proizvođač kanadera je prije nekoliko godina prekinuo proizvodnju tih zrakoplova za gašenje požara. Sada Komisija pregovora s kanadskom tvrtkom De Havilland, koja bi trebala ponovno pokrenuti proizvodnju.
Hrvatska je jedna od šest zemalja članica koja je izrazila interes za kupnju dva kanadera. Osim Hrvatske to su još i Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i Grčka. Dodatno, Grčka i Španjolska iz svojih proračuna trebali bi financirati kupnju još po 5 zrakoplova tako da će ukupna narudžba biti 22 zrakoplova. Cijena jednog zrakoplova je oko 52 milijuna eura bez PDV-a, a cijeli iznos pokriva EU.
Kako se doznaje, pregovori Komisije s kanadskim proizvođačem daleko su poodmakli i preostalo je još ispregovarati jamstvo kanadske vlade, koja bi trebala vratiti sredstva ukoliko se dogodi nešto neplanirano, to jest u slučaju da proizvođač ne može isporučiti naručene zrakoplove. Proizvodnja bi se trebala ponovno pokrenuti 2026. a početkom 2028. zrakoplovi bi trebali biti isporučeni.
Ti zrakoplovi činili bi stalnu flotu EU-a za gašenje požara. Zemlje koje su ih naručile moći će ih koristiti za gašenje požara na svom teritoriju, a u slučajevima kada neka zemlja zatraži pomoć preko Koordinacijskog centra za izvanredne situacije morat će ih tamo poslati.
Instrument rescEU, koji raspolaže zajedničkim europskim rezervama resursa, uključuje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, kao i medicinsku opremu i terenske bolnice u slučaju zdravstvene krize. Riječ je privremenom mehanizmu, a Komisija planira uspostaviti trajni rescEU i zajedničku nabavu protuporažarnih zrakoplova, što će se financirati iz europskog proračuna.
Operativne troškove korištenja protupožarne flote, plaće pilota, gorivo, dežurstvo pokriva Europska komisija. Hrvatska će ove godine dobiti oko 1,8 milijuna eura za pokrivanje troškova korištenja svoja dva kanadera koje je stavila na raspolaganje sustavu rescEU.
Sustav rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ove će godine u odnosu na prošlu udvostručiti vatrogasnu flotu pripravnu za gašenje šumskih požara, koji sve češće haraju Europom.
RescEU je prošle godine imao na raspolaganju flotu od 13 letjelica za gašenje požara, 10 kanadera, dva air traktora i jedan helikopter. Po dva kanadera dale su Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska, dva air traktora dala je Švedska te Grčka jedan helikopter. Ove su godine svoje zrakoplove odlučile staviti na raspolganje još i Cipar, Češka, Njemačka i Portugal.
Osim toga će Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija poslati skoro 450 vatrogasaca koji će biti unaprijed raspoređeni u područjima visokog rizika od šumskih požara u Francuskoj, Grčkoj i Portugalu.
Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut sudjelovao je u utorak u ime potpredsjednika vlade Davora Božinovića na neformalnom ministarskom sastanku.
Mještani Njeguša obratili su se javnosti kako bi vlast konačno riješila brojne probleme sa kojima se suočavaju. Oni su pozvali prmijera Abazovića, tužilaštva, medije, ministarstva, lukalnu upravu da spriječe devastaciju Lovćena
Saopštenje prenosimo integralno:
Obraćam vaam se sa ljubaznom molbom i prezentovanjem činjenica vezanih za NP-Lovćen u ime mještana i inicijativnog odbora Njeguša. Svrha našeg obraćana i molba je mogućnost da se sa predstavnicima JPNPCG, Ministarstvom turizma, predstavnikom Agencije za zaštitu životne sredine, jednim od predstavnika mještana, jednim predstavnikom nevladinog sektora i sa novinarom koji se bavi istraživačkim novinarstvom napravi emisija vezana za NP-Lovćen i svemu onome što se dešava na području Lovćena takođe u posebnom prilogu vam šaljemo dokumentaciju, rješenja i dokaze koji svjedoče o devastaciji, degradaciji uništavanju ambijentalnih i pejzažnih cjelina NP-Lovćen za šta smo sigurni da postoje i veliki elementi krivične odgovornosti JPNPCG kao upravljača zaštićenog područja. No krenimo redom:
1.Nelegalne naplatne rampe na lokalitetima Bjeloši i Krstac na kojima uprava JPNPCG naplaćuje mimo zakona prolazak kroz regionalni put Cetinje-Ivanova korita-Međuvršje-Krstac. Nakon našeg obraćanja Ministarstvu kapitalnih investicija, Direkciji za inspekcijski nadzor državnih puteva br. Up inn. Br 10/3-709/23-387/4 od 28. 04. 2023 godine zaveden u Upravi za saobraćaj br 01-454 1/1 od 03.05. 2023. godine radi davanja izjašnjena po pitanju naplatnih rampi i zasustavljanja saobraćaja na regionalnim putevima R-25 i R-25. 1 izdaje se sljedeće rješenje. IZJAŠNJENE u kome se između ostaloga kaže: ,,Uprava za saobraćaj podržava i zalaže se za ubiranje prihoda, valorizaciju i zaštitu Nacionalnih parkova Crne Gore. Smatramo da JP Nacionalni parkovi treba da ubira prihode od posjetilaca nacionalnih parkova ALI NE I OD KORISNIKA DRŽAVNOG PUTA koji prolaze državnim putem koji je u zahvatu nacionalnog parka. Svi korisnici predmetnih regionalnih puteva nijesu i posjetioci nacionalnog parka. Značajan dio mreže državnih puteva Crne Gore (magistralni i regionalni putevi) su u zahvatu nacionalnog parka. Korisnicima državnih puteva data je mogućnost da biraju koji državni put žele da koriste da bi stigli do željene destinacije. JPNPCG treba da nađu način da naplaćuju naknadu od posjetilaca nacionalnog parka a da korisnici državnog puta mogu bez zasustavljanja i kontrole stići na željenu destinaciju. Smatramo da Nacionalni parkovi Crne Gore nemaju zakonske mogućnosti da vrše zasutavljanje saobraćaja na državnom putu. Uz prilog prilažemo svu neophodnu dokumentaciju. Angažovanjem našeg pravnog zastupnika mještana Dr. Aleksandar Saše Kovačevića 069-369-101 prilažemo vam dokumentaciju u mejlu.
Kao što vam je poznato na prostoru NP-Lovćen na katunu Kuk se grandioznim predstavlja izgradnja žičare. Katun Kuk, katun Zlatarice, obližnji katun Bižaljevac, kao i padine Štirovnika su najstrožija zona NP-Lovćen koja je degradirana od strane izvođača radova, pored toga na pomenutim lokalitettima CEDIS je mimo planskih dokumenata i bez elaborata o procjeni uticaja na životnu sredine probio pristupne puteve do dalekovoda. Pri tome je degradirao ambijentalne cjeline, uticao na floru koju čine brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva. Neposredno u blizini žičare na lokalitetu Zlatarice na južnim padinama planine Lovćen, unutar istoimenog Nacionalnog parka, 1969. godine naučnici Blečić i Mayer otkrili su za nauku novu podvrstu Edriantus wettsteinii ssp. lovcenicus – Lovćenski zvončić. Ova podvrsta nastanjuje suvu i zemljištem oskudnu podlogu odnosno kamenjare i pukotine stijena nad Bokokotorskim zalivom. Biljka raste u jastučićima a prepoznatljiva je po ljubičastim zvončastim cvjetovima. Cvjeta tokom jula. Lovćenski zvončić se nalazi na nacionalnoj Listi zakonom zaštićenih vrsta, a prepoznat je i kao IPA vrsta (Important Plant Areas). Sama populacija je sa brojnim građevinskim radovima na ovom području i njegovoj neposrednoj blizini ugrožena a ćute svi od nadležnih institucija preko mistarstava što nam ipak svjedoči o velikom i mogućem ličnom intresu mitu i korupciji. Aktuelni premijer Abazović je itekako znao dobro da štiti Sinjajevinu dok se NP-Lovćen tako lako prepušta uništavanju i degradaciji.
Katun Bižaljevac stroga zona zaštite NP-Lovćen je degradiran putevima koje je CEDIS probio bez saglasnosti i zakonskog utemeljenja do dalekovodnih mjesta.
Pero Radnjić predstavnik mještana
Pri tome je uništio i degradirao brojna staništa munike (Lat. Pinus heldreichii) je crnogorična vrsta drveta iz porodice borova i tercijerni relikt i subendemit Balkanskog poluostrva. Najčešće naseljava strme, kamenite i stjenovite terene i obrazuje čiste i mješovite šume s drugim četinarima i lišćarima. Naučni naziv munika je dobila po njemačkom botaničaru Heldrajhu (Theodor Heinrich Hermann von Heldreich, 1822—1902). No, priča o munici predstavlja jednu od najznačajnnih kako naučno-istraživačkih tako i popularnih priča koja je vezana ne samo za Lovćen, već i druge planine u Crnoj Gori i na Balkanskom poluostrvu na kojima su staništa munike. Pored toga na pomenutom katunu dovedene su u opasnost i dva viševjekovna svoltana ubla koja imaju ,,živu žicu” vode na pomenutom lokalitetu građevinske mašine su u neposrednoj blizini ublova sabile teren i dovele u opasnost urušavanje ublova kao i nestanak ,,žive žicu” koju predstavljaju primjer autentične crnogorske arhitekture.
Turistička sezona se bliži a problemi mještana do sada nisu naišli na razumijevanje, razgovr ili bilo kakvu podršku što je njihova obaveza a naše pravo. Bronji problemi u NP-Lovćen mogu dovesti do mnogo ružnih slika jer mi smo spremni da se svim demokratskim i ztakonom propisanim sredstvima se borimo za ono što smatramo da je naše neotuđivo pravo koje nam garantuje ustav i zakoni države Crne Gore.
Pozivamo premijera u tehničkom mandatu Abazovića da na ovom primjeru pokaže svu snagu pravne države o kojoj toliko često govori a ima li boljeg primjera od Lovćena. Ako je znao tako da srcem brani Sinjajevinu. Neka se na isti način i odnese prema planini koja je ponos svih nas u Crnoj Gori.
Primjer devastacije
Pozivamo medije, državnog i specijalnog državnog tužioca, predstavnike svih relevantnih ministarstava, opštinu Cetinje da se aktivno uključe u rješavanje brojnih i nagomilanih problema koje smo ovdje samo dijelom predstavili uz svu neophodnu dokumentaciji. Pozivamo vladu i premijera Abazovića koji je tako zdušno branio Sinjajevinu da se po ovim pitanjima oglasi i uključi u rješavanje problema. Šta je sa degradacijom Lovćena od strane neodgovornih investitora takozvane žičare ali i CEDIS-a koja podliježe krivičnoj odgovornosti i šta je sa prijavama JPNPCG da li one leže i fijokama zarad nečih ličnih i privatnih intresa. Zašto uprava JPNPCG ćuti o svemu što se dešava i dokle će to ćutanje da traje, stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednik Odbora mještana Perica Pero Radonjić i kontakt osoba(067-300-808) i član Odbora Dragan-Duda Čavor (069-040-692).
Troje poginulih u požaru u austrijskoj bolnici, uzrok cigareta Foto: Ilustracija / Shutterstock
Troje starijih pacijenata poginulo je u požaru u austrijskoj bolnici u blizini Beča, izvijestile su lokalne zdravstvene vlasti.
Plamen je izbio na odjelu na trećem katu bolnice Landesklinikum Mödling u blizini Beča.
Istražitelji pretpostavljaju da je uzrok bila cigareta.
Pomoć je stigla prekasno da bi spasila trojicu muškaraca na odjelu, rekao je Matthias Hofer, glasnogovornik pokrajinske zdravstvene agencije (LGA), a prenijela novinska agencija APA.
Prema riječima glasnogovornika policije, tragovi upućuju na to da je tinjajuća vatra krenula s kreveta 75-godišnjeg pacijenta za kojeg se znalo da je strastveni pušač. Tehnički kvar kao uzrok požara nije utvrđen, rečeno je.
Muškarac i još dvoje pacijenata na odjelu, u dobi od 78 i 81 godinu, smrtno su stradali. Jedna žena zadobila je lakše ozljede.
Vatrogasne službe angažirale su 170 vatrogasaca koji su nakon dva sata ugasili požar.
Oko 90 pacijenata je moralo biti prebačeno, a operacije u bolnici su otkazane za taj dan.
Landesklinikum Mödling ima gotovo 340 kreveta i svake godine ambulantno liječi oko 34.000 pacijenata.
