Kako je objavio Muzej Grada Umaga, na radionici je bila izvrsna atmosfera, a sudionicima nije apsolutno ništa smetalo – ni smrad, ni sol – a posebno su bila vrijedna djeca!
– Koja ekipa se skupila u petak na radionici, od voditelja do sudionika! Ništa im nije smetalo, ni smrad, ni sol, radilo se sve u šesnaest, a kako su tek djeca bila vrijedna.
Cilj svih aktivnosti unutar projekta ‘S okusom mora – Sapore di mare’ povećanje je konzumacije ribe na našem području, a s obzirom na vaše dojmove s radionica, mislimo da u tome uspijevamo. Vidimo se 27. svibnja na posljednjoj radionici, radionici branja morskih puževa i priljepaka – objavio je Muzej Grada Umaga na svojim stranicama.
Foto: Muzej Grada Umaga / Facebook
Radionica soljenja ribe održana je u petak 21. aprila.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, u hotelu Cattaro u Kotoru, dana 27. aprila organizuje radionicu pod nazivom: “Razvoj pametnih i zelenih luka”, u sklopu projekta “PrOmoting Resilient, Sustainable, and Smart Transport and logistic activities in the South Adriatic Area (PORTS PLUS)” odobrenog kroz poziv kapitalizacije za Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020 program, na kojem je Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore partnerska institucija.
Cilj ovog događaja je da se kroz prezentacije i diskusiju uključe relevantne interesne grupe iz Crne Gore, Italije i Albanije koje će predstaviti aktivnosti u domenu pomorskog transporta i logistike, rad javnih i privatnih operatora prevoza, a takođe će se elaborirati izazovi koji su uticali na pomorsku privredu tokom i nakon pojave COVID-19 pandemije i nedavni EU i međunarodni propisi koji pozivaju na novi plan rasta čiji je cilj transformacija EU u carbon-free ekonomiju do 2050. godine.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu medija iz Belgije, koji u periodu od četvrtka do sjutra imaju priliku da se bliže upoznaju sa turističkim atrakcijama Crne Gore.
Riječ je o šest medija, među kojima su sljedeći magazini, portali, dnevne novine i televizije Deuzio, Cine Tele Revue, Het Nieuwsblad, Fifty & Me, Chapeu Magazine & Daymaker i Metro.
Novinarka časopisa Deuzio, Caroline Beauvois, iskazala je zadovoljstvo što je dio te studijske posjete, nakon koje će njihovoj publici predstaviti Crnu Goru.
“Planiram da napišem četiri stranice o ovoj divnoj zemlji. Na ovim stranicama ću pokazati našim čitaocima zašto bi trebalo da posjete ovu destinaciju. Određeni dio publike ne zna mnogo o Crnoj Gori i radujem se što ću im člankom otkriti dio ovih prirodnih ljepota i zaintrigirati ih“, poručila je Beauvois.
Novinar jednog od najčitanijih magazina u Belgiji Het Nieuwsblad, Jan Bex, kazao je da Crna Gora ima predivnu prirodu koja nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
„Srećan sam što sam u ovoj grupi jer do sada nijesam znao ništa o Crnoj Gori i pozitivno sam iznenađen svim onim što sam vidio. Program je bio odličan i tokom par dana smo uspjeli da vidimo toliko različitih stvari. Siguran sam da ću u narednom periodu planirati i porodični odmor ovdje“, kazao je Bex.
Novinari su do sada obišli Kolašin, Bar, Herceg Novi i Kotor, a u narednim danima će posjetiti Tivat i Budvu. Tokom četvorodnevne posjete novinari imaju priliku da se upoznaju sa velikim dijelom ponude luksuznog turizma, te su posjetili luksuzna naselja, Portonovi, Lušticu i Porto Montenegro.
Prema riječima novinarke najčitanijih dnevnih novina u Briselu Metro, glavni adut Crne Gore su njeni pejzaži koji ostavljaju bez daha.
“Prvi put sam u Crnoj Gori i toliko sam oduševljena nevjerovatnom prirodom i jedinstvenom kombinacijom mora i planina. Možete kombinovati aktivnosti na otvorenom i odmor na plaži u jednom danu, što je odlično. Posebno su me oduševila autentična mjesta, poput starih gradova na primorju. Našim čitaocima ću sve ovo predstaviti kao razloge zašto moraju posjetiti Crnu Goru“, poručila je novinarka dnevnih novina Metro, Oriane Renette.
Još prije mjesec NTO je započela promotivne aktivnosti na tržištu Belgije prisustvovavši događaju Glenaki Media Workshop u Briselu, koji okuplja novinare, blogere i influensere iz zemalja Beneluksa. Ova studijska posjeta, koja će rezultirati afirmativnim člancima i TV prilogom, doprinijeće boljoj vidljivosti Crne Gore na tržištu Belgije.
Pored NTO, tu studijsku posjetu podržali su i lokalne turističke organizacije Bara, Kolašina, Kotora i Tivta, strateški partner NTO turistička agencija Gold Travel, hotel Bianca Spa& Resort, hotel Montenegro Stars, rizort One&Only Portonovi, Porto Montenegro, Luštica Bay, Plantaže i Nacionalni parkovi Crne Gore.
Izletom po Mulu u nedjelju je završena trodnevna manifestacija ”Dani Mula” u organizaciji Mjesne zajednice Muo, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
Tom prilikom su gosti manifestacije, istaknuti regionalni i domaći kulturni djelatnici, kao i svi zainteresovani imali priliku da se upoznaju sa bogatom kulturnom baštinom ovog malog bokeljskog ribarskog mjesta i da potvrde ono što su naučni skupovi koji su bili upriličeni tokom manifestacije i pokazali, a to je da se radi o izuzetno značajnom i jedinstvenom duhovnom, sakralnom, istorijskom, kulturnom i umjetničkom nasljeđu.
Program manifestacije je bio koncipiran na način da se u fokus stručne i šire javnosti stavi Muo, mjesto koje je zaisgurno zapostavljeno na kulturnoj mapi Boke kotorske u odnosu na druga mjesta. Takođe, programom se i obilježilo 120 godina od rođenja i 40 godina od smrti istaknutog jugoslovenskog crtača stripa, slikara i ilustratora Andrije Maurovića rođenog na Mulu.
Prvi dan manifestacije protekao je u znaku Andrije Maurovića, pa je tom prilikom održan načni skup na kom su vrsni poznavaoci njegovog života i stvaralaštva iz Slovenije, Holandije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore govorili o ovom istaknutom jugoslovenskom umjetniku koji se proslavio crtanjem stripova. Potom, otvorena je i izložba ”Maurović se vraća doma!” autora Stanke Janković Pivljanin i Veljka Krulčića, a predstavljena je i knjiga ”Maurović: od Mula do Mula” autora Veljka Krulčića. Zainteresovani su imali priliku da pogledaju i dva filma i to: “Andrija Maurović: mag stripa” produkcije RTCG–CEKUM iz 2017. godine, po scenariju Bogića Rakočevića i Derviša Selhanovića i u režiji Saše Terzića, kao i film “Zvonimir Šepat o Andriji Mauroviću”, Frana Šepata i Ivana Kovača čije je ovo bilo prvo javno prikazivanje.
Dani Mula
Drugog dana, na programu pod nazivom “Muo: (ne)zaboravljena kulturna baština Boke kotroske” bio je naučni skup na kom su ugledni arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti, konzervatori, pravnici, muzikolozi, filolozi, arhivisti, bibliotekari i kulturolozi govoriti o značaju Mula koji je često skrajnut na kulturnoj mapi Boke kotorske. Upriličen je i koncert: „Sitno cmilje pokraj mora raste“ – oživljeni notni zapisi Ludvika Kube s Mula iz 1907. godine, a učestvovali su „Đude“ – KUD „Mijat Mašković“ iz Kolašina, FA „Nikola Đurković“ iz Kotora i tivatska klapa „Belezza“.
Podsjećamo, izložba ”Maurović se vraća doma!” u Staklenoj galeriji Kulturnog centra ”Nikola Đurković” Kotor biće otvorena do 7. maja.
Organizatori se zahvaljuju Opštini Kotor, kao i prijateljima manifestacije: Turističkoj organizaciji Kotor, RTCG, Taraca resto bar-u, JU ŠOSMO “Vida Matjan”, Štampariji Golbi Print iz Podgorice i Društvu za kulturni razvoj BAUO, na saradnji i podršci.
Petnestominutnom bolokadom Jadranske magistrale u Radanovićima danas su brojni građani izrazili nezadovoljstvo zbog najavljene izgradnje bulevara Jaz-Tivat, prolaska trase gasovoda, te višegodišnjeg problema sa knjiženjem privatne svojine u Mrčevom Polju.
Protest su organizovale Nevladine organizacije „Bulevar Grbalj“, „Jaz-Mrčevo polje“ i „Plaža Jaz“.
“Povodom eksproprijacije zemlje i potpisivanja ugovora za izgradnju bulevara Tivat – Jaz, želimo da iskažemo naše apsolutno neslaganje sa tim projektom. Sve što je planirano i izgrađeno u Grblju je tranzitnog karaktera, struja, voda, gas, put, i sve treba da služi drugim, a ne Grbljanima. Postavlja se pitanje gdje smo mi Grbljani, da li neko razmišlja o pravima i potrebama lokalne zajednice, ili nas i dalje tretiraju kao neko zalutalo pleme, koje pokriva izuzetno atraktivno područje. Smatramo da predloženi bulevar neće dovesti do smanjenja saobraćajnih gužvi, jer kao što svi znamo, gužve se stvaraju na prilazima Kotoru, Tivtu i Budvi i nama tog bulevara kroz Grbalj, koji može da riješi taj problem. Umjesto da se napori ulože u izgradnju Jadransko-jonske magistrale i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz Boke i primorja, istrajava se rekonstrukciji dijela Jadranske magistrale, koja neće riješiti problem saobraćajnih gužvi” – kazao je Milan Đurić ispred NVO„Bulevar Grbalj”.
U ime Krtoljana i Matice Boke okupljenima se obratio Ivan Starčević, prilikom je poručio, da građani neće dozvoliti prolazak trase gasovoda.
“Gasovod neće proći kopnom od Jaza do Rosa, nego kada već morem treba da dođe od Bara, neka morem i nastavi do Hrvatske. Zaobilazeći kopneni dio najljepše i najkvalitetnije obale crnogorskog primorja i Boke. Planirana trasa sa osnovnim zaštićenim područjem od 200 m lijevo i desno, znači ukupno 400 metara horizontalno, i zaštićenom zonom od 60 m, u kojoj je strogo zabranjena gradnja stambenih objekata u budućnosti”- kaže Starčević.
On je istakao da nisu protiv gasovoda i benefita čiste i jeftine energije.
“Ali zbog činjenice da predložena trasa može da dovede do raseljavanja stanovništva, obezvrijeđivanja privatne svojine, biznis barijera za dalji razvoj najljepšeg dijela crnogorskog primorja i Boke, poručujemo sadašnjoj Vladi i Skupštini Crne Gore, koja će usvajati prostorni plan, da se naša odluka od 02. marta. 2017., nije promjenila ni za zarez, a kamo li za slovo. Jednostavno, moraćete početi da slušate i čujete bokeljski glas i u crnogorskoj Skupštini i svuda”- poručio je Starčević.
Radanovići – protest – foto Radio Kotor
Predsjednik NVO Jaz „Mrčevo polje“, Ilija Bućin, podsjetio je na dugogodišnji problem upisa vlasnika zemlje u kompleksu Mrčevo polje.
“Apelujemo na Katastra Crne Gore da pod hitno ubrzaju procedure uknjižbe vlasnika.
Ono što bi htjeli da kažemo vezano za planove države da dio trase gasovoda iz mora preusmjeri kopnom kroz Mrčevo polje, Kovačko polje i dalje prema Krtolima, pored naseljenih mjesta, je da su stanovnici Grblja i Krtola apsolutno protiv te ideje.
U namjeri da spasimo našu imovinu, naš kraj i našu regiju, životnu sredinu i budućnost svih nas, poručujemo sadašnjim i budućim vlastima, da ćemo se beskompromisno boriti sa našom braćom Krtoljanima da ne dozvolimo prolazak trase gasovoda dijelom kopna i gradnji bulevara kroz Grbalj. Jer ako dozvolimo da sve planirano prođe onda generacijama koje dolaze posle nas, ostavljamo devastiranu zemlju i uništenu perspektivu za normalan život i rad na ovim prostorima”- istakao je Bućin.
Sa današnjeg skupa je poručeno, da će ukoliko nadležni ne pristupe riješavanju njihovih zahtjeva, ponovo organizovati protest.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore – foto M.D.Popović
Naučni ram za slike iz podmorja
Brodovi suštinski liče na ljude- i jedni i drugi imaju svoju ličnu kartu, datum i mjesto rođenja, životni put i mjesto i datum “odlaska”, samo što je čovjek taj koji brodu daje smisao, namjenu i na kraju, odgovoran je za njegovu sudbinu. Olupine i ostaci potopljenog brodovlja na dnu mora pričaju svoju priču, kako o sebi, tako i o ljudima koji su bili na njemu. Te fantastične priče nam otkrivaju istraživači, ronioci, naučnici, koji su prvenstveno vođeni ljubavlju, znatiželjom, strašću i željom da svoja otkrića podijele sa ljudima sličnih interesovanja, ali i sa namjerom da mjesta na kojima se ti svjedoci istorije pod morem nalaze, postanu zakonom zaštićena kulturna dobra Crne Gore.
Svoja bogata iskustva u naučno-istraživačkom radu kroz ronilački sport, sa ljubiteljima “priča iz plavih dubina” u palati Grgurina (Pomorskom muzeju Crne Gore) podijelili su arheološkinja Gordana Karović, koja je dugi niz godina istraživala antičke podmorske lokalitete, profesionalni ronilac i pisac Dragan Gačević, autor knjige „Podmorje Crne Gore“ i serije dokumentarnih filmova o podvodnoj kulturnoj baštini, te Siniša Luković, inžinjer brodomašinstva i nautike, koji je, srećom, „zalutao u novinarstvo“, autor dragocjenih reportaža o brodovima i mornarima i „ronilac u moru arhivske pomorske građe“. I sam potomak pomorca stradalog u brodolomu, Luković je istakao značaj ljudskih priča koje oplemeljuju brod kao puku tvorevinu gvožđa i aluminijuma, a posebno važnim smatra istraživanje arhiva i knjiga koje osvjetljavaju istorijski, sociološki i antropološki kontekst u kome su olupine nastale.
-Da nije bilo njihovog rada, studija i tekstova, ovo podvodno kulturno naslijeđe ne bi moglo da se stavi u institucionalni okvir, njihov doprinos je bio temelj onoga što smo u Laboratoriji za podvodnu arheologiju Univerziteta Crne Gore uradili. Njihova istraživanja su nam pomogla da dođemo do novih rješenja sa novom tehnologijom i da na osnovu tog iskoraka ubijedimo donosioce odluka da omoguće da ova država konačno dobije institucionalni okvir za podvodnu arheologiju, kazao je dr Darko Kovačević, podvodni arheolog, nosilac projekta „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, osnivač prve Laboratorije za arheologiju pomorstva na Pomorskom fakultetu u Kotoru pri Univerzitetu Crne Gore.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore
Gordana Karović je 2008. godine u Zborniku Pomorskog muzeja Crne Gore objavila kratki tekst o podvodnim arheološkim nalazištima u Crnoj Gori, uz sažete informacije o svakome od njih. Podatke je prikupljala radeći nacrt Prostornog plana posebne namjene u zoni Morskog dobra, kao i za potrebe svog magistarskog rada, a tekst je napisala na zahtjev menadžmenta Pomorskog muzeja.
-Napisala sam podatke o lokalitetima u kratkim crtama, ono što sam tada pomoću „štapa i kanapa“ uspjela da saznam. Išla sam geografski, od Herceg Novog do Ulcinja, bilo je tu oko 30 antičkih podvodnih nalazišta. Raduje me što će Laboratorija sve to nadograditi, oni to već i rade, a svako novo istraživanje će možda pokazati da nisam bila u pravu, ali to je regularna i normalna stvar. Baratala sam informacijama samo na jednom nivou znanja i podataka, nije ni bilo neke tehnologije- malo se ronilo, malo se pitalo, nije bilo nekih pravih istraživanja, i onda će se tek sada pokazati šta je. Ali jako je važno – krenulo se od nečega, uvijek je tako, svaka generacija je karika u lancu i daje neku novu informaciju i onda se od toga kreće ili opovrgava, vrlo često, kaže za Bokanews Karović, koja je o podmorskoj baštini budvanskog akvatorija pisala 2021. godine u Zborniku sa naučnog skupa „Antička Budva“. Bazirala se na svoja stara istraživanja, ali i na nove podatke koje su Amerikanci prikupili na istraživačkom brodu „Herkules“ i objavili na sajtovima.
-Oko Budve ima izuzetnih nalazišta, zato su važni ti rezultati koje je „Herkules“ dao, samo crnogorski arheolozi treba da počnu da koriste te zanimljive rezultate. Nalazišta su locirana dosta daleko od obale, a u ovom Zborniku sam opisala šta i kako i koji lokalitet može da se zaštiti, poručuje Karović.
Priče iz plavih dubina u Pomorskom muzeju Crne Gore
Autor knjige “Podmorje Crne Gore” Dragan Gačević ističe za Boka News da su sva ova dosadašnja istraživanja bila individualna, a aktivnosti koje se sprovode u sklopu Laboratorije Darka Kovačevića su “prava stvar” u cilju očuvanja podmorske baštine dobije institucionalni okvir – da se uradi pravna regulativa, i obave zvanična istraživanja.
U njegovoj knjizi ima 30 brodova koji su istraženi i opisani, ima ih, kaže, još i jako je bitno da se timski radi, zatim, da se uključuju i mlađe generacije, da polako i one preuzimaju taj teret od starijih.
-Treba kod ljudi probuditi svijest da se ta baština sačuva, kao što je naprimjer brod „Baron Gaučo“ koji je krenuo odavde, iz Kotorskog zaliva, a potopljen je kod Rovinja u Istri. Puno je drugih brodova koji su dio naše istorije i treba ih staviti u pravni okvir, zaključuje Gačević.
Dragan Gačević
U nastavku programa „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore“, u ponedjeljak, 24. aprila u 16h u Pomorskom muzeju u Kotoru će biti otvorena izložba maketa potonulih brodova Brindisi, Tihany i Zenta, a premijerna projekcija filma “Parobrod Tihany” najavljena je od 18 sati.
Multimedijalna manifestacija Podvodni kulturni predjeli Crne Gore održava se od 21. aprila do 3. maja kao dio projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotor.
Bez nadri-istraživača, molim
-Bitno je da se tu uključilo Ministarstvo prosvjete kroz Pomorski fakultet i Ministarstvo kulture kroz Pomorski muzej, da ne budu istraživanja nekih „nadri-istraživača“, koji će zamajavati javnost svojim lažima i glupostima, nedajbože da se tako nastavi. Dobro je da su se stručni ljudi uhvatili toga posla. Volio bih da se oformi jedna ekipa koja će zvanično na naučnim temeljima početi da istražuje podmorje Crne Gore, da se određene olupine, ostaci brodovlja nađu u zakonskoj regulativi kao zaštićeni podvodni predjeli. Među njima ističem brod „Zenta“, prvi brod potopljen u prvom okršaju u Prvom svjetskom ratu, to ima svoju istorijsku priču i on bi trebao biti zaštićen. Znam kako se devastiraju brodovi, gledao sam kako ta kulturna baština godinama nestaje na najprimitivniji način (bacanjem dinamita) i kroz zakonski okvir bi trebalo da se institucije države pobrinu o tome, po uzoru na dobre prakse u drugim državama, poručuje Gačević.
Prvi festival književnosti mladih i za mlade “Razlistavanje”, koji priređuje tivatska Gradska biblioteka povodom proslave Svjetskog dana knjige, 23. aprila, počinje večeras, nedjelja 23. april.
Književno veče pjesnika Vida Bešlića iz Petrinje, ovogodišnjeg dobitnika Goranove nagrade, počeće u 19 sati u bistrou “Pjaca” na Trgu magnolija.
Razlistavanje – program
Razgovor sa gostom, koji će predstaviti svoj nagrađeni rukopis “Ektoplazma”, vodiće novinarka i kroatistica Valentina Sertić. Bistro Pjaca biće dva sata kasnije i pozornica za koncert grupa „Milky Wave“- Tivat i „Čuvarkuća“- Osijek, indie rock projekat Hrvoja Dešića, koji se po prvi put pojavljuje pred tivatskom publikom.
Razlistavanje
Prvi festival književnosti mladih i za mlade “Razlistavanje”, traje do 26. aprila.
Odluka o transformaciji opštih bolnica (OB) Kotor i Berane u kliničko-bolničke centre donešena je bez potrebnih analiza, rekla je epidemiloškinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić, ocjenjujući da te ustanove nemaju dovoljno kapaciteta za takvu transformaciju.
Ona je, u intervjuu Agenciji MINA, rekla da bi voljela da premijer Dritan Abazović i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kažu koje su to potrebe stanovništva južne, sjeverne i centralne regije koje oni transformacijom bolnica žele da zadovolje.
“Pretpostavljam da se to radi u odnosu na neke potrebe stanovništva za zdravstvenom uslugom, a ne u cilju političke ili partijske afirmacije, što je u dosadašnjem periodu uglavnom bio kriterijum”, kazala je Popović Samardžić.
Ona smatra da Crna Gora ne prikuplja sistematično podatke o zdravlju stanovnišva, i da se podaci, koji se prikupljaju, ne analiziraju i ne publikuju dobro.
“Generalno jako malo znamo na osnovu fakata o stvarinim potrebama našeg stanovništva kad je u pitanju zdravstvena zaštita, pravovremenost i dostupnost”, ocijenila je Popović Samardžić.
Ona je rekla da se postavlja pitanje da li OB Kotor i Berane mogu svojim prostornim kapacitetima da izdrže transformaciju dodajući da kotorska bolnica nema mogućnost prostornog širenja.
“Voljela bih da znamo na koji način će se pristupati tim bolnicama jer građani dobro znaju kakav je pristup Kotoru u vrijeme ljetnje sezone. Ukoliko treba da prolazite kroz Vrmac, vrlo često su tu zastoji, tako da ne znam kako se zamišlja transport pacijenata”, saopštila je Popović Samardžić.
Prema njenim riječima, u uređenim državama, takve odluke se donose na osnovu analiza.
Opšta bolnica Kotor – foto Boka News
Popović Samardžić je kazala da je odluci treba da prethodi ekonomska i kadrovska analiza, i razne vrste multidisciplinarnog pristupa koji treba da odgovore da li za nečim stvarno postoji potreba u zdravstvenom sistemu, koje grane medicine treba da se razvijaju, sa kojim ciljem se određenim promjenama pristupa.
“Ne vidim da je napravljena ikakva analza. Znam otprilike kakve analize treba da prethode ovakvim odlukama i vrlo pouzdano znam da se u Crnoj Gori one ne rade, da se ne prikupljaju podaci koji bi vam omogućili da napravite jednu takvu analizu. Sve ovo sa čim nas zasipaju vidim kao propagandu –eksperiment koji može da uspije a ne mora”, smatra Popović Samardžić.
Ona je ocijenila da za transformaciju OB Kotor i Berane nema dovoljno kadra.
“Pogotovo u Kotoru imamo grane medicine u OB koje jedva uspijevaju da se održe, zbog odliva ljekarskog kadra. Mi smo najavili transformaciju a još nemamo kapacitete izgrađene za takvo nešto tako da, ovo je propaganda”, rekla je Popović Samardžić.
Cijeli interviju možete pogledati i poslušati u video formi.
Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Tivat, u saradnji sa volenterskim klubom SMŠ „Mladost“ , obilježilo je protekle sedmice Dan dobrih djela. U sklopu ovih aktivnosti održano je predavanje na temu „Psihoaktivne supstance“.
Dan dobrih djela je godišnja tradicija koja se organizuje širom svijeta od 2007. godine, a u Evropi se ovaj da obilježava od 2012. godine i okuplja veliki broj volontera koji tog dana šire empatiju, altruizam i humanost.
Predavanje, koje je bilo namenjeno učenicima osmog razreda Osnovne škole „Drago Milović“, održala je dr Bojana Mirović, u čemu su joj pomogli učenici SMŠ „Mladost“ Andrijom Žižićem, Bogdanom Vučkovićem, Viktorom Mihajlovićem i Vojislavom Buzićem.
Dr Milović upozorila je osnovce da psihoaktivne supstance predstavljaju sve materije koje mijenjaju stanje svijesti, opažanje, misljenje, raspoloženje i ponasanje i dovode do nastanka bolesti zavisnosti.
DZ Tivat radionica
Ona je naglasila da borba protiv bolesti zavisnosti ima za cilj podizanje svijesti stanovništva o štetnim efektima psihoaktivnih supstanci i uključivanje cijelog društva pri suzbijanju njihovog korišćenja.
Primarna prevencija odnosno sprečavanje nastanka bolesti zavisnosti je najvažnija. Da bismo to postigli neophodna je edukacija i sistematičan rad sa djecom i omladinom. Kroz aktivnosti Savjetovališta za mlade Dom zdravlja Tivat čini sve da mladima što više približi ovu oblast i uputi u sve opasnosti koje sa sobom nosi upotreba psihoaktivnioh supstanci.
Radovi na dionici auto-puta Počitelj – Zvirovići u Bosni i Hercegovini, u dužini od 11 kilometara, biće završeni do kraja godine, potvrdili su iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH.
U pitanju je dionica u blizini Čapljine, a koja će se nadovezati na auto-put koji dalje vodi prema Hrvatskoj i dalje u EU, a koja predstavlja za Crnu Goru najbržu konekciju sa Zapadnom Evropom, nakon južne granice sa Hrvatskom. Nakon završetka ove dionice, od graničnog prelaza Vraćenovići do priključenja na auto-put biće potrebno voziti nešto manje od 100 kilometara magistralnim putem, preko Stoca.
U sklopu ove dionice gradi se most Počitelj, koji, uz tunel Prenj, predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na koridoru Vc.
S druge strane, dionica vodi prema Mostaru, sa ambicijom da kroz BiH spoji Mađarsku i istočni dio Hrvatske s Jadranskim morem. Cijela planirana dionica duga je više od 330 kilometara, precizirali su iz Autocesti BiH.
Najveći dio od 274,3 kilometra gradi se kroz Federaciju BiH i trenutno je građanima na raspolaganju izgrađenih 126,5 kilometara, a cilj je da u iduće dvije godine cijela sjeverna dionica bude operativna, piše Večernji list BiH.
Nastavak auto-puta prema Crnoj Gori dio je planiranog auto-koridora poznatog kao Jadransko-jonski auto-put, čije projektovanje i način finansiranja još nije utvrđen.
autocesta-Hercegovina
Intenziviranje radova
I dok Crna Gora čeka, najveći infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini koji će ovu zemlju saobraćajno uvezati s Evropskom unijom biće završen za pet godina.
Riječ je o koridoru Vc na kojem se uskoro otvaraju nova gradilišta te će na gradnji ove, za BiH, najznačajnije prometnice raditi više od 1000 radnika.
Kako su naveli iz JP Autoceste FBiH, pokrenut je snažan investicioni ciklus kojem je primarni cilj do kraja 2028. godine završiti gradnju auto-puta na koridoru Vc. Intenzitet radova pojačava se s dolaskom boljih vremenskih uslova, a u toku su predradnje za početak gradnje tunela Prenj koji predstavlja jedan od najzahtjevnijih objekata na čitavom projektu ove prometnice te će po svom završetku predstavljati deveti najduži tunel u Europi.
Uz most Počitelj u Hercegovini, radi se i dionica od petlje Zenica sjever do južnog dijela Žepča u dužini od 20 kilometara. Takođe, radovi se izvode od entitetske linije prema Tešnju te od Tešnja do južnog dijela Maglaja u ukupnoj dužini od oko 30 kilometara. Ukupna vrijednost radova koji se trenutno izvode na koridoru Vc iznosi više od dvije milijarde KM (nešto više od milijardu eura, prim. Investitor).
Ova godina bit će vrlo dinamična kada je u pitanju nastavak gradnje ostalih dionica na jugu, istaknuli su iz ovog javnog poduzeća.
Naime, kako ističu, planira se brzo otvoriti dva gradilišta na jugu, i to za dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunel Kvanj – Buna ukupne dužine 19,4 kilometra. Za dionicu Mostar jug tunel – Kvanj JP Autoceste pokreće nabavku za izradu idejnog i glavnog projekta s geološkim i geotehničkim istraživanjima, čija će realizacija trajati šest mjeseci.
