Srbi na sjeveru Kosova nastavili su proteste protiveći se ulasku albanskih gradonačelnika u zgrade općina koje i dalje osigurava KFOR, ali je situacija mirna, dok SAD i EU pozivaju na deeskalaciju napetosti i povratak dijalogu.
Zaposleni u lokalnoj samoupravi i građani okupili su se ispred ograde podignute u Zvečanu i razvili 250 metara dugu zastavu Srbije, stojeći naspram bodljikave žice koju je postavio KFOR.
U Leposaviću su građani okupljeni na prosvjedu na bodljikavu žicu postavili šestokraku zvijezdu na žutoj podlozi, asocirajući na stradanje židova pod nacistima i život u getu.
Dvojica Srba, uhićenih poslije sukoba s pripadnicima KFOR-a i kosovske policije, prebačeni su u sudski pritvor u Prištini.
Predsjednik Srpske liste Goran Rakić zatražio je od dužnosnika europske pravosudne misije (EULEX) njihovo oslobađanje.
Na popisu zahtjeva je i povlačenje specijalaca kosovske policije (ROSU).
Srpska lista, koja je bojkotirala lokalne izbore 23. travnja na kojima su albanski kandidati izabrali za gradonačelnike, sada traži da oni ne dolaze u zgrade općina na sjeveru.
Na sastanku su dužnosnicima EULEX-a zatraženo je da se, nakon ispunjenja tih zahtjeva, povuku sve specijalne postrojbe kosovske policije s cijelog teritorija sjevera i da započne formiranje Zajednice srpskih općina, što je uvjet Beograda za nastavak dijaloga s Prištinom.
Veleposlanik SAD-a u Beogradu Cristopher Hill izjavio je danas da će Priština snositi posljedice, jer nije poslušala savjete Sjedinjenih Država u pogledu zauzimanja općina na sjeveru. Hill je rekao da će se to odraziti na odnose s Washingtonom i podsjetio na upozorenje državnog tajnika Antoniya Blinkena koji je izravno najavio posljedice u bilateralnim odnosima.
“Trenutna situacija je opasna i neodrživa”, upozorio je danas šef eurodiplomacije Joseph Borrell poslije sastanka s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem na konferenciji u Bratislavi.
Borrell je rekao da je neophodna hitna deeskalacija sukoba i povratak radu na sporazumu koji su prihvatili Beograd i Priština u Bruxellesu 28. veljače, te aneksu tog sporazuma iz Ohrida 18. ožujka.
Kurti je, prema izvješću beogradskih medija iz Bratislave, rekao da postoje dva puta do rješenja – prvi da se ljudi povuku s ulica, a da se potom smanji broj policajaca i drugi da se brzo, u potpunosti primjene dogovoreni sporazumi.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) i Opština Kotor u saradnji sa Organizacijom žena Risan i OŠ “Veljko Drobnjaković” u Risnu organizovalo je povodom Svjetskog dana bez duvana izložbu radova učenika/ca iz crnogorskih osnovnih škola na temu “Život čini zdrava hrana bez duvana”.
Izložbu je u OŠ „Veljko Drobnjaković” otvorila je Bojana Petković, sekretarka sekretarijata za kulturnu baštinu Opštine Kotor.
Naglašavamo, po ko zna koji put, da je od posljedica pušenja kao jedne od najtežih bolesti zavisnosti samo u prethodnoj godini, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svijetu umrlo preko šest miliona, a u Crnoj Gori preko 1.500 osoba.
Foto CDPR
Povod za Izložbu je kao što smo naveli Svjetski dan bez duvana, koji se u svijetu obilježava Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 1988. godine.
Za moto ovogodišnjeg 31. maja (World No Tobacco Day 31. May 2023.), SZO (WHO) je odredila temu: „Hrana nam treba, a ne duvan” („We need food, not tobacco”).
Ugostitelji Instituta Igalo, koji osam dana protestuje po sat vremena u vrijeme ručka i večere, apelovali su na premijera Dritana Abazovića da im se hitno isplate dvije plate i potpiše kolektivni ugovor koji je poslat Vladi prije 20 dana.
Okupljenima ispred ulaza u restoran Instituta prilazili su pacijenti i kolege fizioterapeuti i pružali podršku, prenosi portal RTCG.
U Institutu Igalo trenutno se liječe pacijenti iz Crne Gore, Norveške, Holandije i brojnih evropskih zemalja, uz nevjericu da osoblje koje im pruža vrhunske usluge, za taj posao mjesecima ne dobija platu. Ugostitelji nijesu primili četiri plate.
Konobari i kuvari izražavaju protest okupljanjem ispred restorana, dok su vrijeme posluživanja obroka skratili na sat vremena.
Šef restorana Veselin Vuković kazao je Radiju Crne Gore da se maksimalno trude da gosti i pacijenti ne osjete njihovu muku.
“Nijednog trenutka ništa nije falilo od hrane ili pića, a ljubaznost osoblja je kao u najbolja vremena. Za naše probleme Vladu kao da nije briga. Niko nas nije obišao, čujemo samo obećanja preko medija. Ministar zdravlja nikada nije obišao Institut”, rekao je Vuković.
Konobar Rade Miljanić u ime kolega apeluje na Vladu uoči sjutrašnje sjednice da ispuni obećanje i uplati najmanje dvije plate. Jednako je važno i potpisivanje kolektivnog ugovora, kako bi konačno radnici prestali da tužbama naplaćuju nepravilno obračunate zarade.
Ugostitelje podržavaju i kolege fizioterapeuti.
Marina Spasić je objasnila gdje još nalaze motiv za rad.
“Kad dođe beba od dva mjeseca sa majkom i kada se svi skupa borite i vidite rezulatat na kraju, vidite nakon nekog vremena koliko ste pomogli tom djetetu, to nema cijenu. To nas drži. Institut treba proglasiti nacionalnim dobrom Crne Gore”, kazala je Spasić.
Dugogodišnja konobarica Bosa Pijanović je rezignirana i kaže da “sit gladnome ne vjeruje, niti zdrav bolesnome”.
“A svi smo mi od danas do sjutra i svakome se može desiti da mu treba liječenje u Institutu. Politika me ne interesuje, samo apelujem na Vladu da shvati da i mi moramo od nečega živjeti”, kazala je Pijanović.
Ukoliko do petka ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi, ugostitelji će, kako su kazali, radikalizovati proteste.
Izložba ikona i fresaka digitalno obogaćenih u proširenoj i virtualnoj stvarnosti pod nazivom “Budvanski manastiri na raskršću milenijuma”, koju si osmislili autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, biće otvorena u četvrtak, 1. juna u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, a dio izložbe će biti predstavljen u galeriji „Marko Krstov Gregović” u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu. Postavka obuhvata savremeni pristup i upotrebu najsavremenije elektronske opreme koja segmente manastirskih kompleksa, arhitekturu, slikarstvo i riznicu čini lako razumljivim najširem krugu posjetilaca. Ovaj naučni i stručni projekat, u seriji od velikih predprojekata u kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture “Budva – Boka 2028”, organizovan je u saradnji JU Muzeji i galerije Budve sa “LiveView studiom” iz Beograda i Turističkom organizacijom opštine Budva, uz nesebičnu pomoć Mitropolije Crnogorsko primorske, sa blagoslovom Mitropolita Joanikija.
-Predstavlja prvu izložbu digitalno obogaćenih eksponata, ikada organizovanu u Crnoj Gori, koja povezuje orginalne ikone budvanskih manastira i najmodernije tehnologije u proširenoj realnosti. Cilj izložbe je stvaranje interaktivne, savremene prezentacije duhovnog i kulturnog naslijeđa svih manastira sa teritorije Budve, kombinovanjem autentičnih artefakata i konvencionalnih eksponata sa novim tehnologijama i digitalnim instalacijama, saopštila je Slavica Radoman iz PR sektora TO Budva.
Objašnjava da posebno mjesto na skali mješovite stvarnosti (XR) zauzima Augmented reality odnosno proširena stvarnost (AR), novi mediji koji ima potencijal da integriše sve ostale medije i kao takav postane dominantan masovni medij u 21. vijeku. Kada se sve to uspješno spoji sa autentičnim duhovnim naslijeđem dobija se nevjerovatan i jedinstven proizvod – izložba koja je pred posjetiocima. U njoj se spaja kreativnost i tehnologija za stvaranje inovativnih interfejsa između digitalnog i fizičkog svijeta na načine koji izazivaju maštu i bude do sada neviđenu duhovnu autentičnu naraciju.
U katalogu koji potpisuju autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, piše da su “manastire podizali i nadziđivali mnogi vladari od Nemanjića i Balšića, do mnogih, često zaboravljenih i rijetko pominjanih, dobrotvora skrivenih lica i sudbina, ostavljajući za sobom trag u vječnosti”.
Ikone – iz postavke
“Svojom uzvišenom ljepotom i tajnovitom tišinom od davnina privlače putnike i moreplovce, a zadnjih decenija i znatiželjne turiste sa svih strana svijeta. Ako se zagledamo u ta djela skrivena u manastirima Podlastva, Podostrog, Stanjevići, Praskvica, Duljevo, Vojnići, Rustovo, Reževići i Gradište, izražena rukom srednjovjekovnih i savremenih majstora u nesvakidašnjoj harmoniji spoja neba, planina i mora, uvidjećemo da ih, kao najveći umjetnički domet, objedinjuju ne samo vanredno skladni arhitektonski spojevi materijala i vještine, već i molitvene suze vjerujućih u uzvratu živih, milosrdnih pogleda na blagim licima svetih, koji kao nijemi odgovori vječno opstaju skamenjeni u miru manastirskih zidova”, ističe autorski dvojac i dodaje:
“Dok zvona, već hiljadu godina, glasno pozivaju na svetu liturgiju i vežu nas odjekom sa precima koji nas zasjenjuju pred oltarom, ponijećemo dio jedinstvene ljepote i duhovnosti sa sobom i podijeliti plemenitu ljepotu lica svetaca, mučenika i careva, ovom nesvakidašnjom izložbom širom obala Crne Gore i regiona. Ova interaktivna izložba fresaka i ikona, protkana najsavremenijim tehnologijama, prikazuje digitalno obogaćene eksponate i simbolički predstavlja još jedan od slojeva bogougodnog kreativnog stvaranja koji se vjekovima talože na temeljima i zidovima budvanskih manastira.”
Kompanije Mercator-CG i trgovinski lanac „Franca“ potpisale su danas kupoprodajni ugovor kojim Mercator-CG preuzima maloprodajne objekte Franca u gotovo svim opštinama u Crnoj Gori.
Riječ je o prvoj akviziciji Fortenova grupe u regionu, kojom kompanija ostvaruje jedan od svojih strateških ciljeva – da uz organski rast, jačanje mreže svojih prodavnica na tržištima jugoistočne Evrope i njihovu dostupnost kupcima, osigura i kroz preuzimanja lokalnih maloprodajnih lanaca.
Transakciju je prethodno odobrila Agencija za zaštitu konkurencije, a njenom realizacijom, Mercator-CG koja posluje pod brendom IDEA, jača svoju ključnu konkurentsku prednost prema potrošačima – rasprostranjenost na tržištu cijele države.
Naime, trgovinski lanac u vlasništvu porodice Franca ima 67 prodavnica, a najviše ih je u Podgorici i to 13, zatim osam u Budvi i sedam u Bijelom Polju. Preuzimanjem novih prodavnica, maloprodajna mreža brenda IDEA raste na gotovo 200 prodavnica, a preuzimanjem 900 zaposlenih u maloprodaji France, pojačava se i značaj kompanije Mercator-CG kao jednog od najvećih poslodavaca u državi jer će nakon ove akvizicije brend IDEA ukupno zapošljavati više od 2.500 ljudi. Mercator-CG je kao poslodavac preuzeo i sve ugovorne obaveze prema svojim novim zaposlenima.
Kupoprodajni ugovor su u ime Mercatora-CG potpisali Ivan Karadžić, izvršni direktor, te Ivan Antonijević i Boško Vuković, pomoćnici izvršnog direktora, a u ime France, suvlasnici udjela i članovi porodice Franca: Hilmija Franca, Hatema Franca, Halida Franca, Sead Franca, Safet Franca i Halid Franca.
Potpisivanju ugovora kojim se finalizuje transakcija prisustvovao je i Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe koji je tom prilikom izjavio:
IDEA i Franca
„Fortenova grupa je snažno podržavala ovu akviziciju kompanije Mercator-CG jer je ona potvrda da u djelo sprovodimo našu strategiju jačanja regionalne prisutnosti u maloprodaji. Imamo jasnu viziju šta želimo u toj djelatnosti, želimo u svih pet država u kojima poslujemo – kvalitetnu ponudu i uslugu, pristupačne cijene te rasprostranjenost i širinu izbora za potrošače. Već jasno vidimo efekte sinergija u maloprodaji koja je počela s integracijom Mercator-a CG 2021 – od poboljšane implementacije i upravljanja do odlične saradnje s lokalnim dobavljačima, što se, zbog kraćih nabavnih lanaca, u prethodne dvije krize pokazalo kao naša ključna konkurentska prednost. S obzirom da je porodica Franca vrlo kvalitetan proizvođač mesa i mesnih prerađevina, siguran sam da će se dobra partnerska saradnja nastaviti i u ovom slučaju“, rekao je Peruško.
Iz ugla izvršnog direktora kompanije Hilmije Franca, ovo preuzimanje će značiti još bolje pozicioniranje na tržištu naše mesne industrije i kroz zajedničku sinergiju učvrstiti poziciju lidera na crnogorskom tržištu mesa i mesnih prerađevina. Franca će i dalje biti prisutna na tržištu pod tim nazivom, kao jedan od najvećih i najprepoznatljivijih domaćih brendova. „Ono što je za nas najbitnije je da će svih 900 zaposlenih ostati u radnom odnosu u novoj kompaniji“, kaže on i dodaje:
„Postati dio regionalne mreže i udružiti snage sa jednim od najvećih lanaca u Crnoj Gori za nas je od velikog značaja. Izuzetno smo ponosni što će naši proizvodi biti zastupljeni i u svim IDEA prodavnicama i tako još bliži brojnim potrošačima. Ujedno, kao liderima u industriji mesa u našoj zemlji, siguran sam da će ovo partnerstvo otvoriti vrata i za druga tržišta. Fokus kompanije Franca će biti razvojni projekti u smjeru primarno-prerađivačke proizvodnje i jačanje izvoza u zemlje Evropske Unije i regiona. Ono što želim da poručim, da kao i do sada poljoprivredni proizvođači će kroz otkup biti prioritet kompaniji Franca. Vjerujem da će ovaj važan poslovni korak biti početak novih, velikih uspjeha za sve nas“, rekao je Franca.
IDEA i Franca
Ivan Karadžić, izvršni direktor kompanije Mercator-CG je povodom zaključenja transakcije istakao kako nema sumnje da će ovo preuzimanje predstavljati još jedan snažan iskorak u ostvarenju naših poslovnih ciljeva.
„Ovo je važan trenutak u poslovanju kako kompanije Mercator-CG, tako i Fortenova grupe. Pridruživanje lanca trgovina Franca, značajan je korak u našem strateškom razvoju jer nas pozicionira na mjesto lidera na crnogorskom tržištu sa oko 200 prodavnica postajemo jedini lanac koji će biti prisutan u svim crnogorskim opštinama. Naša komanija ovom akvizicijom postaje najveći poslodavac u državi sa više od 2.500 zaposlenih, pa bih iskoristio priliku da poželim iskrenu dobrodošlicu za preko 900 zaposlenih Franca Marketa u naš tim. Srećan sam što će postati dio naše kompanije i što ćemo kao jedan tim nastaviti da ostvarujemo postavljene ciljeve. Ovom akvizicijom i fokusom na svježe, lokalno, trgovačku marku, Super Karticu i digitalnu transformaciju, mijenjamo tržište maloprodaje u Crnoj Gori, unapređujemo uslugu prema kupcima i implementiramo najsavremenije trendove, koristeći snagu grupe kojoj pripadamo“, rekao je Karadžić.
I Zoran Mitreski, izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju i predsjednik Uprave Konzuma je naglasio značaj realiziovane akvizicije, posebno u svjetlu širenja mreže prodavnica.
„Imamo veliku investicionu dinamiku u sistemu. Prošle godine smo u cijelom regionu otvorili više od 150 prodajnih mjesta od čega 60 novih i 90 preuređenih. Na jesen nam slijedi formalno preuzimanje i integracija France, nastavak investicija, ali i nastavak istraživanja daljih mogućnosti spajanja i akvizicija u maloprodaji“, najavio je Mitreski.
Inače, trgovinski lanac Franca je nastao kao dio kompanije koju je porodica Franca osnovala 1990. krenuvši od nekadašnje mesne industrije „Meso-promet“. Tokom proteklih 30-tak godina razvili su jedan od značajnijih proizvodno maloprodajnih kompanija na području Crne Gore, koja je imala ukupno 1.500 zaposlenih. Svoju je prepoznatljivost na tržištu Franca u velikoj mjeri temeljila upravo na domaćem mesu i mesnim proizvodima s vlastitih farmi, koji su osim na crnogorskom tržištu zastupljeni i na tržištu regiona i zemalja Evropske unije.
Realizovano preuzimanje će ujedno značiti kombinovanje stručnosti, tehnologija, brendova i drugih resursa obje kompanije i omogućiti snažniju poziciju na tržištu, zadovoljenje različitih potreba kupaca, kao i proširenje asortimana prije svega putem ponude vrhunskih domaćih proizvoda.
U Crnoj Gori je u aprilu 2023. u kolektivnom smještaju ostvareno je 112.560 dolazaka i 305.836 noćenja turista.
Podaci Monstata pokazuju da su od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 88,5% ostvarili su strani, a 11,5% domaći turisti.
– U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu 2023. najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 86,5%, glavnom gradu 8,7%, ostalim mjestima 2,9% i planinskim mjestima 1,9% – navode iz Monstata.
Najviše turista stiglo je iz Srbije – 11.580, a slijede Njemačka sa 10.307, Francuska sa 7.760, te Velika Brutanija sa 6.019 gostiju.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele, kampove i sl. Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, tzv. “privatni smještaj”(smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima).
Na ovogodišnjem Međunarodnom takmičenju gitarista (Montenegro International Guitar Competition) koji se od 1. do 3. juna održavaju u Centru za kulturu Tivat, nadmetaće se 37 solo gitarista i par kamernih ansambala i to iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Nakon takmičarskog, održaće se i koncertni dio programa u okviru kog će nastupiti klasični hrvatskih gitarista, Neno Munitić i poznati bosanskohercegovački kantautor, Al Dino. U oficijelnom dijelu programa, 3. juna sa početkom u 20h, na sceni Centra za kulturu Tivat, nastupiće poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić. Publika u Tivtu imaće jedinstvenu priliku da na koncertu pod nazivom „Ribar plete mrižu svoju“ čuje dvije tradicionalne pjesme u obradi za gitaru, kao i devet originalnih kompozicija ovog muzičara, među kojima je i nova kompozicija – „Romansa“ – koju će Munitić premijerno izvesti u Tivtu.
Pored promocije klasične gitare i klasičnog stvaralaštva, kroz programski segment Festival plus, gitaru kao instrument približavamo i široj javnosti. Stoga je gost ovog dijela programa biti bosanskohercegovački pjevač, instrumentalista i kantautor – Al Dino. Njegov koncert zakazan je za 2. jun u 20h, takođe u Centru za kulturu Tivat. Ulaz na oba koncerta je slobodan.
Festival realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku Centra za kulturu Tivat.
Dobili produženi boravak i rekonstruisano igralište, čekaju izgradnju fiskulturne sale
Programom pod nazivom “Igrajmo se bezbrižno sada kao i nekada“ učenici, nastavnici i cijeli kolektiv OŠ “Ivo Visin“, zajedno sa gostima i zvanicama, juče (utorak, 30. maj) su u Domu kulture (Dom slobode) na Prčanju proslavili Dan škole.
Bila je ovo prilika da se u školskoj godini koja je na izmaku uruče priznanja i knjige najuspješnijim učenicima: lučonoši, polumaturantu Jovanu Krivokapiću, odlikašima Ekaterini Prohorovoj, Darku Ćosoviću i Matiji Paskoviću, te nizu učenika koji su postigli uspjeh u različitim edukativnim i sportskim aktivnostima. Potsjećajući na dostignuća u prethodnoj godini, direktorka Petra Ćetković je prisutnima iznijela i planove za naredni period.
-Od ove godine naši najmlađi učenici-drugari, imaju mogućnost da poslije redovne nastave i dalje borave u prostorijama škole, u našem „produženom boravku“. Roditelji bezbrižno završavaju svoje radne obaveze do kraja radnog dana, dok njihova djeca imaju vaspitačicu, topli ručak, crtani film, aktivnosti u prirodi. Inicijator i realizator koji je pomogao opremanju „Produženog boravka“ je Opština Kotor, istakla je Ćetković i dodala da su učenici ove godine učestvovali na Prvoj kotorskoj školskoj olimpijadi, a 19. novembra je u okviru škole otvoren i restaurirani multifunkcionalni sportski teren na Prčanju. Takođe, uz podršku Opštine, OŠ „Ivo Visin“ je dobila idejno rješenje za izradu glavnog projekta za fiskulturnu salu, čija se izgradnja sa nestrpljenjem očekuje.
Iz programa proslave
Obilježili su značajne svjetske datume, održali edukativne interaktivne radionice za djecu i roditelje, družili su se na izletima, posjetama raznim ustanovama, učestvovali su na karnevalskim manifestacijama u Prčanju i Kotoru, bazarima, a posebno su ponosni na javni čas na temu zdravlja. Dali su svoj doprinos na školskom i opštinskom takmičenju u recitovanju, na likovnim konkursima, takmičenju u robotici, a pokazali su i humanost i ljubav za drugare postradale u zemljotresu u Turskoj.
Sala puna zvanica, roditelja i nastavnika
-Sa učenicima se okrećemo očuvanju životne srtedine, a sve prenosimo na zajednicu i okolinu. Ulaskom naše škole u međunarodni projekat „Eko škola“, dobili smo eko-odbor koji je veoma aktivan. Izabrali smo logo, a iza nas ima preko 20 odrađenih radionica na temu ekologije i zaštite životne sredine. U saradnji sa NVO „Eko Delfin“ realizovali smo projekte „U zdravom tijelu imam zdrav duh“, „Održivi razvoj- da znam i da činim“, a u septembru nas čeka još jedan veliki projekat. Tu je i projekat CEDIS-a „Podvuci zeleno“ i prve kalifornijske bio-gliste su „došle“ kod nas. U sklopu ekološke sekcije odradili smo dva velika konkursa koja je organizovalo JP „Komunalno“ Kotor, naglasila je direktorka, koja je uručila zahvalnice i pojedincima i firmama koji su svojim angažmanom podržali aktivnosti škole.
U bogatom programu koji su osmislili u saradnji sa nastavnicama, učenici su pjevali u horu, svirali na gitari, pjevali na italijanskom, izveli su skečeve „Pera kao doktor“, „Jarić polaže ispit“, igrokaze „Crvenkapa“, „Pompijeri“ sa bokeškim izrazima, „ Učenici mučenici“, te odlomak iz serije „Đekna“, a recitovali su i stihove „Za igru se ti odluči“ i odigrali plesnu koreografiju „Hajde da ludujemo“.
Uče se solidarnosti
-Naša škola odiše kulturom, znanjem, kućnim vaspitanjem, odgovornošću, sportskim duhom, osmjehom, radošću, plemenitošću. Mi umijemo da kažemo „hvala“ i „izvoli“, „šta te boli?“, da podijelimo marendu, a oni koji ne znaju, kod nas, u našoj školi će naučiti. O tome svjedoče i oni koji su imali priliku da dođu kod nas da nas posjete i mi smo im na tome zahvalni, kazala je ditrektorka.
Raznolik i bogat program za Šibenčane i goste organiziran je tokom prva dva junska vikenda na Zlarinu, a kako bi što više građana moglo uživati u ljetnim danima na otoku, razgledati Centar koralja Zlarin, družiti se uz glazbu i sudjelovati u ostalim aktivnostima, organiziran je i besplatan brodski prijevoz iz Šibenika.
Za Zlarin će biti organiziran prijevoz iz Šibenika. Brod Ina s Gata vrulje za Zlarin u prvom vikendu lipnja isplovljava ukupno četiri puta.
Karte za brod mogu se besplatno preuzeti u Kući umjetnosti Arsen, pri čemu je važno voditi računa da se putnici koji su za Zlarin isplovili u prvom terminu vraćaju sa Zlarina u Šibenik također u prvom terminu, a putnici koji su na Zlarin otišli u drugom terminu, vraćaju se drugim terminom, kako bi svi imali osigurano mjesto na brodu. Kapacitet broda je ograničen, i u jednoj vožnji može prevesti najviše 200 putnika, naglašavaju iz Tvrđave kulture koja upravlja Centrom koralja.
Ulaz u Centar slobodan je od petka 2. juna, zaključno s nedjeljom 11. juna, do kada posjetitelji mogu razgledati obnovljenu Kuću Kažerma u kojoj je vrlo zanimljivo ispričana priča o neraskidivoj stoljetnoj vezi koralja i Zlarinjana.
Posjetitelji koji Centar požele razgledavati u prva dva junska vikenda, moći će se otokom i provozati biciklima koje će moći bez preuzeti bez naknade. Oba vikenda na Zlarinu traje i akcija slobodnog učlanjenja u Klub prijatelja, koji omogućuje besplatan ulaz na šibenske tvrđave i ulaznice za koncerte po prijateljskim cijenama.
Evropska komisija pregovara s kanadskim proizvođačem o nastavku proizvodnje protupožarnih zrakoplova, a interes za kupnju koja bi se u cijelosti financirala iz evropskog proračuna izrazilo je šest zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.
“Komisija planira organizovati i financirati kupnju kanadera, a Hrvatska je prijavila interes za dva takva zrakoplova”, izjavio je u utorak u Bruxellesu ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Trut je u utorak sudjelovao na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice osnutka Koordinacijskog centra za odgovor na izvanredne situacije (ERCC) i početka priprema za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Tom prigodom je povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčič uručio je zahvalnice zemljama koje sudjeluju u privremenoj zračnoj floti za gašeje šumskih požara u okviru sustava rescEU, u kojima Hrvatska sudjeluje sa svoja dva kanadera te ugovore kojima se pokrivaju operativni troškovi korištenja tih letjelica.
Proizvođač kanadera je prije nekoliko godina prekinuo proizvodnju tih zrakoplova za gašenje požara. Sada Komisija pregovora s kanadskom tvrtkom De Havilland, koja bi trebala ponovno pokrenuti proizvodnju.
Hrvatska je jedna od šest zemalja članica koja je izrazila interes za kupnju dva kanadera. Osim Hrvatske to su još i Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i Grčka. Dodatno, Grčka i Španjolska iz svojih proračuna trebali bi financirati kupnju još po 5 zrakoplova tako da će ukupna narudžba biti 22 zrakoplova. Cijena jednog zrakoplova je oko 52 milijuna eura bez PDV-a, a cijeli iznos pokriva EU.
Kako se doznaje, pregovori Komisije s kanadskim proizvođačem daleko su poodmakli i preostalo je još ispregovarati jamstvo kanadske vlade, koja bi trebala vratiti sredstva ukoliko se dogodi nešto neplanirano, to jest u slučaju da proizvođač ne može isporučiti naručene zrakoplove. Proizvodnja bi se trebala ponovno pokrenuti 2026. a početkom 2028. zrakoplovi bi trebali biti isporučeni.
Ti zrakoplovi činili bi stalnu flotu EU-a za gašenje požara. Zemlje koje su ih naručile moći će ih koristiti za gašenje požara na svom teritoriju, a u slučajevima kada neka zemlja zatraži pomoć preko Koordinacijskog centra za izvanredne situacije morat će ih tamo poslati.
Instrument rescEU, koji raspolaže zajedničkim europskim rezervama resursa, uključuje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, kao i medicinsku opremu i terenske bolnice u slučaju zdravstvene krize. Riječ je privremenom mehanizmu, a Komisija planira uspostaviti trajni rescEU i zajedničku nabavu protuporažarnih zrakoplova, što će se financirati iz europskog proračuna.
Operativne troškove korištenja protupožarne flote, plaće pilota, gorivo, dežurstvo pokriva Europska komisija. Hrvatska će ove godine dobiti oko 1,8 milijuna eura za pokrivanje troškova korištenja svoja dva kanadera koje je stavila na raspolaganje sustavu rescEU.
Sustav rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ove će godine u odnosu na prošlu udvostručiti vatrogasnu flotu pripravnu za gašenje šumskih požara, koji sve češće haraju Europom.
RescEU je prošle godine imao na raspolaganju flotu od 13 letjelica za gašenje požara, 10 kanadera, dva air traktora i jedan helikopter. Po dva kanadera dale su Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska, dva air traktora dala je Švedska te Grčka jedan helikopter. Ove su godine svoje zrakoplove odlučile staviti na raspolganje još i Cipar, Češka, Njemačka i Portugal.
Osim toga će Austrija, Bugarska, Francuska, Njemačka, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija poslati skoro 450 vatrogasaca koji će biti unaprijed raspoređeni u područjima visokog rizika od šumskih požara u Francuskoj, Grčkoj i Portugalu.
Ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut sudjelovao je u utorak u ime potpredsjednika vlade Davora Božinovića na neformalnom ministarskom sastanku.
