Proteklog vikenda u Herceg-Novom su održani Dani Bosne i Hercegovine, prvo izdanje ove manifestacije koja za cilj ima razmjenu iskustava i promociju saradnje i kulture. Uz muzičke programe Večeri sevdaha i sjećanja na Kemala Montena, građani i gosti Herceg-Novog imali su priliku probati gastro delicije BiH: pite, ćevape, mantije, klepe i punjene dolme.
Zabavno-muzičkom programu u Parku Boka prethodio je sastanak u Kući Iva Andrića, na kojem su predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić i saradnici razgovarali sa ambasadorom BiH u Crnoj Gori, Branimirom Jukićem i predstavnicima kantona o nastavku i proširenju saradnje na više polja, a jedna od glavnih poveznica su evropski projekti.
Foto Opština HN
“Ovo je dobra prilika da razmijenimo iskustva i kako i na koji način se u narednom periodu još bliže povežemo. Brojne su veze između gradova Bosne i Hercegovine i Herceg-Novog, posebno što brojni turisti iz ove države dolaze u naš grad tokom ljeta i Praznika mimoze, ali i cijele godine. I naši sugrađani obilaze gradove BiH”, kazao je Katić.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, potvrdio je da je ovo kontinuitet saradnje.
Foto — Vojislav Žanetić -Selfi sa novinarkom Boka Newsa
Na putu od klasične pisaće mašine do robotizacije
Satiričar, kolumnista, scenarista i pisac Vojislav Žanetić laureat je Nagrade za životno djelo Drugog CIM Foruma u Kotoru, što je za njega prva nagrada ovakvog tipa. Po struci diplomirani komunikolog, a tokom poslednjih 10 godina predavač je na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, Žanetić u šali kaže da je njegovo “životno djelo” u ovom slučaju činjenica da je došao na ovaj Forum – i osvojio nagradu. U okviru bloka “masterclass” održao je zanimljivo predavanje na temu “Od pisaće mašine do vještačke inteligencije”, gdje je kroz lični primjer opisao istoriju naše digitalne I tehnološke transformacije od 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka do sada.
-Mi stariji, koji pripadamo toj “generaciji X” moramo da se kroz život stalno “šaltujemo” s jednog na drugo sredstvo komunikacije, i evo, dobro nam ide, još smo živi. Štampa je na neki način “preživjela” na način što se knjige mogu naći u elektronskom obliku, a ko voli, neka čita I ove papirne, portal su komplementarni sa novinama- mi nismo napustili “stare” medije, nismo napustili radio kad se pojavila televizija, nego je to prosto drugačija vrsta medija u odnosnu na ono što je bilo. Sad je isto to, samo što nemamo radio, nego imamo “podkaste”, ili imamo “dizer” i mreže koje koristimo za slušanje muzike na način kako smo to radili ranije. Prosto, mi sadržaj transformišemo kroz ove medije i to je to, objašnjava Žanetić za Bokanews. Po struci konsultant za tržišnu komunikaciju, jedan od prvih profesionalnih kopirajtera u Srbiji, on klasičnu pisaću mašinu sada doživljava kao tastaturu koju koristi na računaru.
-I sada koristim tastaturu- pisaću mašinu, samo što je drugačije organizovana- više nije ona koja šalje informaciju pomoću papira, nego je samo alat, ništa više, kaže Žanetić. Smatra da nam je danas potreban dijalog, a CIM Forum upravo nudi takvu komunikaciju.
Publika na dodjeli nagrada
-Nama je potreban svaki dijalog. Mi živimo u moniolozima i to nije dobro, mi smatramo preko svake mjere da smo “zvijezde”, svako od nas se na društvenim mrežama obraća “publici” svojoj i mi nažalost niše ne razgovaramo koliko je to potrebno, s obzirom na to Koliko se vrijeme mijenja, Koliko se društvo mijenja. Moramo da razgovaramo stalno. Potrebna nam je neka vrsta novog “društvenog dogovora”, koji ćemo samo kroz razgovor moći da osmislimo, kaže Vojislav Žanetić. U procesu je stvaranja novog djela, kaže da piše novu knjigu na temu političke komunikacije.
Autor je brojnih komunikacijskih kampanja za proizvode, usluge, industrije i trgovine, političke organizacije i države institucije; konsultant i brand coach sa dugogodišnjim iskustvom u kreiranju medijskih sadržaja za domaće i inostrane kompanije. Radio kao kopirajter u agenciji Saatchi & Saatchi, kreativni direktor u Ogilvy & Mather i direktor marketinga u nekoliko kompanija. Dobitnik advertajzing nagrada Zlatni pobednik festivala u Firenci, Zlatni bobanj Portorož, Zlatna ruža Montre, Zlatna ideja Novi Sad.
Vojislav Žanetić
Kolumnista je u Novoj Ekonomiji i Okruženju, ranije pisao kolumne za Dnevni Telegraf, Evropljanin, Ninu i Večernje novosti. Široj javnosti poznat je i kao jedan od urednika i tekstopisaca “Indeksovog radio pozorišta”, a kasnije scenarista i koscenarista “Indeksovog pozorišta”. Zajedno sa Dragoljubom Ljubičićem Mićkom i Dražom Petrovićem jedan je od autora emisije „PLjiŽ“. Dobitnik je nagrade “Branko Ćopić” za satiru i Nevenove nagrade za dječju književnost.
Drugo izdanje multimedijalne-sportske manifestacije „Festival vjetra“ završeno je sinoć na Ponti Seljanovo koncertima nikšićkog benda „Autogeni trening“ i beogradskog pjesnika i muzičkog producenta Nikole Vranjkovića.
Organizator festivala koji je trajao mjesec dana , JK Delfin, je sa Centrom za kulturu Tivat, JU Muzej i galerije Tivat, Muzičkim školama Tivat i Kotor, Fakultetom za pomorstvo i tivatskom Bibliotekom priredio 34 programa na 10 lokacija sa preko 200 učesnika. Zajednička tema svih programa je promocija Tivta i njegove sportske, muzičke i kulturne tradicije.
Antonela Stjepčević urednica programa Festivala vjetra ističe da je festival realizovao mali tim od svega pet ljudi te da je festival napredovao u odnosu na prošlogodišnji kako u segmentu programa tako i u segmentu produkcije.
Festival vjetra u Tivtu
“Više smo nego zadovoljni kako je proteklo ovogodišnje izdanje Festivala vjetra. Od 35 planiranih programa za mjesec dana, samo jedan nije realizovan a riječ je o promociji knjige Svetioničarski libar mali. Uspjeli smo dokazati da je Tivat grad dobrih vjetrova u kojem postoji sinergija lokalne zajednice. Moram istaći veliku podršku Opštine Tivat i javnih ustanova kulture nevladinih organizacija, privrednih subjekata”, kazala je Stjepčević.
Ona je ponovila da je cilj festivala da promoviše prirodu i kulturu prostora Tivta i Boke dodajući da Tivat ima što da ponudi i van tri ljetnja mjeseca.
Festival vjetra u Tivtu
“Festival vjetra se ne dešava slučajno u maju. Od kraja aprila do kraja maja i narednih godina pokušaćemo da promovišemo Tivat i Boku kao poželjnu destinaciju i kada je u pitanju sport i kultura ali i edukacija i zabava. Da bi priča bila održiva u onome što produciramo, moramo sami uživati. Mi festival vjetra pravimo prvenstveno za Tivat i tivćane i kada smo iskreni i uživamo u onome što imamo bićemo atraktivni i gostima. Nadamo se da ćemo u maju biti podrazumijevajuća destinacija izmeđuostalog i zbog Festivala vjetra” poručila je Stjepčević.
“Kud plovi ovaj brod” naziv je zanimljive i atraktivne arheološke izložbe s mnoštvom najstarijih amfora pronađenih do sada u hrvatskom podmorju, a otvorena je u Muzeju grada Šibenika i može se razgledati do 15. juna.
Na izložbi su predstavljeni nalazi i rezultati istraživanja brodoloma trgovačkog broda iz 4. stoljeću pr. Kr. kod Žirja, a riječ je o jednom od najznačajnijih i gotovo potpuno očuvanih antičkih lokaliteta u hrvatskom Jadranu. Govori to dr. sc. Irena Radić Rossi, voditeljica istraživanja koje je započelo 2015. godine i trajalo šest godina, a provedeno je u sklopu projekata AdriS i NEREAS, koje je financijski podržala i Hrvatska zaklada za znanost.
-Čim smo došli na lokalitet rekli smo da je sjajan. Otkrivene skupine amfora i keramičkog posuđa bile su raširene na dubini od 19 do 38 metara i širini od 20 metara. To je relativno velika površina koju nije bilo moguće štiti fizički, tako da smo zaključili da je najbolje lokalitet istražiti u cijelosti. Prvi put zaronili smo krajem 2015. za što smo tražili interventna sredstva od Ministarstva kulture, ali ih nismo dobili. Zahvaljujući donaciji tvrtke Maritim iz Ljubljane dobili smo sredstava za prvo istraživanje i izradu dokumentacije nalazišta. Svake smo godine pisali Ministarstvu i tražili sredstva, ali su ona bila mala i nedovoljna sve dok nismo 2019. shvatili da netko odnosi amfore, 20 ih je nestalo. Alarmirali smo Ministarstvo i odmah dobili sredstva za sustavno istraživanje – kazala je Radić Rossi. Tragovi trgovačkog broda, njegove konstrukcije, nisu pronađeni, pa se odredište ove brodice i razlozi potonuća mogu tek nagađati.
Foto Nikolina Vukovic Stipanicev/Hanza Media
-Značenje ovog nalazišta važno je i zbog činjenice da se većina brodoloma u našem Jadranu pripada rimskom razdoblju. Ovo je lokalitet iz grčkog doba, iz 4. st. pr. Kr., a brodolomi na koje smo navikli datiraju od 1. st. pr. Kr. do 5. stoljeća. Postoje neki pojedinačni nalazi, ali ovakav brodolom kao kod Žirja apsolutna je rijetkost. Zapravo postoje za sada saznanja samo o dvama brodolomima iz tog doba. To su najraniji brodolomi kod nas iz antičkog doba, ali jedan od njih je potpuno devastiran. Nalazi se kod hridi Krava na ulazu u višku ruku. Drugi je potpuno očuvan i to je ovaj kod Žirja. Zanimljivo je da je lokalitet kod hridi Krava otkriven 1972. i bio je potpuno očuvan. Arheolozi iz Splita te godine nisu ga mogli fotografirati, jer im kamera nije valjala, a kada su se vratili sljedeće godine lokalitet je bio opustošen – ispričala je Radić Rossi dodajući kako je brodolom kod Žirja sačuvan i zbog činjenice da je u blizini lokaliteta bila vojarna bivše JNA, a ni kasnije kada je vojska napustila kasarnu, teren nije bio atraktivan roniocima zbog konfiguracije tla i polja posidonije koja tu bujno raste. Lokalitet je, reći će Rossi, zapravo otkrio jedan vodički ronilac, ali, iako je okolo pokazivao slike i pričao što je vidio, nije bio voljan otkriti gdje se točno nalazi. Sve dok se, ističe Rossi, instruktor ronjenja Vedran Dorušić nije zainatio, saznao točnu poziciju i o svemu obavijestio mjerodavne institucije.
Pronađene amfore, a na površinu ih je izvučeno više od 100, pripadaju tzv. korintskom tipu B i mogle bi se podijeliti u dvije skupine: amfore s pravilnim, okruglim grlom i izduženim srcolikim trbuhom te amfore s nepravilnim, elipsoidnim grlom. Različite su težine i zapremine: od 8 do 11, 5 kilograma te kapaciteta od 20 do 29, 5 litara. Izrađene su u grčkim radionicama u Korintu i na Krfu, a premda se sa sigurnošću ne može reći u kojoj su luci ukrcane na brod, prema sadašnjim saznanjima moguće je prretpostaviti da je riječ o Starom Gradu na otoku Hvaru koji je u to vrijeme bio značajna kolonija na Jadranu. Osim samih amfora, zanimljivost izložbe predstavlja onodobni “rešo”, raritetni nalaz sastavljen od triju predmeta, držača, koja drže posudu nad otvorenom vatrom. Ništa manje nije zanimljiv pronalazak glinene smjese u jednoj od amfora koja je pukla tijekom desalinizacije. Naknadnom analizom utvrđeno je da je riječ o sirovini od koje se proizvodila kaolinska smjena od koje su se izrađivali uporabni keramički predmeti.
Bogatstvo nalaza s podmorskog lokaliteta kod Žirja prvo je predstavljeno splitskoj publici, budući da su se svi konzervatorsko-restauratorski poslovi obavili na tamošnjoj Umjetničkoj akademiji koja školuje takav kadar, nakon čega je, aprije Šibenika, izložba postavljena i u Zadru te Zagrebu. Poslije Šibenika putuje u Stari Grad na Hvaru gdje bi mogla i trajno ostati.
Potvrđeno je da su četiri osobe poginule nakon što je u jezeru Maggiore na sjeveru Italije potonuo brod s više od 20 putnika, piše BBC.
Talijanski vatrogasci i novinska agencija ANSA potvrdili su da je tijelo četvrte osobe, koja se vodila kao nestala, nažalost pronađeno na dubini od 16 metara, u blizini potonulog broda.
Brod se prevrnuo u nedjelju kada se nalazio između mjesta Sesto Calende i Arone, oko 50 kilometara sjeverozapadno od Milana.
Brod koji je potonuo bio je dugačak 16 metara, a unajmili su ga turisti. Prema pisanju La Repubblice, brod je prevozio 24 osobe koje su slavile rođendan. Plovilo se uslijed lošeg vremena prvo prevrnulo, a zatim potonulo.
Spašeno je ukupno dvadeset putnika. Svi su putnici završili u vodi, međutim mnogi su uspjeli doplivati do obale. Neke su pak spasili drugi brodovi koji su plovili jezerom.
S planine Velež u istočnoj Hercegovini pripadnici Gorske službe spašavanja su u 1.20 spasili državljanku Republike Hrvatske te je prevezena u bolnicu, doznaje se iz Gorske službe spašavanja Mostar, a prenosi portal Avaz.
Žena je bila u skupini 12 planinara iz Zagreba. U jednom trenutku poskliznula se i pala u ponor te ostala visjeti na stijeni.
U akciji spašavanja, koja je trajala više od 12 sati, sudjelovalo je više od stotinu pripadnika Gorske službe spašavanja, a bio je uključen i helikopter, no bio je povučen zbog noći. Do nje su došli oko 22.30 te su je odlučili spustiti niz vertikalnu stijenu na kojoj se nalazila u posebnom nosilu.
Spašavanje je bilo otežano zbog izrazito nepristupačne lokacije.
Više pojedinosti o zdravstvenom stanju ozlijeđene žene očekuje se iz bolnice, no prema prvim informacijama ozlijedila je nogu i rebra.
Direktor Uprave za saobraćaj, Radomir Vuksanović, saopštio je da od 1. juna na primorju neće biti radova na putevima, te da će do decembra biti završeni radovi na dionici Kolašin-Mateševo. On je u Dnevniku 2, Televizije Crne Gore, istakao da su zbog vremenskih uslova tokom zime bili spriječeni da izvode radove na sjeveru države.
Vuksanović je rekao i da su nedostaci na dionici Kolašin-Mateševo postali izražajni nakon eksploatacije auto-puta. Podsjetio je da je mnogo problema bilo tokom zime, a u januaru i ogromno klizište.
“Nijesmo bili u mogućnosti da ranije reagujemo jer tokom zime nije moguće izvoditi radove na sjeveru. Bili smo prinuđeni da sredinom aprila započnemo radove, na početku intenzivnije, a kasnije ćemo usklađivati izvođenje”, rekao je direktor Uprave za saobraćaj.
Dodao je da će se truditi da, kako se bude primicala ljetnja sezona, oslobađaju tu dionicu, i saobraćaj bude protočniji.
Vuksanović je za TVCG naglasio i da je ugovorom predviđeno da se radovi izvode osam mjeseci, te da će dionica Kolašin-Mateševo biti završena do decembra.
Što se tiče situacije na jugu države, Vuksanović kaže da je veći intenzitet saobraćaja i da se stvaraju veće gužve.
“Trudimo se da napravimo dinamiku i uz molbu izvođaćima da rade u tri smjene, računam da ćemo se od 1. juna povući sa Jadranske magistrale”, saopštio je on.
Drugi Međunarodni festival dječijih talenata „Pored mora pjevati se mora“ završen je proteklog vikenda nastupom horova u Dvorani Park.
Raspjevana družina od oko 200 učesnika učinila je da uživaju i publika i svi oni na sceni. Prvi put su se pjesmom u Herceg Novom predstavili dječiji horovi Vokal kids iz Pančeva (dirigent Jelena Cvetić), Mali princ iz Mrkonjić grada (dirigent Milijana Malić) i Raspevano srce iz Vršca (dirigent Sonja Matanov Jerković), a drugu godinu za redom na festivalu učestvuju dječiji horovi Vivak iz Sremske Mitrovice (dirigent Tamara Pajkanović) i Zvjezdice iz Podgorice (dirigent Ana Klepić). Odlični domaćini i ovog puta su bili članovi Dječijeg hora Cvrkutići iz Herceg Novog, dirigent Lidija Ivanović, koji su već sa prvim tonovima pjesme „Sviraćemo rokenrol” podigli salu na noge.
Svi zajedno na kraju su otpjevali „Djeca imaju pravo” i himnu festival “Pored mora pjevati se mora” i poručili da imaju pravo na djetinstvo i odrastanje uz dječije melodije… To je i misija festivala, u moru svega onogo što ne dolikuje dječijem sazrijevanju, održati dječije pjesme kroz revijalne nastupe amaterskih horova.
Zadovoljstvo nisu krili ni organizatori ni učesnici koji su poručili da i naredne godine stižu na festival.
Organizator manifestacije je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, za scenografiju je bila zadužena Ivana Vukčević, dipl. scenograf, zvuk Zlatko Dedić, a osvjetljenje majstori svjetla JUK Herceg fest.
Služba zaštite i spašavanja Kotor danas je u 16 sati je obaviještena od strane centra 112, da se u reonu Orahovca izgubio mlađi par njemačke nacionalnosti.
Na intervenciju su upućeni pripadnici DVD-a “Bogoljub Brezić” iz Perasta sa pet vatrogasaca. Nakon četri sata vatrogasci su pronašli izgubljene turiste a nakon kraćeg odmora krenuli se spuštati prema vozilima.
Ovo je treća intervencija ovog tip kotorskih i peraških vatrogasaca u poslednjih 20 dana.
Možda će trebati još puno ovakvi događaja, da se neko iz državnih organa pozabavi izmjenom zakonskih legislativa u kojima će biti uvedena obavezna naplata polise osiguranja kada se radi o ovakvim slučajevima. Čestitke kolegama iz Perasta na odlično obavljenoj intervenciji, saopšteno je iz Služba zaštite i spašavanja Kotor.
Prirodu stvari dočarao uljem na platnu i akvarelom
Ljubitelji likovne umjetnosti imaju priliku da u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” pogledaju izložbu slika pod nazivom De rerum natura – Priroda stvari akademskog slikara Darka Mandića, a u postavci Đorđija – Bata Boljevića, kustosa JU Muzeji i galerije Budve. Predstavljeno je 11 radova rađenih u tehnici ulje na platnu i akvarel, koji su dio su izložbe prikazane ranije u Trstu, u Zemunu i Tivtu.
-Izbor radova za izložbu „De rerum natura – Priroda stvari” u Darkovoj matičnoj instituciji kulture pred vama stoji u jednom krajnje intimnom obliku i poziva vas da u njoj uživate kroz vaše lično viđenje, da upravo u toj prirodi stvari pronađete srž svakog probranog tkiva u ovim djelima koje zaista izlazi i biva naglašeno majstorskom tehnikom skromnog stvaraoca. Dragom prijatelju Darku čestitam na još jednoj ostvarenoj izložbi i poručio bih mu da svoje zamisli što više pretvara u gotova umjetnička djela, kazao je Goran Pajović, arheolog iz Bara, koji je otvorio izložbu.
Izložba slika Darka Mandića
Akademski slikar Darko Mandić rođen je 1965. godine u Sremskoj Mitrovici, a od 1970. godine živi u Budvi. Diplomirao je na odsjeku za slikarstvo Fakulteta za likovnu umjetnost na Cetinju u klasi profesora Smaila Karaila, zaposlen je kao grafički dizajner u JU Muzeji i galerije Budve. Imao je više samostalnih izložbi u Crnoj Gori (Moderna galerija, Budva, Spomen dom „Stefan M. Ljubiša”, Budva, Galerija „Queen of Montenegro”; Galerija „Porto Montenegro”, Tivat; Galerija solidarnosti, Kotor). Bio je učesnik brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba „De rerum natura – Priroda stvari”, koju je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore, prikazana je 30 okt. 2021. u Galeriji „Rettori Tribbioˮ u Trstu. Tokom jula i avgusta 2022. prikazana je u JU Muzej i galerija Tivat, a zatim u novembru iste godine u galeriji „Stara kapetanija” u Zemunu.
Izložba De rerum natura – Priroda stvari akademskog slikara Darka Mandića otvorena je u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” u četvrtak, 25. maja i biće otvorena za posjetioce do 11. juna.
