Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović kazao je da ubrzo dolazi trajekt “Ruka pravde”.
“Zahvaljujući saradnji JP Morskog dobra Crne Gore, ministarke Ane Novaković Ðurović, lokalnih samouprava, mnogih državnih institucija i Vlade. Sitno, al hrabro se broji dan kad nam stiže brod pod crnogorskom zastavom s pravom registrovan pod imenom “Ruka pravde”.
Nek je sretno svim građankama i građanima Crne Gore”, napisao je Rađenović na svom Fejsbuk profilu.
U napadu dronova pogođeno je nekoliko zgrada u Moskvi pri čemu je zabilježena “manja” šteta i nije bilo ozbiljnijih ozljeda, rekao je rano ujutro u utorak gradonačelnik ruske prijestolnice Sergej Sobjanin.
“Sve hitne službe grada su na mjestu nesreće”, rekao je Sobjanin.
Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se evakuiraju neki stanovnici zgrade u ulici Profsojuznaja u južnom dijelu Moskve.
Nekoliko ruskih Telegram kanala za razmjenu poruka izvijestilo je da je na prilazima gradu srušeno četiri do deset dronova.
Japanska startup kompanija PowerX Inc. predstavila je detaljni dizajn prvog ‘baterijskog tankera’ na međunarodnoj pomorskoj izložbi Bariship održanoj u gradu Imabari u Japanu.
Naime, ovo jedinstveno plovilo dugo 140 metara bit će opremljeno s 96 baterija standardizirane veličine brodskih kontejnera, ukupnog kapaciteta 241 MWh, koje će se koristiti za transport električne energije morem. Uz to, brod će biti i pogonjen električnom energijom.
Prema riječima predstavnika japanske kompanije, sustav ugrađenih baterija temelji se na modularnom dizajnu kojeg je razvila tvrtka. Riječ je o litij-željezo-fosfatnim (LFP) ćelijama s trajanjem od preko 6.000 ciklusa. Ovaj skalarni baterijski sustav omogućuje ugradnju dodatnih baterija, čime se može povećati kapacitet plovila za transport električne energije kao što je Power Ark 1000, kako bi se ispunili specifični zahtjevi transporta.
Sve baterije proizvodit će se unutar kompanije u prefekturi Okayama, a njihova isporuka trebala bi započeti sredinom 2024. godine. Prvi brod, imena “X”, bit će dovršen do 2025. godine, a testiranja su planirana početakom 2026. godine, kažu iz PowerX.
Japanska kompanija također je otkrila da će osnovati novu tvrtku pod nazivom Ocean Power Grid Inc. u trećem kvartalu 2023. kako bi unaprijedila poslovanje transporta energije morem pomoću baterijskih tankera. Ova će tvrtka biti brodovlasnik, a ujedno će i upravljati te prodavati baterijske tankere u Japanu i inozemstvu.
PowerX je već potpisao memorandum o razumijevanju (MoU) i ugovor o suradnji s tvrtkom Kyushu Electric Power Co., Ltd. i gradom Yokohama kako bi nastavio s ovim novim konceptom transporta energije morem te postigao cilj ugljično-neutralnih luka.
Power tanker – Foto: Offshore Energy
Baterijski tankeri
Uloga baterijskih tankera je uspostavljanje novih mreža za transport energije morem te promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i njezinog skladištenja i opskrbe. Baterijski sustavi omogućit će skladištenje i transport viška električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije.
Raspremljene ili nekorištene termoelektrane u blizini luka mogu se opremiti za punjenja/pražnjenja baterijskih tankera, a energija bi se mogla prenosi korisnicima putem mrežnih priključaka na kopnu, omogućujući daljnju učinkovitu upotrebu obnovljive energije, navodi PowerX.
“Područja s velikim potencijalom za proizvodnju obnovljive energije često su udaljena od urbanih područja i regija s velikom potražnjom za električnom energijom. Jačanje transportne infrastrukture postaje bitno u takvim slučajevima. Battery Tanker je optimalno rješenje za pomorski transport energije na kratke udaljenosti, kako bi nadopunili postojeće mrežne dalekovode. U Japanu, baterijski tanker može transportirati električnu energiju iz regija s velikim potencijalom opskrbe obnovljivom energijom, kao što su Kyushu i Hokkaido, do područja Honshua s visokom potražnjom, ili za prijenos energije među otocima”, ističu iz kompanije.
Plovila su također namijenjena opskrbi tržišta vjetroelektrana na moru, što bi omogućilo postavljanje vjetroelektrana na moru u područjima gdje je postavljanje podmorskih kabela izazovno.
HAC je našao 1,3 milijarde eura za završetak cijele autoceste do Dubrovnika, piše u utorak Jutarnji list, donoseći financijski plan za dovršetak Dalmatine.
Hrvatske autoceste trebale bi do 30. septembra ove godine s deset hrvatskih banaka potpisati ugovor o refinanciranju kreditnog zaduženja u iznosu od 1,572 milijarde eura, a sa sedam hrvatskih banaka ugovor o novom kreditu od 600 milijuna eura, potvrđeno je u HAC-u Jutarnjem listu.
Tim refinanciranjem i novim zaduženjem osigurat će se 1,350 milijardi eura sredstava za dovršetak autoceste od Metkovića do Dubrovnika te od Križišća do Žute Lokve, pojašnjavaju nam u HAC-u. Osim toga, kako tvrde, na taj će se način dugoročno osigurati oko 35 milijuna eura godišnje za redovito investicijsko održavanje autocesta te operativno poslovanje kompanije.
Prema dostupnim informacijama, dogovor s bankama oko refinanciranja i novog kredita pri samom je kraju.
Hrvatske autoceste u ovom trenutku duguju 3,030 milijardi eura i, prema postojećem otplatnom planu, svi bi se krediti trebali otplatiti 2030. godine. Da bi se krediti lakše otplatili, pronašla sredstva za nove investicije i omogućilo normalno funkcioniranje kompanije, s bankama je dogovoreno da se otplata kredita produlji do 2040. godine.
Uz kreditno zaduženje, Hrvatskim autocestama preostalo je i vraćanje zaduženja od 757 milijuna eura koje je 2020. Ministarstvo financija uplatilo HAC-u i ARZu iz Euro obveznica.
To se mora otplatiti do siječnja 2041., kada bi prema planu sva zaduženja HAC-a bila otplaćena, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.
U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore svečano je otvorena nova laboratorija za marikulturu. Izgradnja laboratorije i njeno kompletno opremanje finansirani su iz pred-pristupnih fondova Evropske unije u okviru velikog tematskog infrastrukturnog projekta pod nazivom “Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih poduzeća “- Food4Health.
Ukupan budžet koji je bio na raspolaganju Institutu za biologiju mora iznosi oko 640.000 EUR, od čega je skoro 500.000 EUR utrošeno na izgradnju i opremanje laboratorije i formiranje dva demonstrativna centra za marikulturu na moru.
U okviru projekta izgrađena je multi-funkcionalna laboratorija čiji će rad doprinjeti razvoju sektora marikulture u Crnoj Gori, odnosno osnaživanju malih i srednjih preduzeća iz sektora ribarstva i marikulture.
Foto IBM
Laboratoriju je svečano otvorio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, dok su prisutnima obratili: dr Milica Mandić, rukovodilac projekta Food4Health u Institutu za biologiju mora; gdin Bojan Vujović, generalni direktor Direktorata za evropske fondove Ministarstva Evropskih poslova Crne Gore; gdin Stevan Gajević, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore; Ami Çarçani , lider Food4Health projekta, direktorka Uprave za sprovođenje prioriteta i statistiku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanije; Antonio Agrosi , službenik za finansije Zajedničkog Sekretarijata IPA programa, Regija Pulja, Italija i gdin Siniša Kovačević, potpredsjednik Opštine Kotor.
Konkretno, u novoj laboratoriji formirano je prvo mrijestilište kamenica (Ostrea edulis ) u Crnoj Gori, koje se sastoji od dva dijela – dijela za uzgoj mikroalgi i dijela za kondicioniranje matičnog jata (odraslih jedinki kamenica) i proizvodnju mlađi. Poseban prostor izgrađen je za potrebe savjetovanja i obuke uzgajivača (kako postojećih tako i budućih), u cilju transfera znanja i tehnologija, uz direktnu primjenu naučnih rezultata u procesu proizvodnje hrane iz mora. Ukupna površina nove laboratorije i kancelarijskog dijela iznosi 260 m2.
Foto IBM
Osnovni cilj formiranja laboratorije je da se u laboratorijskim uslovima proizvedu mlade jedinke kamenice koje će se, nakon dostizanja željene veličine prebaciti na dalji rast i razvoj u njihovo prirodno okruženje. Na ovaj način će se podstaći proizvodnja ove vrijedne vrste školjke, koja pored izuzetnog nutritivnog svojstva ima i visoku ekonomsku vrijednost.
Uzgajivači školjki su, pored Instituta, glavni korisnici ovog projekta. Suština je da, nakon proizvodnje mlađi kamenice u laboratorijskim uslovima, iste budu prenesene na neka od postojećih uzgajališta školjki, pri čemu će dugogodišnje iskustvo uzgajivača uz naučnu i stručnu podršku Instituta za biologiju mora biti osnova uspješnosti cijelog procesa uzgoja.
Foto IBM
Kroz projekat su pripremljena tri protokola, kao pomoć uzgajivačima u formiranju uzgajališta, započinjanju organske proizvodnje, povećanju konkurentnosti, formiranju sopstvenih mrijestilišta malih kapaciteta, a započeto je i sa procesom uvezivanja marikulture i turizma (tzv. ihtioturizma), kao posebnog potencijala za novu turističku ponudu Boke.
Nova laboratorija, pored značajnog doprinosa razvoju sektora marikulture, ima ogroman naučni potencijal u smislu obezbjeđenih uslova za ciljani uzgoj brojnih vrsta morskih organizama koja otvaraju cijelu lepezu mogućnosti kada su u pitanju naučna istraživanja.
Centar za kulturu Tivat, u saradnji sa Hrvatskom radio televizijom, prikazuje dokumentarni film “Berge Istra”. Ovaj film istražuje priču jednog od najvećih i najznačajnijih jugoslovenskih brodova iz razdoblja od šezdesetih do osamdesetih godina prošlog vijeka.
Berge Istra je postao slavan (ili zloglasan) nakon što je sagrađen kao najveći i tehnološki najnapredniji brod u Jugoslaviji, ali je četiri godine kasnije doživio katastrofu i potonuo. Do danas, uzroci te nesreće ostaju nerazjašnjeni, što je podstaklo mnoge špekulacije i teorije zavjere.
Film “Berge Istra”, reditelja Dražena Majića i koscenariste Zorana Angeleskog, istražuje nastanak i izgradnju ovog ogromnog jugoslovenskog tankera, njegovu misterioznu sudbinu kod Filipina, te priču o njegovom blizancu, Berge Vange. Film koristi nikad prikazane arhivske snimke i intervjue sa svjedocima kako bi rasvijetlio tajanstvenu priču koja se proteže od Japana do Londona. Također, film se bavi pitanjem kako i zašto je ovaj gotovo novi brod eksplodirao pokraj Filipina, izazivajući jednu od najgorih pomorskih nesreća toga vremena.
Porojekcija filma “Berge Istra” održaće se večeras, utoak 30. maj, u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20 sati.
Nakon filma govore:
Dražen Majić – istraživački novinar, reditelj dokumentarnih filmova i glavni urednik portala Istra24.hr – autor filma
Manifestacija „Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” donosi novu temu kulturnom i turističkom horizontu Herceg-Novog, a posjetioci će imati priliku da prisustvuju različitim programima od tematske izložbe i predavanja do „ronjenja” u virtuelnoj stvarnosti. Nosioci projekta su Pomorski fakultet UCG iz Kotora, Pomorski muzej i Laboratorija za arheologiju pomorstva, a organizator programa u Herceg-Novom je opštinski Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Cilj projekta je u potpunosti osvijetliti i učiniti dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore, ali i promovisati tehnologije i nauke za istraživanje podmorja.
Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore biće otvorena u petak, 2. juna na Trgu ispred zgrade Opštine Herceg-Novi, u 18:00 sati.
Sastoji se od osam dvojezičnih panela od kojih šest obrađuju po jedan lokalitet crnogorskog primorja – parobrod Tihana (Herceg-Novi), avion Spitfire (Herceg-Novi), francuski razarač Dague (Bar), uvala Bigovica (Bar), Golesnica 91 (Herceg-Novi).
Na jednom panelu je mapa Crne Gore i svi do sada poznati lokaliteti podvodne kulturne baštine, a na drugom panelu su opisi živog svijeta koji nastanjuje olupine brodova.
Svi oni koji žele da „zarone“ u virtuelnu stvarnost podmorja Crne Gore imaće priliku za to u subotu, 3. juna, od 10:00 do 18:00 časova u Dvorani Park.
Veče sa istraživačima – Draganom Gačevićem, Sinišom Lukovićem i Darkom Kovačevićem biće priređeno u ponedeljak, 5. juna, u Dvorani Park od 19:00 sati.
Dan kasnije, u utorak 6. juna, premijerno će biti prikazan film o brodu Tihany, a početak projekcije je u 19:00 sati u Dvorani Park.
Za Crnu Goru me vežu prijatelji: Duško Ivanović i Luka Pavićević sa kojima sam igra u svoje vrime
Košarkaškom asu Dinu Rađi je izuzetno drago što je došao u Kotor i par dana, koliko je proveo ovdje kao učesnik CIM Foruma, osjećao se izuzetno dobrodošlim – ljudi su ga na ulici zaustavljali, slikali se sa njim, a zanimljiv mu je bio susret na parkingu, gdje ga je Kotoranin oslovio sa “velemajstore”. Naziv grada je izgovorio “po bokeški”, sa akcentom na zadnjem slogu, što je izazvalo ovacije oduševljene publike koja je u sali KC “Nikola Đurković” pratila panel pod naslovom “CIM Inspiracija: Zakucavanje”,. Razgovor sa njim je vodila vrsna novinarka Olivera Kovačević.
-Meni je ovo jako simpatično, neko ko želi nešto vidit, nešto naučit, mislim da apsolutno može na ovom Forumu. Prisustvovao sam na par tih panela gdje su priče jako interesantne, pogotovo priče koje se tiču modernih vremena u kojim živimo, vidim da se mišljenja raznih ljudi u dosta toga slažu s mojima, kaže Dino za Boka News.
Priznaje da mu se dopada naslov panela, a na fonu onoga što je svim košarkašima najdraži, najlakši i najatraktivniji način za dobijanje poena (zakucavanje je vrsta šuta u košarci kada se igrač odrazi te pusti loptu kroz koš iznad obruča, a takav pogodak vrijedi dva boda), ima tu i simbolike za životnu mudrost.
Dino Rađa – foto CIM Forum Kotor
Malo mu je žao što zbog reflektora uperenih u lice nije vidio publiku sa scene, možda bi među prisutnima prepoznao i neka draga lica iz starih dobrih vremena. Od mlađe generacije sportaša u publici su bili i braća Draško i Uglješa Brguljan, vaterpolo reprezentativci Crne Gore.
-Mene u prvom redu za Crnu Goru vežu prijatelji: Duško Ivanović i Luka Pavićević sa kojima sam igra u svoje vrime, Ratko Vujović, moj dugogodišnji prijatelj iz Kotora, kojeg nisam vidija s obzirom na “koronu” i nemogućnost putovanja dugo vremena, tako da sad dosta vremena provodim s njime, baš se nekako ugodno osjećam, kaže Dino, koji prijatelje smatra životnim bogatstvom. To su ljudi kojima se obraća kad mu je teško, neko s kim se zajedno smije, ko ga razumije, ko je pozitivan. Ove “pozitivne” posebno bira u zrelim godinama, to su oni koji ga usrećuju i čim ih vidi, nasmije se od srca.
Kad je u pitanju profesionalni sport, Dino ističe rad i disciplinu.
-U bilo kojem sportu, ne samo u košarci, postoje tri stvari, to je: “Rad, rad, rad”. Onako kako treniraš, tako igraš, to je uvijek tako. Sve drugo je floskula, smatra doajen jugoslovenske košarke, koji po okončanju karijere 2003. godine nije krenuo uobičajenim putem u “trenerske vode”.
-Ubija bih se kad bih imao posla sa dvanaest ovakvih kakav sam ja, objasnio je Dino razlog zašto ne trenira mlade košarkaše.
Igrao je sa velikim igračima, kakav je i on – sa Draženom Petrovićem, Tonijem Kukočem, Vladom Divcem, Sašom Đorđevićem, cijelom plejadom vrhunskih sportista, a imao je najbolje trenere – Boža Maljkovića, Dušana Dudu Ivkovića, Krešimira Čosića, Zorana Moku Slavnića, Svetislava Karija Pešića.
Dino Rađa – foto M.D.P. Boka news
Sjeća se svog “zlatnog tima”, sa kojim je provodio više vremena nego sa porodicom, povjerenje je bilo temelj odnosa među njima, a svako je imao svoju ulogu. Navodi primjer Duška Ivanovića, koji je u to vrijeme bio stariji od ostalih, bio je “etabliran”, oženjen, porodičan čovjek, ali je bio primjer discipline i rada. Dražen Petrović im je stalno davao pozitivne “inpute”, dokazujući na djelu i van košarke da je najbolji igrač. Trenere pamti kao jako velike autoritete, “vojno nastrojene” u disciplini, radu, redu, te nije bilo mogućnosti “iskakanja iz kolosjeka”. Najstrožiji je, kaže, “bija Kari Pešić”, možda zato što su oni tada bili najmlađi.
KK “Jugoplastika”, sa kojim je osvojio tri uzastopne titule prvaka Jugoslavije, bio je jedan od najboljih evropskih klubova, a Dino to pripisuje i činjenici što nisu imali stranog igrača, svi su bili domaći, većinom rodom iz Splita. Mada je i sam igrao za strane timove, ističe važnost faktora osjećanja patriotizma.
-Igrati za reprezentaciju države mora biti neko ko je odatle, neko ko se naježi kad sluša himnu, a ne neki Amerikanac koji je došao radit za pare, poručuje Dino.
Splićanin Dino Rađa bio je uspješan NBA igrač, osvajio je dvije olimpijske medalje a sa “Jugoplastikom” je dva puta osvajao titulu evropskog prvaka i prvaka Jugoslavije, igrao je u “Romi” i tada je bio najskuplji igrač Evrope, za Boston Celtics je odigrao 224 utakmice, igrao je i za Panathinaikos i Olimpiakos. Sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio je olimpijsko srebro 1988. godine, dvije zlatne i jednu bronzanu medalju na evropskim prvenstvima. S hrvatskom reprezentacijom je osvojio srebro na Olimpijskim igrama 1992. godine, bronzu na Evropskom prvenstvu 1993. godine, bronzu na Svjetskom prvenstvu 1994. godine i bronzu na Evropskom prvenstvu 1995. godine. Oženjen je i ima tri sina, svi se rekreativno bave sportom, a najmlađi je “zagrijan” za fudbal. Dino Rađa se u slobodno vrijeme bavi ribolovom, voli da svira gitaru, a hobi su mu motori.
Ne voli da gubi u basketu od sina
-Sada više ne igram košarku, imam malo zaj**** karakter – i kompliciran i dobar, ali nije nikako loš. Ili sam najbolji, ili nisam tu. Moje tijelo ne može više podnijeti da radim stvari sto posto, hrskavice su potrošene, ligament su se istanjili, diskovi su malo iskočili vani i sad moraš se tome prilagoditi, a ja se ne mogu prilagoditi. Ne mogu ja da podnesem da mene dobije moj sin na basket, priznaje Rađa.
Najviše kršenja Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno rad nedjeljom i tokom državnih praznika, je u prethodnom periodu zabilježeno na primorju, saopštila je glavna tržišna inspektorka, Marina Radulović.
Ona je za Jutarnji program Televizije Crne Gore (TVCG) saopštila da je tokom Dana državnosti pet objekata radilo mimo zakona, te da je registrovano 17 nepravilnosti i izdato 30 prekršajnih naloga u iznosu od preko 11 hiljada EUR.
Tokom prvomajskih praznika bilo je nešto više nepravilnosti – 49, a izdato je 80 prekršajnih naloga u iznosu preko 25 hiljada EUR, prenosi portal RTCG.
U tom periodu, kako je kazala Radulović, zatvoreno je 18 objekata.
“Sve se nadamo da ćemo iz godine u godinu imati manje nepravilnosti i da će stanje biti urednije, međutim to nije slučaj. Kada su praznici, kontrole su učestalije u svim opštinama”, dodala je Radulović.
Ona je apelovala da se vodi računa o zakonu i naglasila da su inspektori na terenu, te da svaka nepravilnost neće proći nezapaženo.
“Građani često javljaju da neki objekti rade, što nam pomaže pri sankcionisanju”, rekla je Radulović.
Na pitanje o akciji Stop inflaciji i kontroli sprovođenja, Radulović je saopštila da su kontrolisali trgovce koji sprovode tu akciju i da je stanje na terenu zadovoljavajuće.
Ona je pohvalila dobru saradnju Tržišne inspekcije i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i predsjednik Tekbol saveza Crne Gore Milorad Šutulović danas su potpisali ugovor o saradnji za podršku projektu „Tekbol u Tivtu“, čije će aktivnosti biti realizovane u 2023. godini. Sastanku i potpisivanju ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Opštine dr Andrija Petković.
Aktivnosti projekta uključuju nabavku i postavljanje šest Tekbol stolova na različitim lokacijama koji će ostati u trajnom vlasništvu Opštine Tivat, a uz to i brojne promotivne aktivnosti u cilju upoznavanja javnosti i popularizacije ovog relativno novog sporta, koji je za kratko vrijeme stekao veliku popularnost u svijetu.
Takođe, u okviru projekta predviđena je i organizacija dvodnevnog Tekbol turnira, koji je planiran u drugoj polovini avgusta mjeseca.
Ovim će Tivat tokom ljeta dobiti još jedan kvalitetan i atraktivan sadržaj sportsko-zabavnog karaktera, namijenjen svim generacijama, koji će građanima i turistima pružiti novi vid rekreacije i zabave. Pored očekivanih turističkih benefita, navedene aktivnosti predstavljaju ujedno i nastavak podrške koju Opština pruža razvoju sporta i promocije zdravih stilova života među Tivćanima, bez obzira na uzrast ili iskustvo.
* Tekbol je jednostavan – stoni tenis koji se igra nogom, naravno sa fudbalskom loptom. Sto, doduše, nije isti kao u stonom tenisu, već ima nagib na oba kraja. Mnogi vrhunski fudbaleri – Brazilci, na primjer, tokom nedavnog Svjetskog prvenstva – igrali su tekbol kako bi se zagrijali za trening, ali i zabavili.
