U jednom ugostiteljskom objektu u Portonovom čiji je zakupac član jedne organizovane kriminalne grupe kontrolisane su dvije operativno interesantne osobe – članovi jedne organizovane kriminalne grupe – R.B. (33) i N.Z. (28) iz Herceg Novog, a od R.B. privremeno je oduzet automobil marke „BMW“, model X3 M, saopštili su iz Uprave policije.
Naime, policija u Herceg Novom je tokom vikenda sprovodila pojačane aktivnosti usmjerene na sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela, podizanje nivoa bezbjednosti, kao i suzbijanje djelovanja i kontrolu članova organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih, sa njima povezanih i bliskih lica.
“Tom prilikom je izvršena ciljana kontrola jednog ugostiteljskog objekta u Portonovom čiji je zakupac član jedne OKG, tokom koje su kontrolisana dva operativno interesantna lica – članovi jedne organizovane kriminalne grupe – R.B. (33) i N.Z. (28) iz Herceg Novog. Od R.B. privremeno je oduzeto vozilo visoke klase, marke „BMW“, model X3 M, podgoričkih registarskih oznaka, radi daljih zakonskih provjera”, navode iz policije.
Kako zaključuju, R.B. i N.Z. su u policijskim evidencijama registrovana kao povratnici u izvršenju krivičnih djela sa elementima organizovanog kriminala, nasilja, zloupotrebe vatrenog oružja i opojnih droga, kao i imovinskih delikata.
Najmanje 39 osobe je poginulo, a više od 150 je povrijeđeno u iskliznuću dva brza voza sinoć u mjestu Adamuz, u španskoj pokrajini Kordoba. Predsjednik Vlade Andaluzije, Huanma Moreno, izjavio je da je 15 osoba u teškom stanju i nije isključio mogućnost da broj žrtava poraste, jer je jedan od vagona „veoma oštećen“. U nesreći su povrijeđena i četiri maloljetnika, dok je 170 osoba sa lakšim povredama zbrinuto u poljskoj bolnici, piše španski rtve.es.
Detalji nesreće
Nesreća se dogodila oko 19.40 časova, kada su posljednja tri vagona voza kompanije Iryo, koji je sa 317 putnika saobraćao na relaciji Malaga – Madrid, iskliznula iz šina na ulaznim skretnicama u Adamuzu. Vagoni su prešli na susjedni kolosjek kojim je u tom trenutku prolazio Renfeov voz iz Madrida ka Huelvi, što je izazvalo i njegovo iskliznuće.
Među poginulima je i mašinovođa Renfeovog voza, potvrdili su izvori iz Ministarstva saobraćaja. Jedan dio voza pao je niz nasip visok četiri metra, a Moreno je potvrdio da je jedan od vagona pretvoren u „gomilu željeza“, zbog čega će biti potrebna teška mehanizacija.
Ministar saobraćaja Oskar Puente nesreću je nazvao „čudnom“ i izbjegao da nagađa o uzrocima. Potvrdio je da se nesreća dogodila na ravnoj dionici pruge koja je obnovljena u maju 2025. godine. „U tu prugu uloženo je 700 miliona“, a bila je „navodno u savršenom stanju“, rekao je.
Dodao je da je voz kompanije Iryo koji je iskliznuo bio „relativno nov“, star svega četiri godine.
Otra cosa que no entiendo es dónde está el Alvia, que circulaba por otra via paralela en dirección contraria. No se ve en ninguna imagen ni rastro del tren. Y tampoco veo muy claramente dónde está esa segunda vía. pic.twitter.com/6GkHk4Cp66
Novinar Salvador Himenez, koji je putovao vozom iz Malage, izjavio je da je djelovalo „kao zemljotres“. „Krenuli smo iz Malage tačno u 18.40 sa odredištem Madrid, bio sam u prvom vagonu. U jednom trenutku izgledalo je kao zemljotres i zaista je taj voz iskliznuo iz šina.
Odmah su pitali ima li medicinskog osoblja koje bi moglo da pomogne, uzeli su čekiće da razbiju prozore i na kraju su nas evakuisali“, objasnio je Himenez.
Prema njegovim riječima, jedan od iskliznutih vagona „potpuno se prevrnuo“.
Mobilizacija širom zemlje
Predsjednik Vlade Pedro Sančez otkazao je svoj službeni raspored za ponedjeljak.
„Večeras je noć duboke boli za našu zemlju zbog tragične željezničke nesreće u Adamuzu“, izjavio je Sančez, dodajući da „sve hitne službe rade koordinisano i bez prestanka“.
Centralna vlada aktivirala je Vojnu jedinicu za vanredne situacije (UME), a andaluzijska regionalna vlada Teritorijalni plan za vanredne situacije. Univerzitetska bolnica Reina Sofija aktivirala je plan za vanjske katastrofe.
Podršku je ponudila i predsjednica Madrida Isabel Dijaz Ajuso, čiji su timovi SUMMA 112 upućeni na stanicu Atoča kako bi pružili podršku porodicama. Kraljevska kuća takođe „sa velikom zabrinutošću“ prati događaje i izrazila je saučešće porodicama poginulih.
Obustavljen saobraćaj i pomoć putnicima
Saobraćaj brzih vozova između Madrida i Andaluzije obustavljen je i u ponedjeljak. Adif je aktivirao telefonsku liniju za pomoć pogođenima na broj 900 10 10 20, dok je kompanija Iryo dostupna na broju 900 001 402. Renfe je najavio da će ponuditi besplatne izmjene i povraćaj novca za karte putnicima.
Opštinska sportska dvorana u Adamuzu pretvorena je u poljsku bolnicu, odakle su autobusi prevozili nepovrijeđene putnike do Malage, Sevilje i Kordobe. Glavne željezničke stanice u Madridu, Kordobi i Sevilji ostale su otvorene tokom noći sa nedjelje na ponedjeljak kako bi zbrinule pogođene.
Kako je saopšteno iz Auto moto sveza Crne Gore (AMSCG), zbog izvođenja radova na geotehničkim istraživanjima za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije tunela „Vrmac” na magistralnom putu M-1 dionica Kotor – Krtoljska raskrsnica, doći će do izmjene režima saobraćaja.
“Za period od utrorka, 20. januara 2026.godine sa početkom u 07:00 sati do četvrtka 29. januara 2026.godine, odobrava promjena režima saobraćaja, na način što će se saobraćaj iz pravca Tivta odvijatu kroz tunel “Vrmac”, a iz pravca Kotora alternativnim putnim pravcem Kotor- Trojica- Radanovići” – kaže se u saopštenju AMSCG..
Osam evropskih država, mete najavljenih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog podrške Danskoj po pitanju Grenlanda, u zajedničkoj su izjavi upozorile da te mjere stvaraju rizik od opasne silazne spirale.
Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i donose rizik od opasne silazne spirale. Nastavljamo biti ujedinjeni i koordinirani u našem odgovoru. Predani smo zaštiti našeg suvereniteta, stoji u zajedničkoj izjavi Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške i Švedske.
Tih osam zemalja koje su odlučile poslati svoje vojnike na Grenland naglasile su da su spremne na dijalog na temelju principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta iza kojeg čvrsto stoje.
Ponovile su da su u potpunosti solidarne s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda.
Poručile su i da su kao članice NATO-a predane jačanju arktičke sigurnosti zajedničkog transatlantskog interesa.
Vojna vježba NATO-a “Arktička izdržljivost” odgovor je na tu potrebu te ne predstavlja prijetnju nikome, dodaje se.
Suradnici francuskog predsjednika Emmanuela Macrona su otkrili da Pariz od Europske unije traži aktiviranje Instrumenta za borbu protiv prisile, mehanizma EU-a za borbu protiv gospodarskih prijetnji prozvanog “gospodarskom bazukom”.
Njime bi se SAD-u, ako Trump ne odustane od najavljenih carina, mogao ograničiti pristup javnim natječajima ili se ograničiti trgovina u sektorima u kojima američka strana ima suficit.
Mimoza je juče zamirisala Zlatiborom i uprkos hladnom, zimskom danu, nagovjestila skori dolazak proljeća i feštu koja poziva da se dođe u Herceg Novi. Pucanj trombonjera označio je da je vrijeme za svečani defile Gradske muzike, mažoretki, trombonjera, veselih maškara koji su, praćeni velikim brojem posjetilaca, prošli glavnom ulicom, a potom nastupili na centralnom trgu.
Dodatnu vedrinu unijeli su članovi Mjesne muzike Đenović koji su priredili odličan koncert, uprkos temperaturi koja se spustila nekoliko stepeni ispod nule.
Zlatibor u znaku mimoze – Foto TO Zlatibor
Pobratimska saradnja Herceg Novog i Čajetine traje duže od 20 godina i sve je bolja, iz godine u godinu, kazao je predsjednik Opštine Čajetina, Milan Stamatović.
„Praznik mimoze je tradicionalna manifestacija koja je obilježila i Herceg Novi i cijelo crnogorsko primorje. Promocija na Zlatiboru je i za nas značajna, u vrijeme kada su praznici i kada imamo veliki broj gostiju, da obogatimo program i da pokažemo da bratska ljubav između naših gradova traje i nastavlja se. Najbolji promoteri biće mladi i djeca koji su ovdje. Zahvaljujem našoj braći u Herceg Novom i želim uspješan Praznik mimoze, a veliki broj naših Zlatiboraca se priprema, privatno i organizovano da dođe na manifestaciju koja je brend Herceg Novog“, kazao je Stamatović.
Zlatibor u znaku mimoze – Foto TO Zlatibor
Direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević istakla je zadovoljstvo zbog uspješne promociji na Zlatiboru i zahvalila domaćinima na divnom dočeku i prijemu.
„Veliki je broj gostiju na Zlatiboru i atmosfera je baš kako treba za feštu. Nakon novogodišnjih praznika, odmah se okrećemo Prazniku mimoze koji će biti održan od 13. do 28. februara, a to su za nas najljepši februarski dani. Tradicionalno, najveći broj gostiju na manifestaciji je iz regiona i nadam se da će tako biti i ove godine“, kazala je Banićević.
Tatjana Ateljević, direktorica JUK Herceg fest istakla je da za pobratimski grad Čajetinu, Herceg Novi pokuša da uvijek pripremi nešto novo kada je riječ o promociji Praznika mimoze.
Zlatibor u znaku mimoze – Foto TO Zlatibor
„Mislim da smo uspjeli da u ovako hladan dan donesemo duh proljeća Zlatiboru i prikazali šta ih očekuje kada dođu u Herceg Novi na Praznik mimoze. Veoma smo srećni što smo na Zlatiboru, mislim da su ljudi lijepo reagovali, a pripremili smo značajno bolju promociju nego prethodnih godina jer je uz defile Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i maškara, koncert održala i Mjesna muzika Đenović“, kazala je Ateljević.
Organizatori manifestacije su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg fest, a kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me i društvenim mrežama Praznika.
Pred Privrednim sudom je počeo postupak po tužbi kompanije Boka Pilot & tug boat services koja je tražila utvrđenje ništavosti vladine odluke sa kraja 2018. godine o dodjeli prvenstvene koncesije kompaniji Luka Kotor, kao i ugovora i njegovog aneksa koji su na osnovu te odluke potpisani sa Lukom, ukazujući da su zbog toga onemogućeni da obavljaju djelatnost pilotaže u Bokokotorskom zalivu za koju su registrovani.
Sudija Vladimir Bulatović ocijenio je da Privredni sud nije stvarno nadležan za odlučivanje o eventualnoj ništavosti vladine odluke, već Upravni sud, pa će se u ovom postupku preispitivati samo sporni ugovor i aneks.
Tužba
U tužbi Boka Pilota se navodi da je država primjenom nepostojećeg zakonskog osnova, izbjegavajući da sprovede tenderski postupak za dodjelu koncesije u skladu sa zakonima o koncesijama i o lukama, uz kršenje pravila konkurencije i korišćenje monopolskog položaja prvenstvenu koncesiju dodijelila Luci Kotor. Tvrde i da je Luka Kotor zbog neusklađivanja poslovanja sa izmijenjenom zakonskom regulativom prekinula pravni kontinuitet i time izgubila pravo na prvenstvenu koncesiju, koji je, kako ocjenjuju, svakako imao karakter privremenog pravnog instituta.
– Pod izgovorom davanja prvenstvene koncesije na osnovu navodno stečenih prava, izbjegavanjem javnog poziva, primjene načela transparentnosti, te zaštite konkurencije, dodijeljena je koncesija, odnosno omogućen monopol u vršenju ekonomskih djelatnosti jednom privrednom subjektu primjenom nepostojećeg zakonskog osnova suprotno Zakonu o koncesijama i Zakonu o lukama – tvrde iz Boka Pilota.
Na taj način im se, kako navode, nanosi nenadoknadiva šteta, jer su onemogućeni da obavljaju registrovanu djelatnost pilotaže, podsjećajući da je Upravni sud poništio raniju odluku Vlade iz 2020. godine kojom je koncesija dodijeljena Luci Kotor i preduzeću Sea pioneer Montenegro, ali da nakon toga nije sproveden javni postupak dodjele koncesije. Smatraju da se na ovaj način nezakonito ograničava konkurencija na tržištu, te da se lučkom operateru, mimo savremenih praksi, daje da bude i isključivi pružalac usluga pilotaže, ocjenjujući to potencijalnim konfliktom interesa. Aneks ugovora o prvenstvenoj koncesiji koji je sa Lukom Kotor zaključen u aprilu 2024. godine ponovo je, kako navode, onemogućio da obavljaju djelatnost jer su ih agenti brodarskih kompanija obavijestili da ih ne mogu angažovati, zbog eksluziviteta datog Luci Kotor. Štetu, kako dodaju, trpe i zbog narušavanja poslovnog imidža dovodeći u pitanje i da li je moguće da jedan privredni subjekat sa ograničenim kadrovskim kapacitetima pilotira sve plovne objekte tokom sezone.
Dok zastupnici države navode da uz tužbu nije dostavljen nijedan dokaz koji govori u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva, ukazuju i da bilo kakvo nezakonito ili nepravilno postupanje državnih organa nije ni činjenično ni pravno utemeljeno.
Luka Kotor, kao drugotužena u postupku dovodi u pitanje pravni interes Boka Pilota da uopšte podnese tužbu negirajući da je izgubljen pravni kontinuitet kada je riječ o dodjeli prvenstvene koncesije kako tvrde iz Boka Pilota. Tvrde i da ugovor sa Lukom uopšte ne uređuje pitanje lučke pilotaže, te da to što je tužba podnijeta pet godina nakon donošenja vladine odluke dokazuje da pravni interes ne postoji. Ukazuju i da je postupak za dodjelu koncesije lučke pilotaže u toku te da Boka Pilot u tom postupku može da ostvari zaštitu prava i interesa.
Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News
Pitanje legitimnosti
Naglašavaju da ova kompanija nema svojstvo ni prvorangiranog ni izabranog koncesionara, pa tim nije ni aktivno legitimisana da traži ništavost aneksa. Osim toga, iz Luke Kotor ukazuju da država može, a i ne mora da dodijeli koncesiju te da je aneks zaključen u skladu sa propisima aktuelnim u tom trenutku.
Na konferenciji za medije početkom novembra advokati Boka Pilota su apelovali na Vladu, Ministarstvo pomorstva i Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) da postupe po pravosnažnoj presudi Upravnog suda iz marta prošle godine i organizuju novu tendersku komisiju koja će iznova vrednovati ponude za poslove pilotaže u Luci Kotor i Bokokotorskom zalivu.
Inicijalno je Vlada u junu 2020. godine koncesiju za poslove pilotaže dodijelila Luci Kotor i kompaniji Sea pioneer, dok je tada ponuda kompanije Boka pilota odbijena kao neispravna iz formalnih razloga za koje je Upravni sud utvrdio da su bili nezakoniti, naloživši da se tenderski postupak dovede do kraja. Vlada Dritana Abazovića je u aprilu 2023. godine je postupajući po ranijoj presudi Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o dodjeli koncesije, ekskluzivitet za obavljanje djelatnosti pilotaže dodijelila Luci Kotor.
Iz ove kompanije su naveli da su i Ministarstvo pomorstva i UPSUL Vladi prije toga predložili da se do okončanja postupka omogući da poslove pilotaže obavljaju sve kompanije sa odobrenjem za tu djelatnost, ali da je Vlada i pored toga ipak odlučila da taj posao prepusti samo Luci Kotor. Tada je zadužen UPSUL da pokrene proceduru za dodjelu koncesije, ali se to nikada nije desilo. To je, kako su ukazali advokati, bilo suprotno i mišljenju Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja je ukazala da je potrebno sprovesti postupak za davanje koncesije ocjenjujući da bi sva preduzeća koja su u istom položaju, trebalo da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. Istovremeno su utvrdili da nije došlo do zloupotrebe dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju.
Brod Ursa nasukan na lanterni Mulo u Rogoznici Rogoznica kroz povijest/FB
Prije 49 godina, točnije 2. siječnja 1977. godine, trgovački brod Ursa u vlasništvu Lošinjske plovidbe, nasukao se na lanterni Mulo u Rogoznici.Iako, srećom, nije bilo ozlijeđenih, ova havarija ostala je u sjećanju mještana po tonama naranči koje su preplavile rogoznički akvatorij. Naime, i danas se slušaju priče kako su lokalni ribari tih dana umjesto ribe lovili – razasute voćke!
Slobodna Dalmacija tada je objavila i detaljan izvještaj o neobičnoj nesreći.
“Jako jugo i visoki valovi i dalje otežavaju radove oko spašavanja broda “Ursa“ od 2800 tona nosivosti, vlasništva Lošinjske plovidbe, koji se 2. siječnja oko 3 sata ujutro nasukao, na svjetioniku Mulo, tri milje ispred Rogoznice, ploveći iz Izraela u Rijeku s teretom od 900 tona naranača.
More se pred Rogoznicom tek jutros smirilo, a radovi na odsukivanju privremeno su obustavljeni. Danas je dan pauze. Brod leži nagnut na desni bok, u njegovo skladište broj jedan još uvijek prodire voda, ali nema trenutne opasnosti jer se razina vode izjednačila s površinom mora. Ispumpavanje je isto tako privremeno obustavljeno. S mjesta nesreće udaljila se i dizalica “Dvainka“ i pošla prema Malom Lošinju, dok su uz brod ostali remorkeri Brodospasa “Rezač“ i,,Silni“. Posada broda je zamorena danonoćnim radom, a samo letimičan pogled na palubu broda pruža sliku radilišta i nastojanja da se učini sve kako bi se brod spasio.
U grotlu broj jedan još se nalazi dio tereta, a tone naranača u gajbama rasute plutaju po vodi. Više od toga nismo uspjeli vidjeti, jer smo morali napustiti brod. Kada će splitski,,Brodospas“ otpočeti s konačnom akcijom odsukavanja broda, još se ne zna. Vjerojatno će trebati dotegliti čelične cilindre, pa će se tek tada prići poslu.
Posada je morala baciti u more dio tereta da bi olakšala pramčani dio broda. Već treći dan čitavim područjem plutaju naranče, a mnoge su stigle, nošene jugom, čak do otoka Žirja i Kaprija. Nastala je čudna situacija s tim narančama. Čitave male flotile privatnih brodica i čamaca kruže oko nagnute “Urse“, čekajući kada će posada početi odbacivati idući “kontingent“ naranača. Izvadili smo jednu iz mora i probali. Ne bismo rekli da je baš za jelo.
A u Rogoznici smo vidjeli nekoliko prodajnih mjesta, improviziranih na brzinu, gdje pojedinci prodaju te naranče po cijeni od 30, 50 ili 80 dinara za jednu,,gajbu“ od 12 kilograma. Nitko ih u tome ne spriječava. Više desetaka automobila šibenskih i splitskih registracija dolaze u Rogoznicu i odvoze naranče.
Vjeruje se da je s broda u more otišlo blizu 200 tona naranača i sada je za njima prava potraga. Ima ih čak i po jadranskoj magistrali. Nismo mogli saznati jesu li se za taj slučaj zainteresirali sanitarni organi i druge nadležne inspekcije”, pisla je tada Slobodna, a događaj se još uvijek prepričava među lokalnim stanovništvom.
Tako je nedavno i Facebook stranica “Rogoznica Kroz Povijest” objavila kratki podsjetnik na havariju, a komentari na objavu su prilično zanimljivi:
– Neki su i kupili auto od naranča
– I ja sam ih jeo, dao mi barba Ive, bile su odlične
– Brod Lošlinjske plovidbe…Odsukan, otegljen i popravljen vlastitim snagam i pameću u brodogradilistu Losinj. Poduhvat vrijedan divljenja. (Ne mislim na nasukavanje )
– Lipe i besplatne naranče.. Ko bi ih zaboravija…
– Bilo je sve od naranči: doručak rucak i večera, umisto liganj lovili naranče
Poslovno udruženje “Međunarodni transport” iz Beograda saopštilo je danas da će 26. januara, zajedno sa kolegama iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, blokirati saobraćaj preko graničnih prelaza sa okolnim zemljama Šengena, zbog problemima koje im stvara novi EES sistem ulaska i izlaska iz zemalja u Evropi.
Protest prevoznika, kako su naveli, biće održan zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana srpskih profesionalnih vozača i ograničavanje njihovog boravka njima na teritoriji tih zemalja tokom svakodnevnih radnih aktivnosti.
Predstavnici Poslovnog udruženja “Međunarodni transport” Beograd, Konzorcijuma “Logistika Bosne i Hercegovine” i Udruženja međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore će 16. januara u Beogradu održati konferenciju za novinare, na kojoj će iznijeti više detalja.
Na konferenciji će se, kako su naveli, prezentovati odluka da se 26. januara 2026. godine započne održavanje protesta prevoznika na graničnim prelazima sa okolnim zemljama Šengena, čiji je cilj da se ukaže na dugoročne posljedice koje će početi da trpe privrede tih zemalja i stanovništvo od 10. aprila, kada se očekuje zabrana ulaska srpskim/bosanskim/crnogorskim vozačima u zemlje Šengena zbog prekoračenja broja dozvoljenih dana.
– Napominjemo da protest nema nikakvu političku konotaciju već isključivo ima za cilj buđenje svijesti kod nadležnih u Evropskoj komisiji i generalno evropskoj administraciji, zemljama Šengena ali i naručiocima prevoza, da profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, teroristi i ilegalni radnici te da je njihovo hapšenje, deportacija i ograničenje rada direktan udarac na transportnu privredu ali i privredu u cjelini koja se oslanja na domaće transportne kapacitete – piše u najavi.
Time se, prema njihovoj ocjeni, ruše principi prava na rad i normalan život prevoznika i vozača.
– Ne dođe li do promjene u odnosu ka profesionalnim vozačima i transportnim firmama, sredinom aprila se očekuje pucanje lanaca snabdijevanja iz i za naše zemlje drumskim teretnim vozilima jer naši prevoznici više neće imati vozače na raspolaganju – dodaje se u najavi.
Cilj konferencije je, kako su naveli, da se javnost informiše o daljim koracima transportne privrede, da se inicira dijalog sa nadležnim institucijama Evrope, te da se podstakne jasan pristup rješavanju problema koji obezbjeđuje sigurnost poslovanja prevoznika i sigurnost rada vozača dok obavljaju prevoz preko zemalja Šengena, bez bojazni da budu uhapšeni, deportovani i da im se dalje brani ulazak na teritoriju Šengena jer su samo radili svoj stalni posao.
U Austriji petero poginulo u lavinama Foto: Ilustracija / Pixabay
Petero ljudi poginulo je u dvjema lavinama u Austriji u subotu, rekla je za dpa glasnogovornica salzburške gorske službe spašavanja.
Sedmero ljudi zatrpano je lavinom u poslijepodnevnim satima na vrhu Finsterkopf, visokom 2150 metara, u dolini Grossarl u saveznoj pokrajini Salzburg, rekla je.
Gorska služba spašavanja priopćila je da su četiri člana skijaške skupine pronađena mrtva, dok su ostali teško ozlijeđeni.
Ranije u subotu, jedna žena poginula je u lavini u području Bad Hofgasteina.
Tribina „Ambijentalna devastacija“ održana je u Budvi u restoranu MozArt pod organizacijom SRD Opem Water, uz prisustvo više od 20 građana, stručnjaka i predstavnika zainteresovane javnosti.
Na tribini su govorili prof.dr Rade Ratkovic i mr. Velibor Zolak. U atmosferi otvorenog i direktnog dijaloga razgovaralo se o ključnim problemima prostornog i urbanog razvoja Budve, ali i o širem kontekstu sistemskih propusta koji su doveli do stanja u kojem se grad danas nalazi.
Posebno je bilo riječi o ekspanziji hotela i nesrazmjernim kapacitetima ležaljki tokom turističke sezone, koji višestruko premašuju realne prostorne i infrastrukturne mogućnosti grada. Ukazano je da se javni prostor sve češće podređuje komercijalnim interesima, na štetu kvaliteta života građana i dugoročne održivosti destinacije.
Otvoreno se govorilo i o devastaciji prostora Zavala, kao jednom od najdrastičnijih primjera neplanskog i nekontrolisanog razvoja, zatim o dugogodišnjem zanemarivanju brda Spas, kao i o kontinuiranoj borbi za opstanak Slovenske plaže kao javnog i dostupnog prostora za sve.
Foto RTV Budva
Tokom tribine otvoreno je pitanje odgovornosti – institucija, struke i društva u cjelini – uz poruku da bez transparentnih odluka, dosljedne primjene zakona i uključivanja građana nema suštinskog oporavka prostora.
Iako su iznesene ozbiljne kritike, tribina je pokazala da u Budvi i dalje postoji snažna potreba za dijalogom i spremnost da se o ključnim pitanjima razvoja govori otvoreno i argumentovano. Upravo ovakvi razgovori predstavljaju prvi korak ka vraćanju prostora javnom interesu i izgradnji odgovornije vizije budućnosti Budve.
