Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema - foto Prirodnjački muzej
1 od 4
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
Suvomeđa - kulturna baština u službi ekosistema
U okviru Dana evropske baštine, na temu “Arhitektonska baština: prozor u prošlost,vrata za udućnost” u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore upriličena je svečanost otvaranja izložbe “Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema”, uz realizaciju radionice o istorijatu i procesu nastanka suvogradnje.
Autori postavke su kustos MSc Aleksa Popović, i muzejski savjetnici dr Lidija Leković, dr Nada Bubanja i dr Marko Karaman.
Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa Parkom prirode Orjen i stručnjakom za kulturnu baštinu Željkom Starčevićem, uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija Crnr Gore.
Suvomeđa – kulturna baština u službi ekosistema
Posjetioci su imali priliku da saznaju više o:
tradiciji i tehnikama suvogradnje,
istorijskom značaju suvomeđa u lokalnom pejzažu,
ulozi ovih zdanja u očuvanju biodiverziteta i prirodnih ekosistema.
Ugostili smo takođe i studente druge godine Prirodno-matematičkog fakulteta sa odsjeka Biologija, zajedno sa Prof. dr Danijelom Stešević, koji su aktivno učestvovali i diskutovali o ovoj temi u okviru praktične nastave predmeta Sistematika i filogenija necvjetnica, saošteno je iz Prirodnjačkog muzea CG.
Ruski razarač klase Udaloy I “Viceadmiral Kulakov” kod Danske, 31. kolovoza Foto: Jacob Gronholt-Pedersen / Reuters
Ruski ratni brodovi iznova su plovili pravcem sudara, usmjeravali oružje prema danskim mornaričkim plovilima i ometali navigacijske sustave u danskim tjesnacima koji povezuju Baltičko i Sjeverno more, rekla je danska obrambena obavještajna služba u petak.
Takvi incidenti riskiraju nenamjernu eskalaciju, navodi se. Baltička regija na visokoj je razini pripravnosti nakon incidenata s podvodnim kablovima, prekidom opskrbe plina, upadima u zračni prostor i pojavom dronova otkad je započela ruska invazija Ukrajine, koja je povećala tenzije između Moskve i Zapada.
Danska, koja nepokolebljivo podržava Ukrajinu u njezinu ratu s Rusijom, povećala je svoj vojni proračun i obvezala se na nabavku oružja dalekog dometa, sposobnog gađati ciljeve unutar Rusije.
– Vidjeli smo nekoliko incidenata u danskim tjesnacima, kad su helikopteri danskih zračnih snaga i mornarička plovila ciljani radarima i kad je prema njima usmjeravano oružje ruskih ratnih brodova, rekao je na konferenciji za medije direktor danske obrambene obavještajne službe Thomas Ahrenkiel.
Rekao je da su ruski ratni brodovi plovili pravcem kolizije s danskim brodovima tijekom njihove plovidbe tjesnacem.
Ahrenkiel je rekao da je ruski ratni brod usidren u danskim vodama duže od tjedan dana, što ukazuje na moguću intervenciju Moskve ako bi Danska pokušala obuzdati kretnje ruske “flote iz sjene” tankera koji se koriste za zaobilaženje zapadnih sankcija u kontekstu prodaje nafte. U svibnju, tenzije su eskalirale u Baltičkom moru kad je Rusija poslala borbeni zrakoplov u trenutku kad je Estonija presrela ruski tanker za koji se sumnjalo da je dio flote iz sjene.
Danska obavještajna služba procjenjuje da Rusija provodi hibridni rat protiv Danske i šireg Zapada.
– Rusija koristi vojna sredstva, uključujući i agresivna, kako bi na nas izvršila pritisak bez prelaska linije oružanog sukoba u tradicionalnom smislu, rekao je Ahrenkiel. Moskva iznova niječe odgovornost za hibridne napade u Europi. Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak se šalio da više neće slati dronove iznad Danske te je ideju da bi njegova zemlja potencijalno ciljala NATO članicu nazvao “glupošću”.
SAD: Prijetnje shvaćamo ozbiljno
Bijela kuća rekla je u petak da su ruske pomorske provokacije protiv Danske ozbiljna stvar.
– To je nešto što ova administracija shvaća ozbiljno i konstantno nadziremo situaciju. Nacionalno Sigurnosno vijeće ovdje u Bijeloj kući u stalnoj je prepisci s našim NATO saveznicima, a predsjednik također razgovara s mnogima od njih, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt tijekom brifinga s novinarima.
Unatoč incidentima, obrambena obavještajna služba naglasila je da nije bilo izravne prijetnje protiv Danske. Međutim, premijerka Mette Frederiksen prošli tjedan je upade dronom iznad danskih zračnih luka i vojnih instalacija opisala “hibridnim napadom” na zemlju. Ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da traju istrage incidenata, bez zaključaka o identitetima počinitelja.
Boracay, tanker povezan s ruskim interesima, postao je u središtu europskog sigurnosnog skandala nakon što su ga francuske specijalne snage zaplijenile kod Bresta. Analiza AIS podataka Daily Telegrapha pokazuje da je plovilo bilo u blizini čak devet incidenata s dronovima u sjevernoj Europi, uključujući Kopenhagen, Kiel i danske aerodrome, gdje su krajem rujna zabilježena prisilna zatvaranja zbog misterioznih letjelica.
Izgrađen 2007., Boracay je u samo tri godine promijenio četiri vlasnika, pet imena i sedam zastava, što je klasičan obrazac „shadow“ flote koja služi prikrivanju stvarnih operacija. Francusko tužiteljstvo objavilo je da će kapetan stati pred sud u veljači u Brestu, optužen za odbijanje suradnje i nemogućnost dokazivanja nacionalnosti broda. Prijeti mu kazna do godinu dana zatvora i novčana globa od 150 tisuća eura, piše Splash247.
Upozorenja da Rusija koristi tankere kako bi upravljala dronovima nad europskim gradovima prvi je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegove riječi dobivaju sve veću težinu dok se incidenti nastavljaju.
🇫🇷⚔🇷🇺
Footage of the capture of an oil tanker allegedly from the “Russian shadow fleet” by French special forces.
▪️The French Navy detained the tanker Boracay off the country’s coast on Tuesday, allegedly from the so-called Russian “shadow fleet.” The vessel is under… pic.twitter.com/Z36LaUMbxp
Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je na optužbe podsmijehom tijekom govora na Valdai klubu u Sočiju, prozvavši francusku akciju piratstvom: „Tanker je zaplijenjen u neutralnim vodama. S piratima se zna što treba učiniti.“
S druge strane, europski čelnici sve češće govore o hibridnom ratu. Poljski premijer Donald Tusk poručio je: „Ne radi se o iluzijama. Ovo je rat, nova vrsta rata.“ Poljska je već oborila dronove iznad vlastitog teritorija, a gotovo svakodnevno bilježi incidente oko energetske infrastrukture. Dodatno uznemirenje izazvao je slučaj kada je poljska obalna straža otjerala ruski ribarski brod koji je kružio samo 300 metara od plinovoda na Baltiku.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da „30 do 40 posto“ ruskog ratnog financiranja dolazi upravo iz operacija shadow flote. Njegova poruka bila je jasna: presijecanje tih tokova nije opcija, već nužnost.
Slučaj Boracay otvorio je pitanje do koje mjere pomorski promet i „siva ekonomija“ tankerske flote mogu postati oružje u modernom ratu – ne samo na moru, nego i u zraku iznad europskih gradova.
Turistička zajednica grada Dubrovnika najavljuje novo izdanje Good Food Festivala, manifestacije koja već niz godina okuplja ljubitelje dobre hrane, vina i autentičnih gastronomskih doživljaja. Od 6. do 19. oktobra, Dubrovnik će ponovno biti u znaku gastronomije – s bogatim programom, brojnim događanjima i prigodnom jesenskom atmosferom.
Program Festivala uključuje brojne atraktivne sadržaje: gastronomske ture, radionice kuhanja, tematske večere, zabavni Dub Pub gastro kviz, te ekskluzivne večere s poznatim chefovima, među kojima su Ivan Pažanin, David Skoko, Marijo Curić i Mario Mandarić. Tokom dva tjedna Festivala, u brojnim dubrovačkim restoranima bit će dostupna posebna ponuda promotivnih menija, osmišljenih upravo za ovu priliku, kako bi svi posjetitelji mogli kušati raznovrsna jela po pristupačnim cijenama. Plakat
Umjetnica nas potsjeća da treba u tome uživati, treba to iskoristiti i da je, možda jedini način da fenomen “Zlatnog sata” ostane zabilježen, onaj kroz crtež ili sliku.
Fantastični fenomen “Zlatni sat” prepoznatljiv je u Zalivu Boke kotorske, gdje se prilikom zalaska Sunca u moru reflektuje odraz okolnih planina. Očarana ovom prirodnom pojavom, vizuelna umjetnica Teodora Rakidžić iz Beograda istraživala je koliko “Zlatni sat” traje u Kotorskom zalivu na dan 2. oktobra, kada je otvorena njena izložba u Gradskoj galeriji, prva njena izložba u Crnoj Gori, a 14. samostalna uopšte. U postavci koju je nazvala “34 zlatne minute” predstavila je oko dvadeset radova u raznim tehnikama – ulje na platnu, kombinovana tehnika na papiru – suvi pastel i ugljen. Formati dosta variraju, a dominiraju crteži velikih formata.
-U svakom mjestu bilo gdje na Planeti postoji određeno vrijeme trajanja tog “Zlatnog sata” u različito doba godine. Malo sam istražila, Google je bogat informacijama i tim predviđanjima i vidjela sam da “Zlatni sat” 2. oktobra u Kotoru traje 34 minuta. Toliko bi zvanično trajao da je bilo sunce, u stvari nije bilo, jer je bilo oblačno, primijetila je umjetnica u razgovoru za Boka News. Dodaje da su trenuci “Zlatnog sata” jedinstveni, uvijek različiti i vrlo upečatljivi.
-Svaki dan je drugačiji, ali baš zato što sam naglasila minutažu, imam utisak da to podsjeća koliko je ograničeno to vrijeme trajanja, koliko je podsjetnik da je privremeno to koliko traje najljepša sunčeva svjetlost. Potsjeća nas da treba u tome uživati da treba to iskoristiti i da možda je jedini način da ostane zabijleženo kroz crtež ili sliku, bar ja kao umjetnik imam takav utisak, kaže Teodora
Ona je ove zlatne minute, zlatne sate dožiljavala u drugom ambijentu, ali njene impresije prenesene na slike i crteže u mnogome potsjećaju na neke kotorske prilike I motive. Jedan od njih je i motiv sa ornamentima koji liče na gotičke prozore palate Drago. Teodora Rakidžić je u stvari slikala pretežno motive iz Srbije – manastir Studenica, Pećka Petrijaršija, Visoki Dečani, koje je obilazila, a ima i motiva iz Crne Gore.
Sa otvatranja izložbe
Završila je Fakultet likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje je trenutno na doktorskim studijama, a usavršavala se u Salzburgu u Austriji i u Düsseldorfu u Njemačkoj. Ta iskustva su bila, kaže, definitivno ključna prekretnica za neki dalji napredak, razvoj, donijevši joj dodatnu motivaciju da nastavi dalje, da stvara kad se vrati u Srbiju.
-Drugačiji je ambijent, scena je drugačija, pristup likovnoj sceni je drugačiji, možda i tretman umjetnika. U suštini se malo više sredstava odvaja za umjetnost generalno i onda su izraženije posjete izložbama. Ulaganje u dovođenje različitih profesora sa različitih strana svijeta na te institucije koje uče umjetnosti, malo je bolje pokriveno. Ali to ne znači da ovi predjeli nemaju šta da ponude, nego u suštini treba vidjeti tu raznolikost kad se negdje ode, kad se mi vratimo sa bogatim iskustvom i imamo šta da prenesemo drugim ljudima koji možda teže da se oprobaju u ovim vodama, objašnjava Taeodora , koja je zaposlena na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu na katedri za crtanje-
-Taj posao i pozicija predavača, odnosno nekoga ko može da prenese svoje znanje na mlađe generacije, to je velika privilegija i baš volim što se time bavim i što je i to dio ovoga posla, pored toga da stvaram, ističe Teodora Rakidžić.
Otvaranje izložbe u Kotoru ispratila je i njena sestra bliznakinja, takođe akademska umjetnica, kao i kolege sa Akademije umjetnosti sa Cetinja, sa kojima su zajedno učestvovale na likovnim kolonijama. Jedna Teodorina slika iz ove postavke će za mjesec dana biti izložena u okviru Tivatskog likovnog salona.
BOKS: Slike koje smiruju i uzbuđuju
-Ono što mene posebno dotiče u njenom slikarstvu jeste ta tiha snaga da nas zaustavi, da nas podsjeti kako u običnom pogledu na fasadu, banderu ili obris drveta može postojati poezija. Teodorq nas uči kako da gledamo pažljivije, kako da uočimo ljepotu koja često promiče pred našim očima…Slike Teodore Rakidžić u isto vrijeme smiruju i uzbuđuju, podsjećajući nas da umjetnost nije negdje daleko, već tu, u svakodnevnom životu koji živimo, istakla je akademska umjetnica Radmila Beća Radulović, direktorka KC “Nikola Đurković”, otvarajući izložbu.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sa saradnicima danas su u Morinju položili vijenac ispred spomen-ploče na nekadašnjem logoru Morinj.
Novinarima nije bio dozvoljen ulazak u krug vojnog objekta u Morinju.
Crna Gora ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i sva zla koja su se u njemu dešavala, poručio je ministar Ibrahimović.
„Moramo shvatiti da su te mračne ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo spremi i danas da prepoznamo sve što je bilo loše, ali zagledani u budućnost da nastavimo dobru prijateljsku biletaralnu sardanju sa državom Hrvatskom”, kazao je Ervin Ibrahimović.
On je poručio da svi inspiratori zločina i učinioci zločina, moraju biti privedeni pravdi i Crna Gora radi na tome.
“Moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. I da danas, nažalost, imamo i u Crnoj Gori i okruženju neke koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja. I Crna Gora shvata da kroz kulturu sjećanja pokazujemo pijetet prema svim onim stradalnicima, ali isto tako solidarno s njihovim porodicama. A s druge strane jasno poručujemo da je Crna Gora kao sljedeća članica EU spremna da dijeli sve one evropske vrijednosti, da je spremna da osudi sve zločine, istakao je Ibrahimović.
On je zahvalio ministru Grlić Radmanu na snažnoj podršci evropskom putu Crne Gore.
“Svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima, nismo zaboravili stradalnike logora Morinj, nismo zaboravili zapravo tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine, bez ikakvog razloga, bez ikakvog povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene”, kazao je hrvatski ministar Grlić Radman.
Poručio je da se moramo boriti protiv mržnje, protiv oblika politika, ideologija, koji ne poštuju vrijednosti, ne poštuju prijateljstvo, ljude, nego bi htjeli i danas nove podjele ili uticali na neke nove tenzije, eskalacije, što nam ne treba.
“Sjećamo se recentne povijesti i znamo da se Hrvatska branila u tom trenutku i da je Hrvatska bila žrtva agresije. Sjetite se Dubrovnika koji je bombardovan, pljačkan, uništavan i njegova okolina. Mi koji smo svjedoci toga, mi znamo što je bilo i kako je bilo. I zato je važno da ustajemo na tome, zajedno sa prijateljskom Crnom Gorom, i da smo i ove godine ovdje zajedno sa predstavnicima županijske vlasti, Dubrovačko-neretvanske županije, sa predstavnicima gradske vlasti, sa udrugom Dubrovačkih logoraša, odnosno upravo evo tu su i trojica logoraša koji najbolje znaju kako je bilo”, naglasio je Grlić Radman.
Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News
Grlić Radman je kazao da u Morinj dolazi već četvrtu godinu.
Kultura sjećanja, važna je ne samo za Hrvatsku, za žrtve, nego i za Crnu Goru, za nove naraštaje, nove generacije koje dolaze, kako bi oni spoznali sve mračne trenutke zajedničke istorije i onoga što se dogodilo, pručio je Grlić Radman.
Nismo prepreka CG na putu ka EU
Hrvatski ministar Grlić Radman je istakao da Hrvatska nije prepreka da Crna Gora uđe u EU, već da je podržavala Crnu Goru na evropskom putu, kao što je podržavala na putu prema NATO članstvu.
“Hrvatska je od samih početaka dala i svoju ekspertizu, svoje iskustvo, pomagaće naravno i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i zalaganje i ustrajnost političke elite ka evropskim vrijednostima – vladavine prava, sloboda, vjerskih, ljudskih prava”, naveo je ministar Grlić Radman.
Istakao je i važnost brige za hrvatsku zajednicu, autohtonu hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj, u Crnoj Gori i zahvalio da se konačno riješilo i pitanje hrvatskog doma „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi i da konačno Hrvati Boke Kotorske i Crne Gore mogu raditi u prostorijama zgrade koju su gradili njihovi preci.
“To je jedan jako dobar znak i dobar početak i za nastavak i rješavanje daljnjih otvorenih pitanja, ali nama je neprihvatljivo da jedna ustanova javna, a to je bazen u Kotoru, nosi ime po zapovjedniku straže u logoru koji je zlostavljao logoraše. Dakle to se treba promijeniti. Tu je naravno i pitanje školskog broda Jadran, to uvijek ističemo kao jedan simbol, ali tu je u svakom slučaju i pitanje vojne sukcesije, granice na moru i o tome takođe razgovaramo. I naravno pitanje i otete imovine Hrvata Boke Kotorske, osobito Tivat i Dobrota. Postoje presude i sad se te presude moraju sprovesti, dakle moraju se uknjižiti vlasnici kojima je oduzeta bila imovina i na tome ćemo ustrajati, jer nitko nema pravo oteti tuđu imovinu”, naglasio je hrvatski ministar.
Morinj 2025. – Foto Roko Stjepčević – Boka News
Grlić Radman: Izjednačavanje Lore i Morinja nije moguće
Na pitanje kako vidi različite stavove predstavnike vlasti u Crnoj Gori i pitanje Lore, Grlić Radman kaže da u slučaju vojnog zatvora Lora, ima dosta nepoznavanja i da se ovdje olako politizira sa tom temom.
„Vojni zatvor Lora je oduvijek bio vojni zatvor i hrvatsko pravosuđe je sprovelo postupke, istrage, i donijelo odgovarajuće presude, odnosno kazne. Tu postoje imena i postoje kazne”, kazao je hrvatski ministar.
Izjednačavanjem ovog vojnog zatvora i logora u Morinju relativiziraju se žrtve u Morinju, kazao je Grlić Radman.
“Možda su političari ovdje u to vrijeme bili mladi, a nažalost niko im mudar i pametan nije prenio to znanje što je bilo i kako je bilo. I zato je dobro suočiti se s prošlošću. Trebamo ići sa argumentima.
Znači nije Hrvatska nikoga napadala. Ko je tada imao nalog, pravo i mandat da napada Dubrovnik? Znači, dolaziti u Dubrovnik, njegovu okolicu, paliti, pljačkati, odvoditi stanovnike, mirne žitelje Konavala. Ne možemo samo tako prijeći preko toga. Svako izjednačavanje nekakve takozvane krivnje, a zapravo neulazak u pravu istinu, ne doprinosi pomirenju ni jačanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa”, ocijenio je Grlić Radman.
Tokom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.
U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. oktobra te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.
Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
Podsjećamo, u opšini Kotor u mjestu Morinj od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
Bokeljske opštine pripremaju se za preuzimanje obaveza predviđenih Zakonom o uređenju prostora
Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat dogovorile su da poslove pripreme i izradu lokalnih planskih dokumenata povjere Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog koja ima višegodišnje iskustvo (osnovana 2006) u pružanju arhitektonskih i konsultantskih usluga, izradi idejnih, glavnih i arhitektonskih rješenja enterijera.
Direktor Agencije Aleksandar Kovačević kaže za Pobjedu da se više puta pričalo i dogovaralo na tu temu, ali da ,,proces uspostavljanja te vrste saradnje sa Kotorom i Tivtom nije završen, nije potpisan sporazum te tri opštine“.
– Najveći razlog jeste što Agencija još nije dobila nove licence, čekaju se u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine od jula. Agencija je sprovela sve potrebne korake da bi bila u mogućnosti da po novom zakonu radi i plansku dokumentaciju, s obzirom na to da su nam djelatnosti isto tako nadzor i projektovanje – kaže Kovačević.
Obaveze
Zakonom o uređenju prostora koji je na snagu stupio u martu opštine su obavezne da u roku od 60 dana osnuju privredno društvo koje će izrađivati lokalna planska dokumenta – prostorno-urbanistički plan, lokalni plan detaljne regulacije i urbanistički projekat. To preduzeće imaće odgovornog planera i četiri planera. Odgovorniplaner može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore. Data je mogućnost da se više opština udruži – da osnuju zajedničko preduzeće. Na taj način riješili bi jedan od najvećih izazova – nedostatak stručnog kadra.
Kovačević kaže da je kadar je deficitaran na svakom polju, u svakoj grani privrede, pa i u planiranju, ali da će ga prevazići.
– Zakonski je dovoljno pet planera za licencu firme, doduše za ovaj budući obim posla bilo bi korisno još planera i ljudstva. Agencija sada ima pet planera, sa mogućnošću da još dvoje kolega po novom zakonu dobiju i planersku licencu. Otvoreni smo za zapošljavanje i saradnju – kaže Kovačević.
Biće izazovno, priznaje, raditi planska dokumenta za prostor drugih opština, ali da računaju na pomoć planera iz Kotora i Tivta.
– Svaki planski dokument je izazovan, ako se postave jednaki aršini za sav prostor, manja su nezadovoljstva, i naravno kada se uključe kolege iz gradova domaćina, proces je time lakši jer smatramo da domaći planeri znaju najbolje što su potrebe grada u kojem žive. Agencija će u tim slučajevima bila nosilac licence i saradnik – pojašnjava on.
Zakonom o uređenju prostora i Zakonom o izgradnji objekata lokalnim samoupravama vraćena je nadležnost upravljanja prostorom koja je do tada bila u ,,rukama“ države. Kovačević smatra da je decentralizacija na svim nivoima imperativ.
– Smatram da su lokalne uprave spremne da se uhvate ukoštac sa svim obavezama koje proističu iz decentralizacije. Podsjećam da država i resorno ministarstvo imaju i dalje kontrolnu ulogu u donošenju planskih dokumenata, tako da će vrijeme pokazati jesmo li spremni – kaže Kovačević.
Iskustvo
Agencija je tokom 19 godina rada realizovala veliki broj projekata.
– Spomenuću skorije: nadzor nad izvođenjem radova na šetalištu u Igalu, Obala Nikole Kovačevića, izrada projekta glavne autobuske stanice u saradnji sa profesorom Veljkom Radulovićem, izrada PUP-a Herceg Novi, prethodnog, usvojenog 2019. godine. Kolege iz Agencije su učestvovale u izradu i Prostornog plana Crne Gore. I najbitnije što želim izdvojiti je kolektiv Agencije, bez kojeg ništa ne bi moglo biti sprovedeno i realizovano – ističe Kovačević.
Kotor: Efikasno i ekonomično rješenje
Iz Opštine Kotor Pobjedi su kazali da su radi efikasnijeg i ekonomičnijeg obavljanja poslova pripreme i izrade planskih dokumenata, u cilju ostvarivanja opšteg interesa, prednost dali zajedničkom umjesto sopstvenom preduzeću.
– Ovakav model saradnje zasniva se na povezanim interesima tri opštine koje dijele prirodne, geografske i infrastrukturne karakteristike, kao i zajedničko kulturno-istorijsko nasljeđe koje je upisano na Listu svjetske baštine Uneska. Angažovanje postojeće stručne agencije, koja raspolaže potrebnim profesionalnim kapacitetima, predstavlja racionalan i odgovoran pristup, koji je u skladu sa zakonskim mogućnostima definisanim Zakonom o lokalnoj samoupravi. Očekuje se da ovakav vid međulokalne saradnje doprinese kvalitetnijem, bržem i koordinisanijem prostornom planiranju u ovom izuzetno važnom i osjetljivom području – kazali su iz lokalne uprave u Kotoru.
Od 12. oktobra 2025. godine, Hrvatska će početi da primjenjuje sistem ulaska i izlaska (EES) na spoljnim granicama EU, koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje lica putnika koji nisu državljani Evropske unije.
Riječ je o sistemu koji postepeno uvodi cijela Evropska unija, a koji bi trebalo da bude u potpunosti implementiran do aprila, piše Forbes Hrvatska.
Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova objasnilo je za Forbs Hrvatska da je sistem u toj zemlji u potpunosti tehnički uspostavljen i da će se primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prelazima, kao i na onim graničnim prelazima koji su, na osnovu Sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, privremeno određeni za međunarodni saobraćaj.
Za početak četiri sata dnevno
Postepena implementacija sistema znači da će u početnoj fazi raditi dva sata u svakoj smjeni od 12 sati, dakle ukupno četiri sata u periodu od 24 sata. Svakog narednog mjeseca, radno vrijeme sistema će se produžavati za dodatna dva sata, dok se ne postigne puna operativnost, što je planirano za 10. april 2026. godine. Pečačenje putnih dokumenata putnika će se nastaviti tokom prelaznog perioda.
Predviđene su posebne ulazno/izlazne EES trake, prvenstveno za putnike iz trećih zemalja na koje se sistem primenjuje. Međutim, u vremenima gustog saobraćaja i zagušenja, sistem će se koristiti na svim trakama.
Očekivana usporavanja
Na pitanje kako će novi sistem uticati na gužve, MUP kaže da se u početnoj fazi očekuje usporavanje procedura kontrole na putnim prelazima. Putnici iz trećih zemalja moraće da izađu iz vozila kako bi otvorili svoj lični dosije ili potvrdili postojeći.
Policija će takođe imati ručne EES uređaje koji će, u zavisnosti od situacije, omogućiti bržu obradu putnika duž traka. Na najvećim aerodromima (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka) instalirani su i samoposlužni EES kiosci. Namijenjeni su putnicima koji prvi put ulaze u Šengenski prostor i još nemaju otvoren dosije, dok se sistem ne odnosi na nosioce boravišnih dozvola, dugoročnih viza i druge izuzete kategorije.
Registracija na kioscima
Putnici će proći prethodnu registraciju na kioscima: skeniranje pasoša, biometrija lica i otisci prstiju četiri prsta desne ruke, kao i kratak upitnik o razlogu dolaska. Nakon toga sledi provera podataka na šalteru i kreiranje EES fajla. Oni koji već imaju otvoren dosije u drugoj državi članici EU nastaviće direktno do kontrolnog punkta.
Pri svakom sledećem ulasku u EU, identitet će biti potvrđen upoređivanjem nove fotografije sa onom sačuvanom u sistemu. Djeca mlađa od 12 godina biće fotografisana, ali neće davati otiske prstiju.
Za tehničku opremu 13 miliona evra
Očekuje se da će se, nakon početne faze i povećanja broja otvorenih dosijea, vrijeme čekanja značajno smanjiti.
MUP naglašava da je sva potrebna oprema kupljena uz finansijsku podršku EU, u vrijednosti većoj od 13 miliona evra. Nabavljeno je skoro 300 kamera za biometriju lica i preko 600 uređaja za uzimanje otisaka prstiju.
U Crnoj Gori pretežno promjenljivo vrijeme – na jugu sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru jutarnje slabe padavine uz postepeno razvedravanje tokom dana.
Na jugu promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru u jutarnjim satima još ponegdje uz povećanu oblačnost očekuju se slabe padavine, tokom dana suvo uz smanjenje oblačnosti.
Vjetar još ponegdje u jutarnjim satima umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana uglavnom slab do umjeren, u skretanju na zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 12, najviša dnevna od 5 do 20 stepeni.
Nedjelja:
Već u jutarnjim satima postepeno naoblačenje sa zapada, koje će od sredine dana usloviti mjestimično padavine, kišu, ponegdje pljuskove i grmljavinu. Ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi, naročito u južnim i centralnim predjelima.
U noćnim satima u višim planinskim predjelima kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. Vjetar, mjestimično umjeren do jak, južni, tokom noći u skretanju na sjeverni. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 11, najviša dnevna od 7 do 21 stepen.
Izraelski vojnici Foto: Ilustracija / Shutterstock
Izraelski politički vrh naložio je vojsci da smanji ofenzivne aktivnosti u Gazi nakon što je izjavio da se priprema za “trenutačnu provedbu” prve faze plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu, izvijestili su izraelski mediji.
Mediji izvješćuju da je to politički vrh Izraela naložio nakon odgovora Hamasa na plan.
Hamas je objavio u petak da je spreman osloboditi sve izraelske taoce, što je predviđeno planom američkog predsjednika Donalda Trumpa za palestinsku enklavu, ali je poručio da će tražiti pregovore o detaljima oslobađanja, kao i ostalim točkama poput predaje upravljanja Pojasom Gaze i razoružanja te militantne skupine.
Trump je dao Hamasu rok do nedjelje navečer da postigne dogovor o njegovu planu za budućnost Gaze, nazvavši to posljednjom prilikom za palestinsku militantnu skupinu.
.jpg){kind=link}