Turistička organizacija Tivat učestvuje na jednom od najznačajnijih sajmova turizma u centralnoj Evropi, Ferien–Messe Wien, koji se održava od 15. do 18. januara u Beču.
U okviru nacionalnog štanda, TO Tivat promoviše autentičnu ponudu destinacije, sa posebnim fokusom na savremene trendove u turizmu, aktivni odmor, nautički turizam, kulturnu baštinu i prepoznatljiv mediteranski način života. Poseban akcenate ove godine stavljen je na VR doživljaj destinacije, koji posjetiocima omogućavaju virtuelnu vožnju brodom Jadran, obilazak Miholjske prevlake i ostrva Gospa od Milosti, izazivajući izuzetno veliko interesovanje publike i medija.
TO Tivat u Beču
Austrijsko tržište prepoznato je kao jedno od strateški najznačajnijih emitivnih tržišta za Crnu Goru i Tivat, imajući u vidu rastuće interesovanje austrijskih turista za kvalitetan, bezbjedan i sadržajan odmor na Mediteranu, kao i dobru povezanost i sve veću potražnju za destinacijama koje nude spoj prirode, kulture i luksuza.
Pored Turističke organizacije Tivat, Crnu Goru na sajmu predstavljaju i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, lokalne turističke organizacije Kotora, Budve, Ulcinja, Podgorice i Žabljaka, kao i turistički subjekti iz privatnog sektora.
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević istakla je da je prisustvo na ovom sajmu od velikog značaja za dalju promociju destinacije.
TO Tivat u Beču
„Sajam u Beču predstavlja izuzetno važnu platformu za direktan kontakt sa turistima i profesionalcima iz industrije. Posebno nas raduje veliko interesovanje za VR prezentacije Tivta, koje na savremen i inovativan način približavaju destinaciju. Austrijsko tržište je za nas od strateške važnosti i uvjereni smo da će ovakvi nastupi doprinijeti dodatnom rastu turističkog prometa i jačanju imidža Tivta kao atraktivne destinacije tokom cijele godine“, poručila je Lakičević.
Sajam “Ferien–Messe Wien” okuplja hiljade posjetilaca, brojne svjetske destinacije i turističke profesionalce, a tokom četiri dana nudi bogat program, uključujući tematske prezentacije, putopisna predavanja, interaktivne sadržaje i gastronomske programe, što dodatno doprinosi vidljivosti destinacija učesnica.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da će danas u Crnoj Gori biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.
Na sjeveru, u jutarnjim satima, u nižim predjelima, magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan, sjeveroistočlni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -8 do osam, najviša dnevna od 0 do 16 stepeni.
Najviše snijega na Žabljaku
U Crnoj Gori jutros je najviše snijega na Žabljaku, 29 centimetara (cm), pokazuju podaci objavljeni na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako se navodi, u Rožajama je jutros u sedam sati izmjereno 15 cm snijega, a u Kolašinu 13.
Visina sniježnog pokrivača u Pljevljima iznosi devet centimetara, Gusinju sedam, Andrijevici šest, a u Šavniku jedan cm.
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
1 od 5
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji - Foto: Svetlana Pažiljceva
Karavan 57. Praznika mimoze posjetio je u petak Vrnjačku Banju i ulicama ovog grada darivao dio najveselije fešte u regionu. Svečanu povorku Gradske muzike i mažoretki Herceg Novi, trombonjera i maškara pratio je veliki broj mještana i gostiju, koji su uživali u mediteranskoj muzici, koreografijama i cvijetu mimoze. Pažnju posjetilaca privukao je štand Turističke organizacije Herceg Novi na kojem su, uz mimozu, dijeljeni propagandni materijali Praznika mimoze.
Vrnjačka Banja je ove godine na ruti koju posjećuje Karavan Praznika mimoze, što predstavlja obostrano zadovoljstvo, istakla je direktorica JUK Herceg Fest, Tatjana Ateljević.
„Uz defile Gradske muzike, mažoretki, maškara, trombonjera i mimozu, pokušaćemo da dočaramo dio atmosfere koja će vladati od 13. do 28. februara. To je i najljepša pozivnica da u tom periodu posjetite Herceg Novi“, kazala je Ateljević.
Direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević, istakla je da je Karavan Praznika mimoze prvi put posjetio Vrnjačku Banju i da su naišli na odličan prijem.
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji – Foto: Svetlana Pažiljceva
„Veliki broj mještana i gostiju ispratio je karavan. Drago nam je što imamo ovaj vid saradnje i nadam se da će ona biti nastavljena istim intenzitetom. Očekujemo mještane i goste Vrnjačke Banje na Prazniku mimoze u Herceg Novom“, kazala je Banićević.
Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja, kazao je da je današnji Karavan Praznika mimoze uljepšao dan.
„Drago mi je što imamo prve korake naše saradnje, koja je definisana sporazumom potpisanim 2023. godine. Nadam se da će veliki broj mojih sugrađana posjetiti Praznik mimoze“, kazao je Trifunović.
Karavan Praznika mimoze u Vrnjačkoj Banji – Foto: Svetlana Pažiljceva
Promocija 57. Praznika mimoze planirana je za danas na Zlatiboru, u nedjelju u Nikšiću, narednog vikenda u Istočnom Sarajevu i Banja Luci, a potom i u Trebinju.
Pod sloganom „Dok sve spava, mimoza se budi“ objedinjeno je oko 60 pučkih, kulturnih, zabavnih, gastro i sportskih programa tokom dvije nedjelje, od 13. do 28. februara.
Organizatori i pokrovitelji manifestacije su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
Tokom pojačanih saobraćajnih kontrola sprovedenih 14. i 15. januara, policija u Herceg Novom lišila je slobode pet vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i zbog drastičnog prekoračenja dozvoljene brzine.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na unapređenje bezbjednosti saobraćaja, sproveli su pojačane kontrole učesnika u saobraćaju tokom 14. i 15. januara, prilikom kojih je slobode lišeno pet vozača.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, fokus kontrola bio je na sankcionisanju vozača koji upravljaju vozilima pod dejstvom alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci. Tom prilikom, policija je lišila slobode U.M. (30) iz Kotora, koji je odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci, dok je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom sa 0,84 g/kg alkohola u organizmu. On je uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao novčanu kaznu od 1.800 eura i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseci.
Slobode je lišen i J.B. (34) iz Republike Srbije, kod kojeg je testiranjem utvrđeno prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu. On je, uz prekršajnu prijavu, priveden nadležnom sudiji za prekršaje, koji mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 28 dana, kao i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseci. J.B. je sproveden na izdržavanje kazne u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija.
Takođe, policija je lišila slobode vozače C.A. (31) i Đ.S. (52), kod kojih je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1 g/kg. Slobode je lišen i J.Đ. (26), koji je u naseljenom mjestu, gdje je ograničenje brzine 50 km/h, vozilom upravljao brzinom od 113 km/h.
Svi vozači su privedeni nadležnim sudijama za prekršaje, koji su im izrekli novčane kazne i zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od dva i tri mjeseca.
Iz Uprave policije poručuju da će sa pojačanim kontrolama saobraćaja nastaviti i u narednom periodu, s ciljem povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ova sniježna aktivnost jača mišiće nogu i cijelog tijela, poboljšava kondiciju i izdržljivost, doprinosi boravku na svježem vazduhu, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje
Ljubitelji hodanja po snijegu iz Boke Kotorske imali su priliku da u saradnji NVU “Putevima predaka” iz Nikšića i Planinarskog kluba “Vjeverica” Kotor, u nedjelju, 11. januara uživaju u sniježnoj avanturi od Hotela “Vučje” stazom kroz bukovu šimu ka visoravni Konjsko koja se nalazi na 1470 m nadmorske visine i pripada planinskom vijencu Lukavice.
Učesnici ture, njih dvadesetoro iz raznih mjesta i gradova Boke došli su do Vučja organizovanim prevozom.. Iako je bilo veoma hladno “Vjeverice” su se uspješno adaptirale oštroj planinskoj klimi, prkoseći mećavi dok su polako savladavale šest sniježnih kilometara. hodanja na krpljama po tek napadalom snijegu kroz gustu bukovu šumu, prošaranu rijetkim smrčama i poljanama Pri povratku išli su dionicom ski-staze, oblazeći zaleđeno akumulaciono jezero koje se nalazi odmah pored staze .
-Turu je obilježilo odlično raspoloženje učesnika, domaći kolači koje je ponijela Dijana, kao i dječija radost namjernog padanja u suvi snijeg i „snježni tuševi“ nastali stresanjem grana. Posebni trenutci su bili, kada bi vjetar podigao hiljade pahulja koje su, obasjane suncem, sijale poput sitnih kristala i zaokružile ovu zimsku planinarsku priču, utisci su Željka Obradovića iz Tivta, koji je organizovao put i angažovao vodičkinju Anu Petrović Njegoš..
Članovi “Vjeverice” iz Kotora nijesu krili svoje oduševljenje što “krpljare” na Vučju sa Anom, koju su neki od njih upoznali još prošle godine.
Na krpljama sa Anom
– Iako je u jednom trenutku bilo minus 11 na visini od 1470 mnv, očekujući da su Primorci sa nama, bilo je i šale, međutim tu se našla i grupa prekaljenih planinara koji iza sebe imaju i ispete vrhove iznad 3 000mnv. Posebno raduje činjenica da su osobe koje su prvi put na krpljama, pitale da li možemo uskoro ponoviti naše druženje. To nam daje jedno veliko zadovoljstvo da iskustvo i dobra energija ostavljaju lijep utisak, kaže Ana Petrović Njegoš.
Ona je kroz aktivnosti svoje NVU “Putevima predaka” prepoznala hodanje na krpljama kao jednu od najodrživijih zimskih aktivnosti, jer omogućava istraživanje prirode bez izgradnje infrastukture – za razliku od drugih zimskih sportova hodanje na krpljama ne zahtijeva sječu šuma za staze niti korišćenje žičara koje troši energiju. Hodanje na krpljama omogućava kretanje kroz šumu po dubokom snijegu.
-Krplje su stara i prilično jednostavna pomagala koja se koriste za hodanje po snijegu. Cilj im je da smanje upadanje u dubok snijeg. Princip rada je taj da se težina osobe rasporedi na veću površinu nego što su stopala, pa je samim tim i propadanje smanjeno. Koriste se hiljadama godina, a današnji izgled duguju sjevernoameričkom narodu, od kojih su traperi i doseljenici preuzeli trik i počeli da ih koriste. Krplje su nekada pravljene isključivo od jasenovog drveta i kanopa i koristile su se u planinskom dijelu Crne Gore od davnina. Danas su one od različitih materijala, najčešće metalne i plastične, objasnila je Ana i dodala da hodanje na krpljama pozitivno utiče na zdravlje.
-Jača mišiće nogu i cijelog tijela, poboljšava kondiciju i izdržljivost, doprinosi boravku na svježem vazduhu, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje, ističe Petrović Njegoš, koja je učesnicima ove ture objasnila tehniku hodanja uzbrdo, po ravnom i nizbrdo.
Korišćenje krplji uz vodičke usluge koštalo je 20 eura po osobi.
Na vrh Sveti Ilija sa Draganom
Paralelno sa ovom turom Dragan Kovač član “Vjeverice” iz Tivta je poveo grupu planinara iz Donje Lastve na brdo Sveti Vid, a odatle na vrh Sveti Ilija. Po jakom vjetrui hladnoći prešli su oko 17kilometara uživajući u divnim pogledima na cijeli Bokokotorski zaliv.
Na vrhu Sv. Ilija sa Draganom istoga dana
Osvrt na “vjeveričju” prošlu godinu
Godinu 2025. obilježile su 73 obnovljene članarine i 24 novih članova. Bilo je 26 tura u Crnoj Gori, dvije noćne pod punim mjesecom, jedna tura na krpljama, 2-3 radne akcije, jedna obuka iz prve pomoći, dva maratona na kojima su članovi PK “Vjeverica” volontirali, jedan vikend Međunarodna planinarska akcija i dvije višednevne u suorganizaciji, jedna “via ferrata”. Učestvovali su na četiri tradicionalne akcije drugih planinarskih klubova, organizovali Pješački dan Kotor – Lovćen – Koto. Klub je prošle godine dobio licenciranog planinarskog vodiča.
-Čestitke svima koji pomjeraju sopstvene granice, a posebno izdvajamo planinsku pticu trkačicu Petru Raičević koja je ove godine učestvovala na pet trail trka u ukupnoj dužini od 434km; kao i Raiće, Dubravku i Lazara, koji su u maju popeli najviši vrh sjeverne Afrike – Toubkal 4167m, a u junu su, za dosadašnje uspone i uspjehe, od strane PSCG nagradjeni bronzanim značkama, istakla je Vesna Pavlović, koja je obnovila PK “Vjeverica”.
Vozač iz Kotora, porijeklom iz Maoča kod Pljevalja obilježio je prošlu godinu izuzetnim rezultatima, osvojivši titulu šampiona Centralno-evropske zone (CEZ-a) na brdu, kao i titulu šampiona Crne Gore.
Kao kruna uspjeha stiglo je i priznanje za najboljeg sportistu Kotora, čime je Jakšić još jednom potvrdio status jednog od najperspektivnijih automobilista regiona.
Uspjesi iz 2025. godine nisu došli slučajno – rezultat su dugogodišnjeg rada, posvećenosti i konstantnog tehničkog i vozačkog napretka.
Upravo na toj osnovi Jakšić gradi i velike planove za sezonu 2026, u kojoj želi da napravi iskorak i na evropskoj sceni.
-Ove godine ću voziti isti automobil, Hondu Civic 2000, grupa H. Trenutno čekam da mi stigne sekvencijalni mjenjač, koji sam kupio u Slovačkoj.
Nakon toga auto i novi mjenjač vode se u Italiju, gdje će moj stari tjuner Loris Foltran odraditi ugradnju i kompletnu adaptaciju-rekao je Milan Jakšić.
Velika novina za narednu sezonu biće upravo sekvencijalni mjenjač sa promjenama brzina na volanu, što bi trebalo da donese značajnu prednost na stazi.
-Sekvencijalni mjenjač sa šaltanjem na volan učiniće me još bržim na svakoj stazi.
Sa tom nadogradnjom auto će biti u potpunosti konkurentan i za Evropski brdski šampionat- rekao je najbolji sportista Kotora.
Jakšić ne krije svoje ambicije – cilj u 2026. godini mu je kompletna sezona Evropskog brdskog šampionata, ali uz realan pristup i svijest o finansijskim izazovima.
-Ukoliko uspijem da sklopim finansijsku konstrukciju, vozio bih kompletan Evropski brdski šampionat.
U tom pravcu očekujem, pored pomoći porodice i prijatelja i veću podršku Auto i karting saveza Crne Gore, mog grada Kotora i kluba, kao i Ministarstva sporta i mladih.
Moj brat Vasilije je već vozio Evropski šampionat i osvojio ga, tako da mi može biti od velike pomoći, posebno u učenju staza-rekao je Milan Jakšić.
U slučaju da se plan o „velikoj Evropi“ ne realizuje, sezona će ponovo biti ispunjena jakim izazovima.
-Ako ne uspijem da vozim Evropski šampionat, sigurno ću voziti domaći šampionat i CEZ, koji sam vozio i prošle godine i osvojio-dodao je Jakšić.
Potvrda prošlogodišnje dominacije stigla je i zvanično – narednog mjeseca u jednoj od evropskih zemalja biće održano proglašenje šampiona CEZ-a, gdje će Jakšić prisustvovati dodjeli priznanja.
Sa titulama, tehničkim unapređenjima i jasnom vizijom, Milan Jakšić u 2026. godinu ulazi sa šampionskim samopouzdanjem i ambicijama koje prevazilaze regionalne okvire.
Ako se kockice slože, pred kotorskim asom mogla bi biti sezona koja će ga trajno upisati i na mapu evropskog automobilizma.
Proslava 1054. Feste svetoga Vlaha i Dana Dubrovnika održat će se od 26. jaanuara do 8. februara, a donosi niz vjerskih, kulturnih, umjetničkih, edukativnih i tradicijskih događanja posvećenih zaštitniku Dubrovnika i njegovoj višestoljetnoj baštini.
Ovogodišnji program, tijekom 14 dana, donosi brojne sadržaje namijenjene svim generacijama, uključujući radionice, izložbe, predavanja, kazališne predstave, programe za djecu i mlade, koncerte, humanitarne i glazbene večeri, kao i niz tradicionalnih događaja koji svake godine dodatno obogaćuju Festu, izvijestili su u petak iz Gradske uprave Dubrovnika.
Festa počinje u ponedjeljak, 26. januara, kulturno- umjetničkim programom u kojem će sudjelovati gradske kulturne ustanove, Dubrovačka biskupija, Državni arhiv u Dubrovniku, Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Društvo Naša djeca Dubrovnik, Gradska glazba Dubrovnik, Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik, Austrijski kulturni forum Zagreb i Staroslavenski institut.
Bit će tu i udruge Festa Dubrovnik, DEŠA, DART, Studentski teatar Lero, Zbor Blasius, Dječji zbor Dubrovnik i Umjetnička organizacija kvartet Sorkočević.
Središnji vjerski sadržaji održavaju se u danima uoči i na sam blagdan svetoga Vlaha. Tradicionalno, na Kandeloru 2. februara, održat će se svečana sjednica dubrovačkog Gradskog vijeća uz dodjelu javnih priznanja, a popodne će ispred Zborne crkve sv. Vlaha uslijediti svečano otvaranje Feste.
Središnje i svečano euharistijsko slavlje povodom blagdana svetoga Vlaha održat će se u utorak, 3. februara. Sve počinje u 6 sati Budnicom Dubrovačkih trombonjera i zvonjavom gradskih zvona, svečano euharistijsko slavlje bit će u u 10 sati ispred dubrovačke katedrale, a nakon toga slijedi tradicionalna procesija gradskim ulicama.
Svaki će dan biti ispunjen brojnim sadržajima, a u petak 6. februara bit će predstavljen i program 77. Dubrovačkih ljetnih igara u organizaciji Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre. Istoga dana održat će se i predavanje dubrovačkog Arheološkog muzeja “Arheološka istraživanja oko crkve sv. Vlaha” u Kneževu Dvoru, a za najmlađe je predvečer pripremljena “Disneyeva glazbena čarolija”, simfonijsko putovanje kroz najljepše Disneyeve bajke.
Završnica Feste bit će u nedjelju, 8.februara, kad će se okupiti barjaci i hodočasnici ispred Zborne crkve sv. Vlaha, a potom kreće hodočašće na Goricu svetoga Vlaha gdje će se održati euharistijsko slavlje.
Po povratku slijedi svečani doček barjaka, spuštanje barjaka ispred crkve sv. Vlaha i zatvaranje Feste.
Festu svetoga Vlaha UNESCO je 2009. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine.
Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora, piše Pobjeda.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja mogu dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
“Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila”, naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
“Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije”, istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
“Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora”, precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
“Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem”, naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
“Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će – shodno odgovarajućem Zaključku Vlade – biti predstavnik MVP”, rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
Vlada Hrvatske formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
WASHINGTON – Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da bi mogao uvesti carine zemljama koje ne budu podržale njegov plan da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom.
“Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti”, rekao je Trump na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.
Trump je u više navrata izjavio da SAD “apsolutno” mora preuzeti Grenland, čime je dodatno pojačao pritisak na Dansku, kojoj taj otok formalno pripada.
Njegova nova izjava dolazi nakon sastanka održanog u srijedu u Bijeloj kući, na kojem su sudjelovali danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt, zajedno s američkim ministrom vanjskih poslova Marcom Rubiom i potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom.
Istoga dana američki Vrhovni sud objavio je da u utorak očekuje donošenje dugo iščekivane odluke o zakonitosti Trumpovih carina. Pitanje je može li predsjednik samostalno uvoditi carine ili je za to potrebna suglasnost Kongresa.
Trump je govorio na sastanku koji je formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, no tijekom obraćanja, kao što mu je to i običaj, dotaknuo se i drugih političkih tema.
Trump je interes za preuzimanje Grenlanda prvi put javno iskazao još tijekom svog ranijeg mandata, kada je otvoreno govorio o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe taj teritorij. Danska je takvu ideju tada odlučno odbacila, istaknuvši da Grenland nije na prodaju. Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, s vlastitom vladom i parlamentom, a i danski i grenlandski dužnosnici u više su navrata naglasili da odluke o budućnosti otoka mogu donositi isključivo njegovi stanovnici.
Pitanje Grenlanda posljednjih je godina stalno prisutno u odnosima između Washingtona i Kopenhagena, a dodatno je istaknuto i na spomenutom nedavnom sastanku u Bijeloj kući. Američka strana pritom je ponovno naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu sigurnost, vojnu prisutnost SAD-a na Arktiku i širi geopolitički kontekst odnosa s Rusijom i Kinom, dok Danska i Grenland i dalje odbacuju svaku mogućnost promjene suvereniteta.
Zadnjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo uputile su vojnike na Grenland kako bi pojačale prisutnost u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno ojačala vlastite snage i opremu na otoku. Europske vlade ističu da je riječ o obrambenim mjerama u okviru savezničkih obveza te naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Trump je, istovremeno, rekao da ne isključuje mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je dodatno zabrinulo američke saveznike u Europi.
Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima Ambasade Evropske unije u Crnoj Gori. Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo.
Naporima Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu, pridružilo se još 70 ribara, kazao nam je predsjednik Udruženja Marko Kise.
– Ribari iz Ulcinja, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189 – navodi on.
– Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju osnivanje radne grupu, koja morala biti formirana za 10 dana, a Odluka Vlade je donjeta 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema – ističe on.
Formiranje radne grupe, kako kaže Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
– Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da poču riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom – smatra Kise.
Gospodarski pojas crnogorskog dijela Jadrana niko ne pominje…
Marko Kise kaža da kako prenose mediiji, Republika Italija početkom ove godine, 3. januara, službeno uspostavila svoj isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru i time je – nakon što je prije pet godina isto učinila i Hrvatska – na Jadranu zapravo prestalo postojati otvoreno more.
Koča – foto pomorac.net
Postojanjem dvaju gospodarskih pojasa i ukidanjem otvorenog mora na Jadranu dvije zemlje sada imaju potpun nadzor nad plovidbom, kao i mogućnost interveniranja i naplate štete prilikom eventualnih havarija brodova, a u potpunosti mogu provoditi ribolovnu politiku i donositi odluke usmjerene očuvanju ekološke održivosti ovog izuzetno osjetljivog područja.
U Italiji su shvatili da ako ne proglase svoj gospodarski pojas na Jadranu, ne mogu to učiniti ni na južnim i zapadnim morima, oko Sicilije i Sardinije, gdje su ih počeli ugrožavati ribari iz ostalih mediteranskih zemalja. Dakle shvatili su da odugovlačenjem na Jadranu sami sebi rade štetu na drugim morima i onda su u Jadranu uspostavili svoj gospodarski pojas.
Dakle, što se tiče ribarstva, proglašenjem gospodarskih pojasa situacija je također potpuno definisana, (razgraničenje dviju zemalja, Italije i Hrvatske tačno po crti sredine na Jadranu). Svaka zemlja najprije definiše ekološki maksimum izlova u svome moru, a zatim i maksimum izlova svojih ribara. Potom se razlika, odnosno ‘višak’ kvote ustupa na raspodjelu ostalim zemljama članicama Europske unije, a tek nakon toga Ujedinjenim narodima, odnosno ‘trećim’ zemljama. Sada i hrvatski i talijanski ribari dobro znaju da postoje jasna pravila igre i zajednička kontrola koja će ih provoditi, odnosno da će se nadzirati svaki brod koji ulazi u Jadransko more. Naši ribari imaju pravo raditi na Jadranu, a svi ostali tek nakon što to službeno zatraže i nakon što dobiju dozvolu.
Nakon poteza Talijana Slovenci pozvali Hrvatsku na razgovore o Jadranu. Slovenija je otišla korak dalje pa s toga predložila sastanak ministara vanjskih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske o tom pitanju.
Marko Kise – foto Roko Stjepčević Boka News
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. godine državama omogućuje proglašenje isključivog gospodarskog pojasa do 200 nautičkih milja od obale. U tom pojasu država ima pravo raspolagati i upravljati živim i neživim prirodnim resursima mora, morskog dna i podzemlja, što uključuje isključivo pravo na ribolov, eksploataciju nafte i druge gospodarske aktivnosti.
Crna Gora je zatvorila poglavlje o Ribarstvu a da niti jedan od problema ribara nije riješen.
-O crnogorskom gospodarskom pojasu u Jadranskom moru niko ne govori niti ga pominje, pa mi ribari pitamo našeg ministra i Vladu značili to da ćemo moći ribati samo u našem dijelu Jadrana, dakle 12 NM od obale. Ovo je još jedan od problema koji je na stolu, ali je bitno da smo mi zatvorili Poglavlje 13 o ribarstvu, a za glavu ćemo se hvatati kada uđemo u EU, kada budemo imali male kvote izlova i “bazen” u kojem ćemo moći ribariti, ako do tada uopšte budemo imali ribarsku flotu…” – zaključuje Marko Kise.
