Papa uputio poruku Urbi et Orbi Foto: Remo Casilli / Reuters
Papa Franjo pozvao je u nedjelju na kraj sukoba u cijelom svijetu u uskrsnoj poruci Urbi et Orbi, čini se da se obratio ruskom narodu da potraži istinu o ruskoj invaziji na Ukrajinu te je apelirao na dijalog Izraelaca i Palestinaca nakon nedavnog nasilja.
Papa Franjo predvodio je svečanu misu na Uskrs na sunčanom Trgu svetog Petra nakon što ga je u petak hladno vrijeme natjeralo da preskoči misu na otvorenom, što je bila mjera opreza pošto je bio hospitaliziran zbog bronhitisa krajem marta.
Nizozemska je donirala tepih od 38.000 cvjetova koji je prekrio trg za najvažniji i najradosniji datum u crkvenom liturgijskom kalendaru – obilježavanje Isusova uskrsnuća od mrtvih. Počasne postrojbe vatikanske Švicarske garde i talijanske karabinjerske policije stajale su mirno u svojim svečanim odorama.
No tradicionalna pompa i sveto pjevanje tada su ustupili mjesto suvremenoj stvarnosti. Papa Franjo se popeo na središnji balkon bazilike svetog Petra kako bi uputio svoju poruku i blagoslov Gradu i svijetu (Urbi et Orbi) i obratio se okupljenima. Vatikan je procijenio da je došlo oko 100.000 ljudi.
S istog mjesta gdje se prvi put ukazao svijetu kao papa u noći svog izbora 2013. godine, 86-godišnji Franjo govorio je o “tami i mraku u koje se, prečesto, uvlači naš svijet” i molio se Bogu za mir.
“Pomozite voljenom ukrajinskom narodu na njegovom putu prema miru i prolijte svjetlo Uskrsa na narod Rusije”, rekao je.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, papa Franjo je barem dvaput tjedno govorio o Ukrajini i njezinom narodu kao o “mučenicima”, a ruske postupke opisivao kao “agresiju” i “zvjerstva”.
U nedjelju je zamolio Boga da “utješi ranjene i sve one koji su izgubili voljene zbog rata i omogući da se zatvorenici zdravi vrate svojim obiteljima”. “Otvorite srca cijele međunarodne zajednice kako bi se okončao ovaj rat i svi sukobi i krvoprolića u našem svijetu”, rekao je.
Kao i svakog Uskrsa, Franjo je pozvao na mir na Bliskom istoku, a njegov je poziv postao hitniji zbog nedavnog nasilja u Jeruzalemu i prekograničnom razmjenom vatre što obuhvaća Izrael, Libanon i Siriju.
“Na ovaj dan, Gospodine, povjeravamo ti grad Jeruzalem, prvog svjedoka tvoga uskrsnuća. Izražavam duboku zabrinutost zbog napada proteklih nekoliko dana koji ugrožavaju željenu klimu povjerenja i uzajamnog poštovanja, potrebnog da se obnovi dijalog Izraelaca i Palestinaca, kako bi mir zavladao u svetom gradu i cijeloj regiji”, rekao je.
Izraelsko-palestinske napetosti naglo su porasle nakon prošlotjednog upada izraelske policije u džamiju Al-Aksu u Jeruzalemu, što je izazvalo bijes diljem arapskog svijeta.
Problematična područja
Između mise i čitanja poruke, papa Franjo se vozio u papamobilu po trgu i niz glavni bulevar koji vodi do rijeke Tiber kako bi ga moglo vidjeti više ljudi.
Franjo je u svojoj poruci spomenuo i nestabilnost u Libanonu. Izrazio je nadu da bi “mučenički narod Rohindža” u Mjanmaru “mogao naići na pravdu” i pozvao na dodatnu pomoć žrtvama potresa koji su ubili gotovo 56.000 ljudi u Turskoj i Siriji u veljači.
U dijelu poruke u kojemu je spomenuo Nikaragvu, papa Franjo je zamolio Boga da se “sjeti svih koji su spriječeni slobodno i javno ispovijedati svoju vjeru”.
Odnosi vlade i Katoličke crkve u Nikaragvi duboko su zategnuti. Vlada, koja je obustavila diplomatske odnose s Vatikanom, zabranila je ove godine procesije Velikog tjedna na otvorenom.
Država mora pod hitno da uredi sistem rada turističkih vodiča, jer trenutno o Crnoj Gori turistima pričaju i oni koji ne znaju crnogorski jezik, saopštio je odbornik crnogorske Asocijacije turističkih vodiča, Ivan Perčobić.
On je kazao da problema ima mnogo – od nelojalne konkurencije do štancovanja licenci, ali i nedovoljno uređenog socijalnog statusa. On tvrdi i da su oni nevidljivi za nadležne institucije, koje su nezainteresovane za turističke vodiče.
”A mi smo prva linija fronta, koja tom turisti koji dođe priča o ovoj državi. Mi predstavljamo zemlju, ublažavamo loše stvari. Mi smo ti koji im možemo promijeniti mišljenje koje su možda imali o našoj državi. Mi predstavljamo našu zemlju kao ambasadori. Zamislite jednog lošeg ambasadora koji tokom sezone ima na desetine grupa turista, kakvu on sliku prenosi gostima o Crnoj Gori“, rekao je Perčobić Vijestima.
On je dodao da zbog toga žele da iskontrolišu ko može da dobije licencu.
„Želimo da nas državne institucije čuju, jer naše iskustvo je značajno, možemo doprinijeti da se donesu bolji zakoni. Jednostavno, da nas pitaju bilo šta, jer mi smo tu da pomognemo državi da se na neki način uredi ova oblast i omogući kvalitetan rad. Mi smo individue, imamo Asocijaciju, ali nažalost nemamo kome da se obratimo iako imamo ogromne probleme. Crna Gora živi od turizma, a svi želimo da što više ljudi dođe”, kazao je Perčobić.
On je naveo da od turista često čuje da su obišli mnogo zemalja, ali da je Crna Gora najljepša koju su vidjeli.
”Kroz njih sam još više shvatio, iako putujem mnogo po svijetu, koliko je naša zemlja lijepa, koliko treba da je cijenimo i čuvamo”, poručio je Perčobić.
On je saopštio da trenutno na spisku u Crnoj Gori ima hiljadu i po vodiča, ali da je stvarni broj koji se bavi tim poslom 300 do 350.
”Ogroman problem je taj što se mora obaviti promjena edukacije za turističkog vodiča. Prvo što treba uraditi je da makar trećina predavanja bude praktična nastava, na terenu, kao što je u mnogim uređenim zemljama. Nažalost, sada praktična nastava nije ni pet odsto, dok je 95 odsto teorija. Ti ljudi moraju da imaju praksu, da bi nešto naučili”, kazao je Perčobić.
On smatra da bi trebalo zabraniti izdavanje licenci nerezidentima i osobama koje samo znaju najosnovnije riječi našeg jezika.
”Mi smo kao Asocijacija zaustavili primanje novih vodiča jer smatramo da ta edukacija nije dovoljno dobra, jer licencu dobijaju ljudi koji ne znaju ni ukupno stotinu riječi našeg jezika. Zamislite da vam zemlju predstavlja neko ko ne zna vaš jezik, nema ni osnovnu komunikaciju. Takvi uspiju da dobiju licencu turističkog vodiča, što je nedopustivo“, rekao je Perčobić.
On je dodao da viodiči koji ne znaju crnogorski jezik rade ispod cijene, što predstavlja ogroman problem za ostale.
„To omalovažava naš rad, zbog čega stari vodiči, profesionalci, izlaze iz ovoga posla, jer im se više ne isplati da ostanu u tome”, objasnio je Perčobić.
Kotor – foto Boka News
On je upozorio da strani vodiči tura i domaći “kvazi vodiči”, kao što su taksisti, glume vodiče, ali i da problem predstavlja i to što grupe stranih gostiju, koji autobusima dolaze iz Hrvatske i ostalih zemlja okruženja, ne uzimaju lokalne vodiče.
”To je ogroman problem, jer naš zakon, na primjer, obavezuju da morate imate vodiče za lokacije poput Starog grada Budva ili Starog grada Bara. Problem je što na putu između Bara i Budve nije potreban vodič. To što će ti vodiči grupama pričati između Bara i Budve, to je njima ostavljeno, što je van svake pameti. Oni će onda da dođu ispred Starog grada Budve i reći da je grupa slobodna, jer im je sve ispričao u autobusu, tako da izbjegnu da uzmu lokalnog vodiča koji bi turistima mnogo bolje približio istoriju i kulturu naše zemlje“, saopštio je Perčobić.
On je dodao da oni ne mogu ništa da urade i da su nemoćni, a da je pitanje kako je taj isti vodič predočio turistima Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, za vrijeme pandemije koronavirusa, oni su volontirali zajedno sa inspekcijom pokušavajući da suzbiju rad takvih vodiča.
”Upozoravali smo te vodiče da ne mogu to raditi, da moraju uzimati lokalne. Bilo je slučajeva da budu privedeni, ali kazne su smiješne, stotinu EUR ili slično. To su bili rijetki slučajevi, jer uglavnom oni raspuste grupe pred Stari grad i puste turiste da sami obilaze. Nažalost, nemamo kazneni sistem koji bi na pravi način suzbio takve pojave“, kazao j Perčobić.
On smatra da bi trebalo uvesti strogi kazneni sistem kakav je u Hrvatskoj, gdje je nemoguće dovesti grupu turista, a ne uzeti njihovog vodiča. On je objasnio da bi onaj ko to ne uradi dobio zabranu ulaska u Hrvatsku pola godine i enormnu kaznu.
„Uvođenjem takvog kaznenog sistema uveli bi red, omogućili bolje punjenje budžeta, ali i angažovanje inspekcije. Imate samo par mjesta gdje bi moglo sve da se iskontroliše, to su Perast, Budva, Biogradska gora, Stari Bar i Kotor“. Kazao je Perčobić.
Prema najavama turističkih poslenika očekuje nas jedna od rekordnih ljetnjih turističkih sezona, a da li će biti i najbolja zavisi od dužine trajanja.
Za prva tri mjeseca rezultati daleko premašuju prošlogodišnje i blizu su rekordnoj 2019. Godini, piše Pobjeda.
Najave su, kako su kazali sagovornici lista, više nego dobre i već početkom maja očekuju se veće grupe.
U Turističkoj organizaciji (TO) Budva su zadovoljni dosadašnjim rezultatima koji govore da je u svim vidovima smještaja tokom prva tri mjeseca ove godine, na teritoriji te opštine, boravilo oko 46 hiljada gostiju.
Kako je kazala portparolka TO Budva, Tijana Kotarac, podaci od prošle sedmice pokazuju da je u tom gradu trenutno oko deset hiljada registrovanih gostiju, od čega u hotelima oko 3,5 hiljada.
Kada je u pitanju struktura gostiju u kolektivnom smještaju, najbrojniji su, po njenim riječima, iz Njemačke, Albanije, Bugarske, Rusije, Srbije, Kine, Italije, Izraela, Španije.
“Prema informacijama iz sistema za prijavu boravka, a koji se odnosi na individualni smještaj, najbrojniji gosti su iz Rusije, oko 69 odsto ukupnog broja registrovanih gostiju, zatim Srbije, Ukrajine, Turske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Bjelorusije i Izraela”, navela je Kotarac.
Što se tiče očekivanja, prema najavama koje imaju od hotelijera, očekuju dobru turističku godinu, kojoj će svakako doprinijeti i najavljeno povećanje broja avio-konekcija sa važnim evropskim gradovima.
Turizam – foto Boka News
“Da li će sezona biti jedna od najboljih zavisi od toga koliko će dugo trajati, ali smatramo da je u ovom trenutku najvažnije da budemo dobro pripremljeni za veliki priliv koji očekujemo i da sve naše službe odgovore izazovu održivosti koji se pred Budvu, kao najpopularniju turističku destinaciju u Crnoj Gori, postavlja svake godine”, rekla je Kotarac.
Oni najviše gostiju, kao i prethodnih godina, očekuju iz regiona, posebno Srbije i Bosne i Hercegovine.
“Zato veliku pažnju, u promotivnom smislu, usmjeravamo ka ovim, tradicionalnim, tržištima. Sa druge strane, Crnoj Gori i Budvi, decenijama su bila važna i interesantna tržišta Zapadne Evrope, Rusije i Ukrajine, na koja, nažalost, još ne možemo računati. Zadovoljni smo što se otvaraju i neke nove destinacije, pa sve češće u našim hotelima možemo sresti turiste iz Kine, Izraela i slično. Široki spektar raznovrsnih tržišta samo ide u prilog svakoj modernoj i razvijenoj turističkoj destinaciji”, saopštila je Kotorac.
U hotelu Budva, koji je radio tokom cijele godine, prema riječima direktora prodaje Mića Ivanovića zadovoljni su poslovanjem, a očekivanja za naredni period su takođe dobra.
“Hotel je radio cijelo vrijeme i tokom zimskog perioda posjećenost nam je bila na oko 40 odsto, što je u poređenju sa 2019. godinom manje šest odsto. U poređenju sa prošlom godinom bilježimo rast do 50 odsto. Struktura gostiju je većinom iz regiona i Evrope, jer imamo dosta konferencija. Grupa još nema, i to postaje glavni problem rada u zimskom periodu, jer konferencije nijesu dovoljne”, tvrdi Ivanović.
On je dodao da je interesovanje za ,,srce“ sezone već uveliko krenulo, ove godine dosta ranije.
“Naš hotel je poznat po rezervacijama last minut kada govorimo o špicu sezone. Nemamo previše datih aranžmana tokom ljeta već smo se bazirali na individualnu prodaju u periodima mjesec prije dolaska. Prema tražnji koju korisnici iskazuju čeka nas jedna veoma dobra sezona”, naveo je Ivanović.
On je saopštio da se veće grupe očekuju već početkom maja i juna.
“Već sada u ovom periodu imamo zatvorenih datuma prodaje potvrđenih grupa”, rekao je Ivanović koji vjeruje da ćemo imati najbolju sezonu do sada.
On je dodao da goste očekuju najviše iz regiona, Turske i Izraela.
“Nadam se da će ove godine krenuti i Kazahstan i Azerbejdžan kao dva potencijalno dobra tržišta. Dubrovnik je povećao kapacitete gostiju iz Velike Britanije, pa i mi očekujemo prelivanje sa tog tržišta”, kazao je Ivanović.
Boka Kotorska – foto Boka News
Što se tiče cijena koje su planirali za ovu godinu, one su uvećane u odnosu na prošlu.
“Nadam se da ih nećemo mijenjati do sezone”, poručio je Ivanović.
PR menadžerka hotelske grupe Montenegro stars, Maja Vukićević, tvrdi da su u prva tri mjeseca ostvarili rezultate najbolje od osnivanja kompanije.
“U prva tri mjeseca hotelska grupa Montenegro stars ostvarila je rezultat, kojim smo ne samo o nadmašili ovogodišnje kompanijske projekcije, već je i najbolji u prva tri mjeseca godine od osnivanja kompanije. Najviše zahvaljući direktnoj kompanijskog promociji i prodaji koju od osnivanja razvijamo, a u posljednjoj deceniji intenzivno unapređujemo prateći najsavremenije trendove razvoja digitalnih platformi. Ilustracije radi, u februaru, koji je mjesec tokom kojeg gosti koji planiraju odmor pretežno borave u zimskim centrima, ove godine u hotelu Splendid Conference & Spa Resort registrovana je 64 odsto bolja popunjenost nego prošle, a čak 83 odsto noćenja ostvarili su individualaci”, navela je Vukićević.
Ona je dodala da je prosječna popunjenost za prva tri mjeseca iznosila 50 odsto, a gosti su ostajali u prosjeku tri dana.
“Činjenica da nas ove godine nijesu ograničavale iznenadne promjene epidemiološke situacije kao u istom periodu prošle, odmah se pozitivno odrazila na segment kongresnog i velnes turizma. Tek ovu godinu počeli smo u uslovima u kojima možemo u praksi da pružimo kompletnu ponudu klijentima na koju su odmah i odreagovali. Tako da smo ponovo u prilici da klijentima ponudimo koncepcijski najrazličitije događaje koji više nijesu u okvirima konferencija i kongresa veći i tim bildinga, priprema sportskih timova, zabavnih događaja, sportskih i kulturnih manifestacija”, kazala je Vukićević.
Ona je navela da je slična situacija sa velnes segmentom koji se oporavlja nakon, praktično, trogodišnje stagnacije.
Što se tiče strukture gostiju u januaru su im sa 33 odsto po broju ostvarenih noćenja ubjedljivo najbrojniji bili domaći, odnosno gosti iz Crne Gore.
“Već od februara i u martu primat preuzimaju gosti iz regiona. Gosti iz Turske su sve vrijeme u vrhu. Geo report će se svakako mijenjati kako se približavamo takozvanom špicu odmorišne sezone i tu očekujemo uz goste iz regiona, rast broj gostiju iz država njemačkog govornog područja i Zapadne Evrope”, navela je Vukićević.
Ona je dodala da cijene neće korigovati iako se to, po njenim riječima, očekuje u uslovima rastuće inflacije i povezanih troškova.
“Činjenica je da to ne možemo da priuštimo, jer za to nemamo snagu i stabilnost poslovnog ambijenta, koji bi nam omogućio da pariramo destinacijama na Mediteranu koje su i najjače turističke sile. Uprokos opravdanosti, u uslovima postojeće avio-povezanosti, drumskog, pomorskog saobraćaja, ali i brojnih drugih problema koji se iz godine u godinu ponavljaju to još nije opcija već ulog u jačanje konkurentnosti”, zaključila je Vukićević.
Prenosimo zanimljivu priču o VIS “Škuribanda” u emisiji Etno Balkan Turske radio televizije koja je snimana u Kotoru.
Muzički sastav “Škuribanda” su 2009. godine osnovali bivši članovi mandolinskog orkestra “Nokturno”, braća Uglješa, Nemanja i Aljoša Vukašinović, Nenad Meštrović i Petar Bukilica.
Mandolina, kao vodeći instrument je uslovila da se repertoar oslanja na muziku iz Boke Kotorske, Dalmacije, te napolitanske i italijanske melodije koje dominiraju, dok su u manjoj mjeri zastupljene starogradske pjesme i klasična djela. Sve kompozicije se izvode uživo, uz višeglasno pjevanje. Sastav je posvećen i njegovanju klapske pjesme.
Turistička organizacija Herceg Novog poništila je, tačnije stavila van snage, Odluku o dodjeli sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija u 2023. godini koju je donijela 31. marta zbog „nepostojanja pravne pouke u samoj odluci i netretiranja podnosilaca zahtjeva koji nijesu dobili finansijsku podršku“. Odluka je poništena na sjednici Izvršnog odbora 6. aprila.
Na taj način je TO Herceg Novi do nove Odluke zaustavila negodovanje, prije svega Hype festivala koji je ove godine ostao bez sredstava, ali i nezadovoljstvo nekih organizatorskih timova drugih manifestacija, kao što je Hercegnovski strip festival koji se na bodovnoj listi bolje kotira od manifestacije koja je dobila najveću finansijsku podršku.
Odluci da se Odluka o dodjeli sredstava stavi van snage prethodila je i javna prepiska Hype festivala i TO Herceg Novi na portalu Novski.me, u kojoj su se iz ove organizacije istakli da se Hype festival i Exit, kojem je dodijeljeno mimo konkursa više od 120 hiljada eura za sedmočasovni događaj, kad je u pitanju brend, ne mogu upoređivati.
– Razlika je i u karakteru ovih manifestacija jer je Exit koncipiran kao podrška i promocija Praznika mimoze i na njega je ulaz bio besplatan, dok su se na Hype festivalu naplaćivale karte – naveli su direktorica TO HN Milja Vitorović i članovi Izvršnog odbora u saopštenju. Oni su i dodali da je za organizaciju Hype festivala prošle godine opredijeljeno 50 hiljada eura te da niti jednim dokumentom to nije opravdano.
Organizatori Hype festivala su demantovali tu optužbu, tvrdeći kako sva dokumentacija postoji, ali da nema komunikacije između njih i Turističke organizacije. Naveli su i da se pod „nepotpunom dokumentacijom“ u okviru ovogodišnjeg konkursa, zbog koje im nijesu dodijeljena sredstva, mislilo na „dokaz da je o organizaciji navedene manifestacije obaviještena organizacija za zaštitu prava autora muzike“, što nije traženo osnovnim konkursom, te ponovili da je Hype posjetilo deset puta više ljubitelja muzike nego događaj Flower Power koji je organizovao Exit.
TO je u međuvremenu i obznanila bodovne liste za manifestacije koje su planirane do kraja godine u Herceg Novom, i prema njima najveći broj bodova ima Hercegnovski strip festival (51) kome je dodijeljeno pet hiljada eura, dok Viteški festival „Hercegov novi grad“ koji je dobio podršku od osam hiljada eura ima 47 bodova.
Međunarodni festival gitare kome je dodijeljeno sedam hiljada eura ima 42 boda, što dovodi do zaključka da visina sredstava nije zavisila od bodova. Problem je, podsjećamo, bio i u činjenici da je od predviđenih 100 hiljada eura putem konkursa dodijeljeno samo 65.183 eura.
Porto Montenegro – Jahting turizam a- foto Boka News
Pod crnogorskom zastavom plove 363 jahte, pokazuju podaci koje je objavila Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema spisku koji je dostupan na sajtu Vlade, u vlasništvu crnogorskih državljanja su 42 jahte, a najveći broj plovila registrovano je na državljane i pravna lica iz Rusije i Srbije.
– Ruski državljani registrovali su 109, a Srbije 99 jahti u Crnoj Gori. Znatno manje plovila registrovali su Ukrajinci – 16, a slijede državljani Britanskih Djevičanskih Ostrva i SAD sa po devet jahti – navodi se u dokumentu.
Jahte u Crnoj Gori ima i osam državljana Bosne i Hercegovine, dok je sedam plovila registrovano na državljanje Švajcarske.
U registar su upisane sve jahte duže duže od sedam metara koje plove pod crnogorskom zastavom.
Za upis jahte u registar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) plaća se naknada od 30 EUR po dužnom metru za jahtu na motorni pogon i višetrupnu jahtu, odnosno 20 EUR po dužnom metru za jahtu na jedra.
Uz osnovni pregled jahte koji je obavezan prilikom registracije, Odjeljenje registra jahti UPSUL obavlja i redovni godišnji pregled, redovni obnovni pegled i vanredni pregled.
Vlasnici tradicionalnih brodova prosvjeduju jer smatraju da će izgradnja terminala za kruzere biti pogubna za njihovu egzistenciju, ali i vrijednu kulturnu baštinu Malte.
Dgħajsa tal-pass tradicionalni je malteški brod koji datira iz feničkih vremena. U prošlosti se prvenstveno koristio kao brodski taksi, a danas se radi i o popularnoj turističkoj atrakciji.
Planirana izgradnja terminala za kruzere ostavit će ove tradicionalne barke bez prostora za pristajanje, smatraju prosvjednici koji su se okupili u 15-ak brodica ispred pristaništa Lascaris u Valletti, piše The Shift.
Vlasnici tradicionalnih brodova uvjereni su da će izgradnja terminala za kruzere biti pogubna za njihovu egzistenciju, ali i vrijednu kulturnu baštinu. Smatraju da je dužnost vlade zaštititi ih, ali kažu da su vladajući zaboravili na ‘malog čovjeka’, prenosi Morski.
Na prosvjedu su nosili natpise s porukama poput ‘Laburistička vlada je zaboravila na radnike’, ‘Izdajice malteške tradicije’ i ‘Dagħjsa tal-pass ravno u muzej’.
Najmanje se 27 ljudi smatra nestalima ili mrtvima nakon potonuća dva broda s migrantima u blizini istočne obale Tunisa.
– Prvi brod isplovio je iz Tunisa za Italiju u petak s 37 ukrcanih ljudi. Dvadeset ih se smatra nestalima, dok je 17 spašeno, rekao je glasnogovornik suda u gradu Sfaxu. U subotu su iz mora izvučena četiri tijela nakon potonuća drugog broda, piše BBC. S drugog broda spašeno je 36 ljudi, dok ih se troje vodi kao nestale, rekao je glasnogovornik. Glasnogovornik Faouzi Masmoudi rekao je da su brodovi bili napravljeni od željeznih ploča.
Od početka ožujka zabilježeno je najmanje sedam sličnih brodoloma kod Tunisa, s oko 100 mrtvih ili nestalih ljudi.
Neki dijelovi tuniške obale udaljeni su samo oko 150 kilometara od Lampeduse, talijanskog otoka koji se često koristi kao točka prijelaza na kopno, piše BBC. Zbog svoje blizine Italiji, Tunis je prestigao Libiju kao glavno polazište za ljude koji bježe od sukoba i teškog siromaštva na Bliskom Istoku i u Africi u potrazi za boljim životom u Europi.
U prva tri mjeseca ove godine više od 14.000 migranata, od kojih je većina iz subsaharske Afrike, zaustavljeno je u pokušaju da iz Tunisa dođu do Europe, prema navodima tuniške obalne straže. Brojka je pet puta veća nego u istom razdoblju prošle godine.
Glasnogovornik tuniške nacionalne garde Houssem Jebabli rekao je da su očekivanja za 2023. veoma porasla jer odlazi mnogo više ljudi.
Migranti često plaćaju ogromne svote novca da bi ih krijumčari prevezeli u nesigurnim plovilima. Masmoudi je kazao da je najbitnije i ključno da sami krijumčari budu privedeni te je potom najavio istragu obje brodske nesreće.
– Cilj je bio pronaći “organizatore tih pokušaja prijelaza koji su ih natjerali da se ukrcaju na brodove od željeznog lima, koji uopće ne nude minimalne sigurnosne uvjete, ali su jeftiniji za proizvodnju od drvenih, kazao je.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u petak je rekla da Europa riskira ponovni veliki val migranata koji će stići na njezinu obalu iz Sjeverne Afrike ako se ne zaštiti financijska stabilnost u Tunisu. Meloni je pozvala Međunarodni monetarni fond (mmf) i druge zemlje da brzo pomognu Tunisu kako bi se izbjegao kolaps te zemlje.
Ministar vanjskih poslova Tunisa Nabil Ammar prošlog je tjedna rekao da zemlji trebaju sredstva i oprema za bolju zaštitu granica. Tunis je dobivao opremu iz Italije proteklih godina, ali je Ammar rekao da je zastarjela i nedostatna.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 450,58 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 31. marta do 6. aprila iznosio 33,73 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Najveći hrišćanski praznik u godini, Uskrs, danas proslavljaju vjernici katoličke vjeroispovjesti, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru.
Uskrs označava i pobjedu svjetlosti nad tamom, ljubavi nad mržnjom, života nad smrću i dobra nad zlom.
To je najveći hrišćanski praznik i dan uskrsnuća Isusa Hrista.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velike sedmice pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjeća Isusove posljednje večere. Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a Velika subota dan Kristova otpočinka u grobu pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
