Uprkos najavama iz JP Morsko dobro, da će plaže biti spremne za početak turističke sezone, fotografije i video zapisi naših čitalaca prikazuju drugačiju sliku koja je zabilježena danas, nedjelja 1. jun na plaži Plavi horizonti u uvali Trašte, pored Tivta.
Na ovoj atraktivnoj i omiljenoj plaži radovi su u toku, a bageri pored kupača intezivno rade.
Ukupan doživljaj je da ste na nekom gradilištu blizu mora, gdje se mješaju zvukovi teških građevinskih mašina, bagera, glasovi djece, šum valova, vjetra… Pješčane dine koje tek treba da budu prosijane i raspoređene po plaži djeca su iskoristila za igru, toliko o našoj pripremi plaža za turističku sezonu.
Video – Boka News
Kako je ranije saopšteno iz tivatske lokalne vlasti, uređenje pojedinih plaža u Tivtu kasni “zbog činjenica da postupci zakupa još nisu okončani što buduće zakupce onemogućava da pristupe uređenju plaža – najveći je izazov na pragu ljetnje sezone u Tivtu”, saopšteno je nakon prvog ovogodišnjeg sastanka opštinskog Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone još 15. maja.
Video – Boka News
Da se nije mnogo toga promjenilo do danas svjedoče video zapisi naše čitateljke, radovi su u toku, do kada?
Ljetnja turistička sezona u Kotoru je sinoć svečano otvorena uz energične nastupe čuvenog bosanskohercegovačkog benda Dubioza kolektiv i crnogorskog muzičkog sastava Rotko Stjuart. Bendovi su na prepunom gradskom trgu priredili nezaboravnu atmosferu kao odličnu uvertiru za još jedno uspješno ljeto u Kotoru.
Zadovoljstvo zbog izuzetne posjećenosti sinoćnjih koncerata, ali i odličnih najava za sezonu izrazio je direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić.
„Dugo smo spremali ove koncerte i konačno smo dočekali da ova dva benda nastupe pred našom publikom, trg je prepun, atmosfera je sjajna. Ova noć će biti uvertira u jednu uspješnu i dobru sezonu koja će biti baš onakva kakvo je raspoloženje koje širi muzika koju ovi bendovi sviraju,“ poručio je Ristić.
Na početku večeri publiku je oduševio Rotko Stjurat, muzička senzacija koja je zahvaljujući pjesmama kao što su „Igram sad“, „Na pirun pipun“ i „On daje ti nešto“ zauzela važno mjesto na crnogorskoj, ali i regionalnoj muzičkoj sceni. Crnogorski muzičari su kako svojim pjesmama, tako i izuzetnim obradama podigli atmosferu i pripremili publiku za nastup međunarodno obožavanog Dubioza kolektiva koji je na kotorsku scenu donio svoju prepoznatljivu pozitivnu energiju.
Otvaranje ljetnje sezone u Kotoru
„Ovo je, kako u školskom žargonu kažu, nadoknada nastave. Početkom januara smo trebali svirati ovdje na Trgu od oružja, ali je zbog tragedije na Cetinju sve bilo otkazano. Jako smo srećni da nas je Turistička organizacija Kotor pozvala da otvorimo sezonu i da najavimo dolazak ljeta. Svi iz benda su već više puta bili u Kotoru. Svirali smo više puta, ali i turistički bili tu, tako da smo postali domaći,“ ispričao je basista i glasnogovornik benda, Vedran Mujagić.
Brojna publika je sinoć na Trgu od oružja plesala i pjevala uz hitove Dubioze kolektiv kao što su „U.S.A.“, „Himna generacije“, „Kažu“ koji osim dobre zabave prenose i značajne društvene poruke.
„Davno smo shvatili da ljudi mogu plesati, pjevati i misliti u isto vrijeme, ne potcjenjujemo nikad ljude koji dođu na koncert – bez obzira da li su zalutali na koncert, da li su turisti, ili su došli sa namjerom da čuju Dubiozu jer znaju pjesme. Suštinski, ako daš 100 posto svoje energije jako rijetko se desi da ne dobiješ takav feedback od publike nazad. Rijetko kad ta razmjena energije ne profunkcioniše ukoliko se bend na sceni stvarno potrudi. Danas su sve okolnosti išle nama u prilog, tako da je atmosfera odlična,“ ispričao je Mujagić.
Otvaranje ljetnje sezone u Kotoru
Nakon uspjeha koji je posljednji single „Rakija y Ron“ postigao, Mujagić najavljuje nove, uzbudljive projekte.
„Devetog juna izlazi novi single koji će imati i spot. Nakon toga kreće ljetnje festivalsko ludilo, tako da ćemo cijelo ljeto biti na točkovima i putovati uglavnom po Evropi. Već na jesen planiramo nove pjesme, paralelno pripremamo tri izdanja – jedno na engleskom, jedno na španskom, jedno na našem jeziku. Planirano je da to budu EP-evi, a možda i prerastu u kompletne albume. Vidjećemo kako će se zvijezde posložiti,“ naveo je portparol benda.
Osim odlične posjećenosti sinoćnjeg koncerta i sam grad bilježi pozitivnu statistiku kada je boravak gostiju u Kotoru u pitanju.
„Po posljednjem presjeku imamo nešto više od 4.600 gostiju, što je veći broj nego prošle godine u istom periodu. Gosti su iz mnogo različitih država, imamo mnogo novih emitivnih tržišta koja su u ozbiljnom procentu zastupljena. Kada su hoteli u pitanju dominantni su turisti iz Zapadne Evrope, Turske, Izraela, a u privatnom smještaju imamo i veliki broj gostiju iz Rusije. Mnogo je razloga za zadovoljstvo i da očekujemo jednu odličnu sezonu pred nama,“ ispričao je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.
Nakon uspješnih koncerata na otvaranju sezone Ristić i za naredni period najavljuje niz kako tradicionalnih, tako i novih manifestacija.
„Pred nama je “Cattaro Junior” – novo takmičenje za djecu koja se bave muzikom i pjesmom koje će se održati petog i šestog juna, nakon toga ćemo imati tradicionalne manifestacije Risanski makaruli – šestog juna i Kotorska pašta – sedmog juna, od 13. do 16. juna Internacionalni art festival Zasjaće palaci, a od 20. do 22. juna Fort Blues Rock Fest. Istakao bih da 26. juna konačno imamo koncert Leona Lasića – tribute Oliveru i Džiboniju. Nakon toga počinju Festival pozorišta za djecu i KotorArt, a 18. i 19. jula imamo sjajan festival tribute bendova. Uslijediće Ljetnji karneval, Bokeljska noć uz gostovanje Doris Dragović, mnogo interesantnih koncerata… Najavljujemo mnogo dobre zabave, mnogo kvalitetnog programa, mnogo interesantnih dešavanja, a sezonu ćemo zatvoriti uz Parni valjak 13. septembra. Pozivam sve one koji žele da dođu u naš grad da kontinuirano prate naše objave na društvenim mrežama, a uskoro i na našem novom sajtu koji je u izradi, te da dođu u naš grad u što većem broju,“ saopštio je Ristić.
Treći i završni dan CIM Foruma 2025 još jednom je potvrdio zašto je Kotor postao nezaobilazna stanica na mapi regionalnih događaja koji spajaju medije, umjetnost, komunikacije, tehnologiju i kreativne industrije.
Subotnji program otvoren je simbolično, doručkom “na izVOLIte” i pričom o vaterpolu, sportu koji je u Crnoj Gori više od igre. Paralelno su se odvijale radionice art terapije na Hub Livadi, ali i niz diskusija, predavanja i panela u Kulturnom centru i Creative Hub-ovima. Od Zorana Predina, preko Milene Đukanović, Miljane Jovović, Tee Jagodić i Slobodana Stanića, do internacionalnih gostiju poput Johnnyja Starka, Patricka Collistera i Brandona Relph-a, govornici su ispisivali karte uspjeha kroz iskustva, izazove i inspirativne poruke.
CIM forum 2025.
Poseban doprinos forumskom dijalogu dali su i paneli “Dekodiranje mržnje”, “Vrijediš koliko se vidiš”, kao i predavanje Lazara Džamića o neurodivergenciji kao neprepoznatom talentu budućnosti.
Uveče, centralni događaj bile su dodjele CIM Awards i Neuro Awards. Stručni žiri je između 35 prijava i 12 agencija izabrao najinovativnije kampanje i timove regiona, dok je Neuro Award, u saradnji sa agencijom Promosapiens, otišao u ruke Dalibora Šumige. CIM Forum je dodijelio i nagradu za životno djelo Nadeždi Nadi Radović, čuvarici kotorske baštine i umjetnosti dobrotske čipke.
CIM forum 2025.
Zahvalnicu i posebnu nagradu “Zagrljaj” CIM Foruma dobila je Ana Mihajlovski, za toplinu, posvećenost i snagu kojom već godinama osvetljava događaje širom regiona. Priznanja su dodijeljena i volonterima Foruma, koji su sa energijom, osmijehom i profesionalnošću činili da svaki segment događaja funkcioniše besprijekorno. Posebna nagrada uručena je i studentkinjama Fakulteta za medije i komunikacije koje su komunikaciju foruma sa strašću, odgovornošću i kreativnošću koja je prepoznata i od strane profesionalaca. Pokazale su kako izgleda ispit iz timskog rada, empatije i inovacije u stvarnom svijetu.
Veče je zatvoreno panelom “Jesi li vidio što smo preživjeli” sa Antom Tomićem, Zoranom Kesićem i Dražom Petrovićem, koji su pokazali kako humor i kritička misao mogu i treba da idu ruku pod ruku.
Finalna proslava na DOJMI terasi uz Hendrick’s party i DJ Ananija, kao i koncert Dubioze Kolektiv na Trgu od oružja, označila je kraj ovogodišnjeg izdanja Foruma.
CIM forum 2025.
Ovogodišnji CIM Forum realizovan je uz podršku: Ministarstva kulture i medija, Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Kulturnog centra „Nikola Đurković“, British Council-a, Crnogorskog Telekoma, UNDP-a, Mastercard-a, NLB-a, CKB-a, VOLI-ja, Razvojne banke, Nikšićkog piva, Coca-Cole HBC Crna Gora, G3 Spirits, Dojmija, Alma Quattro, Logate-a, Metropolisa, Arhimeda, Babblera & Our House, Direct Media, Solverships-a, Univerziteta Mediteran Podgorica, Privredne komore Crne Gore i Fakulteta za medije i komunikacije.
Posebna zahvalnost UNDP-u na podršci programu o održivosti i ravnoteži u digitalnom dobu, koji je otvorio nova pitanja i promišljanja o ulozi kreativnosti u društvenim promjenama.
CIM Forum 2025 je završen ali energija, kontakti i ideje koje je pokrenuo tek nastavljaju svoje putovanje, poručuju organizatori.
Privredni sud je još jednom donio presudu u sporu koji protiv države vodi kompanija “Univerzal Monte” o izgradnji puta Meljine-Petijevići u Herceg Novom (putni pravac Herceg Novi – Trebinje), kojom je obavezao državu da toj privatnoj kompaniji plati 4.000.000 miliona eura sa zateznom kamatom od 1. februara 2022. godine. Država je odlukom obavezana i da privatnoj kompaniji nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu 21.970 eura.
Sudija Vladimir Bulatović je takođe kao neosnovanu odbio protivtužbu države kojom je traženo da se utvrdi da je ništav Sporazum o raskidu Sporazuma o izgradnju, funkcionisanju i transferu (BOT) za put Meljine-Petijevići.
To je “Vijestima” zvanično rečeno iz Privrednog suda, uz napomenu da presuda nije pravosnažna, odnosno da na nju postoji mogućnost žalbe Apelacionom sudu.
Privredni sud je već jednom u novembru prošle godine donio presudu po kojoj je obavezao državu da firmi “Univerzal Monte” plati 4.000.000 eura, pri čemu je odbijen kao neosnovan tadašnji zahtjev za isplatu PDV-a od 840.000 eura, koji je ova kompanija takođe tražila tužbom. Tada je odbačena kao nedozvoljena protivtužba države, ali je i tada postojala mogućnost žalbe.
Žalbu je zatim Apelacionom sudu podnijela zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je predložila da se preinači presuda i odbije tužba, da se prihvati protivtužba ili ukine odluka i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Iz “Univerzal Montea” su ovu žalbu osporili i tražili da se odbije kao neosnovana.
Apelacioni sud je presudu krajem prošle godine ukinuo i u rješenju naglasio da je Privredni sud donio uz povredu Zakona o parničnom postupku, odnosno da je u postupku učestvovao neko ko ne može biti stranka ili je nije zastupalo ovlašćeno lice. Navodi se da je protivtužba države kojom je tražena ništavost BOT-a odbijena jer u žalbu nije uključena Opština Herceg Novi, iako je dio tog sporazuma.
Spor je zatim vraćen Privrednom sudu na ponovno odlučuivanje, nakon čega je završno ročište održano krajem aprila ove godine.
“Privredni sud je 29. maja donio presudu kojom je: Usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora – Ministarstvo finansija da ‘Univerzal Monte’, na ime duga iz Sporazuma o raskidu BOT puta Meljine-Petijevići plati iznos od 4.000.000 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. februara 2022. godine do isplate; Odbijen, kao neosnovan, protivtužbeni zahtjev kojim je traženo da se utvrdi da je ništav Sporazum o raskidu BOT puta Meljine-Petijevići; Obavezana Crna Gora – Ministarstvo finansija da tužiocu “Univerzal Monte” nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 21.970 eura”, kazali su iz Privrednog suda.
Ugovor sa kompanijom “Univerzal Monte”, iza koje stoji srbijanski biznismen Vuk Hamović, koja je 2008. izgradila ovaj put po aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštini Herceg Novi, sporazumno je 7. maja 2021. godine raskinula Vlada premijera Zdravka Krivokapića, nakon čega je putarina na ovoj dionici prestala da se naplaćuje.
Vlada je tada zadužila Ministarstvo finansija da prema sporazumu u budžetu za narednu godinu predvidi četiri miliona za isplatu obeštećenja “Univerzal Monteu”. To ministarstvo, kojim je rukovodio tada aktuelni premijer Milojko Spajić nije uradilo. Umjesto toga, na posljednjoj sjednici bivše Vlade u aprilu 2022. donijet je zaključak da ovaj novac isplati iz budžetske rezerve.
Tu obavezu Vlada Dritana Abazovića nije izvršila, već je dokumentaciju u vezi sa ovim poslom proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), dok je “Univerzal Monte” pokrenuo tužbu protiv države. Država je odgovorila kontratužbom, tražeći poništenje sporazuma.
Dubrovnik će 13. i 14. juna postati globalna pozornica vrhunske pomorske tehnologije i sporta – domaćin je prve hrvatske utrke svjetskog prvenstva električnih glisera UIM E1, koju podržavaju zvučna imena poput Toma Bradyja, LeBrona Jamesa, Willa Smitha i Rafaela Nadala. Riječ je o jedinstvenom i ekološki prihvatljivom natjecanju koje u fokus stavlja održivost mora i pomorski sport.
Kako piše Dubrovački dnevnik, utrke će se voziti između starog grada i otoka Lokruma, dok će fan zona biti postavljena na plaži Banje, što osigurava impresivan pogled za gledatelje iz brojnih točaka uz obalu. Više od 350 ljudi radit će na produkciji događaja, koji Dubrovnik pozicionira uz bok prestižnim destinacijama poput Monaka i Miamija.
Na konferenciji za medije održanoj u Hotelu Excelsior, ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako Vlada projekt podržava s milijun eura. “Ovim pokazujemo da Hrvatska nije samo prelijepa destinacija, već i sportska velesila koja zna organizirati događanja na svjetskoj razini,” rekao je.
Direktor serije Alejandro Agag zahvalio se na podršci i prisjetio se prvih razgovora o dovođenju serije u Dubrovnik, dok je gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako se Dubrovnik ovom utrkom pozicionira kao održiva i sportska destinacija. “Ušli smo u kalendar natjecanja i ostajemo u njemu. Ovo je rezultat dobre suradnje javnog i privatnog sektora,” naglasio je.
Organizator iz Croatia Powerboating Kluba, Alen Bošković, otkrio je da se Dubrovnik istaknuo kao prirodan izbor. “Ovo izlazi iz svih dosadašnjih okvira. U nevjerojatno kratkom roku pripremili smo događaj koji će ostaviti snažan trag na pomorskoj karti regije,” rekao je.
Predsjednik Uprave Jadranskih luksuznih hotela, David James Taylor, zaključio je kako je sinergija održive tehnologije i sporta savršeno odgovarala Dubrovniku. “Na lokaciji s nultom emisijom zagađenja stvaramo vrhunski sportski spektakl,” istaknuo je.
S obzirom na sigurnosne protokole, broj posjetitelja u fan zoni bit će ograničen, ali organizatori uvjeravaju kako će svi imati priliku uživati u prizorima električnih glisera s brojnih vizura oko grada.
Požar u bolnici u Hamburgu Foto: Fabian Bimmer / Reuters
Tri su osobe poginule u požaru u bolnici u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, rekli su dužnosnici u nedjelju.
Više od 50 ljudi je ozlijeđeno, od kojih 16 teško, rekao je glasnogovornik vatrogasne službe za dpa.
Požar je izbio u prizemlju Marijanske bolnice preko noći u subotu prije nego što se proširio na prvi kat.
Požar je navodno izbio na gerijatrijskom odjelu bolnice, koji je specijaliziran za njegu starijih pacijenata. Uzrok požara se ne zna, kao ni opseg štete.
Vatrogasci su spašavali ljude kroz prozore, rekao je glasnogovornik. Sudjelovalo je oko 160 spasilaca.
Plamen je ugašen, a dijelovi zgrade evakuirani, rekao je glasnogovornik.
Bolnica ima oko 600 kreveta i liječi otprilike 93. 000 pacijenata svake godine.
Kineska kompanija Zhongbo group, u vlasništvu firme Everest power private limited, planira izgradnju vjetroelektrane “Trebinje 1”, a odbornici Skupštine grada dali su saglasnost za početak izrade zoning plana, koji je prvi korak ka realizaciji ovog energetskog projekta.
Prema informacijama iz obrazloženja dostavljenog odbornicima, kompanija je već sprovela istražne i pripremne radove na terenu, kao i pribavila načelnu saglasnost Elektroprenosa BiH, što ukazuje na ozbiljnu namjeru ulaska u proces investicije.
Načelnik Odjeljenja za kapitalne investicije Grada Trebinja Siniša Vučurević pojasnio je da se plan odnosi na tri lokacijska poteza – prvi obuhvata područja Domaševo, Ždrijelovići, Ugarci, Čvarići i Vrpolje, drugi potez obuhvata naselja Bodiroge, Vladušići, Turani i Grkavci, dok treći podrazumijeva Staro Slano, Tulje i Dobromane.
– Naše odjeljenje će pratiti izradu ovog planskog dokumenta kako bi se obezbijedila potpuna zaštita lokalnog stanovništva koje živi u blizini planiranih lokacija – naveo je Vučurević, javlja TrebinjeDanas.
Kompanija Zhongbo group se i ranije pominjala kao investitor zainteresovan za projekte u oblasti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko dođe do realizacije, vjetroelektrana “Trebinje 1” bi predstavljala važan iskorak ka većem korišćenju zelenih tehnologija na području istočne Hercegovine.
„Naša škola je ogledalo svih nas koji u njoj živimo, rastemo i stvaramo“, poručila je direktorka Petra Ćetković
Pod sloganom „Na krilima dobrote“, u zanimljivom, maštovitom, sadržajnom i nadasve poučnom programu, održanom u mjesnom Domu kulture, kolektiv Osnovne škole „Ivo Visin“ na Prčanju proslavio je u petak, 30. maja Dan škole. Učenici, profesori, osoblje Škole, roditelji i mještani imali su priliku da uživaju u nastupu učenika svih razreda, koji su se predstavili kao odlični horski pjevači, glumci u skečevima i scenskim igrama, plesači/ce u raznim formacijama, a sve to u susret dolazećeg školskog raspusta, kada se sumiraju rezultati školske godine koja se privodi kraju. Uz osvrt na ostvarene uspjehe, Petra Ćetković, direktorka OŠ „Ivo Visin“ je učenici Dunji Popović uručila najveće priznanje za završenu osnovnu školu, diplomu “Luča” i proglasila je Đakom generacije. Istakla je i učenike koji su osnovnu školu završili sa odličnim uspjehom tokom svih devet razreda: Ema Pajović, Elena Proročić. Milica Čavor, Draško Kašćelan, Lazar Vujošević.
-Mi smo u ovoj školi vidjeli mnogo malih, ćutljivih junaka, među učenicima, nastavnicima, roditeljima. Junaka koji nisu odustajali. Jer naša škola nije samo zgrada, već je ona ogledalo svih nas koji u njoj živimo, rastemo i stvaramo. Koliko smo stvarali i neumorno radili, ne želimo da sebično sačuvamo za nas, želimo da to podijelimo sa vama, kazala je direktorka, nabrajajući događaje koji su obilježili prethodnu i dio ove godine.
Učenici i profesori su ponosništo je njihova „Eko škola“ dobila licencu Zelene zastave za baštu koju održavaju Nataša i Boško, u sklopu projekta “Reciklaža je spas za svijet i nas”, koji su u septembru, sredstvima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ostvarili u okviru Dana nauke i inovacija. Na tom fonu je i projekat “Obrazovanje za održivi razvoj“u sklopu koga je odrađena radionica Eko škole Delfin iz Kotora, a na temu “Zdravi stilovi života” govorila je direktorka Ćetković.
Prčanjska škola bila je domaćin Međunarodnog takmičenja u matematici “Kengur bez granica” gdje 78 djece rješavalo zadatke iz logike, matematike. Takođe su održane i radionice za vršnjačko nasilje, radionice povodom Dječije nedjelje, za Dane osoba sa Daunovim sindromom, povodom Dana ružičastih majica, radionica „Etiketiranje“, Božićne i Vaskršnje radionice, a svojim grupnim maskama aktivno su učestvovali u Prčanjskom i Kotorskom karnevalu.
Putokazi za sreću kroz scensku igru
Ovom prilikom proglašeni su i pobjednici Prčanjskog krosa, održanog povodom Dana autizma, učenici od prvog do devetog razreda, u ženskoj i muškoj kategoriji:Alisa Kaluđerović i Vuk Vujović, Mirko Ivanović i Felicija Grandis, Arijana Perova i Pavle Odža, Dora Mihović i Strahinja Ljutić, Semen Kačaturov i Elena Pajović, Vasilije Čavor i Nastasija Ivanović, Milan Otašević i Anastastija Škurić, Tea Emrić, Elena Proročić i Josip Belan.
Predstavljen je i školski časopis “Jarbol” – svjedočanstvo kreativnosti, truda i posvećenosti učenika i uredničkog tima nastavnika: Tatjane Došljak, Savke Tešović, Božidara Rapovca i Jasmine Šuntić. Direktorka je istakla članove/ce kolektiva, navodeći da „njihova odgovornost, kreativnost i timski duh čine našu školu prepoznatljivom i uspješnom, a atmosfera koju zajedno gradimo, primjerom vrijednosti koje želimo da usadimo i našim učenicima“. Pored pomenutih, to su: Nevena Dragnić-Raković, Snežana Sotirović, Dejan Krunić, Mirjana Knežević, Ljiljana Krivokapić, Isidora Nikolić, Jelena Kitić, Milena Usanović, Dragana Kaluđerović, Željka Lukšić, Anita Radonjić, Tijana Ćalasan, Desanka Tričkovska, Miodrag Janković, Rajko Kovačević, Nataša Krivokapić, Bojana Bulatović, Antonija Usanović, Davorka Vujošević, Boško Radonjić i Adela Raičković.
Minutom ćutanja odata je pošta nedavno preminulom prof. Dragiši Boroviću, nastavniku matematike iz Prčanja.
Svečanost je „zaslađena“ maštovitim posluženjem sa delicijama iz kužine prčanjskih domaćica.
Zahvalnost za podršku i saradnju Petra Ćetković je uputila Opštini Kotor – Sekretarijatu za investicije, Turističkoj organizaciji, JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, Pomorskom fakultetu, Mjesnoj zajednici Prčanj, Radio Kotoru, Javnom komunalnom preduzeću, Službi zaštite i spasavanja i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć – Tivat.
Barska plovidba ove sedmice je uplatila 150 hiljada EUR Crnogorskoj, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda.
Direktor Barske povidbe, Boris Mihajlović, rekao je Radju Crne Gore da se ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je odobrilo Minstarstvo pomorstva i prihvatile skupštine akcionara obje brodarske kompanije, daje se nova šansa, koja se mora iskoristiti.
Brodovi Crnogorske plovidbe – 21. maj i Kotor kupljeni su 2012. a Barske plovidbe – Bar i Budva, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila, prenosi portal RTCG.
Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda.
Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona EUR.
Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona EUR.
Mihajlović smatra da država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu i da se šansa mora iskoristiti.
“Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. On nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak”, rekao je Mihajlović.
Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion EUR.
“U ponedjeljak smo izmirili određenu prvu tranšu od 150 hiljada EUR i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja, koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi”, naveo je Mihajlović.
On je dodao da bi do kraja avgusta trebalo da se svedu na nulu i obaveze prema ostalim dobavljačima.
Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe, pa će 21. maj zarađivati dnevno 8,75 hiljada USD, a Kotor 8,45 hiljada USD.
To je na mjesečnom nivou više skoro 70 hiljada EUR, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila.
Izazov je, prema riječima Mihajloviča, tehnička ispravnost oba broda. On je najavio i da će strani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.
“Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju. Nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema”, kazao je Mihajlović.
On je najavio da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od nabavke goriva, rezervnih djelova, optimizacije troškovai, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije.
Mihajlović smatra da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet, odnosno sedam godina.
Jedriličarski klub Krtoli, smješten na obali uvale Krtole na poluostrvu Luštica, organizuje svoju prvu regatu pod nazivom “Solila Kup 2025”, koja će se održati u nedjelju, 1. juna 2025. godine, u akvatorijumu Tivatskog zaliva.
Ova regata krstaša predstavlja značajan korak u razvoju kluba, ali i novi impuls za jedriličarsku zajednicu Crne Gore, posebno na području Luštice. Organizatori očekuju učešće brojnih jedrilica i takmičara koji će se takmičiti u više kategorija klase krstaš, J70, ojedrene barke i Hobie Cat.
Start regate zakazan je za 12 sati, dok će se ceremonija dodjele nagrada održati u 16:00 u Marini Movida. Za sve učesnike regate obezbijeđen je besplatan vez u Marini Movida dan ranije.
Prijave za regatu otvorene su do 1. juna u 10 sati, isključivo putem online formulara koji, uključujući i uputstva za jedrenje i obavještenja, su dostupni na elektronskoj oglasnoj tabli regate: : https://www.racingrulesofsailing.org/documents/11620/event
Regata je organizovana u skladu sa pravilima Svjetske jedriličarske federacije (WS RRS 2025–2028), a učešće je otvoreno za sve registrovane takmičare, domaće i međunarodne.
