Nastavak programa Artist in Residence u hotelu The Chedi Luštica Bay
Izložba „MEDITERRA“, renomiranog crnogorskog umjetnika Miluna Lutovca, predstavlja nastavak Artist in Residence programa u hotelu The Chedi Luštica Bay, koji je koncipirala i selektovala istoričarka umjetnosti i kustoskinja Kristina Kestner.
Inspirisana elementima zemlje, svjetlosti i mora, ova postavka donosi snažne apstraktne kompozicije koje
reflektuju energiju mediteranskog pejzaža kroz bogatstvo boje, teksture i pokreta.
Milun Lutovac, teoretičar savremene umjetnosti, prepoznatljiv je po svom ekspresivnom slikarskom jeziku i jedinstvenom pristupu stvaralačkom procesu. On svjesno izbjegava narativnu doslovnost, ostavljajući tako prostor za percepciju i emotivni doživljaj posmatrača.
Exhibition – atmosphere
Kao teoretičar savremene umjetnosti, Lutovac u svoj rad unosi duboko promišljanje slike kao fenomena. Njegovo stvaralaštvo balansira između intuicije i znanja, između impulsa i refleksije. Proces stvaranja za njega je jednako važan kao i finalno djelo – jer upravo u tom procesu nastaje istinska veza između umjetnika, materije i prostora.
Postavka „MEDITERRA“ savršeno se uklapa u filozofiju hotela The Chedi Luštica Bay – mjesto gdje se luksuz susreće sa autentičnošću crnogorske likovne scene. Kroz ovu saradnju, hotel dodatno potvrđuje svoju posvećenost umjetnosti, kulturi i stvaranju jedinstvenih iskustava za svoje goste.
Gosti hotela imaće priliku da uživaju u ekskluzivnoj izložbi koja reinterpretira Mediteran na savremen i autentičan način – kroz prizmu jednog od najznačajnijih savremenih umjetnika regiona.
Izložba će trajati od 28.03. do 22.05.2026.
„MEDITERRA“ je poziv na usporavanje, osjećanje i povezivanje – sa umjetnošću, prostorom
i sobom.
U okviru međunarodnih projekata koje finansira Udruženje za održivo finansiranje mediteranskih morskih zaštićenih područja – MedFund, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore angažovalo je Izviđački odred „24. novembar“ iz Bara u cilju uklanjanja otpada iz mora i morskih pećina na području Parkova prirode „Platamuni“, „Katič“ i „Stari Ulcinj“.
Kako navode iz Morskog dobra, u skladu sa planiranim aktivnostima, na području Parka prirode „Platamuni“ realizovana je akcija čišćenja morskog dna u pećini Velika Krekavica i okolnim uvalama, tokom koje je prikupljeno oko 50 kilograma otpada, pri čemu je najveći dio činila plastika, naročito plastične boce.
“Na području Parka prirode „Katič“ sprovedeno je čišćenje morskog dna kod plaže Petrovac, kao i u unutrašnjem dijelu pristaništa, pri čemu je sakupljeno oko 150 kilograma raznovrsnog otpada, uključujući plastične boce i kese, ostatake ribarskih mreža, sitni metalni otpad, automobilske gume i slično”, piše u saopštenju Morskog dobra.
Foto Morsko dobro
U Parku prirode „Stari Ulcinj“ akcija čišćenja morskog dna organizovana je, kako preciziraju, na potezu od rta Rep prema uvali Valdanos uključujući i podmorje oko ostrva.
“Tom prilikom sakupljeno je oko 400 kilograma otpada različitog sastava, među kojim su dominirali plastični i metalni otpad te automobilske gume”, ističu iz Morskog dobra.
Cilj ovih aktivnosti je, kako navode, očuvanje morskog ekosistema i unapređenje svijesti o značaju zaštite prirodnih vrijednosti morskih zaštićenih područja u Crnoj Gori.
“Pored članova Izviđačkog odreda „24. novembar“ i predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u akcijama su učestvovali i ronioci, kao i volonteri iz NVO „Udruženja korisnika vezova u marini Bar“, ističu u saopštenju.
Foto Morsko dobro
Ove aktivnosti, kako navode, predstavljaju nastavak saradnje sa lokalnim nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom životne sredine, sa ciljem jačanja partnerstava, edukacije i podizanja svijesti lokalnog stanovništva o značaju očuvanja mora i obale.
“Predmetne aktivnosti su realizovane u okviru međunarodnih projekata koje finansira Udruženje za održivo finansiranje mediteranskih morskih zaštićenih područja – MedFund, i predstavljaju dio regionalnog projekta pod nazivom „Build back a blue and stronger Mediterranean – Izgraditi ponovo plavi i jači Mediteran“, koji se finansira od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) uz podršku organizacije Conservation International (CI), a sprovodi putem MedFund-a s ciljem unapređenja zaštite mora i obale u Mediteranu”, zaključili su.
* Tvrdnje da se na putu ne smije raditi ništa jer pripada području koje je pod zaštitom Uneska često su samo opravdanje za nemar i odsustvo svake brige o ovom izuzetnom infrastrukturnom i kulturnom nasljeđu
* Umjesto radikalne rekonstrukcije koja bi narušila autentičnost, rješenje je u pametnom proširenju kolovoza ka padini brda, obnovi kamenih parapeta i uvođenju noćne rasvjete
* Sanacijom oštećenih djelova i minimalnim proširenjem, legendarni ,,kolski put“ bio bi sačuvan od propadanja i spreman za međunarodna takmičenja i moderan turizam
„Kolski put“ Cetinje – Kotor je prva saobraćajnica izgrađena na prostoru Stare Crne Gore za odvijanje prometa ljudi i roba. Dio puta od Kotora do prevoja Krstac, blizu Njeguša, izgradila je Austrougarska, sedamdesetih godina devetnaestog vijeka, a ostali dio do Cetinja Crna Gora. Ukupan put, dužine oko 45 kilometara, završen je i pušten u saobraćaj 1881. godine, odnosno prije 145 godina.
Osnovni tehnički elementi puta bili su prilagođeni terenskim prilikama i tadašnjim zahtjevima kretanja prevoznih sredstava, zaprežnih vozila, prvih automobila i sl. Trasa puta morala je savladati izuzetno velike visinske razlike, od nivoa mora do planinskog prevoja sa kotom od oko 1.300 metara (Bukovica). Da bi se savladala visinska razlika od oko 1.000 metara od Kotora do Krsca trasa je morala biti razvijena u dužini od oko 20 kilometara, što je urađeno na padinama lovćenskog masiva, projektovanjem i izgradnjom 25 „serpentina“, koje i danas predstavljaju izuzetan i atraktivan građevinski poduhvat.
Uz manje neophodne intervencije tokom dugog vremenskog perioda korišćenja ove saobraćajnice, proširivanjem uzanih i oštrih zavoja – serpentina i presvlačenjem planuma puta asfaltom, omogućeno je kretanje savremenih prevoznih sredstava, pa on i danas predstavlja izuzetnu saobraćajnicu koja u velikoj mjeri doprinosi savladanosti prostora i odvijanju raznih privrednih aktivnosti, posebno u oblasti turizma.
Planovi i ,,usko grlo“
Dio puta, od Cetinja do Krsca, prije nekoliko godina je značajnije osavremenjen, čime su saobraćajni uslovi na tom području u mnogome poboljšani. Ostao je neriješen problem odvijanja saobraćaja na najatraktivnijem dijelu od Kotora, odnosno od raskrsnice tzv. Trojica do prevoja Krstac, koji zaslužuje prioritet u aktuelnom naporu društva na poboljšanju opšte saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori.
Nakon osavremenjavanja dijela puta od Cetinja do Krsca, nadležni državni organi najavili su da će se ubrzo nastaviti rješavanje problema ovoga „uskog grla“ u saobraćaju. Tada je, navodno, bila prisutna ideja da se trasa novog dijela puta, od 25 serpentine preko bujičnog vodotoka tzv. Zvironjak, mostom i tunelom prebaci na jugozapadnu padinu Lovćena, iznad naselja Mirac i područjem Gornjeg Grblja spusti do pomenute raskrsnice Trojica, ili do tunela „Vrmac“ (sa grbaljske strane). Ovakvo tehničko rješenje, u postojećim uslovima saobraćaja, predstavljalo bi izvjesno skraćivanje dijela postojeće trase, a time i vremena potrebnog za njeno savladavanje, što bi svakako bilo značajno poboljšanje saobraćajnih uslova na ovom području.
Našu pažnju zaokuplja stanje dijela puta Krstac – Kotor, potreba i mogućnosti modernizacije „Lovćenskih serpentina“, njihovo prilagođavanje potrebama poboljšanja saobraćajnih prilika na ovom području. Kao prepreka preduzimanju ma kakvih građevinskih intervencija u cilju poboljšanja postojećeg stanja ovoga puta često se ističe da je on na teritoriji opštine Kotor i kao dio „Svjetske kulturne baštine“ upisan u Listu UNESCO-a. Zbog toga, navodno, ne može biti predmetom ma kakvih građevinskih intervencija. Mišljenja sam da takav izričit zahtjev ne može dolaziti od svjetskih organizacija koje brinu o zaštiti kulturnih dobara, već da je to „linija manjeg otpora“ naših nadležnih organa, čime pravdaju veoma prisutan nemar i odsustvo svake brige o ovom izuzetnom infrastrukturnom i kulturnom nasljeđu. Takvo nasljeđe u zemljama kojima stremimo da uskoro budemo u bliskoj zajednici, ubijeđen sam da bi bilo predmet velike pažnje, prilagođavanja i svestranog korišćenja.
Kada govorim o većoj pažnji i brizi o ovom izuzetnom dijelu naše kulturne baštine, tada mi nije ni na kraj pameti da postojeće „serpentine“ treba podvrći temeljnoj rekonstrukciji, uz veliko korišćenje betona i drugih građevinskih materijala kojima bi se njihova slika iz osnova izmijenila i narušila njihova atraktivnost. Naša zamisao se zasniva na potrebi i realnosti da se, radi potrebe boljeg i bezbjednijeg odvijanja saobraćaja, izvrši proširenje planuma puta od 1,0 do 1,5 metara, i to isključivo na strani planuma puta prema padini brda i izradom tzv. rigola za odvod površinskih voda, umjesto već u znatnoj mjeri oštećenih postojećih kanala, čime bi se dobila dovoljna širina puta za slobodno mimoilaženje sve većeg broja vozila koja se kreću ovim putnim pravcem. Na ovaj način bi se doprinijelo daleko boljoj preglednosti i bezbjednosti učesnika u saobraćaju.
Pored radova na planumu puta, bilo bi potrebno sanirati i zaštitne kamene parapete koji su dugo vremena bili predmet oštećenja i odnošenja obrađenih komada kamena za svoje potrebe od neodgovornih lica. Trebalo bi razmisliti i o prikladnom načinu noćnog osvjetljenja ovoga puta, čime bi se dobilo na atraktivnosti vizuelnog doživljaja sve većeg broja prisutnih turista na području Boke Kotorske.
Kanice – serpentine
Višestruki efekti
Na predloženi način obavljeno saniranje i osavremenjavanje ovog dijela puta doprinijelo bi da „Lovćenske serpentine“ postanu još atraktivniji i vredniji infrastrukturni objekat. Osim velikog doprinosa poboljšanju saobraćajnih uslova, ovako građevinski tretiran ovaj dio puta bio bi saniran i, što je veoma bitno, ne bi se značajnije izmijenio njegov iskonski izgled, već bi bio sačuvan i vraćen u približno prvobitno stanje. Tako saniran, ovaj put mogao bi predstavljati izuzetnu dionicu za svakogodišnje održavanje međunarodnih brdskih auto-moto, biciklističkih i drugih takmičenja. Ovo tim više ako bi se izgradila i planirana nova dionica puta od 25 serpentine, kako je to navedeno.
Predložena sanacija „Lovćenskih serpentina“, po mojoj ocjeni, uz temeljnu i kvalitetnu pripremu izvođačkog projekta i uz korišćenje prikladne savremene građevinske opreme, dobru organizaciju rada i sl., uz saradnju i saglasnost sa nadležnim međunarodnim organizacijama i obezbjeđenje potrebnih finansijskih sredstava, što ne bi predstavljala veliko i neracionalno zaduženje, mogla bi biti urađena u toku zimskog perioda jedne kalendarske godine.
Bivšim štićenicima Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj obezbijeđeni su besplatan smještaj i ishranu u studentskim domovima u cilju unapređenja socijalne inkluzije i pružanja dodatne podrške toj kategoriji korisnika, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog resora su kazali da je stupanjem na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju došlo do izmjena u strukturi i organizaciji studijskih programa, što je zahtijevalo usklađivanje odredbi Pravilnika o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu.
“Izmjenama je predviđeno uvođenje prava na besplatan smještaj i ishranu za bivše štićenike Dječjeg doma “Mladost” Bijela, u cilju unapređenja socijalne inkluzije i pružanja dodatne podrške ovoj kategoriji korisnika”, navodi se u saopštenju.
Iz MPNI su podsjetili da pravo na besplatan smještaj i ishranu u domovima ima učenik sa posebnim obrazovnim potrebama, učenici i studenti romske i egipćanske (RE) populacije i studenti sa invaliditetom.
Kako su pojasnili, dom namjenski opredjeljuje do pet odsto kapaciteta za smještaj učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, učenika RE populacije, učenika bez jednog ili oba roditelja i učenika korisnika materijalnog obezbeđenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita.
“Takođe, dom namjenski opredjeljuje do sedam odsto kapaciteta za smještaj studenata RE populacije, studenata sa invaliditetom, bez jednog ili oba roditelja i studenata korisnika materijalnog obezbjeđenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita”, dodaje se u saopštenju.
MPNI je donijelo i novi Pravilnik o bližim kriterijumima, visini i uslovima za dodjelu stipendija talentovanim učenicima osnovne i srednje škole.
Analizom dosadašnje prakse, kako su kazali iz Ministarstva, utvrđena je potreba za dodatnim pojašnjenjem pojedinih odredbi, s ciljem unapređenja transparentnosti i pravednosti postupka dodjele stipendija.
“Novi Pravilnik preciznije definiše kriterijume i način rangiranja kandidata, čime se dodatno podstiče razvoj i podrška talentovanim učenicima, kao i unapređenje kvaliteta obrazovanja”, navodi se u saopštenju.
MPNI je donijelo i posebni Pravilnik o kriterijumima, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na participaciju prevoza učenika i studenata, kojim se, kako su istakli, postiže jasnije i preciznije normiranje prava na participaciju prevoza, pojednostavljuje administrativna procedura za korisnike i nadležne organe i otvara mogućnost bržih izmjena i dopuna.
Pravilnici su dostupni na internet stranici Ministarstva.
Predstavljanje prve filmske aplikacije u Dubrovniku
Javna ustanova Kinematografi Dubrovnik predstavila je u srijedu prvu mobilnu filmsku aplikaciju u Dubrovniku “FilmScape Dubrovnik”, koja u spoju filmske umjetnosti, kulturne baštine i suvremene tehnologije korisnicima predstavlja bogatu filmsku povijest Dubrovnika.
Ravnatelj Kinematografa Dubrovnik Nikša Konsuo rekao je na konferenciji za novinare da je filmska povijest Dubrovnika starija od sto godina te je iznimno važan svjedok kulture, umjetnosti i života.
„Filmskim turistima smo ponudili inovativno i jedinstveno iskustvo. Želimo Dubrovnik učiniti još vidljivijim na svjetskoj filmskoj karti“, rekao je Konsuo.
Ivana Šokčević iz tvrtke Gauss rekla je da aplikacija na četiri jezika i kroz dva operativna sustava omogućuje istraživanje stvarnih lokacija na kojima su snimani filmovi i serije.
„Kroz interaktivne rute, detaljne opise scena i zanimljive informacije možete otkriti kako je grad postao kulisa svjetskih poznatih produkcija. Uvrstili smo najposjećenije filmske rute kroz više od stotinu detaljno objašnjenih lokacija te više od 70 filmova i serija, sve popraćeno fotografijama te više od tristo scena. Tako posjetiteljima olakšavamo potragu do njima zanimljivih filmskih priča, a i sami mogu postati dio te priče ako se fotografiraju na tim lokacijama“, izjavila je Šokčević.
Na sadržaju aplikacije, prikupljanju i obradi povijesne građe radili su Hrvoje Ivanković i Ivan Lujo, koji je istaknuo zadovoljstvo što se višedesetljetno istraživanje povijesti filma u Dubrovnika pretočilo u aplikaciju.
„Postoji na stotine filmova i scena povezanih s Dubrovnikom i mi smo imali zadatak da sve to prepoznamo, pogledamo i pregledamo, na koncu i pronađemo sve te scene i lokacije. Aplikacija je rad u nastajanju jer se nadam da će filmova i scena biti još“, rekao je Lujo.
Dubrovački turistički vodič Matija Singer ocijenio je da su vodiči aplikaciju dobili kao dar za početak turističke sezone.
„Aplikacija će biti temelj ciljanih filmskih tura. Znamo koliko je popularna tura „Igra prijestolja“, pa će i tu aplikacija biti glavni dio. Ovo će svakako unaprijediti naš rad“, izjavio je Singer.
„Ovakvi su projekti vrlo važni jer na suvremen i interaktivan način promoviraju dio naše kulturne baštine, omogućujući da bude dostupnija, razumljivija i trajno očuvana za generacije koje dolaze. Ovakvi projekti sumiraju taj dubrovački spoj tradicije i suvremenosti, kulture i inovacije“, rekla je gradska pročelnica za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović.
Aplikacija „FilmScape Dubrovnik“ razvijena je u sklopu dva milijuna eura vrijednog europskog projekta REEL kako bi se vrednovala audiovizualna baština i interpretirala kroz digitalne alate. Projekt REEL rezultat je prekogranične suradnje s Italijom. Sudjeluje šest partnera, od Barija, Riminija i Venecije do Istre, Rijeke i Dubrovnika, uz dva pridružena partnera Pazin i HAVC.
U sklopu projekta Kinematografi Dubrovnik dobili su 418 tisuća eura, od čega je 80 posto financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 20 posto sredstvima Grada Dubrovnika.
Osim razvoja mobilne filmske aplikacije te osmišljavanja i digitalizacije filmskih tura, dio projekta je i skorašnje otvaranje Kuće filma Dubrovnik, s artefaktima iz filmova i serija snimanih na području Dubrovnika, kao i održavanje edukativnog kampa za mlade, što je ostvareno u okviru Dubrovačkog filmskog festivala.
Pulsko brodogradilište Uljanik potpisalo je pismo namjere sa španjolskom grupacijom Navantia, čime je otvorena mogućnost dugoročnije suradnje u brodogradnji, uključujući i potencijalnu gradnju vojne korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Riječ je o kompaniji koja je u europskoj brodogradnji poznata po gradnji ratnih brodova, podmornica i drugih specijaliziranih pomorskih platformi. Bazni projekt je korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, rekao je za HRT Samir Hadžić, direktor Uljanik brodogradnje 1856., ističući da konačnu riječ ima Vlada Republike Hrvatske.
U Uljaniku pritom naglašavaju kako eventualna suradnja ne znači da bi pulsko brodogradilište postalo tvornica oružja. Hadžić ističe da bi Uljanik sudjelovao u gradnji osnovne brodske platforme, dok segment naoružanja nije ni dio djelatnosti brodogradilišta niti nešto što bi se ondje proizvodilo.
Model suradnje, kako je najavljeno, bio bi postavljen tako da Navantia nastupa kao ugovaratelj, a Uljanik kao izvođač radova. Takav aranžman za pulski škver mogao bi značiti ulazak u zahtjevniji i tehnološki složeniji segment brodogradnje, u trenutku kada Europa ubrzano jača obrambene kapacitete.
U brodogradilištu se u međuvremenu nastavlja redovan posao. Trenutačno se radi na brodu za prijevoz stoke koji se priprema za porinuće, nakon čega bi ga trebao preuzeti turski kupac. U halama i pogonima, zajedno s kooperantima i ostalim tvrtkama, radi oko 500 ljudi.
Među radnicima se osjeća oprezan optimizam. Dio njih poručuje da bi ovakav projekt bio zahtjevan i izazovan, ali i važan signal da brodogradilište i dalje ima znanje, ljude i kapacitet za ozbiljne poslove.
Uljanik je prije 170 godina i nastao kao Arsenal za gradnju austrougarskih ratnih brodova. Hoće li se dio te povijesne priče ponovno vratiti u Pulu, zasad je još prerano reći, ali potpisano pismo namjere pokazuje da interes postoji i da bi se u idućem razdoblju mogla otvoriti nova stranica za pulsku brodogradnju.
U ruskim napadima ubijene su dvije osobe u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkivu i okolici, a napad na dunavsku luku Izmail oštetio je lučke objekte i energetsku infrastrukturu, rekli su dužnosnici.
Tužitelji u Harkivskoj regiji, u izjavi na Telegramu rano u četvrtak, rekli su da je žena ozlijeđena u napadu na grad Harkiv umrla u bolnici od zadobivenih ozljeda.
Rekli su da je devet osoba ozlijeđeno u napadima na dva gradska okruga, čestu metu ruskih snaga, 30 kilometara od granice.
Tužitelji su također rekli da je ruski dron ubio muškarca u njegovom automobilu u okrugu bližem granici.
Lokalni dužnosnici u dunavskoj luci Izmail na jugozapadu Ukrajine rekli su da je grad napadnut te da je došlo do štete na luci i energetskim objektima.
Na ruskoj strani granice, regionalni guverner Belgorodske oblasti, Vjačeslav Gladkov, rekao je da su ukrajinski dronovi ubile 18-godišnjeg mladića na motociklu u selu blizu granice i ženu u automobilu u gradu Graivoronu.
Belgorod je često bio meta napada ukrajinskih snaga u četverogodišnjem ratu između Kijeva i Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao da je 17 ukrajinskih dronova presretnuto i uništeno na putu prema glavnom gradu tijekom srijede.
Rušenje ruskih dronova koji ciljaju glavni grad događa se prilično često, a broj napadača uvelike varira.
Vučković ispred ulaza u kuću gdje je rođen Maurović
Omaž pod nazivom „Mačkov dan“ u čast jubilarnog 125. rođendana Andrije Maurovića, jednog od najvećih likovnih umjetnika Zapadnog Balkana, biće održan u Multimedijalnoj sali kotorskog Kulturnog centra u nedjelju 29. marta u 19 sati.
U okruženju radova slikara Neđeljka Simanića – motivi Mula i portreti Andrije Maurovića, koji će biti predstavljeni ovom prilikom, o Mauroviću će govoriti strip autor i ilustrator Simon Vučković, hroničari ribarskog naselja Muo Ilko Marović i Bruno Janković, gosti „Konferencije Mačkovi dani: Veljko Krulčić (Zagreb), Alija Balta (Sarajevo), Zoran Stefanović (Beograd), Jovan Gvero (Novi Sad), Sabahudin Muranović (Prijepolje), Goran Duplančić (Zagreb) i Zoran Đukanović (Amsterdam).
PLAKAT Maurović
Naziv događaja „Mačkov dan“ je izveden od Maurovićevog kultnog strip junaka „Stari Mačak“ koji je bio njegov nadimak i svojevrsni alter-ego. Prema njegovim riječima u kasnim godinama svoga života počeo i fizički da liči da ovog lika.
Andrija Maurović je bio jedan od najznačajnijih umjetnika modernih likovnih medija dvadesetog vijeka na ovim prostorima. Bavio se slikarstvom, dizajnom, ilustracijom i crtanjem stripova, a posebno je opstao upamćen po svojim upečatljivim iI uzbudljivim stripovima.
Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva
Rođen je 29. marta 1901g. u malom ribarskom mjestu Muo kraj Kotora. god. a preminuo 2. septembra 1981. godine u Zagrebu.
U branši vizuelnih umjetnika smatraju da “stripovi koje je Maurović objavio u svojoj plodnoj i bogatoj stvaralačkoj karijeri ne predstavljaju samo uzorne primjere ovog medija već i značajna djela jednog od vrhunskih majstora devete umjetnosti”.
Program organizuje JU Kulturni centar Kotor u saradnji sa Mjesnom zajednicom Muo i likovnim umjetnikom Simonom Vučkovićem.
/M.D.P./
Legenda: Simon Vučković ispred kuće na Mulu u kojoj je rođen Maurović
U trofejnoj sali Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore juče je svečano potpisan ugovor o sponzorstvu između Jugopetrola i Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, čime je ozvaničena saradnja koja predstavlja prirodnu sinergiju dva sistema sa višedecenijskim kontinuitetom uspješnog rada i posvećenosti u svojim oblastima.
Ovo partnerstvo zasniva se na zajedničkim vrijednostima, sa ciljem daljeg razvoja vaterpola i plivanja, kao i promocije sporta i zdravih stilova života u Crnoj Gori.
Izvršni direktor Jugopetrola, Vasilis Panagopulos, istakao je da ova saradnja prevazilazi podršku vrhunskim sportskim rezultatima:
„Naša podrška nije usmjerena samo ka vrhunskim rezultatima. Plivanje i vaterpolo su sportovi koji grade disciplinu, karakter i samopouzdanje mladih ljudi i mi, kao kompanija koja posluje širom Crne Gore, smatramo da je ulaganje u sport istovremeno ulaganje u zajednicu i njenu budućnost. U Jugopetrolu želimo da doprinesemo razvoju talenata, unapređenju uslova za rad i jačanju sportskog sistema u cjelini, svjesni da su kvalitetno postavljene osnove i posvećen rad garant uspjeha kako u sportu tako i u privredi.
Sigurni smo da će ovo partnerstvo dodatno osnažiti put ka novim postignućima i pružiti podstrek mladim talentima koji tek dolaze. Radujemo se da budemo svjedoci vaših budućih uspjeha“, kazao je Panagopulos.
Predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Nikola Milić, zahvalio je Jugopetrolu na ukazanom povjerenju i podršci:
„Izuzetno nam je zadovoljstvo što je Jugopetrol prepoznao značaj našeg sporta i odlučio da bude dio naše priče. Ovakva partnerstva su od ključnog značaja za dalji razvoj vaterpola i plivanja u Crnoj Gori. Sa ponosom možemo istaći da su rezultati ostvareni u prethodnom periodu, kao i naši planovi i ambicije, snažan podstrek da u našem krugu partnera imamo najkvalitetnije kompanije, kakva je i Jugopetrol. Uvjeren sam da ćemo uz njihovu podršku nastaviti da ostvarujemo zapažene rezultate na međunarodnoj sceni i dodatno jačamo naš sportski sistem. U ime Saveza, zahvaljujem na povjerenju i radujem se zajedničkim uspjesima koji su pred nama“, kazao je Milić
Potpisivanjem ovog ugovora, Jugopetrol i Vaterpolo i plivački savez Crne Gore započinju saradnju koja će doprinijeti daljem unapređenju sporta i stvaranju još boljih uslova za razvoj budućih šampiona.
