Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ANIMA saopšteno je da pamte zločin počinjen u Štrpcima prije 32 godine i traže da pravda bude zadovoljena.
“27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem. Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice”, podsjećaju iz ANIMA-e.
Prema njihovim riječima, ni nakon 32 godina od zločina većina žrtava iz voza nije pronađena.
“Podsjećamo crnogorsku javnost da je za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju dok za ovaj zločin nije odgovarao. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od pet godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina zatvora”, naglasili su.
Kako su dodali, najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.
“Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nisu još imenovani. Podržavamo inicijativu HRA i udrženja Štrpci da se učini pravda za sve žrtve rata. Vrijeme je da država postupi odgovorno prema svim porodicama civilnih žrtava ratova, koje žive u Crnoj Gori i čiji su članovi crnogorski državljani”, jasni su oni.
Ignorisanje ovih zahtjeva, poručili su, predstavlja nastavak politike zapostavljanja i poricanja odgovornosti države prema onima koji su pretrpjeli najteže gubitke zbog ratova devedesetih.
“Crna Gora se ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub. Odgovornost je na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljene, utvrđivanjem odgovornosti onih koji su nalogodavci i izvršitelji i njihovom adekvatnim kažnjavanjem za ovaj zločin”, mišljenja su iz ANIMA-e.
Kako su naveli, smatraju da je važno da saznamo istinu i osudimo zločin kako se ne bi ponovio.
“Važno je na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću. Pamtimo zločin počinjen u Štrpcima i tražimo da pravda bude zadovoljena”, zaključili su u saopštenju.
Interaktivnom izložbom na kojoj su predstavljeni velikani hrvatske kulture, znanosti, politike i sporta u utorak je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb otvorena Muzejska zona, rezultat suradnje Zračne luke i Hrvatskoga povijesnoga muzeja.
Zračna luka bit će idućih godinu dana privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM) do otvorenja dugoočekivanog prvog stalnog postava toga muzeja koji se obnavlja nakon potresa, rekla je prigodom otvorenja ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar.
Izložbom naziva “Zvijezde hrvatske povijesti – nebo im je granica. Upoznaj ih!” Muzej želi prezentirati sve svoje teme u suvremenome kontekstu te istaknuti “pojedince koji su svojim djelovanjem oblikovali ne samo hrvatsku, već i europsku i svjetsku povijest”, istaknula je.
Praksa otvaranja muzejskih prostora postoji na brojnim svjetskim aerodromima, naglasila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i dodala da takvim prostorima zemlje približavaju svoju kulturu putnicima te čine njihovo vrijeme provedeno na aerodromima “smislenijim i kvalitetnijim”.
Ovom će izložbom putnici “naučiti nešto o hrvatskoj kulturi, povijesti i identitetu”, rekla je ministrica dodavši kako se nada da će ovaj reprezentativni prostor “sve posjetitelje podsjećati na bogatu kulturnu baštinu Hrvatske”, te ih prije odlaska iz zemlje podsjetiti zašto da ponovno dođu.
“Ideja je da Muzejska zona ostane u Zračnoj luci kao prostor za izlaganje različitih segmenata različitih fundusa hrvatskih nacionalnih muzeja”, kazala je.
Ministarstvo je izložbu sufinanciralo s 50 tisuća eura, a ministrica se nada da će ova inicijativa potaknuti i uprave drugih zračnih luka u Hrvatskoj.
Kazala je da Ministarstvo u ovome trenutku radi 14 novih stalnih postava u Hrvatskoj u suradnji s ravnateljima nacionalnih muzeja, obnavlja 30 muzeja na području Grada Zagreba, među kojima su i gradski, i državni muzeji, kao i muzeji susjednih gradova s kojima surađuju i zajednički osmišljavaju stalne postave.
U tijeku je obnova Hrvatskog povijesnog muzeja, za koju ministrica ističe da je zahtjevna, budući da podrazumijeva obnovu dviju palača – u jednoj se do sad nalazio Muzej, a druga je zgrada Državnog hidrometeorološkoga zavoda koja postaje novi prostor na Gornjemu gradu u kojemu će se nalaziti stalni postav Povijesnog muzeja, koji taj muzej nije imao već 30 godina.
Autorice koncepta Muzejske zone su Matea Brstilo Rešetar i Nikolina Jelavić Mitrović, a kustosice izložbe Magdalena Vrbanec i Iva Katarina Vukičević iz Hrvatskog povijesnog muzeja.
Ravnateljica HPM-a potpisala je prigodom otvorenja s predsjednikom Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb Huseyinom Bahadirom Bedirom ugovor u suradnji dviju institucija.
Zračna luka morala bi odražavati dubinu i raznolikost nacionalne povijesti, poručio je Bahadir Bedir, istaknuvši da je ovo jedina zračna luka u regiji koja je pokrenula ovakvu kulturnu inicijativu.
“Današnji je dan samo početak suradnje HPM i Zračne luke, a veselimo se i realizaciji još projekata koji će doprinijeti globalnoj promociji Hrvatske”, kazao je.
Milena Tanfara, po struci socijalna pedagoginja koja je rođena i odrasla u Norveškoj, zamijenila je prije 16 godina život u toj razvijenoj zemlji Krapnjom, rodnim otokom svog supruga Roka i svoje majke i na njemu uspješno razvija obiteljski posao – vodi Muzej ronjenja i spužvi koji posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Za ovogodišnje priznanje „Šibenska grandeca” predložena je upravo zbog svog uspješnog rada na zaštiti i promociji baštine otoka Krapnja, ali i zbog aktivnog sudjelovanja u podizanju kvalitete života na tom otoku kroz svoju udrugu „Zajedno za Krapanj”. U Krapanj se zaljubila još u djetinjstvu kada je na njega dolazila na ljetovanje kod bake, a onda je na njemu pronašla i ljubav, sadašnjeg supruga Roka koji je s Krapnja i potječe iz obitelji ronioca.
Na Krapnju su osnovali ribarski obrt za izlov spužava i koralja, a otvorili su i Muzej ronjenja i spužvi.
– Zaljubila sam se u Krapanj, a tu sam pronašla i svoju ljubav, sadašnjeg supruga Roka. Dugo smo hodali, onda smo se 2003. vjenčali i on je došao živjet sa mnom u Norvešku. Ja sam u tamo imala posao pedagoga u socijalnoj skrbi, muž je radio kao brodski strojar. Dobili smo kćer, a 2019. godine odlučili smo se vratiti na Krapanj i nastaviti obiteljsku tradiciju ulova i prerade spužvi i koralja. Došli smo zapravo urediti kuću koju je moj muž kupio kao starinu i ostali tu živjeti. U njoj smo uredili muzej suvenirnicu. Sve što je u njoj izloženo su artefakti nađeni za ronjenja naših predaka za što imamo sve potrebne dozvole, ali i ostali predmeti vezani za tradiciju ronjenja spužava i koralja s otoka Krapnja. Sretna sam i nisam nikada požalila zbog toga što smo se vratili iz Norveške – priča Milena.
Podatak da se prvi put od obnove nezavisnosti, izuzimajući godinu pandemije, prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu godinu, ukazuje da turizam kao strateška privredna grana u našoj državi trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude, nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja i njegove nepotpune implementacije, kako na državnom tako i lokalnom nivou.
Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, na kojoj je usvojen Izvještaj o radu za prethodnu godinu i razmotreni rezultati ostvareni tokom zimske sezone, kao i Informacija o planiranim aktivnostima na pripremi ljetnje. Prezentovan je Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, kao i projekat Mistične priče Dunavske zelene rute.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović je kazao da je protekla turistička sezona bila jedna od najizazovnijih do sada i po kvantitativnim pokazateljima na nivou 2023 godine, što ne može zadovoljiti turističke poslenike, pogotovo ako se uzme u obzir da je po najavama i očekivanjima trebalo da bude znatno bolja. On je naveo da je u kolektivnom smještaju ostvareno 1% više dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, ako se posmatra ukupan smještaj (kolektivni i individualni) broj dolazaka je na nivou prethodne godine, a noćenja je bilo za 5% manje.
– Prema posljednjim dostupnim podacima Centralne banke Crne Gore ukupni prihodi od turizma u 2024. godini iznose 1.461,3 miliona eura i manji su za 3,6% u odnosu na 2023. godinu. Ovi podaci opominju da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bi imali nastavak opadajućeg trenda – rekao je Jovović.
Jovović ističe da će povećanje stope PDV na smještaj na 15%, značajno uticati na konkurentnost našeg turizma u narednom periodu. Smatra da je od velikog je značaja pažljivo sagledati uticaje koje poslovni ambijent može imati na poslovanje turističkih privrednih subjekta, a posebno na postavljeni strateški cilj privlačenja investitora.
– Kada se Crna Gora bori za svaku investiciju, neophodno je ne samo zadržati stimulanse i benefite, nego ih i proširiti na svu privredu i sve investicije u privredi posebno one koje zapošljavaju veći broj radnika – kazao je on.
Zaključuje da prioritet Vlade treba da bude uspostavljanje partnerskog odnosa sa privredom, kao i stimulativnog ambijenta za nove investicije u turizmu kao strateškoj razvojnoj grani privrede, jer investitori očekuju pravnu sigurnost i predvidljiv poslovni ambijent.
Predstavnica Ministarstva turizma Olivera Blagojević iznijela je nezvanične rezultate iz Ski centra “Kolašin 1600” gdje je zabilježeno 26 skijaških dana od početka sezone i ostvareni su prihodi od oko 700 hiljada eura.
– Ipak, ovo još jednom pokazuje da je potrebno razmišljati o diverzifikaciji turističkog proizvoda Crne Gore što je i dio Strategije razvoja ove privredne grane – kazala je Blagojević.
Naglasila je da je pokrenut projekat sistema vještačkog osnježavanja na Žabljaku i ispitivanja terena za to na Ski centru “Kolašin 1600”.
– Sljedeću zimsku sezonu sačekaćemo mnogo spremniji na oba skijaška centra – uvjerena je predstavnica Ministarstva.
Direktor skijališta Savin kuk Marinko Purić smatra da će sezona potrajati još mjesec ako to vrijeme dozvoli, te da bilježe dobru turističku posjetu. Od kraja decembra prodato je oko 10 hiljada ski-pasova, a bilježi i se oko 250.000 eura prometa.
– Intenzivno ćemo krenuti u pripremu ljetnje sezone koja će, nadamo se, početi od maja i trajati pet mjeseci – rekao je on.
Turizam – foto Boka News
Tokom sjednice je posebno ukazano na potrebu da se nekadašnjim zakupcima plaža na tenderu uvaže bodovi na osnovu referenci uključujući i period korone, kao i da se omogući lokalnim samoupravama da oslobode plaćanja komunalija investitore u hotele sa četiri i pet zvjezdica, kako bi se doprinijelo njihovom privlačenju i unapređenju konkurentnosti destinacije.
Predstavnik Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Nikola Ražnatović odgovorio je da su reference nadležnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, te da se njihov stav u vezi sa tim očekuje narednih dana. Podsjetio je da je MInistarstvo predalo Vladi Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je definisano da se opštinama pruža mogućnost lokalnim samoupravama da oslobađaju investitore komunalija, ali je nadležni skupštinski odbor dao preporuku da se to rješenje briše.
– Nadamo se da će ova odredba ostati, jer je turizam strateška grana i treba ulagati u hotele sa četiri i pet kako bismo privlačili renomirane investitore – smatra Ražnatović.
Duška Pavićević, NTO, istakla je da kontinuirano realizuju aktivnosti na promociji Crne Gore, između ostalog i digitalne kampanje za tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske koja su vrlo značajna za ostvarenje cilja cjelogodišnje turističke destinacije.
Armend Mila, Ulcinjska rivijera, ukazao je da se u Crnoj Gori nedovoljno koriste resursi za razvoj turizma, kao i da su neargumetnovano podignuti PDV i cijene zakupa plaža, dok Albert Kastrati, Udruženje zakupaca plaža i privremenih objekata, tvrdi da je na Velikoj plaži po posljednjem pozivu cijena zakupa povećana čak pet puta u odnosu na prethodnu, pa apeluje da povećanje cijena najviše treba da bude u vrijednosti inflacije, odnosno do 40 odsto. Goran Bencun, Adriatic properties, smatra da su potrebni hitni koraci jer se Crna Gora, navodi on, ne pominje više kao investiciona destinacija usljed gubitka komparativnih prednosti za investitore. Nikola Perišić, Udruženje zakupaca Herceg Novog, izrazio je nadu da će se zbog kasnog raspisivanja tendera i izdavanja dozvola za zakup plaža ići na privremeno rješenje i favorizovati dosadašnji zakupci. Nikola Kasalo, Beppler & Jacobson, problematizovao je to što se za dosta kupališta u tenderu mora da obezbijediti saglasnost vlasnika parcele, dok je Andrija Pešić, Montenegro stars, istakao da interes države treba da bude kvalitet zakupa kupališta, a ne prihodovanje od povećanja cijena.
Luštica bay
Tokom sjednice je prezentovan Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, o čemu su govorili predsjednik Studentskog parlamenta Jakov Vukčević i njegov saradnik Vedran Vujisić. Riječ je o najuspješnijem sajmu zapošljavanja koji organizuju 17. put i koji ima odlične rezultate jer povezuje oko 500 mladih ljudi godišnje sa potencijalnim poslodavcima sezonskih poslova.
Ana Pajević Tošić, iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, govorila je o projektu Mistične priče Dunavske zelene rute u okviru Interreg Europe. Cilj projekta je afirmisanje manje poznatih, privlačnih destinacija kroz priče, legende i mitove iz ruralnih područja. Lokacija koju je Agencija nominovala je Bukumirsko jezero sa okolinom, dio Parka prirode „Komovi“, gdje je započeto mapiranje podataka o kulturnom nasljeđu, turističkom smještaju, planinarskim stazama i drugom na osnovu kojih će se kreirati strategija za valorizaciju područja.
Tiskovni ured Svete Stolice jutros je kratko priopćio da je Papa mirno proveo noć i da odmara.
Prema sinoćnjem saopštenju Tiskovnog ureda Svete Stolice stanje Svetog Oca je i dalje kritično, a ukupna prognoza rezervirana (neizvjesna). No, liječnici navode, stanje je stabilno, što znači da nije bilo pogoršanja.
Papa nije imao novih respiratornih, astmatskih kriza, i hemodinamski parametri su stabilni. Napravljen je novi kontrolni CT, zbog obostrane upale pluća, no priopćenje ne navodi rezultate pretrage, s obzirom na to da su liječnici jučer još analizirali nalaze, potvrđuju Vatikanski izvori.
Papa je jučer primio pričest, i nastavio s nekim radnim aktivnostima.
Tokom jučerašnjeg dana Tiskovni ured Svete Stolice objavio je nekoliko dokumenata.
Objavljena je Korizmena poruka, koju je Papa Franjo potpisao još 6. veljače. U poruci razmatra što to znači „hoditi zajedno u nadi“.
– Tokom ove Korizme, Bog od nas traži jesmo li u životu, obitelji, župnim zajednicama, kadri hoditi s drugima, slušati i pobijediti kušnju zatvaranja u samodostatnost i brigu za vlastite potrebe, piše Papa Franjo.
Govoreći o nadi, Papa nas poziva na preispitivanje: živimo li konkretno nadu – koja nam pomaže čitati povijesne događaje i potiče nas na zauzimanje za pravednost, bratstvo, brigu za zajednički dom, uključujući svakoga – poručuje Papa Francesco u poruci za ovu Korizmu.
Potom je u redovnom biltenu objavljeno nekoliko novih imenovanja biskupa, te imenovanje dvojice tajnika u Guvernoratu države grada Vatikana. Još ranije smo saznali da će od 1. ožujka na čelu te središnje institucije biti žena, sestra Raffaella Petrini, koja je do sada bila zamjenica Predsjednika Guvernorata Države grada Vatikana.
Papa je jučer imenovao dva tajnika, od kojih je – prvi put – jedan laik, odvjetnik Giuseppe Puglisi Aldibrandi. Uz ovo imenovanje, Papa je izmijenio zakon – te predsjednici Guvernorata dao ovlasti kojima imenovanim tajnicima može dati posebne nadležnosti i zadaće. Time je i učvrstio njenu poziciju, kao predsjednice Guvernorata.
Prvi put tokom 13 dana hospitalizacije, Papa Franjo se u Poliklinici Gemelli susreo s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom, i njegovim zamjenikom (kardinal Edgar Peña Parra). Tom prigodom Papa je odobrio dekrete Dikasterija za kauze svetih i blaženih, kojima započinju procesi beatifikacije, i 2 kanonizacije, zbog kojih je Papa odlučio sazvati konzistorij kardinala, piše u redovnom dnevnom biltenu Tiskovnog ureda Svete Stolice.
Vatikanski izvori dakle potvrđuju da Papa radi, da komunicira telefonom, odgovara na mailove. A prije dva dana čuli smo da je nazvao telefonom župnika župe u Gazi, kako bi mu iskazao svoju očinsku blizinu.
Na Trgu sv. Petra i sinoć je s početkom u 21h održana molitva krunice za zdravlje Pape Franje, koju je predvodio kardinal Tagle.
Novo redovno priopćenje o zdravlju Svetog Oca očekuje se večeras, oko 19h.
Otvaranje izložbe kuća Ivva Andrića - Foto: Zvezdana Kujović
1 od 4
Otvaranje izložbe kuća Ivva Andrića - Foto: Zvezdana Kujović
Otvaranje izložbe kuća Ivva Andrića - Foto: Zvezdana Kujović
Otvaranje izložbe kuća Ivva Andrića - Foto: Zvezdana Kujović
Otvaranje izložbe kuća Ivva Andrića - Foto: Zvezdana Kujović
U Kući nobelovca Iva Andrića otvorena je izložba originalnih predmeta iz njegove radne sobe u Beogradu, u okviru programa obilježavanja 50 godina od smrti ovog istaknutog književnika. Izložba je realizovana u saradnji JUK „Herceg fest” i Muzeja grada Beograda.
Prvi posjetioci bili su učenici prvih i trećih razreda hercegnovske gimnazije, njih više od stotinu. Prisutnima su se obratile Tamara Lepetić ispred JUK „Herceg fest“ i viši kustos Muzeja grada Beograda, Marija Stošić.
Stošić je podsjetila da Muzej grada Beograda baštini legate više značajnih ličnosti, među kojima je i Andrićev, te da beogradski muzej i Herceg Novi njeguju dugogodišnju saradnju. Pozvala je novske gimnazijalce da prilikom posjete Beogradu obiđu i muzej kako bi se bliže upoznali sa njegovim bogatim fondom i istorijom grada.
„Muzej grada Beograda o legatu Ive Andrića brine od 1976. godine. On se nalazi u stanu u kojem je pisac živio sa suprugom i u njemu su sačuvani brojni lični predmeti, bogata biblioteka, djela primijenjene i likovne umjetnosti, ali i radni prostor u kojem je stvarao. Dio tog ambijenta, jedan sasvim ličan prostor, je i njegova radna soba, a mi smo iz Beograda donijeli originalne muzejske predmete. Ono što smo htjeli da pokažemo je taj ambijent u kojem pisac stvara – zna se da je on zaista tu pisao i radio, da je pisao penkalom koje ćete vidjeti, a ono na šta bi možda trebalo da obratite pažnju je njegova sveska, tj. bilježnica koja je ostala na njegovom radnom stolu i u koju je zapisivao neke poslednje svoje misli, pisao je ćirilicom, pisao je naliv perom… Ovo je poziv da razmislite kako je to stvarati, šta je literatura, šta je posvećenost, jer zna se da je Andrić bio jako posvećen pisanju“, istakla je Stošić.
Program obilježavanja 50 godina od smrti Iva Andrića nastavlja se danas u 18 časova predavanjem „Ivo Andrić – radna soba nobelovca“, nakon čega će izložba biti zatvorena.
Alternativa Crna Gora pozvala je sve građane da u petak, kada se održava Svjetski ekonomski blackout, bojkotuju svaki vid kupovine.
Oni su dodali da je bojkot trgovačkih lanaca, koji je prije mjesec počeo u Hrvatskoj, nakon čega je Crna Gora slijedila njihov primjer, a zatim i ostale države na Balkanu, sada konačno primjer izražavanja nezadovoljstva na globalnom nivou.
“U petak, globalnom bojkotu pridružiće se i Sjedinjene Američke Države (SAD), kao i mnoge evropske države, Rumunija, Slovačka i Bugarska. Informacije o bojkotu se šire toliko brzo, da očekujemo da tog dana gotovo polovina svjetskih država bojkotuje, odnosno izrazi nezadovoljstvo, prema sve većoj zaradi bogatih, odnosno sve težem životu običnog čovjeka”, navodi se na Facebook stranici Alternativa Crna Gora.
Alternativa Crna Gora, u saradnji sa organizacijama iz Srbije i Hrvatske, priključuje se tom bojkotu i poziva sve građane Crne Gore da u petak bojkotuju svaki vid kupovine.
“Tog dana, neka u Crnoj Gori i cijelom svijetu bude poslata jasna poruka – da građani donose odluke”, rekli su iz Alternativa Crna Gora.
Jadran maksimalnim skorom do kadetske titula prvaka Crne Gore
Vaterpolisti Jadran m:tel osvojili su titulu prvaka Crne Gore u kadetskoj konkurenciji (igrači rođeni 2011. godine i mlađi).
Novljani su na turniru, koji je odigran na njihovom bazenu na Škveru, ostvarili maksimalan skor od pet pobjeda.
Bili su bolji od Nikšića 23:11 (6:3, 4:2, 5:4, 8:2), Aquatic Verdea (5:1, 8:3, 5:1, 2:3), Primorca 13:5 (4:2, 4:1, 4:1, 1:1), Budućnosti 6:5 (1:1, 3:0, 0:1, 2:3) i Budve Budvanske rivijere 10:5 (2:2, 3:0, 3:3, 2:0).
Tri tima završila su takmičenje sa istim skorom – tri pobjede i dva poraza, a drugo mjesto, zbog najbolje gol razlike pripalo je Budućnosti. Treći je bio Aquatic Verde, četvrta Budva Budvanska rivijera.
Skorom od jedne pobjede i četiri poraza peto mjesto zauzeo je Primorac, dok je šesti bio Nikšić bez bodova.
Poznati hrvatski novinar i voditelj, Aleksandar Stanković sinoć je sa hercegnovskom publikom podijelio ličnu priču, koju je opisao u knjizi „Iz svoje kože: Život sa depresijom“.
Promocija koja je izazvala veliko interesovanje publike organizovana je u dvorani Park, u okviru kulturnog programa 56. Praznika mimoze.
Stanković je tokom razgovora istakao važnost prepoznavanja simptoma depresije i podrške najbližih, kao i nužnost otvorenog dijaloga o ovoj bolesti, koja se može manifestovati na različite načine i s kojom se i sam bori već petnaest godina.
„Depresija je ozbiljna bolest, to nije loše raspoloženje, kako misle mnogi u našem okruženju, niti nešto na šta čovjek može uticati svojom voljom“, rekao je Stanković, bez zadrške dijeleći lično iskustvo.
Aleksandar Stanković – Foto: Zvezdana Kujović
Važno je demistifikovati i destigmatizovati ovu bolest, „skinuti krivicu“ sa ljudi koji priznaju da imaju problem i podstaći ih da potraže stručnu pomoć, istakao je autor regionalno poznate emisije „Nedjeljom u 2“.
Kako je naveo, knjigu je počeo pisati sa namjerom da pomogne ljudima koji prolaze kroz sličnu borbu, svjestan koliko njemu samom znače svjedočenja onih koji su se suočili s depresijom i pronašli način da nastave dalje.
„Kada upoznaš ljude koji su to prošli i oni ti kažu da će biti bolje, nekako im vjeruješ jer pred sobom imaš žive svjedoke. Nakon deset godina borbe s depresijom, pomislio sam da i ja svojim svjedočanstvom mogu pomoći nekome da povrati vjeru u život“, istakao je Stanković.
Aleksandar Stanković u herceg Novom – Foto: Zvezdana Kujović
On je kazao da je u Herceg Novom dočekan s velikom toplinom i da je posebno uživao u razgovoru sa publikom nakon promocije. Kako je naveo, knjigu je do sada predstavio na više od 40 promocija u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a tema mentalnog zdravlja svuda nailazi na sličan odjek.
„U malim sredinama je govoriti o mentalnim bolestima puno veća stigma nego u većim gradovima, ali upravo zbog toga je važno to i raditi“, naveo je Stanković. Dodao je da će nastaviti da piše o depresiji, smatrajući to načinom da pruži podršku onima kojima je potrebna i da dodatno osvijetli ovu važnu temu.
Aleksandar Stanković u Herceg Novom – foto Z. Kujović
Razgovor sa Stankovićem vodio je novinar Nebojša Mandić, a organizator ove književne promocije je Javna ustanova kulture „Herceg fest“.
Pred više hiljada posjetilaca Kotorani i njihovi gosti su danas na spalili ovogodišnjeg krivca, za sve nedaće i probleme u protekloj godini, koga su nazvali Androniko Durak zvani Voštan.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa. Velika karnevalska povorka okupila je 2.500 učesnika i 27 karnevalskih grupa, u kojima je učestvovalo oko dvije hiljade mališana kotorskih vrtića, učenika osnovnih i srednjih škola.
Kotorski karneval ove godine slavi 507 godina postojanja.
Veselu karnevalsku povorku predvodili su kapo i kraljica karnevala, Luka Knezović i Tea Grgurević, te Gradska muzika Kotor i Mjesna muzika Đenovići, kotorske mažoretke “Fešta”, i brojne plesne grupe iz cijele Boke.
Nakon spaljivanja karnevala fešta je nastavljena u Starom gradu gdje su na glavnom Trgu od oružja, nakon dodjele pehara nagrađenim maskama na kotorskom maskenbalu, Kotorane i posjetioce zabavljali Ansambl Toć i Indira Forca.
Karnevalske fešte Kotor
“KOTORSKI KARNEVAL”
(Iz doktorske disertacije Stanke Janković-Pivljanin)
„Najstarija dokumenta do kojih smo došli tokom novijih istraživanja u kotorskom Arhivu svjedoče o najmanje petovjekovnoj, a vjerovatno i starijoj, tradiciji kotorskog karnevala.
Naime, u Sudsko-notarskim spisima, u dokumentu od 11. februara 1508. godine, na italijanskom jeziku, zabilježeno je da izvjesni Luka Nikole Bolica izdaje jednu oranicu u Dobroti u godišnji najam za određenu količinu žita o Ilindanu, kao i tri dara – „praseću glavu o Božiću, jarića o karnevalu i jagnje o Uskrsu“. Dakle, karneval se pominje kao važna vremenska odrednica, kao praznik, uz Božić, Uskrs i Ilindan“.
