Ove godine će biti oko 60 inspektora ili čak više, tako da Uprava za inspekcijske poslove spremno dočekuje sezonu, saopšteno je iz te institucije.
Predstavnica Uprave za inspekcijske poslove, Irena Radusinović, kazala je da je trenutno u toku pravljenje plana pojačanog inspekcijskog nadzora.
Radusinović je, gostujući u emisiji Mreža na TVCG, kazala da je u prethodnoj godini zabilježeno preko 17,7 hiljada nepravilnosti, pri čemu je izdato preko 13,2 hiljade prekršajnih naloga, što govori da je izrečeno novčanih kazni približno pet miliona EUR, prenosi portal RTCG.
Inspektorka Uprave za bezbjednost hrane, Dragana Grbić, kazala je da će kontrola bezbjednosti hrane u objektima biti pojačana, te da će se kontrolisati higijena procesa i mikrobiloški kriterijumi za hranu sa ciljem bezbjedna hrana za sve korisnike tih objekata.
Grbić je navela da će u ovom periodu biti pojačane mjere kontrole bezbjednosti hrane u svim objektima.
Kontrolisaće se higijena procesa i mikrobiloški kriterijumi za hranu sa ciljem bezbjedna hrana za korisnike tih objekata.
“Higijena procesa podrazumijeva kontrolu uzimanja briseva, radnih povrsima, opreme koja se koristi za pripremu hrane i pića. Mikrobiloški kriterijumi podrazumijevaju kontrolu hrane, pod uslovom da je hrana koja je opremljena u taj objekat za dalju pripremu, obradu i posluživanje već prošla kontrolu”, kazala je Grbić.
Ona je navela da je veliki problem što je ima malo doktora veterinarske medicine.
“U javnoj upravi ima 22 zaposlena doktora veterinarske medicine, to svakako nije dovoljno”, kazala je Grbić.
U narednom periodu fokus je, kako ističe, bezbjedna hrana, temeperaturni režimi, prijem-obučenost zaposlenih.
Kazne su, kako je navela, različite za one koji ne rade kako treba.
“Kada bude pojačana sezona i veliki priliv gostiju, moraćemo nekome i da zabranimo rad”, poručila je Grbić.
Prilog o Crnoj Gori prikazan 23. aprila u emisiji „Evropa magazin- Zapadni Balkan“ za gledaoce u Njemačkoj, sada ekskluzivno za pratioce/pratiteljke portala Boka news
Naši ljudi, priroda i kultura okom kamere ARD TV
Pratioci i pratiteljke portala Boka news imaju priliku da pogledaju emisiju „Zapadni Balkan“ u čijem prvom dijelu je prilog koji se odnosi na prilike u Crnoj Gori. U snimanju su 22. marta učestvovali volonteri PD „Vjeverica“, simulirajući pješačenje od Kotora do Lovćena. Emisiju je osmislio Nikolaus Neumaier, direktor ARD-ja za Jugoistočnu Evropu sa sjedištem u Beču, a vodio Markus Prajs, u saradnji sa vrsnim novinarom Zoranom Ikonićem, šefom dopisništva ARD-a u Beogradu, koji nam je, nakon prikazivanja 23. aprila na prvom programu njemačke televizije ARD-TV u emisiji „Evropa magazin“, poslao i link na kome možete pogledati cijelu emisiju.
U okviru tog polučasovnog magazina su obrađene četiri priče iz Crne Gore, Albanije i Makedonije, koje se tiču budućih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ljubaznošću Ikonića naši pratioci mogu da pročitaju i prevod sadržaja priloga o Crnoj Gori.
Zoran Ikonić: UKRATKO O EMISIJI „ZAPADNI BALKAN“
Film / emisija o Zapadnom Balkanuje rađen(a) je kao neka vrsta putopisa jednog od vrlo popularnih voditelja (Markus Preiss – Markus Prajs) na Njemačkom javnom servisu ARD. Tome je pridodato nekoliko (dopisničkih) priloga iz svake od zemalja koju je Markus posetio, osim Srbije i Kosova. Kako će na jesen ove ili na proleće sledeće godine da se radi zasebna emisija o Srbiji – njoj i Kosovu je u ovoj emisiji posvećeno najmanje vremena.
Markus u našem filmu agira iz perspektive prosečno obaveštenog Nemca koji o regionu zna vrlo malo, a i to što zna je najčešće na nivou klišea.
Džombasti putevi, očaravajuća lepota – moji prvi utisci o Zapadnom Balkanu.
Region na jugoistoku Evrope o kojem znamo veoma malo, osim da se njegovim najvećim delom nekada prostirala Jugoslavija.
00:29 – 00:40
Krenuli smo na ovaj put da saznamo malo više o ljudima ovog regiona, njihovim stremljenjima, konfliktima ali i sjajnoj kuhinji koja ima da ponudi znatno više od ćevapčića.
ZAPADNI BALKAN
00:50 – 01:18
Šest zemalja pripada Zapadnom Balkanu: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija i Kosovo. Ovde živi 18 miliona ljudi i svi oni žele u EU.
Zemlja koja se ponajviše približila tom cilju je Crna Gora – ujedno i početna stanica našeg putovanja. Zemlja koja ima stanovnika otprilike koliko i Štutgart ali kroz koju prolazi jedna od najspektakularnijih pruga Evrope.
01:27 – 01:38
Na put krećemo iz Kolašina, gradića u brdima. Naš cilj: Bar, na Jadranskom moru. Već nakon nekoliko kilometara – krajolik koji vas ostavlja bez daha.
01:43 – 01:51
Prolazimo kroz kanjone u kojima je sniman Džejms Bond i preko najvišeg železničkog mosta Evrope.
02:00 – 02:21
Naša sledeća stanica je Podgorica, glavni grad Crne Gore i tamo će mi se priključiti moj kolega Nikolaus Neumaier (Nikolaus Nojmajer). On godinama izveštava sa Zapadnog Balkana i jednom prilikom mi je rekao da u CG postoji nešto što bi se moglo nazvati „svetom obavezom svakog Crnogorca“. Potrebno je naime da se poseti jedno posebno mesto koje se nalazi na popriličnoj visini – tamo gore.
Nojmajer i Ikonić
NAŠ PRILOG
02:24
Na trgu ispred katedrale u Kotoru okupila se jedna grupa planinara. Danas planiraju nešto posebno. Žele da se popnu na Lovćen, mitski vrh Crne Gore. Da bi se prevalio ovaj put potrebno im je najmanje šest sati. Polazi se iz Starog grada na obali i prevaljuje se uspon od 1600 metara. Gore na vrhu se nalazi mauzolej Petra Petrovića Njegoša, vladike i pesnika, najvažnije figure crnogorske samosvojnosti. „Dužnost“ svakog Crnogorca je da se uspenje do Njegoševog mauzoleja makar jednom u životu.
Izjava Petre Raičević, koja prvi put pješači do Lovćena
02:59 – 03:08
Nikada do sada nisam bila na Lovćenu. Sprečavale su me obaveze, majčinstvo, posao. Ovo mi je prvi put da idem gore i jako sam uzbudjena zbog toga.
03:16 – 03:30 – 03:43
U planinskom selu Njeguši na nadmorskoj visino od 800 metara Vido Batričević proverava svoje blago, delikates po kojem je ovo selo poznato – Njeguški pršut.
U Crnoj Gori nema nikoga ko ne poznaje ovo selo. Ovde je rodjen čovek čiji grob naši planinari danas pohode. Osim po Njegošu, selo je poznato i po svom pršutu. Gde god da vidite da se penje dim – znajte da se u tom domaćinstvu suši i proizvodi Njeguški pršut.
Izjava Vida Batrićevića, domaćina sa Njeguša
03:51 – 04:07
Ovo je tradicija ove kuće i ovog sela. Ništa ja tu nisam izmislio – samo sam nastavio ono što su započeli moji preci. To je postao naš porodični biznis od koga može da se živi sasvim lepo.
04:08 – 04:29
Naši planinari su u medjuvremenu prešli polovinu svog puta. Nedaleko od njih prizor ostavljenog otpada u prelepoj prirodi. Rasprostranjen problem na celom Balkanu, na žalost i u Crnoj Gori. Pri tome je CG toliko ponosna na svoje lepote da je potreba očuvanja prirode inkorporirana u njen ustav.
04:31 – 04:37
Uspon postaje strmiji, krajolik kamenitiji – ovaj predeo pripada nacionalnom parku.
04:43 – 05:12
Odmorište sa čuvenim pogledom na Bokokotorski zaliv. Razgovor se poveo oko pitanja da li CG može i traba uskoro da postane članica EU.
Igor: Dobro nam je ovde. Treba li nam EU uopšte? Pogledaj samo – ljepota Božja.
Mirjana: Mi smo već u Evropi, svuda tragovi Austrougarske, Venecije, mi smo UNESCO, svuda šarolikost. To je Evropa.
05:13 – 05:20
Dole u Njegušima Vido bira pršut za uveče. Naši planinari su naumili da svrate kod njega da se okrepe.
Izjava Vida Batrićevića
05:22 – 05:40
Domaći pršut od dvije godine. Na njemu se lepo vidi zaštitni sloj plesni. Ona ga štiti kao penicilin. Ona mu daje taj specifični ukus i miris – kad se jede daje mu posebnu aromu.
05:42 – 05:54
Poslednji metri do cilja. Na vrhu mauzolej i vidikovac. Odavde se pogled pruža na skoro celu Crnu Goru. Jedna od centralnih tačaka ove zemlje.
06:00 – 06:10
„Povečerje“ kod Vida. Domaćin gostima pripoveda o generacijskoj tradiciji pršuta u njegovom domu i poslužuje ih pršutom i sirom. Kraj jednog lepog dana.
Film se nastavlja razgovorom u vozu
Nikolaus se u Podgorici pridružuje Markusu u vozu za Bar.
06:12 Hej Markuse, zdravo Nikolaus
06:17 – 06:23
Markus Preiss: Crna Gora je, koliko čujem, najdalje odmakla na putu priključenja EU. Jesu li Crnogorci i dalje najbolji u „odeljenju“?
06:23 – 06:47
Nikolaus Neumaier: Da, i dalje su ispred ostalih ali ni njihov put nije bio bez prepreka. Ne trabe zaboraviti da su protiv još uvek aktuelnog predsednika koji je nedavno izgubio izbore nakon trideset godina vlasti svojevremeno vodjene istrage zbog navodnih kontakata sa mafijom i učešća u krijumčarenju cigareta. To medjutim nije neka crnogorska osobenost. U susednoj Albaniji je bilo slično. Ceo region pokazuje deficite.
06:49 – 07:34
Markus: Mi ovde govorimo o broju stanovnika koliki ima otprilike Holandija. Nisu mogli da žive u jednoj zemlji, svi su hteli da postanu samostalni i ističu do ekstrema svoj identitet. Zašto su ovde ta identitetska pitanja toliko izražena?
Nikolaus: Ceo region je sklon nacionalizmu pri čemu religija igra značajnu ulogu. Mesto rodjenja odredjuje tvoju nacionalnu i versku pripadnost. Pri tome već tvoje ime najčešće otkriva da li si pravoslavac, musliman ili katolik. Ova tema i podela je naročito izražena u Bosni i Hercegovini. Ovde vlada stalno nadmetanje o tome ko je najvažniji „igrač“ u zemlji ili najvažniji igrač na tom malom igralištu koje se zove Balkan, što često dovodi do apsurdnih svadja.
07:34 – 07:41
Markus: Ako se svi tako grčevito drže svojih identitea, ako svi toliko insistiraju na samosvojnosti – zašto onda hoće u EU?
07:42 – 07:54
Nikolaus: Novac!? Mnogi mladi ljudi nemaju perspektivu u ekonomskom smislu i zbog toga odlaze. Oni u EU vide motor koji može da generiše bolje uslove života,investicije, stvaranje bolje poslovne klime.
08:00 – 08:25
Markus: Šta EU dobija ulaskom prijemom ovih zemalja u svoje redove?
Nikolaus: Najveća dobrobit za EU je mir na Balkanu. „Bure baruta“ ili burad baruta bi ostala bez fitilja.
Sa druge strane, što možemo videti i tokom ovog putovanja – reč je o zemljama sa fantastičnim turističkim potencijalom. Mir je, pak, preduslov za korišćenje tog potencijala.
08:38 – 08:53
Dolazak u Bar – poslednja stanica
Naseobina koja datira još iz rimskog doba sa utvrdjenjem iz srednjeg veka i Jadranskim morem nedaleko od njenih zidina. Upravo tu se opraštamo od Crne Gore.
Muzička škola Tivat biće domaćin III Međunarodnog pijanističkog takmičenja Tivat 2023, koje će biti otvoreno sutra. U takmičarskom dijelu u disiplinama klavir solo, klavir duo četvororučno i korepeticija predstaviće se 164 takmičara iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Takmičare će ocjenjivati devetočlani stručni žiri u sastavu : Jurij Kot – Ukrajina, Rita Kinka i Dragomir Bratić – Srbija, Vladimir Babin i Ivanka Kordić- Hrvatska, Vladimir Mlinarić- Slovenija, Jana Cheteleva Belevska – Makedonija, Bojan Martinović i Lidija Molchanova- Crna Gora.
Organizator III Međunarodnog pijanističkog takmičenja je JU Muzička škola Tivat, a generalni pokrovitelj Opština Tivat. Takmičenje su podržali Turistička organizacija Tivat, Adriatic Marinas Porto Montenegro i Luštica Bay, dok je medijski pokrovitelj takmičenja Radio Tivat.
Takmičenje će solističkim koncertom sutra u 20 sati otvoriti profesor klavira ljubljanske muzičke akademije, Vladimir Mlinarić.
Ogroman negativan uticaj sidrenja, buke, rada propelera i otrovnih proizvoda na mrijest i rast ribe i mekušaca
Morski organizmi na području Bokokotorskog zaliva ugroženi su cijelom lepezom negativnih uticaja koji dovode do narušavanja zdravlja morskog ekosistema, pa i mekušaca, ističe dr Milica Mandić, viša naučna saradnica Instituta za biologiju mora u Kotoru, specijalizovana za ovu oblast. Ugroženost je intenzivnija, kaže ona za Boka news, kod sesilnih vrsta (pričvršćenih za podlogu), kao i slabo pokretnih bentoskih vrsta koje uslijed zagađenja sigurno trpe manja ili veća oštećenja u zavisnosti od udaljenosti od izvora zagađenja. Pokretnije vrste (poput riba) koje imaju sposobnost bijega, mogu izbjeći veće posledice, dok larve i mlade jedinke obično pretrpe najveći negativan uticaj.
Glavni stresori životne sredine, kao što su gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i fluktuacije, invazije stranih vrsta, zagađivači sa kopna i antropogeni stresori, kao što su intenzivan pritisak na prirodne resurse, pomorski saobraćaj, masovni turizam, prekomjerni ribolov, eutrofikacija, kontaminacija, otpad u moru (posebno mikroplastika) predstavljaju veliku zabrinutost za zdravlje morskog ekosistema, upozorava ova naučnica sa Univerziteta Crne Gore.
Dr Milica Mandić
-Masovni turizam najčešće ne vodi računa o prirodi i ekologiji, pa kao posljedicu vrlo brzo možemo očekivati kolaps određenih ekosistema i poguban uticaj na održivi razvoj. Kada govorimo o uticaju kruzera na morski ekosistem Boke, još uvijek nema detaljne studije uticaja koja bi dala odgovore na brojna pitanja intenziteta ove vrste pritiska. Ono što se sa sigurnošću može reći jeste da dolazi do uznemiravanja osjetljivih ekosistema u Bokokotorskom zalivu, fizičkih oštećenja ulijed ogromnog negativnog uticaja sidrenja, visokog intenziteta zamućenja vode radom propela, ometanja bukom, djelovanja otrovnih proizvoda koji se koriste kao anti-obraštajna sredstva na brodovima, unosa stranih vrsta, emisije svjetlosti koja utiče na brojne vrste riba, posebno larvalnih stadijuma, itd. Buka je jedan od veoma intenzivnih problema, posebno za ribe. Kontinuirani zvuk može degradirati zvučno stanište, maskirajući biološki relevantne signale, poput eholokacija, čineći teže ili nemoguće pronaći druge jedinke, locirati hranu ili otkriti predatore. Impulsivni zvukovi mogu dovesti do različitog ponašanja, kao što su izbjegavanje područja hranjenja ili mriješćenja, ili mogu rezultirati fiziološkim efektima kao što su privremena ili trajna oštećenja organa sluha, a na vrlo visokim nivoima, čak i smrću, zabrinuta je dr Mandić i apeluje na donosioce odluka da je krajnje vrijeme da se prestane sa masovnim turizmom u Boki.
Slow turizam umjesto masovnog
-Od krucijalne je važnosti da se odluči da li želimo da budemo eko-destinacija sa konceptom npr. slow turizma (spa i welness turizam, zdravstveni turizam, ekološki turizam), što bi Crnu Goru zapravo učinilo elitnom destinacijom. Sa druge strane, destinacija masovnog turizma ima potencijal da smanji predionu prepoznatljivosti zaliva, i doprinese nepovratnoj degradaciji prostora, može voditi u dugoročni gubitak i u ekonomskom smislu.
Koncept zaštite zaliva treba da se bazira na premisi Boke Kotorske kao prirodnog i kulturnog fenomena, ali i ekonomske kategorije. Treba naglasiti, da nepogodan razvoj aktivnosti na moru i duž obale može značajno smanjiti vrijednosti prirodnih i kulturnih karakteristika i uvećati pritiske na životnu sredinu. Sve to u prvom redu traži prilagođen oblik turizma, aktivno planiranje namjene mora i preduzimanje mjera za unaprijeđenje i zaštitu morske sredine, poručuje dr Mandić.
Mala kapica
Ugroženost mušulja
Poslednjih godina, tvrdi ona, evidentan je opadajući trend u količini mlađi mušulja u prirodnom staništu, pa su često ponte potpuno prazne ili djelimično naseljene ovom vrstom. Razlozi su brojni: od nelegalnog izlova zbog prodaje, smrtnosti uslijed visokog zamućenja vode, ispuštanja različitih zagađenih voda uz obalu, masovnog oštećenja ili degradacije morskih staništa. Pored pomenutih antropogenih uticaja, postoje i prirodni predatori mušulja, kao i sve veći uticaj klimatskih promjena, ali i različite hidrološke, sedimentacijske i druge morfološke promjene. Većina pomenutih stresora nije odlučujuća za brojnost populacija sama po sebi. Kombinovani i kumulativni efekti različitih pritisaka mogu biti fatalni za brojne prirodne populacije morskih organizama, posebno za mlade jedinke, što dovodi do značajnih smanjenja u biomasi adultnih populacija.
-Od davnina su se mušulje brale sa ponti, spremale i konzumirale bez posljedica. Ipak, u današnje vrijeme zagađivači su drugačiji i različiti pritisci na morsku sredinu značajno utiču na zdravlje svih morskih organizama, pa i mušulja. Najveći neprijatelj zdravlju morskog ekosistema je čovjek, i naše ponašanje je značajno uticalo da danas sumnjamo u kvalitet ili sigurnost proizvoda. Mušulje su indikatorski organizam u programima monitoringa (praćenja stanja) morske sredine iz razloga jer su kosmopolitska vrsta sa širokom geografskom distribucijom i u svom tkivu akumuliraju sve supstance koje se nalaze u moru, kako one koje su štetne tako i one koje su neophodne za njhov rast i razvoj. Uzročnici potencijalne toksičnosti mušulja su različite vrste virusa, bakterija, neorganskih otpadnih materija poput metala, herbicida i insekticida. Ispusti kanalizacionih (fekalnih) voda, ispiranja sa kopna (i saobraćajnica), blizina naselja, nasipanje (prihranjivanje) plaža i zamućivanje vode, ispusti nafte ili njenih derivata, blizina brodogradilišta ili remont brodova i jahti su visoko rizična područja za uzgoj mušulja i drugih vrsta školjki.
Problemi koji se najčešće javljaju nakon konzumacije mušulja koje su kontaminirane virusima ili bakterijama odnose se na probavne smetnje (mučnina, diareja, povraćanje) i uglavnom prolaze u roku od nekoliko dana osim ako ne dođe do težih komplikacija. Ipak, ukoliko su zagađene teškim metalima i često se konzumiraju, može doći do akumulacije metala u organizmu, i drugačijih posljedica po ljudsko zdravlje.
Iz tog razloga se preporučuje konzumacija mušulja i kamenica iz područja koja su pod stalnim državnim monitoringom kvaliteta koji se sprovodi u skladu sa Programom monitoringa za bezbjednost školjki.
Dosadašnje analize su pokazale da je područje Kotorskog zaliva najčistije u pogledu kvaliteta vode za uzgoj školjki (Ljuta, Orahovac, Stoliv), savjet je dr Mandić.
Musulje
Hrana za zdravlje
-Jedan od najznačajnijih međunarodnih projekata koje sprovodimo u Laboratoriji za marikulturu je Food4health (“Hrana za zdravlje“). Projekat je u finalnoj fazi realizacije i otvaranje nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije se očekuje u narednih mjesec dana. U okviru projekta je izgrađena nova laboratorija, koja obuhvata mrijestilište kamenica (Ostrea edulis) i posaban dio koji je namjenjen uzgoju mikro-algi, koje će služiti kao hrana laboratorijski uzgojenim kamenicama. Ove školjke će se uzgajati bez posebnih vještačkih stimulansa, odnosno isključivo u kontrolisanim uslovima temperature, vlažnosti, saliniteta i dopstupnosti hrane. Očekujemo visok kapacitet proizvodnje mlađi kamenica, koje ćemo nakon dostizanja određene veličine prebaciti na komercijalna uzgajališta školjki koja se nalaze u Boki. Ovim projektom dostižemo brojne ciljeve Strategije ribarstva Crne Gore, a dodatno se smo stvorili takve uslove u Institutu za naučno-istraživački rad koji u našem višedecenijskom radu nikada nisu postojali. O tačnom datumu zvaničnog otvaranja laboratorije ćemo vas obavjestiti na vrijeme.
Teatar 303 ponovo u Vojvodinu. Stigao je poziv Teatar 303 bude gost u Subotici za Dane Crnogorske kulture, 11.05.2023. u 20 sati u Dječje pozorište Subotica Teatar 303 igra komediju “Što dalje to bolje”, a 12.05.2023. na Zabavno muzičkom programu “Crnogorsko veče” Teatar 303 će uveličati program sa dva svoja bloka humora.
Tokom boravka u Vojvodinu dogovoreno je da se komedija odigra i u centru za kulturu Vrbas dana 13.05.2023. u 20h.
Ovo je veliko priznanje za Teatar 303 koji svojim programom oduševljava region. Takođe stigao je poziv iz Splita i Sinja.
Od 19 d0 22 maja Teatar 303 boravi u Londonu gdje će povodom “Dana nezavisnosti” 21 . maja igrati komediju “Crnogorac u tranziciji”.
Sve u svemu Teatar 303 ne posustaje, prezentuje i sebe i grad kao i Državu Crnu Goru u najboljem svijetlu bez obzira što lokalna sredstva za kulturu ne stižu do njihove adrese, a i ne mogu ni stići kad i nakon 42 godine postojanja Teatar nema svoju adresu.
Proslavljajući 72 godine rada profesori, vaspitači i učenici Osnovne škole “Nikola Đurković” u Radanovićima, kao i njihovi prijatelji, kolege iz drugiš škola i roditelji su u utorak, 9.maja imali priliku da uživaju u bogatom i raznovrsnom programu, održanom u holu škole.
Program je počeo minutom ćutanja u čast stradaloj djeci u beogradskoj školi. “Okrenimo se djeci”, poiručila je u kratkom govoru direktorica Mare Pržica, koja je istakla važnost gradacijskog razvoja škole kao vaspitno-obrazovne ustanove. Takođe, osvrnula se i na važnost svrsishodnog pristupa vaspitanju i obrazovanju djece u današnjem vremenu, kada je more izazova pred djecom koja ne mogu sama i ne treba sama da ih razumiju, selektuju i prevazilaze.
Dan škole Radanovići
Program je počeo himnom u izvedbi školskog hora, đački folklorni ansambl je izveo splet kola iz Crne Gore, a učenici koji pohađaju Muzičku školu u područnim odjeljenjima Lastva i Radanovići, predstavili su se svojim instrumentalnim izvedbama.
-Prošetali smo kotorskom pjacom i govorili bokeški, a bogami pokazali da znamo i engleski. Ekologijom se bavili, lastike igrali. Recitovali, svirali, đuskali i drugarstvo promovisali. Sve u svemu, jedna divna, raznovrsna, bogata priredba prepuna djece iz naše Matične i Područne škole., kazala nam je direktorica Mare Pržica. Ona je uručila diplome i zahvalnice učenicima koji su ove školske godine brojnim uspjesima izuzetno doprinijeli kulturnoj promociji Škole. Takođe su uručene i zahvalnice donatoroma koji su u prethodnom periodu nesebično pomagali u podizanju kvaliteta uslova rada u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” Radanovići.
Kako javljaju čitaoi portala Boka News svakodnevni problemi sobraćajnih gužvi od Mula do Kotora sve više eskaliraju. Naime, već neko vrijeme i je pješke sve teže doći do grada. Kamioni, autousi, mali automobili, pješaci, biciklisti svi učesnici u saobraćaju su ugroženi, ali niko ne mari.
Nadležni organi nikako da se počnu baviti svojim poslom, nema regulacije niti kontrole saobraćaja uprkos saobraćajnoj signalizaciji kojom je zabranjeno kretanje kamionima preko 10 T nosivosti donjim putem od Kotora prema Prčanju.
Građani ukazuju na problem i poručuju da nije pitanje stpljenja ili toga što moraju pješke do Kotora već je u pitanju umanjene kvaliteta načina življenja i direktnog ugrožavanja života. Da je nekom pozlilo, koja bi se hitna probila? Da je izbio požar, koja vatrogasna bi prošla? Stariji ljudi koji moraju ići do bolnice ili Doma zdravlja, kako će doći? Roditelji s djecom. Danima već sobraćajni kolaps je naša stvarnost na potezu od Mua do Kotora, poručuju građani.
Pješak se i danas morao boriti da prođe. Taxisti već i ne voze na ovu stranu što je takođe krajnji bezobrazluk. Zar smo postali toliko nenormalni i zaglupljeni da nam ovo ne smeta? Zar se zaista, kako mi je jutros ljubazno rečeno, u lokalnoj upravi, niko ne buni? Dokle će tako? Ko će preuzeti odgovornost za tuđe živote i imovinu kada se dogodi nešto što samo čeka da se desi?
Zašto služi znak na početku donjeg puta ako ga niko ne poštuje od grdosija (kamiona) koje nam ne samo remete život nego uništavaju to malo jadne ceste, pitaju se mještanini?
Muo tabla zabrana za kamione preko 10 t
Zabrana koju niko ne poštuje, niti ko sankcioniše prestupnike na putu Kotor – Muo – Prčanj.
Po nalogu Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat, firma DOO “Tekta Inženjering” danas je uklonila nelegalnu betonsku ogradu oko plaže “Waikiki” na Seljanovu. Takođe, uklonjen je i bespravno postavljen reklamni pano sa dijela javne površine u Njegoševoj ulici u centru grada.
Nakon uklanjanja preko 100 bilborda i 65 bespravnih garaža na teritoriji opštine Tivat, Sekretarijat nastavlja sa postupanjem iz svoje nadležnosti u cilju održavanja komunalnog reda u gradu.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović poručio je da Opština Tivat nastavlja borbu za uređenje javnih površina i uklanjanje nelegalnih objekata u javnom interesu i pored brojnih problema sa kojima se konstantno suočava u radu.
Uklonjenja ograda plaža Waikiki
“U toj borbi nema i neće biti privilegovanih, a građani Tivta moraju da osjete da je zakon jednak za sve. Neće nas pokolebati pritisci i prijetnje privilegovanih u palim strukturama bivšeg režima, koji su navikli da na narodnoj grbači uvećavaju svoje bogatstvo. Čestitam službenicima Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor, Odjeljenju bezbjednosti Tivat i svim službama koje su savjesno i odgovorno pristupile ovom nezahvalnom poslu. Građani moraju da znaju, uprkos objavama na društvenim mrežama neodgovornih pojedinaca, naviklih na uzurpiranje opštinskih prostora i javnih površina, da će se ova priča nastaviti“ – saopštio je Komnenović.
Luka Kotor je za prva tri mjeseca ove godine ostvarila minus od 422 hiljade, što je za 54 odsto gori rezultat nego u uporednom periodu prošle godine, kada su bili u gubitku 274 hiljade eura.
Ukupni prihodi kompanije iznosili su 126 hiljada eura, od čega se na prodaju odnosi dvije trećine prihoda, dok su za isti period troškovi poslovanja bili 190 hiljada. Uz to, na zarade i naknade zaposlenih izdvojeno je 360 hiljada eura, što je u odnosu na lani uvećanje od čak 64 odsto ili za 141 hiljadu eura.
Luka Kotor je za prošlu godinu ostvarila dobitak od 1,28 miliona eura, pa ukupni akumulirani dobitak kompanije sa ovogodišnjim kvartalnim rezultatom na kraju marta iznosi 527 hiljada eura.
Kapital kompanije je 4,8 miliona eura, a preduzeće ima 4,26 kratkoročnih i dugoročnih rezervisanja i obaveza.
Vlada je nedavno na inicijativu premijera Dritana Abazovića oduzela mogućnost dvijema privatnim kompanijama koje ispunjavaju uslove i registrovane su za obavljanje pomorske pilotaže, da rade taj posao u zalivu Boke Kotorske.
Vlada je protivno stavu koje je zastupalo resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), odlučila da do izbora novog koncesionara, taj visokoprofitabilan posao povjeri isključivo preduzeću Luka Kotor.
Hercegnovska kompanija “Sea Pioneer Montenegro” je zbog toga podnijela Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) inicijativu za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga pomorske pilotaže u Bokokotorskom zalivu.
Iz te kompanije su saopštili da je odluka Vlade da se Sea Pioneeru Montenegro onemogući obavljanje lučke pilotaže na području luke Kotor suprotna Zakonu o zaštiti konkurencije.
Menadžment Luko Kotor, na čijem su čelu Abazovićeva partijska koleginica iz URA, predsjednica Upravnog odbora Ljiljana Popović – Moškov te izvršni direktor Milko Krvavac (SNP), je vršio razne vrste pritiska na brodare i njihove lučke agente u Crnoj Gori da moraju koristiti usluge njihove, a ne konkurentskiih pilotskih službi, pa je čak ušao i u javnu polemiku sa resornim MKI koje je menadžment optužilo za nezakonito postupanje i zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu.
Iz Luke Kotor je ranije “Vijestima” zvanično rečeno da oni postupaju shodno koncesionom ugovoru koji imaju sa državom i po kome su jedini ovlašćeni za pilotažu brodova “sviđalo se to nekome ili ne”.
Modni klub “Modest” prestaviće knjigu pod nazivom “Modestov spomenar” povodom 30 godina postojanja, u četvratk 11. maja sa početkom u 19 časova u Sali DTV “Partizan”.
O Modestu su rekli…”Gledajući sa strane, gotovo je nemoguće izbjeci nabrajanje svega što jeste, ali i bojazan da se u najboljoj namjeri, ne preskoči najvažnije u definisanju Modesta koji je već u inicijalnoj ideji bio, očigledno i ostao potreba, želja i nastojaje da se „učini nešto“ više, bolje, zapaženije…i to zaista jeste osnova priče o Anuški i Đuru Vlahoviću, od koje sve počinje, oko koje se vrti i traje, i koji su od početka nalazili i našli način da mogu…“ – kažao je urednik ovog izdanja Neven Staničić.
„Modni studio „Modest“ je osnovan 1993. godine u Donjoj Lastvi – Tivat. U svom statusu definiše da se bavi nadasve kulturnim djelatnostima, odnosno umjetnošću. U klubu postoje niz različitih sekcija, ogranaka koji na zadovoljstvo svih djeluju zajedno u jednoj harmoniji. M.K. „Modest“ je poznat prije svega po svojim mažuretkama koje u tri boje (bijela, plava i crvena) predstavljaju mediteranski sklad muzike i ljepote…“ – izjavio je dugogodišnji član M.K.“Modesta“ Slaven Radimiri.
„Modest. Đuro i Anuška. 30 godina rada, osmijeha, uspjeha, druženja, takmičenja, nastupa…Na prostoru Balkanskih zemalja, a i šire, priča Modesta i njihovih stavraoca Đure i Anuške je jedinstvena. Cijeli jedan život posvećen djeci, omladini, kulturi, umjetnosti i sportu. Modest je jedno utočište, porodica koja je iznjedrila generacije i generacije, divnih ljudi, čija djeca nastavljaju njihovim stopama…“ – napisao je u ovoj knjizi Kristijan Bogdanović, predsjednik Saveza Mažoretkinja Srbije.
