Rekonstrukcija Njegoševe ulice – foto Marinela Kraljević
Svjedoci smo rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice u centru Herceg Novog, koja traje već više od tri mjeseca. Suprotno važećim propisima investitor, Opština Herceg Novi, nije postavio tablu na kojoj se mogu vidjeti sve važne informacije u vezi sa investicijom.
Građanima i posebno privrednicima sa poslovnim prostorima u ulici, veoma je važno da znaju kada će rekonstrukcija ulice biti završena, kako bi mogli planirati svoje poslovne aktivnosti.
Tražimo od Opštine da se odmah postavi tabla sa tačnim informacijama i realnim rokom završetka radova, te da se sankcioniše za propust odgovorno lice.
Takođe, tražimo od Opštine da izađe u susret privrednicima iz ulice koji očigledno trpe štetu da im se u periodu izvođenja radova ukine obaveza plaćanja prireza porezu na dohodak zaposlenih, kao i plaćanje turističkog članskog doprinosa i naknade za pristup sa lokalnih puteva. Ujedno upozoravamo odgovorne u Opštini i nadzorni subjekt u ovom poslu da se radovi izvode nedopustivo sporom dinamikom i građani imaju pravo da budu javno obavješteni o razlozima kašnjenja istih. Takođe je očigledno da i privreda i građani zajedno sa turistima trpe posljedice ovakve situacije u sred trajanja 56. Praznika mimoze – Fešte sunca i mora.
“Bokeški forum” podržava sve važne kapitalne investicije, ali DOSTA JE bilo improvizacije i operativnih propusta odgovornih opštinskih lica, zbog čega i nastaju ovakve situacije. DOSTA JE nekakvih brzopletosti radi sticanja partijskih političkih poena uoči izbora. Investicije iz budžeta Opštine idu na teret svih Novljana i niko nema pojedinačno pravo da svojata zasluge za iste, ali zato Opština i te kako ima pravo i obavezu da pravovremeno i bez očiglednih propusta obavi pripremu i realizaciju istih.
Putevi kroz prigradska naselja Njivice i Žvinje asfaltirani su prethodnih dana, čime je nastavljena obnova i uređenje lokalne saobraćajne infrastrukture. Riječ je o realizaciji prve faze najnovijeg tendera vrijednog skoro 400.000 eura kojim će biti sanirano više ulica na području opštine Herceg-Novi.
U Njivicama je, nakon više godina, asfaltom presvučeno oko 3500 m², od magistralnog puta do hotela Iberostar, a vrijednost radova iznosila je 75.000 eura. Na Žvinjama je asfaltirano oko 3000 m² puta u Gornjem i Donjem selu za šta je utrošeno 70.000 eura.
U narednim danima biće sanirane i asfaltirane Dragomirska i Željeznička ulica u Zelenici, četiri kraka Trebinjske ulice u Igalu, ulica na Šištetu, dio ulice na Srbini, kao i ulica ka crkvi Svete Nedjelje u Kamenarima.
Izvođač radova je kompanija Bemax, a nadzor obavlja Agencija za izgradnju i razvoj Herceg-Novog. Po završetku ovog, planiran još jedan tender za asfaltiranje i betoniranje ulica, vrijedan oko milion eura, u okviru novog Programa uređenja prostora.
HGSS ove godine slavi 75 godina službe u sprječavanju nesreća te spašavanja i pružanja medicinske pomoći u planini i drugim nepristupačnim područjima, a tim su povodom istaknuli da, unatoč javnom mišljenju, češće spašavaju domaće stanovništvo nego strane turiste.
“U javnosti se možda stvara krivi dojam da češće spašavamo strane državljane, nego domaće”, rekao je voditelj Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović te dodao da na tisuću spašavanja, koliko ih se u prosjeku godišnje napravi, svega je 15 posto je onih koje uključuju strane turiste.
Zanimljiva je i činjenica, kaže, da puno češće spašavaju muškarce nego žene, pa na njih odlazi ukupno 65 posto intervencija.
Povodom proslave 75. godišnjice osnutka Hrvatske gorske službe spašavanja, predsjednik HPS-a i NO HGSS-a Darko Berljak je podsjetio da su neposredan povod za osnivanje Gorske službe spašavanja 1950. bile dvije nesreće hrvatskih alpinista. Prva se dogodila u ljeto 1948. na penjačkom pohodu zagrebačkih alpinista na Čvrsnici kada se padom u stijeni jedan od njih teško ozlijedio, a iduće se godine dogodila druga nesreća, sa smrtnim ishodom, na Durmitoru, gdje je alpinistima tada trebalo dva dana opasnih i mukotrpnih napora za izvlačenje pokojnika i transport tijela u dolinu, dodao je.
“Mi imamo svoje poslove, naši volonteri su doktori, bankari, privatnici, radimo razne poslove. Ali kad je riječ o spašavanjima života, intervencijama i izvanrednim situacijama, mi postajemo HGSS-ovci”, istaknuo je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.
Naglasio je i da volontiranje u HGSS-u zahtijeva dosta slobodnog vremena i “ne prestaje nikada” te ovom prilikom apelirao na razumijevanje poslodavaca.
“Intervencija se neće dogoditi u 16,30 sati kada završite s poslom. Ona se dogodi usred noći, ona se dogodi tijekom jutra, za vrijeme radnog vremena i, tu i u tom trenutku, mi napuštamo sve i idemo u akciju spašavanja”, pojasnio je Andrić.
Problem s kojim se volonteri susreću je i činjenica da obuke traju i po nekoliko tjedana godišnje što iziskuje da u tim razdobljima uzimaju godišnje odmore.
“Želimo u naredno vrijeme razgovarati s nadležnim tijelima te pronaći zakonski okvir koji bi bio pogodan za volontere, ali i da poslodavci osjete benefite kada što zapošljavaju HGSS-ovca”, rekao je Andrić.
Naglasio je i potrebu za unaprjeđivanjem helikopterskog spašavanja.
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga.
Osnovni ciljevi su joj sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima. Pritom je, a radi očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine, potrebno primijeniti posebno stručno znanje i tehničku opremu.
Danas HGSS u svome djelovanju surađuje s tijelima državne i regionalne uprave, Oružanim snagama RH, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, Planinarskim savezom i drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulture, fizičke kulture i sporta, kao i turizma.
HGSS usko surađuje i s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine i druga područja i uključuju akcije na visokim objektima, tunelima u prometnim nesrećama i na moru te kod niza ekstremnih sportova a često na terenu i podučava građane.
Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji.
Protekli vikend na bazenima Kantrida u Rijeci održano je prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah u bazenskim disciplinama, a u nizu dobrih rezultata ističe se držanje daha od 10 minuta i 8 sekundi riječkog ronioca Vitomira Maričića. Obično je teško ljudima predočiti discipline ronjenja na dah, međutim disciplina statike, u kojoj je “samo” potrebno najduže moguće zadržati dah je nešto što je vrlo konkretno zamisliti ili probati čak i laiku, te je stoga jasno koliko je zahtjevan i vrijedan ovaj rezultat.
Vitomir je inače i ukupni svjetski broj 1 u sportu ronjenja na dah prema AIDA rankingu, najvećoj svjetskoj organizaciji za edukaciju i praćenje ovog sporta, a statika je disciplina kojoj se do sada nikada nije ozbiljnije posvetio:
“Moram priznati da mi je ovo najmanje draga disciplina, ali zato je bila i poseban izazov i prostor za učenje i rast kroz ove pripreme. Ovo je ustvari bila generalna proba za moj sljedeći rekord koji će se uskoro dogoditi u Hrvatskoj, o kojem ćete sigurno čuti nešto. Sada ću se posvetiti općoj pripremi te jednoj utakmici ispod leda u Sibiru koja me čeka u Ožujku, a onda Travanj provodim s reprezentacijom na Filipinima gdje ćemo se pripremiti za sezonu u kojoj neće nedostajati dobrih rezultata. Nisam do sada sustavno radio na statici, i nisam siguran da cu u buducnosti, gubitak kilograma i sustav treninga nije bas u skladu s mojim ostalim aktivnostima, ali s druge strane, vrlo je praktično za trenirati, doslovno sam trenirao u avionima, hotelima, bazenima, gdje god bi stigao.”
Rijeka je već tradicionalni domaćin svjetski poznatih turnira u ronjenju na dah, kako bazenskih tako i dubinskih, te je ove godine privukla natjecatelje iz Kolumbije, Rusije, Njemačke, Spanjolske, Turske, Irske, Švedske, Italije, Srbije, Engleske, Litve, Francuske, Švicarske i naravno domaćina Hrvatske. Maričić se fokusirao na discipilnu statike, a u ukupnom poretku svih disciplina prvi se plasirao Jan Knutsen iz Njemačke u muškoj konkurenciji, a u ženskoj je prvo mjesto spremila u Rijeku Sanda Delija, hrvatska reprezentativka iz riječkog kluba Ocean.
Novitet u sportskom dijelu programa 56. Praznika mimoze, „853 Car Meet“ okupio je ovog vikenda u Herceg Novom ljubitelje automobila iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Već prvo izdanje manifestacije nadmašilo je očekivanja, a po zamisli idejnog tvorca „853 Car Meet“, Novljanina Nikole Mijomanovića, sav novac prikupljen od sponzora, ulaznica i donacija biće usmjeren u dobrotvorne svrhe.
Praznik mimoze – Car Meet
Uprkos skoro duplo većem broju prijavljenih učesnika, prostorni kapaciteti su dozvolili da se samo 230 njih pojavi na smotri i bori za fond nagrada od 10 000 eura. Uz to, posjetioci su se mogli oprobati i u drugim aktivnostima poput sim racing-a (simulacija staze Kotor-Trojica), bench press-a, držanja felni i slično.
Praznik mimoze – Car Meet
Narednih dana, po najavi organizatora Nikole Mijomanovića, iz lokalne samouprave će dostaviti predloge u šta bi bilo korisno uložiti prikupljeni novac, glasanje će biti moguće putem instagrama, a kompletan tok radova biće snimljen i prikazan kako bi na transparentan način pokazali gdje je novac uložen.
Događaj je podržao Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju u namjeri da uvede neke nove, interesantne sadržaje, prvenstveno za mlade, pojasnio je pomoćnik sekretara, Mitar Kisjelica izazivši zadovoljstvo saradnjom sa organizatorima.
Emmanuel Macron Foto: Christophe Petit Tesson / Reuters
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da bi primirje između Ukrajine i Rusije moglo biti dogovoreno u nadolazećim sedmicama.
U intervjuu za Fox News nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, Macron je rekao da je razgovarao s europskim čelnicima i da su mnogi od njih spremni pružiti sigurnosna jamstva. Francuski predsjednik također je izjavio da Sjedinjene Države ne mogu voditi trgovinski rat s Kinom i Evropom u isto vrijeme.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da bi primirje između Ukrajine i Rusije moglo biti dogovoreno u nadolazećim tjednima.
Macron je rekao i da postizanje mira u ratu u Ukrajini ne smije značiti “predaju” Kijeva te je inzistirao na potrebi “jamstava sigurnosti” kako bi se izbjeglo da predsjednik Vladimir Putin pokrene ponovno napad.
Unatoč velikim razlikama u stajalištima sa svojim domaćinom američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Macron je rekao da je “uvjeren da postoji put” kojim bi se okončao rat u Ukrajini.
“Želimo brzi dogovor, ali ne dogovor koji bi bio krhak”, kazao je Macron na zajedničkoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući s Trumpom, na treću obljetnicu početka ruske invazije na Ukrajinu.
Američki predsjednik, koji prije svega računa na dijalog s Putinom kako bi zaustavio borbe, također je rekao da će se ruski predsjednik složiti s budućim raspoređivanjem europskih trupa u Ukrajini, ali je izbjegao pitanja o sigurnosnim jamstvima Washingtona.
Ruski predsjednik rekao je istovremeno u ponedjeljak da Europljani mogu “sudjelovati” u procesu rješavanja sukoba. U televizijskom intervjuu također je naglasio da je Volodimir Zelenskij, kojeg je nedavno žestoko kritizirao Trump rekavši da je “neizabrani diktator”, na putu da postane “toksična” osoba.
“Europljani, ali i druge zemlje, imaju pravo i priliku sudjelovati. I mi to poštujemo”, rekao je Putin u televizijskom intervjuu.
Macron je kazao da Trump ima “dobre razloge” da obnovi dijalog s Putinom. “Postoje dobri razlozi da predsjednik Trump obnovi dijalog s predsjednikom Putinom.”
Francuski predsjednik je kazao i da su “Europljani spremni ići sve do slanja vojnika” kako bi se uvjerili da “se mir poštuje”, naglasivši da je Europa spremna “ojačati” svoju obranu – što je stalni zahtjev njegovog američkog domaćina.
Zatražio je i “američku potporu” u slučaju raspoređivanja europskih vojnika u Ukrajini.
Trump je pak kazao rekao da se “čitav život svodi na dogovore” i da čvrsto vjeruje da Putin želi postići sporazum.
Američki predsjednik također smatra da je potpisivanje sporazuma s Ukrajinom o američkom pristupu mineralima u toj zemlji “vrlo blizu”.
Rekao je da je čak moguć posjet ukrajinskog predsjednika Bijeloj kući kako bi se sporazum finalizirao, “ovaj ili sljedeći tjedan”.
Trump to vidi kao način da Sjedinjene Države nadoknade troškove nastale vojnom potporom Kijevu od ruske invazije 2022.
Završavajući susret s francuskim predsjednikom, Trump mu je poručio: “Vidimo se opet uskoro… riješit ćemo ovu stvar”.
Kutak za građane/ke na portalu zelenagradnja.me je mjesto na kome možete dobiti informacije i savjete kako da uštedite energiju u vašem domu
Portal je pokrenula NVO Expeditio sa ciljem da, na jednom mjestu, dobijete informacije koje će vam pomoći da unaprijedite svoj komfor i smanjite račune, ali i doprinesete očuvanju životne sredine.
Na portalu Zelenagradnja.me pronaći ćete više od 50+ blogova koji se bave temama zelene gradnje. Blogovi su naprisani razumljivim jezikom i prilagođeni različitim kategorijama korisnika.
Blogovi govore o različitim principima energetske efikasnosti u procesu izgradnje (rekonstrukcije), ali i korišćenja objekta.Portal raste, a neke od tema koje vas mogu već sada zanimati su:
Kako smanjiti račune za struju: Korisni savjeti
Izaberi najbolje materijale za svoju ekološku kuću
Kako do energetski efikasnog doma
Imate pitanje o zelenoj gradnji? Postavite ga u Kutku za građane/ke!
Razmišljate o izgradnji ili renoviranju kuće kako biste živjeli zdravije i uštedjeli energiju i novac? Kutak za građane/ke je pravo mjesto za vas!
Razmišljate o izgradnji ili renoviranju kuće kako biste živjeli zdravije i uštedjeli energiju i novac? Kutak za građane/ke je pravo mjesto za vas!
Postavite pitanje i dobićete korisne savjete o:
✅ Održivoj gradnji
✅ Energetskoj efikasnosti
✅ Ekološkim rješenjima
Kotorska policija je podnijela krivičnu prijavu protiv jedne osobe iz Kotora kod koje je pronađen kokain.
Naime, na lokalnom putu u mjestu Prčanj, kontrolisano je vozilo bez registarskih oznaka, kojim je upravljala M.G.V. (30), i tom prilikom kod nje je pronađeno i oduzeto pvc pakovanje sa praškastom materijom bijele boje nalik na opojnu drogu kokain.
“Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu protiv M.G.V. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, ističu iz policije.
Iz Uprave policije su kazali da će nastaviti sa kontinuiranim planskim aktivnostima na otkrivanju i suzbijanju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika i stavljanja u promet opojnih droga, u cilju stvaranja bezbjednog ambijenta i očuvanja zdravlja građana
Nakon sprovedenog terenskog istraživanja o mogućnostima i preprekama za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom, te na osnovu prikupljenih i analiziranih zvaničnih podataka o (ne)postojećim resursima za deinstitucionalizaciju ovih osoba, Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) će u utorak, 25. februara od 12 sati u Staklenoj galeriji JU Kulturnog centra „Nikola Đurković” u Starom gradu u Kotoru, održati lokalni forum reforme javne uprave o deinstitucionalizaciji osoba sa mentalnim invaliditetom. Tim povodom pozivaju zainteresovane građane/ke Kotora da učestvuju u forumu, čiji je cilj da se razmotri identifikovan problem i moguća rješenja za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom dugotrajno smještenih u JZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju „Dobrota” Kotor.
“Najmanje 30% pacijenata smještenih u JZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju „Dobrota” Kotor nisu tu zbog potrebe za bolničkim liječenjem, već što nemaju riješeno stambeno pitanje i srodnike/ce koji/e su zainteresovani/e da im pruže neophodnu podršku. Ove osobe bi, uz adekvatnu podršku i ambulantnu zaštitu mentalnog zdravlja, mogle da žive u svojim lokalnim zajednicama. Ovo ne samo da utiče na nemogućnost Bolnice da obezbjedi bolničko liječenje u brzom roku i adekvatnom trajanju svima kojima je to potrebno, nego izaziva i kršenje osnovnih ljudskih prava osoba sa mentalnim invaliditetom, koje su potpuno isključene iz redovnih tokova života”, navode iz tima I MI Boke.
Na osnovu sprovedenog istraživanja pripremljen je Nacrt izvještaja sa predlozima rješenja za deinstitucionalizaciju osoba sa mentalnim invaliditetom, čiji će se konačan tekst usaglasiti sa predstavnicima/ama zainteresovanih strana i javnosti Kotora na Lokalnom forumu reforme javne uprave o deinstitucionalizaciji osoba sa mentalnim invaliditetom.
-Imajući u vidu značaj ovog događaja za ostvarivanje i zaštitu prava osoba sa mentalnim invaliditetom i lokalnu zajednicu Kotora, očekujemo da nadležne institucije, stručna javnost, mediji i Kotorani/ke uzmu aktivnog učešća u njemu, poručuju organizatori.
Ove aktivnosti su dio projekta „Deinstitucionalizacija osoba sa mentalnim invaliditetom u Kotoru”, koji je podržan od strane Instituta alternativa u okviru Programa malih grantova za organizacije civilnog društva za učešće građana u reformi javne uprave na lokalnom nivou u okviru projekta „Pokretači civilnog društva na Zapadnom Balkanu za reformisanu javnu upravu – WeBER 3.0”, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Austrijska razvojna agencija i Ministarstvo javne uprave.
Karatisti bokeljskih klubova Bijela, Tempo iz Igala i Kotora, koje kao trener predvodi Slađan Mikulić učestvovali su na Međunarodnom turniru u Velenju, u organizaciji Karate kluba “Tigar Velenje” i Karate Saveza Slovenije.
U konkurenciji 600 takmičara iz Italije, Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Begije i Slovenije, članovi tri bokeljska kluba “Bijela”, “Tempo” iz Igala i “Kotor” ostvarili su odličan uspjeh, osvojivši peto mjesto u generalnom plasmanu od ukupno 54 kluba, uz pet zlatnih i jednu bronzanu medalju.
Prva mjesta i zlatne medalje osvojili su senior Nemanja Mikulić (Bijela), Jovan Petrović 10 god do – 30 kg (Tempo), Aleksa Bjelanović 10 god – 35 kg (Kotor), Boris Bubanja dječaci 9 god – 26 kg (Kotor). Zlato u ekipnoj konkurenciji, u ekipi Kotora (Bjelanović, Bubanja, Lazić, Petrović). Treće mjesto i bronzanu medalju osvojio je član kluba Tempo Matija Petrović, za uzrast 12 godina u kategoriji do 40 kg.
