Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović kazao je kako očekuje da će već od četvrtka “imati treći trajekt”.
“Siguran sam da ćemo onda, u vrlo kratkom periodu, formirati flotu koja će dati puni servis koji je, po kapacitetima, veći u odnosu na one koje smo imali u istom periodu prošle godine”, rekao je on sinoć u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti.
Rađenović je naglasio i da su za tri mjeseca uštedjeli građanima milion i po eura.
Naveo je da je prošlog petka raspisan tender kojim se traži zakup trajekata.
“Mislim da ćemo sjutra imati neke konkretne ponuđače, tako da ćemo već od preksjutra moći, ukoliko se to realizuje, da startuje još jedan trajekt. Tender se zatvara u 15 sati, očekujem da ćemo imati potpisan ugovor već sjutra, kako bi preksjutra možda već još jedan trajekt, pored dva postojeća, mogao da saobraća”, rekao je Rađenović.
Na pitanje kad bi brod mogao biti u funkciji, rekao je da “što se nas tiče, mogu od preksjutra”.
Rađenović je naveo da Morsko dobro raspisuje i hitnu javnu nabavku za još tri trajekta, koje će kupiti po hitnom postupku, na osnovu zaključka Vlade.
“Onda ćemo oglasiti javni poziv za nabavku još trajekata… Mislim da su se stekli uslovi da, za kratki period, ne više od 20 dana, nabavimo veći broj trajekata, ne manji od onoga što smo imali u prethodnom periodu”, dodao je.
Na pitanje od kojih kompanija se već za par dana može iznajmiti jedan ili dva trajekta, Rađenović je kazao da je ranije stavio do znanja javnosti i Pomorskom saobraćaju, koji je ranije saobraćao na liniji Kamenari – Lepetane, mogućnost da daju brodove u zakup ili da Morsko dobro od njih otkupi flotu.
“Taj poziv i danas važi, to nije ništa sporno”, kazao je.
Jedini uslov za ponuđače je, ističe, da brodovi ispunjavaju karakteristike za obavljanje prevoza na pomenutoj trajektnoj liniji.
Eksluzivni hoteli Sveti Stefan i Miločer na budvanskoj rivijeri, najposjećenijem dijelu crnogorske obale, još jedno ljeto, treće zaredom, dočekuju zaključani.
Član skupštinskog Odbora za turizam Predrag Sekulić ocjenjuje da Crna Gora zbog toga trpi dvostruku štetu, materijalnu kroz gubitak stotine radnih mjesta i desetina miliona poreskih prihoda i još veću nematerijalnu:
– Jer svjetski brend kao što je Aman Resort ne posluje više u Crnoj Gori.
Zakupac hotela Adriatic Properties i operater Aman Resort su zatvorili hotele pred sezonu 2021. jer, kako su naveli, više nijesu mogli da garantuju privatnost svojim gostima na plažama koje su zakupili uz hotele.
Ograde na prilazima ovim plažama su srušene u martu te godine tokom protesta dijela mještana i čelnika budvanske vlasti iz Demokratskog fronta (DF), Demokrata i pokreta URA koji su tražili bezuslovan pristup zakupljenim hotelskim plažama.
U pitanju su četiri plaže koje su decenijama bile za goste tih skupih hotela i onih koji su mogli da plate više od stotinu eura dnevno za plažni mobilijar.
Dio mještana i lokalna vlast su se protivili još jednom poslu Adriatic Propertisa – izgradnji nekretnina u kompleksu hotela vrijednog 70 mil EUR na istoj ekskluzivnoj lokaciji.
U protestima je učestvovao i tadašnji predsjednik Budve, Marko Carević iz Demokratskog fronta (DF).
– Kršeći pravila civilizacijskog ponašanja oni su otjerali Aman, a posljedice ćemo osjećati godinama, i nakon što se okonča arbitraža – ocjenjuje Sekulić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Crna Gora je posao sa Adriatic Properties ugovorila dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića koja je avgusta 2020. izgubila izbore od snaga prosrpskog i proruskog DF, Demokrata i pokreta URA, koje vladaju i u Budvi.
Tužba na tužbu
Spor će se rješavati pred sudovima.
Naime, nakon što su zatvorili hotele, s obrazloženjem da ne mogu da garantuju gostima mir i diskreciju, Adriatic Properties je tužio državu Crnu Goru i vlasnika hotela preduzeće Sveti Stefan hoteli arbitražnom sudu u Londonu.
Tuženo preduzeće u kome većinu akcija ima država, krajem 2021. je uzvratilo pokretanjem arbitražnog postupka protiv Adriatic Properties-a, s namjerom da, kako su naveli, zaštite prava, kapital akcionara i imovinu, čija se vrijednost nekorišćenjem umanjuje.
Ni iz Adriatic Properties-a, niti Sveti Stefan hotela nisu odgovorili na pitanja RSE dokle se stiglo u procesu arbitraže.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) izostali su konkretni odgovori s obrazloženjem da je riječ o “pravnom postupku povjerljivog karaktera”.
– Ukoliko Adriatic properties ima iskrenu želju da ponovo otvori Sveti Stefan, u crnogorskoj Vladi će za to imati partnera, ali samo u Ustavom i zakonima propisanim okvirima – naveli su za RSE.
Crnogorskoj vladi na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem, liderom pokreta URA, prije osam mjeseci je izglasano nepovjerenje.
Crnoj Gori prijeti višemilionska odšteta
Milo Đukanović, za vrijeme čije vlasti je ugovor sklopljen, nedavno je kazao da je Aman “istjeran iz Budve”, te da prema njegovim saznanjima državi prijeti plaćanje odštete nakon arbitraže.
– Kako neko očekuje da kada otuđi 150 ili 160 miliona iz državnog budžeta, zarad svojih iskompleksiranih potreba u ravni političkih obračuna, da to može proći bez krivičnopravne odgovornosti? Nikako – kazao je Đukanović 9. marta ove godine u Budvi.
I Sekulić, poslanik Đukanovićeve opozicione DPS, nije optimista kada je riječ o arbitraži:
– Dovoljno je da zakupci pokažu snimak na kojem se vidi da su opštinski čelnici željeli da poruše sve pred sobom. Čini se da će to biti loše ne samo po ishod postupka, nego i po imidž Crne Gore.
Poslanica parlamentarne većine i predsjednica Odbora za turizam Tamara Vujović očekuje da ih iz Ministarstva turizma tokom maja obavijeste o toku arbitražnog spora.
– Prazan krevet je najgori krevet u turizmu – kaže Vujović za RSE i dodaje da duga arbitraža ne ide u prilog ni državi, ni zakupcu.
Nepoznanice i o hotelskim plažama
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje gazduje crnogorskom obalom, nije odgovoreno na pitanja RSE da li će ovog ljeta ulaz na hotelske plaže Svetog Stefana i Miločera biti slobodan, te ko je zadužen za njihovo održavanje.
Prethodna dva ljeta ove plaže su bile bez pratećih ugostiteljskih sadržaja i plažnog mobilijara, a društvenim mrežama su se širile slike njihove zapuštenosti i smeća.
Iz Morskog dobra nisu odgovorili ni na pitanje da li su ove plaže i dalje u zakupu Adriatic properties i, ukoliko nisu, hoće li biti ponuđene na tenderu.
Turizmolog i bivši direktor Sveti Stefan hotela Miško Rađenović kaže da sadašnje stanje nikome ne odgovara, jer se zatvarnjem hotela mijenja ponuda, uređenost mjesta i struktura gostiju.
– I pored toga što je taj slučaj na arbitraži u Londonu, ako su dvije strane zainteresovane da se hotel otvori, to se može postići uz napore i dobre razgovore – kaže Rađenović za RSE.
Adriatic Properties je od Privrednog suda tražio da donese odluku kojom bi se zabranile aktivnosti koje mogle štetiti njima kao zakupcu, ali je sud to odbio.
Od privatizacije do zatvaranja
Hoteli Sveti Stefan, Miločer i nekadašnja Kraljičina plaža izdati su 2007. u dugoročan zakup grčkoj kompaniji Adriatic properties biznismena Petrosa Statisa, godinu nakon sticanja državne nezavisnosti Crne Gore.
Menadžment hotela nakon renoviranja 2013. je dodijeljen svjetski poznatom Aman Risortu iz Singapura.
Kasnije je Đukanovićeva vlast aneksima ugovora zakup za hotel Sv.Stefan produžila do 2049.godine, uz smanjenje godišnje zakupnine sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura.
Produžen je i rok zakupa za nekadašnji hotel Kraljičina plaža, koji je porušen da bi se na njegovom mjestu gradio novi sa oko 130 soba, od čega skoro polovinu čine apartmani za prodaju, zbog čega je protestvovao dio mještana i lokalna vlast.
Mreža organizacija pod nazivom Europa nostra koja se bavi zaštitom nasljeđa, uvrstila je sredinom aprila kulturni pejzaž Svetog Stefana među sedam najugroženijih mjesta evropske baštine.
Povodom jubilarne desetogodišnjice proslave Dana kanadskog filma (National Canadian Film Day), a koji se ove godine obilježava u Kanadi i širom svijeta na preko 1500 lokacija, Herceg Novi i Crna Gora po prvi put učestvuju u ovoj manifestaciji.
Ambasada Kanade u saradnji sa JUK „Herceg Fest“ i Izdavačkom kućom Clio Vas poziva na dvodnevni filmsko-kniževni program za ljubitelje filma, uz poseban program namijenjen mladima.
Program DANI KANADSKOG FILMA U HERCEG NOVOM biće održan u JUK “Herceg Fest”, Dvorana PARK po sljedećem rasporedu:
srijeda, 3. maj u 18:30
Razgovor o knjizi Vek kanadskog filma kanadskog autora i profesora sa Univerziteta u Kalgariju Džordža Melnika
Učestvuju:
dr Jelena Mišeljić, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju, Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Univerzitet Crne Gore
Na početku razgovora biće prikazano i video obraćanje autora Džordža Melnika.
Knjiga Vek kanadskog filma nudi prikaz jedne fascinantne filmske tradicije, posebnosti koja je privukla pažnju najšire filmske javnosti.
Melnik se bavi erom nijemog filma krajem XIX vijeka; dinamikom razvoja filmske umjetnosti tokom dvadesetih godina XX vijeka; uticajem Nacionalnog borda za film; usponom igranog filma u Kvebeku četrdesetih godina; ključnim ostvarenjima u oblasti igranog i animiranog filma koja su uticala na kulturne osnove kanadskog društva.
Jedino stalno i produbljeno istraživanje raznovrsnog kanadskog filma koji se uvijek obraćao na jezicima mješovite kanadske populacije, po mišljenju autora, osigurava njegov napredak. Džordž Melnik je profesor emeritus na Fakultetu za komunikacije i kulturu Univerziteta u Kalgariju. Autor je i urednik više od trideset publikacija o kanadskoj kulturi i društvu
srijeda, 3. maj u 19:30
projekcija filma: BAFI SENT-MARI: NASTAVI DALJE (BUFFY SAINTE-MARIE: CARRY IT ON, 2022)
režija: Medison Tomas (Madison Thomas)
Život, muzika i aktivizam legendarne pjevačice porijeklom iz plemena Kri i tekstopisca Bafi Sent-Mari istražuju se u ovom inspirativnom dokumentarnom filmu. Bafi dijeli svoju životnu priču, od ranih dana u svijetu muzike, do aktivizma u koji je još uvijek uključena. Film se takođe prepliće sa intervjuima sa ključnim figurama iz njenog života, uključujući ikone kao što su režiserka Alanis Obomsavin (Abenaki), Džoni Mičel, i Robi Robertson.
Prevod sa engleskog jezika i titlovanje filma obezbijeđeni
Ulaz slobodan
četvrtak, 4. maj u 12:00
Predavanje : MULTIKULTURALNA KANADA: MLADI, NAUKA I UMJETNOSTI
projekcija filma : KLUB VINLAND (LE CLUB VINLAND, 2020)
režija: Benua Pilon (Benoît Pilon)
Ova fascinantna drama priča priču o bratu Žanu (Sebastijen Rikar), svešteniku koji je i nastavnik u region Šarlevoa u Kvebeku 1940-ih. Strastveni arheolog amater, Žan planira ekspediciju sa svojim učenicima da pronađu dokaz o prisustvu vikinškog naselja duž obale rijeke Sen Loren. Film je osvojio tri nagrade Iris, uključujući i za Sebastijana Rikara kao najboljeg glumca.
Prevod sa francuskog i titlovanje filma obezbijeđeni
U Institutu “Simo Milošević” od danas će boraviti prva od šest ovogodišnjih grupa od 120 norveških pacijenata.
Direktor marketinga i prodaje u Institutu, Nikola Mračević, rekao je za Novski portal da će toliko biti pacijenata i u drugoj grupi, u sljedeće dvije predviđeno je po 80, a u posljednje dvije biće po 120 Norvežana.
Očekivalo se sedam grupa, u okviru državnog programa, sa preko 700 pacijenata, a do smanjenog obima je došlo zbog manjeg fonda Norveške za liječenje njihovih državljana u inostranstvu.
„Ove godine je manje grupa, jer je njihova država obezbijedila manji budžet. Na rehabilitaciji će ostajati po 28 dana i nastojaćemo kao uvijek i kao svim pacijentima da pružimo sve što možemo“, rekao je Mračević.
Da norveškim pacijentima nije bilo dobro, da im nijesu koristile terapije, da Institut, Herceg Novi i Crnu Goru nijesu doživljavali kao drugu kuću, ne bi dolazili 47 godina na rehabilitaciju.
Zadovoljni su medicinskim kadrom i individualnim pristupom, po principu jedan terapeut jedan pacijent, koji se ne primjenjuje nigdje u Evropi.
Oporave se svaki put poslije rehabilitacije u Igalu, pa se mnogi vraćaju svake, ili svake druge ili treće godine.
Institut je jedina ustanova iz zemlje van Evropske unije (EU), koja je konkurisala na posljednjem tenderu za četvorogodišnji program rehabilitacije norveških pacijenata, i opet visoko rangirana.
Norveški državni program počeo je 1976. godine u starom zdanju Instituta, a nastavljen 1986. u Drugoj fazi. Jedino je bilo manjih prekida u ratnim 90-im i tokom dvije godine pandemije. U Institutu Igalo na rehabilitaciji je bilo do sada preko 50 hiljada pacijenata iz ove skandinavske zemlje.
Danas još nije otvorena Prva faza, jer nema uslova, nema dovoljno sezonaca, a Institutu je i dalje blokiran račun. Sa Norvežanima će tako u Drugoj fazi biti preko 500 pacijenata.
Norvežani su, kao i svi pacijenti, uvijek znali da cijene najvrednije što ima Institut – kadar.
Ove godine za radnike Instituta pružanje usluga je poseban izazov, jer još nijesu primili niti jednu platu za ovu godinu. Praznik rada 1. maj za njih je zato bio u znaku protesta i po ko zna koji put upućenih jasnih zahtjeva Vladi da hitno nađe način za isplatu njihovih zakonom garantovanih zarada.
“Vjetrovito” naslov je novog dokumentarnog serijala čija će se prva epizoda prikazati 2. maja u 20.15 sati na HRT 1, najavio je Novi list. Redateljica je Vlatka Vorkapić, čiji je igrani film “Sonja i bik” jedan od najgledanijih filmova hrvatske kinematografije.
Kroz sveobuhvatnu priču “Vjetrovito” o vjetrovima na Jadranu zrcali se široko područje ljudskog djelovanja od tradicijskih i suvremenih zanimanja, preko narodnih vjerovanja i umjetničkih značenjskih reinterpretacija do suvremenog korištenja u znanosti i industriji, ali i u slobodnom vremenu i razonodi koje se najbolje manifestira u sportovima vezanim uz vjetar.
Sve to obrađeno je u TV seriji “Vjetrovito” čija je naracija podijeljena u četiri epizode, prva je “Čuvaj se bure i cure”, druga “Okreće na jugo”, treća “Svaka vala svoga vitra” i četvrta “Dobar vjetar, zao vjetar”. Prva epizoda posvećena je čuvenoj senjskoj buri.
Uz meteorologe i članove spasilačkih službi, svoja iskustva s burom podijelit će ljudi koji svakodnevno žive s njom, stanovnici otoka i priobalja.
Sinoć je završen jubilarni 20. Međunarodni budvanski karneval pod sloganom “Zaplešimo skupa, da nam srce jače lupa”, u organizaciji Turističke organizacije Budva i NVO “Feštađuni”. Nakon popodnevne manifestacije “Budva pleše” tokom koje su brazilske i crnogorske trupe rasplesale sve prisutne, ulijedilo je i četvrto veče bogatog muzičkog programa. Karnevalske fešte su zatvorene uz senzacionalan nastup pop zvijezde, Vlada Georgieva.
“Budva je uvijek bila fenomenalna, pa tako i večeras. I vrijeme se popravlja što je signal da će ovo biti jedna vrhunska noć,” kazao je Georgiev prije nastupa.
Ipak, sitna kiša je bila neizbježna, ali predani muzičari i dobro raspoložena publika nisu dozvolili da im to pokvari atmosferu. Publika je oduševljeno pjevala uz hitove “Živim da te nađem”, “Anđele”, “Zbogom ljubavi”.
Ovaj koncert je veliki povratak slavnog Barbe na muzičku scenu nakon pandemije koronavirusa, te je najavio da će uskoro krenuti i sa snimanjem novog albuma.
“Počeo sam raditi u studiju nove pjesme, ali puštam da sve dobije neki novi šmek i novi prizvuk. Pokušavam i da prema sebi to osvježim, tako da malo radim, pa pustim da odstoji, malo preslušavam. Zapravo ću se time ozbiljno pozabaviti od jeseni i nadam se da se pred ljeto vraćam sa nekoliko novih pjesama,” kazao je Georgiev.
Prepun trg – foto Media Biro
Osim glavne zvijezde Karnevala, koncert je sinoć upriličila i Gradska muzika Budve, koja je tradicionalno dio Budvanskog karnevala, kako tokom Velike, tako i Male karnevalske povorke.
“Ovaj koncert je rezultat jednog izuzetno vrijednog rada u proteklih par mjeseci, nakon pauze koju smo napravili u januaru mjesecu, a žanrovi koje izvodimo su filmska muzika, pop, rok i funk,” kazala je portparolka Gradske muzike Budva, Stanislava Rajković.
Gradska muzika ove godine obilježava 117 godina postojanja, što je dovoljni dokaz njene izuzetne vrijednosti, napomenula je Rajković i istakla da se uz Gradsku muziku u Budvi odrasta.
Zadovoljstvo što imaju priliku da nastupe na karnevalu u Budvi iskazali su i članovi nesvakidašnjeg pop-rok benda „Tantra brothers“ u čijem su sastavu muzičari iz Rusije, Ukrajine, Izraela i Francuske.
“Budva je prelijep grad, živim u ovom gradu devet godina i znam značaj karnevala. Za ovaj koncert smo uzeli samo vesele pjesme, pjesme na engleskom, kao iznenađenje imamo crnogorsku pjesmu, tu su i naše ruske pjesma, a sve one donose ljubav i ples,” kazao je suosnivač i gitarsita benda, Dmitry Sher.
Na ovako bogat i atraktivan program ponosni su i sami organizatori iz TO Budva, koji su sumirali uspjehe koje su postigli tokom karnevalskih dana.
“Mi kao organizatori smo jako zadovoljni kako je sve proteklo. Budva je bila jako posjećena, kako za dane karnevala, tako i prvomajske praznike. U Budvi trenutno boravi između 20 i 25 hiljada posjetilaca. Nadamo se da će i predstojeća sezona biti uspješna i da će Budva opet biti centar crnogorskog turizma,” kazala je predstavnica TO Budva, Marija Franeta.
Zahvaljući organizatorima iz TO Budva i NVO Feštađuni, svim predanim muzičarima, izvođačima i kreativnim maskama Budva je u protekla četiri dana plesala, maskirala se i osjetila radost zbog koje srce jače lupa.
Američka policija, arhivska fotografija Foto: Eduardo Munoz / REUTERS
Tijela sedam osoba, uključujući dvije nestale tinejdžerice i osuđenog seksualnog prijestupnika, pronađena su u ponedjeljak poslijepodne na imanju u blizini malog grada Henryetta u Oklahomi, objavio je šerif okruga.
Trupla za koje se vjeruje da su 14-godišnja Ivy Webster i 16-godišnja Brittany Brewer pronađena su kad su policajci pretraživali imanje u kojem je živio seksualni prijestupnik Jesse McFadden, rekao je šerif okruga Okmulgee Eddy Rice na konferenciji za novinare. Druga tijela su vjerojatno McFaddenovo i članova njegove obitelji, rekao je Rice, upozoravajući da nijednu od žrtava još nije službeno identificirao okružni medicinski istražitelj.
– Naša srca su uz obitelji i prijatelje, školske kolege i sve ostale. To je jednostavno tragedija, rekao je Rice. Dodao je kako su policajci stigli oko 15 sati po lokalnom vremenu kako bi pretražili posjed i pronašli su tijela.
Televizijska kuća KOTV je izvijestila da je Brittany Brewer otišla provesti vikend s obitelji McFadden, pozivajući se na njezina oca Nathana Brewera. Trebala se vratiti kući u nedjelju navečer, ali nikada nije stigla.
– Brittany je bila otvorena osoba. Zapravo je odabrana da bude Miss Henryette koja u srpnju ide na Nacionalni izbor za Miss u Tulsi, a sada neće uspjeti jer je mrtva. Nema je, rekao je Brewer.
Registar seksualnih prijestupnika Oklahome pokazuje da Jesse Lee McFadden, star 39 godina, živi na adresi na kojoj su pronađena tijela, a fotografija odgovara onoj McFaddena korištenoj u lokalnim medijima. Osuđen je 2003. za silovanje u Oklahomi. A u ponedjeljak mu je trebalo trebalo početi suđenje za korištenje mobilnog telefona i slanje seksualnih poruka tinejdžerici dok je bio u zatvoru.
Gerald Davidson, glasnogovornik Državnog istražnog ureda Oklahome, rekao je da je jedna osoba u ponedjeljak rekla operativnoj skupini za nasilne zločine u uredu okružnog tužitelja okruga Okmulgee da su dvije djevojke možda na imanju u Holly Roadu u blizini Henryette. Šerifovi zamjenici dvaput su izašli na lice mjesta. Prvi put nisu ni s kim stupili u kontakt, no prilikom drugog posjeta otkrili su dokaze koji su ih doveli do tijela, rekao je Davidson.
Jedan od najtrofejnijih hrvatskih košarkaša svih vremena, igrač Jugoplastike i reprezentativac bivše države Damir Šolman preminuo je nakon duge bolesti u dobi od 74 godine.
Rođeni Zagrepčanin Šolman je bio najbolji strijelac KK Splita svih vremena s 5.783 koša. U sezoni 1972./73. je s Jugoplastikom igrao u finalu Kupa pobjednika kupova, dok je 1975./76. i 1976./77. osvojio s Jugoplastikom Kup Radivoja Koraća.
S reprezentacijom Jugoslavije osvojio je dvije srebrne olimpijske medalje u Meksiku 1968. i u Montrealu 1976., dva puta bio je svjetski prvak, a jednom viceprvak.
Prvu majsku noć u Portonovi rizortu obilježio je koncert miljenice crnogorske publike, Jelene Rozge.Veliki broj posjetilaca i građana Herceg Novog, ali i okolnih gradova okupio se da prazničnu noć proslavi uz evergrine hrvatske pjevačice. Marina trg preplavili su osmjesi, dobra energija, ples i druženje, a iz Portonovg poručuju da je spektakularni koncert još jedna potvrda dobrih aktivnosti koje je taj rizort organizovao u proteklom periodu.
“Veliko interesovanje bilo je, ne samo za Jelenin koncert, već i za sve aktivnosti koje smo organizovali a koje će se nastaviti sve do kraja ove sedmice. Vjerujem da su upravo one pravi način da obogatimo turističku ponudu i produžimo turističku sezonu, i da nam je to svima neophodno kako bi privukli što veći broj gostiju”, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
Portonovi koncert foto Mediabiro
Prema njenim riječima, pomenuti koncert bio je samo još jedan rekord kada su posjete posrijedi, i zainteresovanosti za dešavanja u Portonovom, a jedan od pokazatelja jeste dobra posjećenost okolnih restorana, koji su za vrijeme kocerta bili prepuni do posljednjeg mjesta.
Za Jelenu Rozgu, ovo jeste prva poslovna posjeta rizortu, ali kaže da često privatno posjeti Portonovi, te da je oduševljena njegovim ljepotama i ponudom.
Koncert Jelen Rozge
“Drago mi je da sam večeras ovdje, da održim prvi put svoj koncert. Pripremila sam puno lijepih pjesama, kako novih tako i nešto starijih. Ljubav sa crnogorskom publikom traje tačno od kako sam započela solo karijeru, i sve je jača i jača”, kazala je ona.
Nakon dva velika solistička koncerta u Zagrebu i Beogradu pjevačica najavljuje skori izlazak nove pjesme.
Portonovi koncert
“Za dva dana ulazim u studio gdje snimamo novu pjesmu čiji su autori Tonči i Vjekoslava Huljić. Tako da, ispred mene je jako puno posla do kraja godine, ali, ja to volim najviše na svijetu…”, rekla je Rozga.
Koncert Jelene Rozge organizovan je u okviru seta događaja pod nazivom “Proljećna saga”, koja je počela 28 – og aprila a završava se 7.maja.
Iako su iz Morskog dobra uvjeravali građane da će na liniji Kamenari – Lepetane, saobraćati šest trajekata, isprva u aprilu, pa u maju, a sada do sezone, te nedavno najavili prispijeće jednog trajekta iz Grčke, ali ne precizirajući kada, do ispunjenja obećanja nije došlo. Ali su zato saobraćajne trake ispunjene kolonama automobila, a automobili nervozom vozača.
Zasad ovom linijom saobraćaju dva trajekta, nedovoljnih kapaciteta, Vasilije i Trideseti avgust. Prevoz je besplatan, ali kako je poručio Marko Kise, jedan od vozača u koloni, njega ne zanima da li je nešto besplatno ili ne, već želi da dođe do Tivta na vrijeme.
– Svakodnevno moram ići u Tivat zbog posla. I čekam predugo u koloni. Mnogi se ne uspiju ni ukrcati ni nakon pola sata čekanja, jer dođe trajekt koji može zaprimiti oko dvadeset vozila. Kakve to veze ima što je besplatno? Ja želim da platim, jer moram stići na vrijeme. Upućivati ljude da idu oko zaliva jednako je vremenu koje provedete čekajući trajekt, a biće sve teže kako sezona počinje. Jer doći će do zagušenja ne samo na terminalima, već i na putu duž zaliva – kazao je Kise.
I predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić kaže da su gužve već sada evidentne.
– Ono što Opština kao zainteresovana strana u tom dijelu potencira jeste da se ta procedura nabavke mora ubrzati, jer vidimo da danas to ne funkcioniše ni izbliza onako kako bi trebalo. Već su očigledne gužve i nervoza koja se stvara kod putnika, kako na hercegnovskoj, tako i na tivatskoj obali – kazao je Katić.
Smatra da je jedan od problema i nesrazmjeran kapacitet dva plovila koja trenutno saobraćaju, zbog čega je potrebno što prije nabaviti još plovila.
Trajekt -Lepetane – Kamenari – foto Boka News
– Ukoliko se to ne dogodi, ljetnja sezona može biti paralisana. I dalje smo stava da novo preduzeće koje će gazdovati trajektnom linijom treba da bude zajedničko, ali da udio u vlasničkoj strukturi dominantno treba da pripada Opštini Herceg Novi, kao inicijatoru tog posla. U konačnici, smatramo da su trajekti privremeno rješenje, jer je premošćavanje Bokokotorskog zaliva definitivno ono što nam treba. Ostajemo najozbiljnije pri tome da se mora pristupiti izradi mosta ili podvodnog tunela. Tokom izrade prostornog plana Crne Gore, konačno ćemo znati šta će struka da kaže i koja je najbolja varijanta kako bismo premostili zaliv i zaboravili na čekanja i trajekte – rekao je Katić.
Hoće li, kada i koliko trajekata stići ostaje da se vidi. Vlada je odobrila povećanje iznosa namijenjenih za finansiranje kupovine ili zakup šest trajekata, sa 7,8 na 18,5 miliona eura.
