Karlova krunidba: Simboli vladarske časti blistav podsjetnik na davnu povijest

0
Karlova krunidba: Simboli vladarske časti blistav podsjetnik na davnu povijest
Foto EPA – kralj

Tokom krunidbe kralja Karla III. vidjet će se drevne insignije i najsjajniji dragulji, a ti predmeti, osim što prikazuju raskoš kraljevske obitelji, imaju simboličku i fizičku vezu s prošlošću.

Ovo su neki od najzanimljivijih predmeta s krunidbe koja se održava u subotu:

Dvije krune

Kruna svetog Eduarda, najvažnija među kraljevskim krunama, bit će stavljena na glavu Karla III. t0kom ceremonije i to će biti jedini put da će je nositi.

Koristi se samo za krunidbe i zadnji ju je put nosila Karlova majka kraljica Elizabeta II., tokom svog ustoličenja 1953.

Kruna je izrađena od 22-karatnog zlata za krunidbu imenjaka novog kralja, Karla II., održanu 1661. godine. Ukrašena je poludragim kamenjem poput rubina, ametista i safira. Ima četiri luka, četiri križa i ljiljana. Obrubljena je krznom hermelina.

„To je doista dragocjeni simbol autoriteta monarhije”, rekao je Eddie LeVian, šef slavne istoimene prodavaonice dragulja, za agenciju France Presse.

„Mnogi su akumulirali velika bogatstva i pokušavaju kupiti najbolje što postoji”, rekao je LeVian. “Ali ni oni nikada ne mogu doći do ove kvalitete rubina i safira”, nastavio je draguljar.

Kruna, nedavno prilagođena veličini Karlove glave, teži više od dva kilograma.

Kralj će na kraju svečanosti nositi i imperijalnu državnu krunu koja je posljednji put viđena u rujnu prošle godine na sprovodu kraljice Elizabete II.

Izrađena 1937. za krunidbu kralja Đure VI., Elizabetinog oca, ona se koristi i tijekom govora na otvaranju novih saziva parlamenata. Teži 1.06 kilograma, visoka je 31.5 centimetara, ima 2868 dijamanata, 17 safira, 11 smaragda, 269 bisera i četiri rubina.

Na toj kruni je i dijamant Cullinan II, drugi najveći kamen izrezan iz dijamanta Cullinan za koji se tvrdi da je najveći dijamant ikad pronađen.

Kruna kraljice Marije

Kraljica supruga Camilla nosit će krunu kraljice Marije, ukrašenu s 2200 dijamanata.

Kraljica Marija, supruga Đure V., dala ju je izraditi za svoju krunidbu 1911. godine. Palača je objavila da je ona imala manje promjene kako bi odgovarala Camillinom stilu i bila u spomen nedavno preminuloj Elizabeti II.

Tako je u nju umetnuto još nekoliko dijamanata, poput Cullinana III, IV i V iz Elizabetine osobne zbirke. Kraljica ih je često znala nositi kao broševe.

Kontroverzni dijamant Koh-i-Noor, koji je Britanska istočnoindijska kompanija zaplijenila 1849., više se ne nalazi na toj kruni.

„To je mudar izbor”, rekao je LeVian čiji su preci čuvali Koh-i-Noor dok je bio u posjedu perzijskog šaha.

Dvije kočije

Karlo i Camilla će se od Buckinghamske palače do Westminsterske opatije kretati kraćim putem od Elizabete II. na njezinoj krunidbi 1953. godine.

Tek na povratku će se voziti u Zlatnoj državnoj kočiji, izrađenoj 1762. i korištenoj na svim krunidbama od 1831. godine. Elizabeta se žalila na neudobnost te kočije nakon svoje krunidbe, opisavši iskustvo „užasnim”.

Ona teži četiri tone, visoka je 3.6 metara i dugačka sedam metara. Vuče je osam konja, a zbog svoje težine i starosti kreće se tek brzinom ljudskog hoda.

“Ako idete iza nje možete čuti kako škripi”, rekao je Martin Oates, zadužen za održavanje kočija u Kraljevskim ergelama.

Na putovanju prema opatiji Karlo i Camilla će se voziti u modernijoj i udobnijoj kočiji izrađenoj za kraljičin dijamantni jubilej. Ona je proizvedena u Australiji, a Elizabeta ju je prvi put koristila 2014. godine.

Riječ je o najnovijoj, klimatiziranoj kočiji kraljevske obitelji koja ima električne podizače prozora, a klimanje sprječava šest hidrauličkih stabilizatora.

Žezla i kugle

Nekoliko žezla osnažit će simboličku važnost događaja. Najpoznatije od njih je žezlo s križem koje predstavlja monarhovu svjetovnu moć i dobro upravljanje. Na vrhu tog žezla je Cullinan I, najveći izrezani bezbojni dijamant na svijetu.

Karlo će držati i zlatnu kraljevsku jabuku urešenu dijamantima, smaragdima, rubinima, safirima i biserima, s ametistom i križem.

Velsši križ

Na ceremoniji će biti i srebrni križ koji sadrži komadiće drveta za koje Vatikan tvrdi da su bile na Pravom križu, onom na kojem je raspet Isus Krist. Kraljevskoj obitelji te je komadiće darovao papa Franjo.

Krunidbeno prijestolje

Izrađeno za kralja Eduarda I. 1300. godine, za ovo dva metara visoko prijestolje od hrasta vjeruje se da je najstariji komad namještaja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pod njim se nalazi takozvani Kamen sudbine, drevni simbol škotske monarhije koji je Eduard I. zaplijenio 1296. godine. Taj kamen vraćen je u Edinburgh 1996., no sad je ponovo privremeno u Londonu kako bi se koristio u ceremoniji.

Hrvatska vodeća u kruzing turizmu na Jadranu

0
Hrvatska vodeća u kruzing turizmu na Jadranu
Dubrovnik – foto Boka News

Hrvatska je lani bila vodeća na Jadranu po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima, a tako će biti i ove godine, dok naš trajektni promet bilježi najveći broj putnika – moglo se čuti na Adriatic Sea Forumu koji se posljednja dva dana održao u Dubrovniku.

Okupili su se svi dionici pomorskog turizma na Jadranu – kruzera, trajekata i nautike, a jedna od glavnih tema je bila brendiranje Jadrana kao odredišta i suradnja na održivosti tog zajedničkog područja.

– Do kraja godine brojevi još uvijek neće biti na razini 2019., ali potpuni oporavak očekujemo dogodine. No, kako stalno ističemo, nisu važni samo brojevi već i pokazatelji kvalitete – investicije, dobrobiti za lokalne zajednice, održivost u ekološkom smislu, ali i u društvenom i gospodarskom, izjavio je Francesco Di Cesare, predsjednik Risposte Turismo, suorganizator Adriatic Sea Foruma.

Tri godine Bokeške borse

0

 

Tri godine Bokeške borse
Bokeska borsa

Hrcegnovska knjižarska i izdavačka kuća Knjižara So izbacila je 2020. na tržište svoj prvi verbalni suvenir – „Bokešku borsu“, tj. ceger, sa 59 zalivskih riječi i izraza, listom romanizama.

Romanizmi su u širem smislu riječi romanskog porijekla ali se u Boki misli na riječi zaostale iza duge vladavine Mletačke republike (1420–1797). Te su riječi, pomalo izmijenjene, ostale da čine zanimljiv i specifičan govor Bokelja do danas.

Bokeljski ceger je u tom smislu unikatni upotrebni suvenir koji poput kakve knjiga ima svoj naslov – „BOKEŠKA BORSA“ – štampan velikim slovima, oko kojih se nalaze vrhunski dizajnirane ostale riječi ispisane fontovima raznih debljina i veličina.

Na pitanje čime se Knjižara So kao izdavač rukovodila pri odabiru riječi, Nikola Malović, knjižarski PR odgovara:

– Nastojali smo da svaka oblast iz života Primoraca bude zastupljena na Bokeškoj borsi: i imenice koje karakterišu ženski vokabular, i glagoli koje koriste ribari i pomorci, ali i zanatlije. Potom, tu su izrazi tipični za kužinu, mentalitet, arhitekturu, društvene igre, vremenske pojave, pa čak i modu i seksualnost.

„Bokeška borsa“ štampana je s pečatom Knižare So kao logom. Izdavač je vodio računa da se sve riječi koje su ušle u izbor pišu isto i u Kotoru i u Herceg Novom. Na pitanje zašto su samo imenica gvera! i glagol amorižat! štampani sa znakom uzvika, i da li očekuje da svi Bokelji znaju kako da prevedu 59 riječi standardnim jezikom, Nikola Malović odgovara:

– Gvera znači rat, i označava doba u koje smo uronjeni. Na naše se oči vodi rat drukčiji od prethodna velika dva, što bi stalno kada sa Bokeškim cegerom idemo u kupovinu trebalo imati na umu… A potom i kad dođemo kući, gdje se iza zatvorenih zelenih drvenih kapaka odigrava životodavni glagol kojim se nastavlja cijela priča, jer se iza amorižavanja rađaju djeca!.. Ne očekujem da će 90% Primoraca znati prevode baš svih riječi i izraza, ali može biti zanimljivo, recimo, kada se pojavi neko simpatičan, da za 10% popusta kupi Bokešku borsu ako odgovori na tri kviz-pitanja: A šta znači ova riječ?

Hercegnovska Knjižara So postoji od 2004. g. Do sada je izdala 21 knjigu sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom, i ugostila nebrojene nagrađivane domaće i strane pisce.

/Gligo Bjelica/

CG od boravišne takse prihodovala 330.000 eura, duplo više nego lani

0
CG od boravišne takse prihodovala 330.000 eura, duplo više nego lani
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News

Crna Gora je, od početka godine do 3. maja naplatila skoro 330 hiljada eura ili skoro 114 odsto više prihoda u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je Portalu RTCG iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT). Crnu Goru tokom uskršnjih i prvomajskih praznika, kako su kazali, posjetilo je značajno više gostiju nego u istom periodu lani.

– Prihod od boravišne takse naplaćen zaključno sa 3. majem 2023. godine iznosi 329.808,94 eura, što predstavlja rast od 113,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine – precizirali su iz NTO i MERT-a.

Crna Gora, kako navode, tokom proteklih praznika bilježili značajan rast broja turista u odnosu na isti period prethodnih godina. Uoči Uskršnjih praznika u našoj zemlji je, prema podacima NTO bilo oko 28 odsto turista više nego lani a uoči Prvomajskih praznika 12 odsto više.

– Tako je uoči Uskršnjih praznika, odnosno 13. aprila, prema podacima koje su lokalne turističke ogranizacije dostavile NTO Crne Gore, u Crnoj Gori boravilo nešto preko 30 hiljada turista, što je oko 28 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, te 92 odsto više u poređenju sa istim periodim 2019. godine. Kada je riječ o prvomajskim praznicima, raspolažemo podacima uoči 1. maja. Na osnovu podataka o ostvarenom turističkom prometu u opštinama u Crnoj Gori je 27. aprila boravilo preko 37.000 turista, što je za 12 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, te oko 64 odsto više u poređenju sa 2019. godinom – kazali su iz NTO.

Prema posljednjim podacima, 4. maja u Crnoj Gori je boravilo oko 39.000 turista, što je za oko 22 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Tokom proteklih praznika, kako su kazali, najposjećenija je bila Budva, te Herceg Novi i Bar. Odličnu posjećenost zabilježili su i Tivat, Kotor i Ulcinj.

– Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat) u kolektivnom smještaju je od početka godine zaključno sa martom zabilježen dolazak 135.786 turista, što je 61 odsto više u poređenju sa istim periodom 2022. godine. U tom periodu ostvareno je 333.452 noćenja, što je 46 odsto više u poređenju sa 2022. godinom – navode iz NTO i MERT-a.

Tokom prva tri mjeseca i popunjenost hotela je, kažu, bila dobra.

– U crnogorskim hotelima tokom marta mjeseca zabilježen je dolazak oko 39.000 gostiju, što je 67 odsto više u poređenju sa uporednim periodom 2022. godine – kazali su.

Dobri rezultati su, kako navode, ostvareni i u objektima privatnog smještaja.

– Prema podacima od 27. aprila u objektima privatnog smještaja je boravilo oko 18.200 turista, što je na istom nivou u odnosu na prethodnu godinu. Prema istim podacima, u hotelima je registrovan dolazak 18 i 400 turista, što je za oko 26 odsto više u poređenju sa istim periodom 2022. godine. Prema najnovijim podacima od 4. maja, u crnogorskim hotelima odmara oko 19.000 turista, što je za 37 odsto više u poređenju sa prethodnom godinom, dok je u privatnom smještaju zabilježen rast od osam odsto – navode iz NTO i MERT-a.

Pored gostiju iz regiona našu zemlju su posjetili i gosti iz cijele Evrope, Izraela i Kine.

– Posmatrajući kolektivni smještaj, prema trenutnim podacima pored gostiju iz regiona, koji su tradicionalno najbrojniji, bilježili smo dolazak velikog broja turista iz Njemačke, Velike Britanije, Izraela, Francuske, Turske i Poljske. Posmatrajući Monstatove podatke za privatni smještaj od početka godine zaključno sa martom, najbrojniji su bili turisti iz: regiona, Njemačke, Velike Britanije, Turske, Francuske, a zapažen je porast broja turista iz Švedske, Danske, Holandije kao i Kine – kazali iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Nikčević podnijela ostavku na mjesto predsjednice tivatskog DPS-a

0
Nikčević podnijela ostavku na mjesto predsjednice tivatskog DPS-a
Dubravka Nikčević DPS Tivat

Predsjednica opštinskog odbora DPS Tivat Dubravka Nikčević podnijela je sinoć ostavku na tu funkciju.

Nikčević je tu informaciju potvrdila za Boka News.

Ona će i dalje obavljati funkciju odbornice u Skupštini opštine Tivat.

Dubravka Nikčević je na prethodnim izborima u Tivtu bila nositeljka koalicione liste “Prava stvar – za Tivat svih nas”.

Lokalne uprave okosnice EU integracija

0
Lokalne uprave okosnice EU integracija
Predatavnici lokalnih uprava

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović zajedno sa predsjednicima drugih crnogorskih opština učestvuje na 18. sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora između Komiteta regiona EU i Crne Gore (ZSO), koji se održava 4. i 5. maja u Briselu.

Teme sastanka su “Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i uticaj na lokalni nivo” i “Laboratorija za razvoj kapaciteta: Vještine koje su najpotrebnije u Crnoj Gori.“

Ovim vidom saradnje crnogorske lokalne vlasti se pripremaju za budući rad u okviru EU nakon prijema u članstvo. Zajednički savjetodavni odbor čine 8 članova Komiteta regiona EU i 8 predsjednika opština/gradonačelnika iz Crne Gore.

Sljedeći sastanak ZSO biće održan u Kolašinu u Crnoj Gori, u oktobru 2023. godine.

U fokusu problemi saobraćajne infrastrukture i prometnih gužvi na graničnim prelazima tokom sezone u Boki

0
Foto Opština HN

Gužva i dugo čekanje na graničnim prelazima, organizovanje trajektnog prevoza u snažnijem kapacitetu u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, saobraćajni kolapsi duž Jadranske magistrale i pilotaža u Boki – teme su o kojima je danas razgovarano na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje koja je održana u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg-Novi.

Uz predstavnike Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, NTO CG, Granične policije, opština Tivat i Budva, sjednici su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić, predsjednik Skupštine Opštine Ivan Otović, te potpredsjednici Mirko Mustur i Miloš Konjević. Sjednica Odbora započela je minutom ćutanja u znak odavanja pošte nevino stradalim žrtvama u gradovima Republike Srbije.

Promet na 11 najfrekventnijih graničnih prelaza u Crnoj Gori porastao je za čak 45% tokom 29. i 30. aprila ove u odnosu na prošlu godinu, istakla je u uvodnom dijelu predsjedavajuća Odborom Tamara Vujović, poslanica i odbornica.

“Uz tranzit, veliki problem je i izletnički turizam. Zbog velikih čekanja na granicama, turisti odustaju od izleta ili nose “gorak” osjećaj posjete Crnoj Gori”, kazala je Vujović.

Graničnu policiju opterećuju nedostatak kadra, sporije ili zaustavljene sanacije prelaza, ali uprkos svemu, biće otvorene sve ulazne i izlazne linije uz prvi i osnovni motiv a to je bezbjednost Crne Gore, kazao je v.d. načelnik Odsjeka za graničnu kontrolu Velibor Vučinić.

Riječ je o višegodišnjim problemima Herceg-Novog i uprkos stalnim intervencijama i urgencijama sa lokalnog ka državnom nivou, napravljeni su samo neznatni pomaci na bolje, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i uputio kritike nadležnima zbog neažurnosti.

“Na GP Sitnica je povećan promet nakon ukidanja putarine, a riječ je o prelazu sa dvije saobraćajne trake koji je primitivan i nedoličan ulasku u turistički grad. Duže od pet godina čekamo bilateralni sporazum između Crne Gore i Bosne i Hercegovine kako bismo dobili integrisani prelaz što bi smanjilo dužinu čekanja ulaska u državu”, kazao je predsjednik Katić.

Odbor za turizam

Ponudio je i nekoliko rješenja za GP Debeli brijeg koji je najfrekventniji prelaz u Herceg-Novom, s obzirom na to da od 1. juna Hrvatska počinje primjenu pravila propisanih Šengenom.

“Potrebno je ili uvesti vinjetu za korišćenje ovog putnog pravca ili zabraniti tranzit tokom ljetnje turističke sezone i preusmjeriti ga na GP Ilijino brdo ili Vraćenoviće. Prošle godine 19. i 20. avgusta, Herceg-Novi je zbog tranzita bio paralisan, a kolone vozila su bile od Kamenara do oba granična prelaza sa Hrvatskom. Bojim se da ćemo, ako se ovako nastavi, ostati bez visokoplatežnih gostiju. Apelujem na članove Odbora da uputi zaključke i inicira da Vlada i nadležna ministarstva što urgentnije rješe ovaj problem Herceg-Novog. Sada je kasno za ovu sezonu da se išta rješava, a pravo vrijeme za započeti pripreme je čim glavna sezona završi”, kazao je predsjednik Katić.

Potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Miloš Konjević kazao je da Koordinacioni odbor za praćenje turističke sezone čiji je predsjednik, rješava tekuće probleme na lokalnom, ali ne može na državnom nivou.

“Ministri su oduvijek zaobilazili Herceg-Novi pa tako ni danas nema ministra ekonomskog razvoja i turizma Đurovića. Mi nemamo nerješivih problema koji se tiču nas na lokalnom nivou, ali ne možemo one koji ne zavise od nas. Prelaz sa Bosnom i Hercegovinom na Zupcima je spreman, čeka se dalje država Crna Gora”, kazao je potpredsjednik Konjević.

Bilo koji problem koji se tiče turizma je gorući jer je riječ o privrednoj grani koja je vodeća u Crnoj Gori, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg-Novi Mirko Mustur.

“Ako bilo koji segment zakaže, to rezultira negativnim efektima na turizam”, istakao je potpredsjednik Mustur.

Trajektni prevoz na liniji Kamenari – Lepetane trenutno se obavlja sa tri trajkta i nema dužeg čekanja, informacija je JP Morskog dobra, novog vlasnika ovog preduzeća.

Kako je istakla predsjedavajuća Odborom Vujović, trajektni prevoz Herceg-Novi razmatra kao prelazno rješenje do nekog trajnijeg i modernijeg projekta koji će omogućiti savremene i brze saobraćajnice.

U fokusu problemi saobraćajne infrastrukture i prometnih gužvi na graničnim prelazima tokom sezone u Boki
Herceg Novi – foto Vuk Ilić

Riječ je o veoma frekventnoj liniji koja nema potrebu državnog subvencionisanja kao u susjednoj Hrvatskoj, kazao je predsjednik Opštine Katić, pozdravio napore nadležnih ali dodao da problem još nije rješen.

“Mi planiramo i uvođenje još jedne linije od Zelenike do Rosa do trenutka izgradnje tunela ili mosta, jer na Rosama gradimo dio putne infrastrukture. To je način da se prevaziđe gužva u Tivtu, do aerodroma i dalje. Već 30 godina slušamo kako Herceg-Novi neće dobiti novac za izgradnju tunela ili mosta jer novac mora da ide u privatne džepove. Hoće li sada ići u budžet preduzeća ili ne, građanima Herceg-Novog to ništa ne znači ako će oni i dalje da čekaju i plaćaju. To je ogromno gubljenje vremena. Svaki građanin Herceg-Novog ili gost mora da utroši pola sata do 40 minuta da pređe na drugu obalu. Nema više argumenata za odugovlačenje i potrebno je odmah rješiti problem”, kazao je predsjednik Katić.

Povlastice koje očekuju građane Herceg-Novog po pitanju trajektnog prevoza pozdravio je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i upitao da li je u redu to što Herceg-Novi više nije sjedište preduzeća koje gazduje trajektom.

“Luka je vraćena Budvi, Pine Tivtu, a trajekt je otišao u Budvu. Ispaštamo 33 godine i veoma je važno da dio prihoda od trajektnog prevoza ide u budžet Opštine Herceg-Novi. Želim da pohvalim povlastice koje će imati naši građani prilikom prevoza, a prenosim i pitanje privrednika da li će biti olakšica i za njih, te da li će ih imati i ekipe Čistoće radi održavanja 80 odsto teritorije Luštice koliko pripada Herceg-Novom”, istakao je potpredsjednik Konjević.

Lokalna uprava je obavjestila i Ministarstvo kapitalnih investicija koje su to neuralgične saobraćajne tačke kako bi uspjeli da nađu adekvatno rješenje pred početak glavne turističke sezone, kazao je potpredsjednik Mustur.

Preuzimanjem trajektnog prevoza, državi je vraćeno 10 miliona eura koliki je očekivani godišnji prihod, kazao je predsjednik Odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović.

“Sjedište Morskog dobra koje upravlja trajektnim prevozom je u Budvi, a na teritoriji Herceg-Novog nema tehničkih uslova za sjedište kompanije. Kada je riječ o povlasticama za privredna lica i ostale kompanije, poznat je cjenovnik i mjesečna pretplata, dok je za ostalo moguće da lokalne uprave podnesu inicijativu”, objasnio je Rađenović.

Poslednja tačka bila je obavljanje pilotaže u Boki Kotorskoj koja postaje poznata kruzing destinacija.

Haos na proslavi u Napulju: ubijen muškarac, 200 ozlijeđenih

0
Haos na proslavi u Napulju: ubijen muškarac, 200 ozlijeđenih
Napulj
Foto: Guglielmo Mangiapane / Reuters

Napulj se u petak probudio još uvijek pijan od radosti nakon noći slavlja koja je obasjala južnu metropolu kako bi proslavila svoj treći naslov talijanskog prvaka, koji je međutim zasjenjen jednom smrću i stotinama ozlijeđenih.

Tokom proslave preminuo je 26-godišnji muškarac, javlja talijanska novinska agencija ANSA, koja navodi da je on bio jedan od četvero ranjenih u pucnjavi. Prema dnevniku Corriere della Sera, još nije jasno jesu li pucnjevi ispaljeni u sklopu nogometnog slavlja ili je riječ o kriminalnom činu, a list La Stampa izvještava da je žrtva bila povezana s lokalnim mafijaškim klanom.Još 200 osoba ozlijeđeno je tijekom slavlja, od rana nožem do opeklina od petardi i napadaja astme izazvanih udisanjem dima iz baklji.

Nakon remija 1-1 u četvrtak u Udinama, Napoli je osvojio prvi Scudetto nakon legendarnog Argentinca Diega Armanda Maradone.

Pobjedu je na velikim ekranima stadiona koji nosi ime argentinske legende pratilo 60.000 navijača, koji su nakon utakmice otišli proslaviti naslov prvaka Italije u središte Napulja. Na Piazzi del Plebiscito u blizini luke pjevalo se i slavilo, mahalo zastavama i ispalilo nekoliko raketa, a barem tri su osobe zadobile ozljede ruku uzrokovane vatrometom tijekom slavlja, priopćile su lokalne zdravstvene vlasti.

Ovo je najljepša noć koju sam ikada doživio, dodaje četrdesetogodišnjakinja koji priznaje da je tulumario do 4 ujutro.

– U Napulju volimo život i zabavu, to je ono što nas razlikuje od drugih gradova. Mislim da će zabava trajati cijelu godinu.

Kao i bivši premijer Silvio Berlusconi dan ranije, i premijerka Giorgia Meloni, inače Rimljanka, tvitala je u petak ujutro kako bi poslala “komplimente cijeloj momčadi Napolija, treneru Spallettiju (. ..) za ovaj zasluženi rezultat”.

Događaj je, naravno, dospio na naslovnice u nacionalnom tisku: “Prvaci Napulja, velika zabava u gradu”, proglašava dnevnik La Repubblica.

Osimhenova fotografija nalazi se na naslovnoj stranici milanskog dnevnika Il Corriere della Sera, koji naslovljuje “Proslava prvaka Napolija”, dok je napuljski list Il Mattino oduševljen što “Napulj pjeva”, precizirajući da je “u sjeni kralja”, Diega Maradone, argentinskog genije koji je Napoliju donio posljednji naslov 1990.Novine na posebnim stranicama pripovijedaju o “plavom deliriju: vatromet kao za Novu godinu, buka na ulicama, beskrajna sreća u najdužoj noći u 33 godine”.

Proslava ovog zasluženog scudetta, nedvojbeno će se nastaviti u znaku povratka naslova na jug, nakon što su ga 22 godine monopolizirala tri velikana Sjevera, Juventus, AC Milan i Inter.Još jedna erupcija veselja očekuje se u nedjeljnoj domaćoj utakmici Napolitanaca protiv Fiorentine.

U Herceg Novom uhapšeno sedam osoba zbog preprodaje droge

0
U Herceg Novom uhapšeno sedam osoba zbog preprodaje droge
Herceg Novi – hapšenje

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi  u u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, a uz podršku Posebne jedinice policije i pripadnika više organizacionih jedinica Uprave policije danas su uhapsili, I.Lj.(44), R.Lj. (18), I.Š. (27), D.B. (46), B.Č. (28) i D.V. (53) iz tog grada, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom neovlašena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

“Jutros su pripadnici policije izvršili pretrese na sedam lokacija, kojom prilikom je pronađena marihuana, drobilica, pištolj u ilegalnom posjedu i jedna replika startnog pišolja. Radi provjere oduzeta su i dva vozila veće materijalne vrijednosti”, saopšteno je iz Uprave policije.

Naime, plicija je u okviru ovog predmeta u prethodnom periodu pronašli dva skrovišta, tzv. šteka, koja su koristila osumnjičena lica, a u kojima je pronađen kokain, marihuana, smješa namijenjene za miješanje sa opojnim drogama, vage za precizno mjerenje i oprema namijenjena za pakovanje opojnih droga.

“Protiv tri osobe su ranije podnijete tri prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga”, kazali su iz policije.

Šest osumnjičenih lica je uz krivičnu prijavu privedeno državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da su izvršila gore navedena djela.

Zajednice Italijana Crne Gore – 18. Skupština i promocija knjiga

0
Zajednice Italijana Crne Gore – 18. Skupština i promocija knjiga
Zajednica Italijana u CG – foto Boka News

U okviru obilježavanja 18. Godišnje skupštine Zajednice Italijana Crne Gore u petak 5. maja (petak) u 18 sati u sali crkve Sv. Duha, nakon radnog dijela, uslijediće promocija dvije knjige.

Na promociji knjige “Garibaldi. Garibaldinci i Crna Gora’’ govoriće dr Slavko Burzanović, dr Olivera Popović i dr Nebojša Čagorović.

O knjizi “Italija i Crna Gora. Saradnja i sukobljavanje na prostoru Jadrana u prvoj polovini XIX vijeka” govoriće Joško Katelan.

Izdavač je Zajednica Italijana Crne Gore.

Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG) pouzdan je most saradnje Crne Gore sa Italijom i subjekat preko kojeg se realizuje veliki broj međudržavnih projekata iz raznih oblasti.

INVITO