Trajekt “Prizna“ će nositi ime ,”30. avgust“, poručio je Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro.
Kako je kazao u emisiji Boje jutra na TV Vijesti, ime je odabrano na preporuku lidera Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta Andrije Mandića.
Mikijelj je aludirao na datum parlamentarnih izbora iz 2020. godine.
– Mislim da je 30. avgust simbol koji je omogućio da se dođe do promjene svih pljačkašklih privatizacija koje su se desile proteklih 30 godina. Očekujemo danas ispisnicu sa hrvatske zastave, a onda ćemo kompletirati svu dokumentaciju broda pod zastavom Crne Gore – kazao je Mikijelj.
Poručio je da, ukoliko ne bude opstrukcija od strane Ministarstav kapitalnih investicija, trajekt će sa radom početi u četvrtak.
Pred više hiljada posjetilaca Kotorani su u nedjelju 5.marta spalili ovogodišnjeg krivca, za sve nedaće i probleme u protekloj godini, koga su nazvali Domenik Akrobata zvani Tehnički.
Brojni posjetioci su uživali u koloritu originalnih kostima i kreativnim nastupima karnevalskih grupa.
Kotorski karneva ove godine slavi 505 godina postojanja…
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu skulptura u terakoti, akademskog vajara Mata Uljarevića. Izložba će biti otvorena u četvrtak, 9.mart, u 19 sati
Mato Uljarević je likovni umjetnik iz Crne Gore, rođen u Podgorici 1997. godine. Završio je specijalističke studije Vajarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora Predraga Milačića.
Bavi se konceptualnom umjetnošću, skulpturom, crtežom, filmom i animacijom.
Učestvovao je na više regionalnih i međunarodnih umjetničkih projekata, samostalnih i grupnih izložbi, i dobitnik je više nagrada iz oblasti umjetnosti. Član je ULUCG. Osnivač je NVO Reanimacija.
Radi kao reditelj i scenarista dva filma u proizvodnji „Uroš“ (animirani) i „Burna brežina“ (dokumentarni).
Autor je knjige poezije „Suteren“ za koju je dobio nagradu
“Novica Tadić“ za 2022. godinu (Zavod za proučavanje kulturnog razvitka i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije).
Trenutno završava drugu godinu Master studija na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.
Živi i stvara u Podgorici.
Svaka izborna kampanja podrazumijeva i korišćenje propagandnog materijala, posebno postera sa porukama učesnika u kampanji.
Herceg Novi je godinama predstavljao grad u kojem se vodilo računa da i način oglašavanja učesnika izbora oslikava našu kulturu, uvažavanje i dostojanstvo, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Nažalost, ni to više nije tako.
Oglasne table koje uglavnom služe za obavještavanja o tragičnim događajima i pomenima kojima se obilježava gubitak voljenih osoba, prekrivene su izbornim plakatima.
DPS – Evropski tim za Herceg Novi
Nepristojno je, nekulturno i uvrjedljivo lijepiti promo plakate preko postavljenih osmrtnica.
Na taj način prekrivati obavještenje o smrti neke osobe ili pomen na takav događaj je izraz nepoštovanja prema umrloj osobi i njenoj porodici.
Stranka koja na taj način promoviše svog kandidata vrši vlast u Herceg Novom pa valjda iz toga izvodi zaključak da joj je sve dozvoljeno.
Kao vršioci vlasti mogli su postavili odgovarajuće panoe za tu namjenu. Ovako, samo su pokazali svoju bahatost, nekulturu i odnos prema građanima Herceg Novog.
Pozivamo sve učesnike u izbornoj kampanji da svoje kandidate promovišu na način koji priliči našoj sredini i pokazuje njihovu zrelost i kulturu ponašanja, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Studenti Pomorskog fakulteta Kotor postali su dio Erasmus studentske mreže sa sjedištem u Podgorici (Erasmus Student Network – ESN). Ova internacionalna studentska organizacija zasnovana je na idejama interkulturalnog razumijevanja, integracije, međusobnog poštovanja i podrške, sa misijom promocije mobilnosti studenata.
Shodno misiji ove mreže, studenti Pomorskog fakulteta Kotor upriličili su dobrodošlicu za Erasmus studente iz Mađarske (Óbuda Univerzitet, Budimpešta), Rumunije (Pomorska akademija “Mircea cel Batran”, Kostanca) i Hrvatske (Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu). Naime, šest Erasmus studenata će ljetnji semestar 2022/23. godine provesti na Pomorskom fakultetu Kotor i pohađati grupu predmeta iz srodnih oblasti.
Naši studenti su pripremili prigodnu prezentaciju o istoriji Fakulteta, studijskim programima, projektnim aktivnostima, raspoloživim kapacitetima, ali i o turističkim i kulturnim atraktivnostima grada Kotora i Crne Gore.
Foto UCG
Takođe, pokazali su inicijativu i potrudili se da Erasmus studente upoznaju sa prirodnim i kulturnim ljepotama grada Kotora, studentskim domom, te resursima kojima raspolaže Pomorski fakultet Kotor. Razgovarali su i pokrenuli organizaciju izleta i sličnih događaja koji unaprijeđuju studentski život, te pružili punu podršku u savladavanju studentskih obaveza.
Ubuduće Erasmus studentska mreža će biti na raspolaganju svim dolaznim Erasmus studentima na Pomorskom fakultetu Kotor kako bi im maksimalno olakšali adaptivni period, studentske obaveze i učinili nezaboravnim Erasmus + studentsko iskustvo u Kotoru.
Kompaniji Air Serbia je potreban strateški partner zbog obezbjeđivanja dodatnog kapitala za moguće rizike koji dolaze iz međunarodnog okruženja i za dalje širenje mreže, rekao je urednik vazduhoplovnog portala Tango six Petar Vojinović.
On je za Betu, povodom izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je domaćoj aviokompaniji Air Serbia potreban strateški partner, rekao da je cilj da se osigura dodatni kapital za vanredne situacije, kroz strateško partnerstvo koje ne može da pređe suvlasništvo od 49 odsto, zbog pravila Evropske komisije (EK).
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zatražio je od katarskog emira Tamima bin Hamada Al Thanija da Qatar Airways prouči mogućnost preuzimanja udjela u Air Srbiji i postane njen strateški partner. Tokom posjeta Dohi, Vučić je rekao:
– Danas je Air Serbia potpuno u rukama Srbije. Ima čist bilans, ali želimo izbjeći buduće rizike jer kretanja na tržištu ne ovise samo o nama. Zamolio sam katarskog emira da nam pomogne u budućnosti i da vidimo imaju li oni interesa postati naš strateški partner. To bi za nas bila izuzetno važna investicija. O tome ćemo detaljnije razgovarati prilikom buduće Emirove posjete Srbiji.
Vojinović je rekao da je potreba za partnerom Air Serbije, ne zbog sticanja novih vještina ili pomoći u upravljanju poslovima, što je bio prioritet kada je ostvareno partnerstvo sa kompanijom Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, već najvjerovatnije zbog obezbjeđenja dodatnog kapitala.
– Ni Katar, ni neke druge aviokompanije ne mogu Air Serbiji da ponude u ovoj fazi ništa suštinski novo u tehnologiji, znanju i upravljanju. Potraga za strateškim partnerom je rezervna opcija kao sigurnost zbog nepredvidivog i teškog biznisa aviokompanija na koji utiču stvari koje one ne mogu da kontrolišu kao što su, na primjer pandemija, rekao je Vojinović.
Konsultant za strane investicije, Milan Kovačević, rekao je za “Novu” da je malo neobično to što je Vučić pozvao u Kataru na strateško partnerstvo uAir Serbiji jer “Emirati i Katar nisu u dobrim odnosima, tako da je možda riječ i o tome da se vlasništvo Etihada nad ””Air Serbijom”” potpuno preseli na Katar”.
Akcionarsko društvo Air Serbia je, prema podacima Centralnog registra hartija od vrijednosti, 83,85 odsto u srpskom vlasništvu, dok preostalih 16,42 drži Etihad.
Ukrajina je s teritorija pod kontrolom ruskih snaga na istoku zemlje dovela 307 djece, uključujući i 8-godišnjeg dječaka koji je nedavno vraćen svojoj baki, rekao je u ponedjeljak ukrajinski pučki pravobranitelj.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da je od početka ruske invazije prije godinu dana u Rusiju deportirano više od 16.000 djece, no Rusija tvrdi da su ljudi dobrovoljno evakuirani iz Ukrajine.
– Krajem februara, ured Povjerenika za ljudska prava primio je zahtjev da pomogne izvući dijete s teritorija koji je privremeno pod ruskom okupacijom, rekao je pravobranitelj Dmitro Lubinec.
– U roku od nekoliko dana, uz pomoć osoblja ureda pravobranitelja, Saško se sastao sa svojom bakom, kazao je on ne otkrivajući detalje te operacije.
U prvim mjesecima rata zabilježeno je najviše kretanja i seobe ljudi. Rusko ministarstvo je sredinom kolovoza objavilo da je u Rusiju tada odvedeno 3,5 milijuna ljudi, uključujući više od pola milijuna djece.
Prema uredu ukrajinskog državnog tužitelja, do sada je u ratu poginulo 464 djece. Policija procjenjuje da ih je oko 356 nestalih.
Rusija opetovano odbacuju optužbe da namjerno gađa civile, kao i optužbe da je na silu preselila Ukrajince.
Foto: Yara Birkeland, prvi autonomni kontejnerski brod / gCaptain
Napretkom tehnologije, i pomorska industrija nalazi se pred izazovom autonomije brodova. Povećanje sigurnosti, smanjenje troškova, rješenje za nedostatak radne snage samo su neki od zagovaračkih teorija koje se provlače kroz ovu temu. Predviđanja su da će na početku, kada krenu prvi autonomni brodovi na duža putovanja, ljudska posada nadgledati operacije na brodu, a plan je s vremenom razviti potpuno autonoman sustav koji će omogućiti plovidbu bez posade i kapetana i u kojem će računala i umjetna inteligencija preuzeti kontrolu nad plovilima.
No, je li to baš sve toliko opravdano, izvedivo, etički i potrebno, raspravljalo se na predavanju “MASS – Maritime Autonomus Surface Ships” na Pomorskom fakultetu u Splitu prošlog petka, u organizaciji Hrvatske udruge pomorskih kapetana i Udruge pomorskih kapetana Split, prenosi Otvoreno more.
Gosti su bili, što uživo, što putem video linka: dipl. ing. Marinko Popović iz Hrvatskog registra brodova, kap. Ivan Šantić, Sinikka Hartonen iz Finske, dr. sc. kap. Toni Bielić, kap. Rino Bošnjak, te dr. sc. Đula Nađ sa zagrebačkog FER-a.
– Iako su neki koraci već napravljeni, ostaje pitanje kada će sve to zaista zaživjeti. Danas plove autonomni brodovi, no riječ je o malim teretnim brodovima u fjordovima u Norveškoj, koji plove na jako kratkim relacijama. Morate imati na umu da pogon na baterije ne može na duge vijađe. Primjerice, kod nas takav brod ne bi mogao ni izaći iz Jadrana.
Puno je tu pitanja, od legislative do prakse. Recimo, strojarnica broda traži da netko reagira na alarm kada se oglasi. Pa, onda primjer putničkog broda: ako jednog dana pustite da automat vozi jedan putnički brod s 8, 9 tisuća putnika, tko će preuzeti odgovornost za sigurnost tih ljudi i plovidbe?
Ono što je realno jest da tehnologija napreduje i time se događa unaprijeđenje sigurnosti. Iako će brod biti sposoban neke aktivnosti obaviti sam, i dalje će biti posade na njemu. Studenti koji sada uče o autonimnim brodovima jednog dana će zasigurno imati priliku raditi neke poslove vezane uz automatizaciju, no i dalje će ljudski faktor biti ključ svega – smatra kapetan Sanjin Dumanić iz Udruge pomorskih strojara Split.
Dekan Pomorskog fakulteta Pero Vidan istaknuo je je ovaj fakultet, u koraku s vremenom, uvrstio nove studijske predmete koji se dotiču pitanja autonomije brodova, posebno po pitanju sigurnosti, no i on smatra kako je ljudska posada nezamjenjiva, a svaki napredat tehnologije treba iskoristiti kao pomoć.
Marinko Popović iz Hrvatskog registra brodova upoznao je sudionike predavanja s razvojem legislative oko autonomnih brodova.
– Propisi su još u radnoj fazi, a plan je da stupe na snagu 2028. godine kada će se odnositi na teretne autonomne brodove u međunarodnoj plovidbi, i to ukoliko budu uopće osposobljeni za to, nipošto za putničke – kazao je.
Da će automatizacija poboljšati sigurnost plovidbe, slaže se i kapetan Damir Lakoš iz zagrebačke udruge kapetana.
– Daleko smo mi od priče oko potpune autonomije brodova, ali o višem stupnju automatizacije možemo pričati jer se već ugrađuje dodatna oprema, te senzori na brodovima koji će poboljšati sigurnost plovidbe. Svakako, razdvojio bih pojam autonomnog broda i broda bez posade, kazao je.
Hrvatska pamet već radi konkretne projekte poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva na kojem je Đula Nađ zajedno s kolegama, već predstavio inovaciju ‘Autonomni katamaran za marikulturu‘ i osvojio nagradu svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) za najbolju međunarodnu inovaciju sajma.
FER je prije dvije godine sudjelovao i u međunarodnom podvodnom eksperimentu ‘Podvodna komunikacija na daljinu – od Novog Zelanda do Hrvatske‘ kada je testirana novozelandska ronilačka rukavica za komunikaciju s hrvatskim autonomnim podvodnim vozilom (engl. Autonomous Underwater Vehicle, AUV).
Trajekt Prizna, koji je stigao prošle sedmice u Boku kotorsku i usidren je u Zelenici, još nije počeo da saobraća na liniji Kamenari – Lepetane.
Prema pisanju Pobjede postojeće širine trajektnog usjeka na obali su 7,5 metara, a širina rampe trajekta Prizna je osam metara, tako da rampa uopšte ne može ući u postojeći usjek.
Druga sporna stavka je dužina trajektnog uzgona od vodene linije do kote horizontalnog poravnanja sa magistralom, koja je 4,6 ili 4,7 metara, koliko su dužine rampe trajekata Pomorskog saobraćaja, dok je na ovom trajektu dužina rampe 7,5 metara.
Treća sporna stavka je visina trajekta od vodene do palubne linije koja iznosi nepunih 80 centimetara, dok je ta visina kod trajekata Pomorskog saobraćaja od 1,8 do 1,9 metara na kamenarskoj strani, gdje brodovi pristaju pramcem, a na lepetanskoj strani, gdje pristaju krmom, visina je 1,2 metra.
Prema tvrdnjama sagovornika Pobjede, upućenog u ovu problematiku, trajekt Prizna koji je Jadrolinija prije četiri godine rashodovala iz svoje flote više nije tehnički moguće prilagođavati novim standardima.
Izvor lista tvrdi da je očito da je taj trajekt kupljen brzopleto, bez prethodne procjene u smislu upotrebljivosti u postojećim okolnostima operativne obale.
U ovakvoj situaciji jedino rješenje bi bilo da se obavi rekonstrukcija postojećeg pristaništa ili izgradnja novog prilagođenog za novi trajekt, što bi podrazumijevalo rušenje obale, a to bi bio prilično zahtjevan i složen postupak u smislu dobijanja građevinske dozvole, raznih studija, procjena, saglasnosti, elaborata, biologije mora i slično.
JP Morsko dobro trajekt Priznu je platilo 570 hiljada eura.
Krajem avgusta prošle godine hrvatska „Jadrolinija“ je preko javnog konkursa prodala trajekt “Prizna“ za 80.000 eura (plus brokerska provizija koju plaća kupac) privatnoj kompaniji ABM Tours iz Neviđana
Nekadašnji Jadrolinijin trajekt Prizna, koji je Morsko dobro kupilo u Hrvatskoj, dužine 65 metara, izgrađen je 1970. u Švedskoj. Hrvatska Jadrolinija ga je kupila 1991. godine.
Trenutno na liniji Kamenari – Lepetane saobraća samo jedan trajekt Vasilije, koji prevozi samo male automobile u terminu od šest do 22 sata.
Vlada je odobrila preduzeću Morsko dobro da ove godine nabavi do šest trajekata koji će održavati liniju od Kamenara do Lepetana.
