Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijetno mentorstvo mladih” pokrenut od strane NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasleđa Crne Gore, kroz seriju predavanja i radionica, predstavlja mladim ljudima iz Crne Gore mogućnsti rada u oblasti kulturnog nasleđa.
Ciljna grupa projekta su mladi ljudi između 15 i 30 godina, koji će kroz interaktivna predavanja steći znanje o mogućnostima zaposlenja u oblasti kulturne baštine. Pored teorijskog osvrta na profesionalne mogućnosti u domenu zaštite kulturnog nasleđa, projekat će mladima prikazati i praktične strane posla u ovoj struci. Projekat je sjajna prilika da mladi ljudi prošire vidike po pitanju akadmeskog i profesionalnog razvoja, oprobaju svoje vještine i steknu nova iskustva.
Predavanja će se održavati u prostorima Omladinskog kluba Budve, prema tematskim cjelinama gdje će učesnici moći da saznaju kako i na koji način domaći stručnjaci djeluju u oblasti kulturnog nasleđa.
Modul 1: Upoznaj kulturnu baštinu (02.mart 17-20h)
Modul 2: Kulturna baština i savremena tehnologija (04.m
art 11-14h)
Modul 3: Radionica (07.mart 17-20h)
Modul 4: Kulturna baština i kreativnost (10.mart 17-20h)
Modul 5: Zaštita kulturnog nasljeđa na djelu (11.mart 11-14h)
Ovakav vid obrazovanja mladih generacija može pozitivno uticati na razvijanje svijesti o značaju kulutrnog nasleđa u Crnoj Gori i podizanja nivoa profesionalnosti u procesu odlučivanja o nacionalnom kulturnom nasljeđu. Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijerno mentorstvo mladih predstavlja važan korak za uključivanje Crne Gore u evropske kulturne procese na polju zaštite zajedničke materijalne i nematerijalne baštine.
Projekat se sprovodi u saradnji sa Omladinskim klubom Budva, NVU Društvo “Bauo” iz Petrovca i NVO Spiritus Movens – organizacijama koje se bave kulturnim razvojem društva i pitanjem mladih. Projekat se finansira iz budžeta Opštine Budva.
JU Gradska biblioteka Tivat organizovala je promociju romana “Papir” autora Gorana Petrovića koji slovi za jednog od najznačajnih srpskih pisaca u posljednje dvije decenije.
Papir se sada nanovo obreo u naslovu, i u fokusu knjige ovog pisca, postavši svojevrsnim junakom i temom Petrovićevog romana koji predstavlja prvu priču – “prvi tok” u takozvanom “romanu delti” u nastajanju.
„Još pre tridesetak godina, već posle “Sitničarnice”, uneo sam prve beleške za roman, priču koja je potom i sama počela da se usitnjava, deli, grana na sve strane. Ako bi to uporedili sa rijekom, recimo Dunavom, stižemo do rijeke koja ima deltu dugu 100 kilometara. Ali u međuvremenu, od izvora do uviranja, u njega ulaze i druge reke. Vojvođanske tihe reke ili one koje dopiru sa juga Srbije, koje su brže, a u njih ulaze potoci koji su bujični, koji se pojavljuju u proljeće i jesen a ljeti ih nigdje nema. I sve to kruži i kroz mora stiže i do Tivta. Za mene je književnost svuda prisutna i ona je ta koja je životodavna” kaže Petrović.
Foto CG News
Petrović kaže da ne vjeruje u smrt književnosti zato što bi to značilo da čovjek nema potrebu da drugome saopšti šta oseća i da čuje od drugoga šta taj drugi oseća.
“Ovaj će ciklus, venac, ili roman delta, kako kazuje nadnaslov obe knjige, imati više od deset knjiga različitog obima i one obuhvataju period od oko 500 godina. Započelo se sa trenutkom koji je važan za Evropu, epohom koju zovemo Humanizam i renesansa i riječ je o epohi koju prostor Srbije zapravo nije doživio. Sve ove knjige govore o tome da nas kao pojedince, društvo, naciju ali i kao civilizaciju čini više ono što nemamo nego ono što imamo. Čovjeka manje čini 100 eura u džepu, više ga čini što nema još 10, dakle uvijek težimo nečemu čega nemamo” rekao je Petrović.
Petrović je počeo sa novelom “Papir” laganog, dekameronovsko-bokačovskog daha i italijanskog šmeka, o radionicama za izradu najfinijeg papira iz Amalfija, gradića u kom se u to doba demokratizacije i zamaha privrede stekao veliki broj radionica te kome je priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji poslužila kao početna tačka da izatka raskošno ispripovijedanu povijest i uobliči je pritom u dalekosežnu i duhovitu metaforu o smjenama života i smrti.
Foto CG News
“Za posedovanje ovog papira, koji su vlasnici manufaktura izrađivali od iznošene odeće (pri čemu im je smrtnost tokom perioda kuge obezbedila obilje sirovina, kada su se prerađivači namah obogatili “pretvarajući” rite skinute sa tek umrlih u najfiniji papir), nije bilo dovoljno da kupac ima čime da ga plati – i to, što su proizvođači birali kupce, činilo ga je još vrednijim”.
Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.
Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
Opšta bolnica Meljine od danas, srijeda 1. mart je postala dio javnog zdravstvenog sistema u okviru organizacionog sistema bolnice Kotor.
Ovo su na današnjem konsultativnom saslušanje, povodom prevazilaženja problema u funkcionisanju bolnica, pred skuštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštili predstavnik Ministarstva zdravlja Luka Đukanović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić.
Oni su istakli da ovo predstavlja privremeno rješenje zbog brojnih sudskih postupaka u vezi bolnice koji se i dalje vode, a koji onemogućavaju da se dođe do konačnog rješenja.
Predstavnik Ministarstva zdravlja Luka Đukanović je kazao da je u toku više sudskih postupaka.
“Mi smo ustanovili da je jedini izvodljivi model da Uprava za imovinu preuzme u skladu sa odlukom suda na raspolaganju bolnicu Meljinu i da je ustupi Ministarstvu zdravlja. Došli smo na odluku da je prijedinimo kao organizacioni dio Opšte bolnice Kotor, ali da naravno fizički ostane na istom mjestu, kako bi tu bolnicu uključili u javni zdravstveni sistem. Ta bolnica će već od sjutra da bude u javnom zdravstvenom sistemu”, naveo je Đukanović.
On je kazao da je kotorska bolnica raspisala konkurs za 99 radnih mjesta i da je cijeli medicinski kadar bolnice Meljine primljen.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić naveo je da se bolnica u Meljinama svela na 11 ljekara i 70 osoba iz medicinskog kadra.
On je kazao da je cilj ovog rješenja bio da se sačuva esencija bolnice, “a to su ljudi”.
“Nama nije cilj da Meljine budu dio OB Kotor, nego je ovo bilo rješenje koje je najbrže moguće da bi pokrenuli neki proces, odnosno da građani Herceg Novog dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu i uslugu”, naveo je Kadić.
On je naveo da je bilo nemoguće da se za kratki period bolnica u Meljinama dovede u način funkcionisanja da ona bude opšta bolnica u punom kapacitetu.
“Ovo je postepeno, korak po korak, uvođenje usluga unutar te bolnica s obzirom na kadar koji je trenutno tamo. Od sjutra će građani Herceg Novom i drugi imati mnogo bolju usluge nego što su imali danas i u prethodnom periodu, zato što će sada Ministarstvo zdravlja i FZO biti odgovorno za kvalitet te usluge… Da li je to ono što oni zaslužuju? Nije, ali je svakako korak naprijed da se u narednom periodu dovede na bolji nivo”, naveo je Kadić.
On je kazao da se nada da će do ljeta uspjeti da najveći dio bolnice dovedu u optimalnu funkcionalnost.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović podsjetio je da je 2016. godine započet postupak raskida ugovora sa kupcem boljene, koji i dalje traje, a da se parelelno vodi krivični postupak, koji je rezultirao privremenom mjerom zabranom raspolaganja imovinom ove bolnice.
“Uz to se ovim povodom vodi arbitražni postupak, koji se vodi od strane vlasnika i vodi se stečajni postupak od 2019. godine. To ovu problematiku čini veoma kompleksnom da zakonodavna i izvršna vlast trajno riješe problem bolnice. Ključ za sudbinu bolnice je u rukama pravosuđa”, naveo je Damjanović.
Damjanović je kazao da se sada otišlo prema privremenom rješenju koji omogućava da se aktivnostima Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja bolnica uveže u sistem javnog zdravstva kako bi se omogućio nastavak rada bolnice.
“Međutim, kao društvo moramo da sve učinimo da pospješimo da se pravne radnje završi i da se problemi bolnice riješe”.
Direktor Opšte bolnice Kotor Davor Kumburović kazao je da je najveći problem za održivost bolnice Meljine nedovoljan broj ljekara, kojih je svega 11.
“OB Kotor ima 41 ljekara, a bolnica Meljine neuporedivo manje. U narednom periodu u planu nam je da raspišemo još nekih desetak specijalizacija… Ovaj model moramo da shavatimo kao veliki korak kako bi taj problem riješili”, naveo je on.
Finska je odlučila da počev od ove sedmice postavi novih 200 kllometara ograde na granici sa Rusijom, saopšeno je iz te zemlje.
Već tri kilometra postavljeno je kod grada Imatre na jugoistoku zemlje. Ukupna dužina granice sa Rusijom je čak 1.340 kilometara. Ukupna vrijednost projekta od 200 kilometara je oko 380 miliona eura, a biće potrebno nekoliko godina za realizaciju.
Očekuje se da radovi budu završeni 2026. godine. Na tri metra visoku metalnu ogradu biće postavljena bodljikava žica. Na najosjetljivijim lokacijama biće postavljene i kamere i kontrolni punktovi.
U Finskoj dio javnosti strahuje da bi u narednim godinama moglo doći do eskalacije sukoba sa Rusijom. Ta zemlja teži da bude jedna od narednih NATO članica, čemu se Rusija oštro protivi.
Jedinstveni novski mjuzikl „San o Boki“ sinoć je na 54. Praznik mimoze donio priču o ljepoti i duhu Herceg-Novog, nostalgični osvrt na prošla vremena i pogled ka budućnosti ispunjen optimizmom. Ovaj dinamični komad je pred novskom publikom izveden osmi put, još jednom pred punim gledalištem. Da je pozitivnu atmosferu na sceni i publika osjetila, bilo je jasno po čestim aplauzima kojima je reagovala na pjesme, plesne tačke i šaljive dosjetke.
Radnja ovog mjuzikla u četiri slike, u produkciji i organizaciji NVO „Bruna“ iz Herceg-Novog, donosi „sjećanja sa sunčane strane” Herceg-Novog, smještena u svečanu salu davno porušenog hotela “Boka”, 1934. godine. Komad predstavlja omaž legendarnom hotelu i njegovim slavnim posjetiocima, među kojima su čuveni gradonačelnik Herceg-Novog Mirko Komnenović, Kralj Aleksandar, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, kapetan Miroslav Štumberger, dječaci Vojo Stanić i Zuko Džumhur, kao i novski oriđinali Lalo i Majo.
San o Boki
Izrazila je zadovoljstvo što je „San o Boki“ dio programa Praznika mimoze, naročito zbog toga što su neki od motiva u ovom komadu upravo mimoza i fešta: „Ono što krasi Herceg-Novi to je mimoza. Mnogo mi je drago što je opet sala bila puna i što je publika lijepo reagovala i uživala sa nama“.
San o Boki
Puno gledalište na osmom izvođenju kod kuće predstavlja vjetar u leđa cijeloj ekipi, navodi glumac Danilo Babović kojeg smo sinoć gledali u dvije uloge, kao Miloša Crnjanskog i Kralja Aleksandra. Kako kaže, komad je spakovan „po mjeri, kako su se i nadali“, a reakcije publike to potvrđuju.
„Ja sam bio oduševljen jer je rad tako glatko tekao, i u onom vremenu korone, išlo je sve po planu, bilo je dosta pjesme iza scene kao i na sceni, mi smo radili kao tim ljudi koji se zna i funkcioniše stotinu godina“, navodi Babović i dodaje: „Nije bio problem ni sa klincima, koji su genijalni, ni sa pjevačima, muzičarima, plesačima iz „Diana“, to se sve spojilo u predstavu, što potvrđuje i publika, osmi put puna sala“.
San o Boki
U ulozi mladog Zuka Džumhura sinoć je Luku Dubaneka zamijenio desetogodišnji Andrija Lučić, najmlađi član ekipe, kojem je ovo bilo prvo izvođenje. Govoreći o svojim utiscima, kaže: „Lijep je osjećaj znati da su mene izabrali od sve djece, to je čast. Sa starijim kolegama sam se dobro složio pošto je svako bio prijateljski nastrojen i dobar prema meni“.
Ovu predstavu omogućili su: producentkinja Mirela Šćasni, scenograf i dizajner Vojislav Kilibarda, koreografkinja Antonija Đurović Novoselac, kostimografkinja Vesna Vukićević, Vitka Vujinović zadužena za odnose sa medijima i Vladimir Racković za muzičke aranžmane i postprodukciju.
San o Boki
Uloge tumače: Goran Slavić, Dejan Đonović, Miloš Pejović, Andrej Božanović, Miroslav Bobo Milanović, Danilo Babović, Zoran Trojanović, Maja Lukšić, Milica Milanović. Zagorka Komljanović, Sara Janjić, Andrija Rašović, Luka Dubanek/Andrija Lučić, Luka Gardašević i Lara Kovačević. Balerine u mjuziklu su: Sanja Đurić, Sara Giga, Mia Mišević, Andrea Proročić i Vanja Raičević. Orkestar čine Đuro Poznanović, Radovan Čeprnić i Slobodan Bobo Janjić. Za tehniku su zaduženi Jana Jakšić i Matija Janjić. Snimatelj soundtrack-a je Stevan Tomašević.
Publika reaguje na lijepo raspoloženje i energiju, dobar odnos ekipe na sceni i širenje lijepog glasa o Herceg Novom, ističe producentkinja mjuzikla, Mirela Šćasni.
San o Boki
„Cijela ta kombinacija, malo smijeha, malo sjete, malo tuge i nade za bolju budućnost, sve je to nešto što prija publici“, kaže Šćasni. Kako dodaje, utisak na gledaoce ostavlja to što „San o Boki“ donosi duh starih vremena, onog perioda kada u u Herceg-Novom živjeli i stvarali veliki umjetnici, ali i ono što je lajtmotiv ovog komada – „bolje vrijeme će doći“.
Mjuzikl stvaran prema scenariju Peđe Ristića, a u režiji i dramatizaciji Petra Pejakovića, izvodi 25 glumaca, vokalnih solista, članova orkestra i plesača. Šćasni objašnjava da rad sa ovako brojnim ansamblom predstavlja veliki izazov, ali trud je urodio plodom i zadovoljni su ishodom.
Potpuno obnovljeni brod Galeb trebao je biti perjanica projekta Evropska prijestolnica kulture. No, opsežni radovi ne samo da nisu bili gotovo tokom 2020. godine, već bi se sve moglo oduljiti do konca 2023. ili najkasnije početka 2024. godine
Na upit o tome kad se očekuje završetak radova te primanje prvih posjetitelja, riječka dogradonačelnica Sandra Krpan rekla je za portal Fiuman da se radovi na obnovi i prenamjeni Galeba u brod muzej odvijaju u dvije grupe.
“Prva grupa radova obuhvaća radove rekonstrukcije broda, a druga grupa obuhvaća restauratorske radove na uređenju interijera prema projektu demontaže i naknadne montaže drvenih obloga. Izvođenje ovih radova je već ranije ugovoreno i inflacija u tom kontekstu nije bila tema. Nakon dovršetka ove dvije grupe radova uslijedit će radovi uređenja muzejskog postava za što tek slijedi objava i provedba postupka javne nabave za izvođača radova. Također, slijede i radovi na uređenju komercijalnih prostora koje će izvesti budući zakupnik koji će biti odabran postupkom javnog natječaja za davanje u zakup komercijalnih dijelova na brodu Galeb”, kazala je Krpan.
“Planirani rok dovršetka radova iz spomenute prve i druge grupe je tijekom proljeća ove godine, a što se tiče radova na samom muzejskom postavu, njihov rok uvelike ovisi o trajanju postupka javne nabave za izbor izvođača tih radova pa u ovom trenutku ne možemo precizno iznijeti taj dio odgovora. Dokumentacija za ovu nabavu sa priprema prema projektu uređenja muzejskog postava koji je izradila dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. U svakom slučaju, planirano je, te se nadamo i vjerujemo, da će se muzejski postav i komercijalni prostori urediti do kraja ove godine kada bi se brod i privezao u Riječku luku. Prve posjetitelje Galeb će primiti na samom otvorenju, krajem ove ili početkom iduće godine”, otkrila je Krpan.
Izložba o Andriću, Beogradska spenza i Skadarlijsko veče na Prazniku mimoze
Dugogodišnja tradicija održavanja Dana Beograda u Herceg Novom tokom Praznika mimoze biće nastavljena i ove godine. Od 02. do 07. marta očekuje nas interaktivna izložba u Kući nobelovca Iva Andrića, a 02. marta Beogradska spenza i koncert Vlade i Bajke u Parku mimoze, kao i Skadarlijsko veče u Gradskoj kafani.
Stavljajući fokus na jednu od najvažnijih kulturnih spojnica Beograda i Herceg Novog, Muzej grada Beograda donosi interaktivnu izložbu u Kući nobelovca Iva Andrića, sa inovativnim eksponatima vezanim za život i djelo nobelovca. Besplatno stručno vođenje kroz izložbu biće organizovano od dana otvaranja, 02. marta u 12 časova, pa sve do 07. marta u vremenu od 09 do 21 čas.
Za četvrtak, 02. mart, pripremljen je bogat i raznovrstan program. U centru Herceg Novog, u Parku mimoze od 10 časova počinje Beogradska spenza – otvoreni prodajni izlog ručno rađenih umjetnina, dizajnerskih predmeta i proizvoda poznatih beogradskih brendova domaće hrane i zanata, uz nastup mladih igrača Umjetničkog centra Talija.
U večernjim časovima će u Parku mimoze nastupiti Vlada i Bajka, čuveni beogradski duo koji iza sebe ima pedeset godina zajedničkog umjetničkog rada. Najbolja najava za njihov koncert na Danima Beograda možda su riječi Dušana Kovačevića: „Oni su obilježili jednu epohu, pripadaju duhu urbanog miljea Beograda i zajedno sa svojim prijateljima čine duh Beograda. A što se tiče njihove muzike, ona je za mene jedna vrsta melema i za dušu i za uši.”
Herceg Novi Mimoza – foto Mediabiro
Atmosferu i duh čuvene boemske Skadarlije donijeće zvuci starogradske muzike, anegdote i nastup Skadarlijske dame, u pratnji dva skadarlijska orkestra i Umjetničkog centra Talija, kao i specijaliteti koje će ove godine prirediti restoran Velika Skadarlija. Skadarlijsko veče u novskoj Gradskoj kafani zakazano je za 19 časova, a svoja mjesta možete rezervisati pozivom na broj 068 005 111.
Program koji promoviše kulturnu i turističku ponudu Beograda, kao i veze koje postoje između ovog grada i Herceg Novog, organizuju Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture “Herceg-fest” i lokalna Turistička organizacija, u saradnji sa Turističkom organizacijom i Muzejem grada Beograda, a uz podršku partnera: JP Beogradske pijace, restorana Velika Skadarlija, Umjetničkog centra Talija i Gradske kafane Herceg Novi.
Svojevrstan uvod u Dane Beograda na Prazniku mimoze je i predstava “Eling” Beogradskog dramskog pozorišta, koja će u dvorani “Park” gostovati u srijedu, 01. marta od 20 časova. U komadu koji je režirao Marko Manojlović igraju Ljubomir Bandović, Pavle Pekić, Nataša Marković, Nenad Gvozdenović i Rade Marković.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije potvrdilo je da su hakirane brojne ruske televizijske i radijske postaje, a zbog navodnog drona privremeno je prekinut promet u zračnoj luci u Sankt Peterburgu. Istodobno – zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga upozorio je da je stanje u Bahmutu iznimno napeto.
Rusi šalju udarne jedinice skupine Wagner i pojačavaju napade kako bi taj grad na istoku Ukrajine – okružili i presjekli sve opskrbne linije. Da je situacija sve teža, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dron pao u moskovskoj regiji
14:05
Dron je pao u utorak oko stotinu kilometara od Moskve, nedaleko od plinske kompresorske stanice, objavile su ruske vlasti, dodajući da su još tri letjelice tog tipa srušene u drugim dijelovima Rusije. Nekoliko incidenata s dronovima dogodilo se zadnjih mjeseci na ruskom teritoriju, ponekad jako daleko od bojišnice u Ukrajini, ali ovo je prvi put da se nešto takvo dogodilo u blizini glavnoga grada.
Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobiov rekao je da je dron pao nedaleko od naselja Gubastovo, oko 100 kilometara jugoistočno od Moskve. Nije iznio druge pojedinosti, no selo Gubastovo nalazi se u blizini Gazpromove plinske kompresorske stanice.
Regionalno ministarstvo energetike, po agenciji Ria-Novosti, priopćilo je da pad drona nije izazvao “krizu” i da plinska distribucijska mreža “normalno” funkcionira. Uz to, ruska vojska objavila je u utorak da je tijekom noći srušila dva ukrajinska drona koji su ciljali civilnu infrastrukturu na jugozapadu Rusije.
– Kijevski režim pokušao je napasti dronovima civilnu infrastrukturu u regiji Krasnodar i u Republici Adigeji. Dva drona su neutralizirana a da pritom nije bilo štete, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Vlasti Brjanske oblasti, koja graniči s Ukrajinom, također su jutros objavile da je na njihovu području srušen jedan ukrajinski dron. Pritom nije bilo žrtava ni štete, objavio je na telegramu guverner regijeAleksandar Bogomaz. Ostaci triju dronova pronađeni su uz to u noći na ulicama Belgoroda, rekao je guverner te regije Vjačeslav Gladkov.
Od početka ruske ofenzive u Ukrajini u veljači 2022., naselja i infrastruktura u ruskim regijama koje graniče s tom bivšom sovjetskom republikom bila su meta napada nekoliko puta, osobito dronovima, što je Moskva pripisala ukrajinskoj vojsci. U napadima je često bilo ljudskih žrtava. I nekoliko ruskih zračnih baza, neke stotinama kilometara daleko od bojišnice, bilo je pogođeno ukrajinskim dronovima, po Moskvi.
Putin naložio FSB-u da pojača svoje aktivnosti protiv zapadnih obavještajaca
14:58
Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je u utorak sigurnosnoj službi (FSB) da pojača aktivnosti kako bi se suprotstavila “sve češćim operacijama špijunaže i sabotaže protiv Rusije” koju provode Ukrajina i zapad. U govoru dužnosnicima FSB-a, Putin je rekao da agencija mora zaustaviti “diverzantske skupine” koje ulaze u Rusiju iz Ukrajine, pojačati zaštitu ključne infrastrukture i spriječiti svaki pokušaj zapadnih sigurnosnih službi da ožive “terorističke ili ekstremističke ćelije” na ruskom teritoriju.
– Zapadne obavještajne službe uvijek su aktivno djelovale u Rusiji, a sada su upotrijebile dodatno osoblje, tehničke i druge resurse protiv nas. Moramo odgovoriti u skladu s tim”, rekao je Putin. Ruski predsjednik naložio je FSB-u da spriječi dotok ilegalnog oružja u Rusiju i ojača sigurnost u četiri ukrajinske regije koje je Moskva djelomično zauzela i smatra dijelom svog teritorija, što ne priznaje većina zemalja.
Mi od 17. februara čekamo predsjednika borda direktora JPMD Blaža Rađenovića da nas posjeti, da nam se obrati i da pruži odgovor na ova i mnoga druga pitanja. Nema ni njega, ni predstavnika Vlade, niti predstavnika opština, kaže se u saopštenju zaposlenih Pomorski saobraćaj.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u emisiji “Link” koja je emitovana na TVCG izjavio je da se “već vode pregovori sa oko 70 zaposlenih u Pomorskom saobraćaju koje Morsko dobro planira da angažuje”. Ovu izjavu prenijeli su mediji, pa u cilju objektivnog informisanja crnogorske javnosti, zaposleni u DOO Pomorski saobraćaj dostavljaju ovo sopštenje za javnost.
Od 17.februara ove godine, kada je definitivno otpočela igranka vlasti sa našim sudbinama, nakon što su brodovi Pomorskog saobraćaja vezani zbog odluka JMPD da jednostrano raskine ugovor sa kompanijom, niko od čelnika JPMD nije se udostojio da nam se na primjeren način obrati. Priča da “niko od zaposlenih u Pomorskom saobraćaju neće ostati bez posla” svela se na pozive preko medija da se prijavimo za posao u tom preduzeću. I to je jedina informacija, ako se takvom moze nazvati, upućena nama u proteklih desetak dana!
Ako predsjednik Opštine Tivat, Komnenović ovaj javni poziv naziva pregovorima onda je u pravu! Mada nije jasno odakle Komnenović crpi informacije koje plasira u javnost?!
Ističemo da sa nevjericom pratimo razvoj događaja u kojem smo, možemo slobodno reći, “moneta” za političko potkusurivanje i nebitan problem koji tek ponekad, na marginama izjava spomenu predsjednici opština sa dvije strane obala. Najblaže rečeno – neprimjerena i neozbiljna igra sa našim sudbinama i sudbinama naših porodica!
Od nezavidnog položaja u koji smo se našli zbog nepromišljenih i neplanskih poteza vlasti, zbog kojih je sada ugrožena egzistencija oko stotinu porodica, boli nas takođe maćehinski odnos prema nama!
Najmanje što smo očekivali, poslije svih odluka koje su donijeli, da nam se zvanično obrate, da nam predoče sistematizaciju, ne u oblaku, već usvojenu i važeću, da nam uruče predloge ugovora o radu, pojasne uslove za zasnivanje radnog odnosa, zarade, radna mjesta na koja bi bili raspoređeni, vremenski rok na koji bi zasnovali radni odnos i sl. Mi od 17. februara čekamo predsjednika borda direktora JPMD Blaža Rađenovića da nas posjeti, da nam se obrati i da pruži odgovor na ova i mnoga druga pitanja.
Nema ni njega, ni predstavnika Vlade, niti predstavnika opština. U svom ovom nespokoju, spokoj nam jedino pruža odluka menadžmenta PS da nam narednih 6 mjeseci isplaćuje zarade! Možda se u međuvremenu, u gustoj agendi obaveza svih pomenutih čelnika nađe vremena i za susret sa nama. Imaćemo šta da pitamo” – kaže se u saopštenju koje potpisuje predstavnica zaposlenih “Pomorskog saobraćaja” Ivana Peraš.
Filmski centar u okviru CRECE projekta organizuje trodnevni događaj koji je okupio, pored crnogorskih stručnjaka i producenata iz oblasti kinematografije, i mlade producente, predstavnike filmskih festivala, vizuelne umjetnike, distributere, kreativne industrije, nove medije iz dvije italijanske regije Pulja i Moliza kao i učesnike iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
„Vrlo sam ponosna ispred Filmskog centra Crne Gore što smo u prilici da sve ove ljude okupimo na jednom mjestu u okviru radionica koje se održavaju dva dana i na kojima će mladi producenti imati priliku da se upoznaju i predstave svoje projekte i da svi zajedno rade na jačanju međugranične saradnje“, kazala je Aleksandra Božović direktorica Filmskog centra Crne Gore.
Silvia Staffa zamjenica ambasadorke Italije u Crnoj Gori istakla je da joj je drago što na ovaj način u Kotoru mogu da podrže zajedničku inicijativu prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore.
“Italija se uvijek trudila da bude aktivna na polju kulture i da je promoviše što i radimo u Crnoj Gori već duži niz godina. Ovaj projekat je veoma dobar jer promoviše film ali i ljepote naših država ali radi i na uspostavljanju čvršćih odnosa među našim zemljama”, istakla je Staffa.
Filmski centar CG
Igor Rakčević iz ministarstva kulture i medija podsjetio je da prekogranični projekti predstavljaju oblik saradnje i mehanizme Evropske unije koji jako pomažu uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa ali i dijeljenju i širenju kulture.
„Posebno je zadovoljstvo što se radionice odvijaju u Kotoru, gradu koji je uvijek u svojoj istoriji bio kapija kultura. Siguran sam da će učesnici imati ugodan i koristan boravak i da će se iskoristiti prilika da se kulture triju država prožmu još jedanput“ rekao je Rakčević.
Fokus tokom B2B sastanka će biti na širenju mreže filmskih glumaca i razvijanju bližih veza među onima iz različitih regiona. Nova MSP koja se bave filmskom industrijom dobiće priliku da se pridruže već postojećim mrežama i uključe u sve inicijative pokrenute iz CIRCE projekta.
CIRCE PLUS je nastao kapitalizacijom CIRCE-a, koji je među projektima Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora na vrhu rang liste postupka kapitalizacije, koji je pokrenut u februaru 2022.
Projekat je počeo u novembru 2022, a završava u aprilu 2023, i uključuje Apulia Film Commission Foundation kao nosioca projekta, Albanski nacionalni centar kinematografije, Filmski centar Crne Gore i region Molize kao partnere.
