Nastavlja se saradnja Francuske i Herceg Novog: Pjer Loti i Paskvala Ivanović povezuju vijekove

0
Foto OHN

Povodom stogodišnjice smrti Pjer Lotija (10.06.1923.), u foajeu Dvorane Park danas se održava konferencija o putopisnoj književnosti francuskog mornaričkog oficira i književnika, romanopisca impresioniste kojeg su privlačili rijetki i nepoznati pejzaži i civilizacije.

Loti se 1880. godine iskrcao sa engleskog ratnog broda “Temerer” u Baošićima, gdje je upoznao devetnaestogodišnju Paskvalu Ivanović, čijom ljepotom i mladošću je bio očaran. Za ovo kratko vrijeme rodila se velika ljubav između dvoje mladih, ali je Loti ipak morao isploviti i zaivijek napustiti Crnu Goru.

Godine 1934. Društvo prijatelja Francuske postavilo je spomen ploču u Baošićima u znak sjećanja na Pierre Lotija i na njegov boravak u tom primorskom mjestu. Tekst na ploči glasi: “Za sjećanje na Pjera Lotija francuskog pisca koji je boravio u zemlji Paskvalinoj od 4. avgusta do 31. oktobra 1880. godine”. Jedna ulica u Baošićima nosi i njegovo ime.

Kako je kazao ambasador Francuske u Crnoj Gori, Kristijan Timonije, posebno zadovoljstvo je što se ova konferencija održava u gradu Iva Andrića i što na njihovom primjeru možemo da vidimo moć književnosti.

Nastavlja se saradnja Francuske i Herceg Novog: Pjer Loti i Paskvala Ivanović povezuju vijekove
Foto OHN

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić čestitao je ambasadoru Timonijeu i predstavnicima Francuskog instituta na trudu i zalaganju u očuvanju francuske istorije i jezika van granica matične države, jer je to najviši oblik patriotizma – čuvati svoje i kada ste daleko.

“Ipak mogu da kažem da Herceg Novi nije daleko od Francuske zbog brojnih prijateljstava i saradnje. Više je razloga za to – u našem gradu veoma dobro radi NVO Avenir u kojoj djeca, ali i odrasli uče francuski jezik i kulturu, učestvuju na danima Frankofonije u Crnoj Gori i inostranstvu. Od prošle godine Herceg Novi je jedan od 50 članova Evropske federacije Napoleonovih gradova, između ostalog zbog istorijskog nasljeđa iz vremena Napoleonove vladavine ilirskim provincijama. Sa posebnom pažnjom i poštovanjem odnosimo se prema spomen mjestu gdje počivaju francuski vojnici, pored  crkve Sv. Ilije na Žvinjama. Taj spomenik podigli su njihovi sunarodnici, solunski borci 126. odreda, koji su bili u Boki 1919. godine”, podsjetio je predsjednik Katić.

Nakon uvodnih riječi francuskog ambasadora i predsjednika Opštine Herceg Novi, akademsku diskusiju nastavili su glavni urednik portala Le Courrier des Balkans, Žan-Arno Derans, profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću, Dragan Bogojević i profesorica na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, Ivona Jovanović.

Konferenciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, Gradski amdinistrator Nenad Đorđević, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenad Vitomirović.

U Crnoj Gori preko 60 jedinstvenih sorti vina, turisti sve više žele da probaju lokalne proizvode

0
U Crnoj Gori preko 60 jedinstvenih sorti vina, turisti sve više žele da probaju lokalne proizvode
Vino – degustacija

Promocija i degustacija vina, autohtonih sorti iz različitih krajeva Crne Gore održana je juče u organizaciji Nevladine organizacije “Naše vino” i Turističke organizacije Budva, sa ciljem promocije eno bogatstva Crne Gore i povezivanja vinarija sa domaćim hotelijerima i ugostiteljima.

“Ova promocija i degustacija je osmišljena kao sastanak proizvođača autohtonih sorti vina i hotelijera, restoratera i ugostitelja koji treba da ta vina ponude tržištu. Organizator događaja je NVO “Naše vino” koja je formirana nakon što su započeta istraživanja o autohtonim sortama u Crnoj Gori koje su sproveli molekularni biolozi iz čuvene španske vinogradrske regije La Rioja sa Instituta za vino i vinogradarstvo. Tada je u Crnoj Gori otkriveno preko 60 potpuno jedinstvenih sorti vinove loze, kao i to da se sorta Kratošija pominje u Budvanskom statutu iz 1423 – 1426. godine,” rekao  je Vladimir Nikaljević ispred NVO “Naše vino”.

Ovo su samo neki od podataka koju dokazuju kakvo eno bogatstvo Crna Gora ima i zbog čega se treba ponositi domaćim vinima. Nikaljević dodaje i da su svjetski trendovi u turizmu sve više fokusirani na lokalna vina, a ne na velike izgrađene brendove.

“Ukusi i zahtjevi turista se mijenjaju, više ne žele da piju vina od kosmopolitskih sorti kao što su Cabernet, Sauvignon i Chardonnay, žele da probaju lokalne specijalitete, i hranu i vina. Mi treba da se organizujemo da ponudimo to što turističko tržište traži,” podvukao je Nikaljević.

Veliko bogatstvo sorti vina u Crnoj Gori ističe i viša naučna saradnica za vina, profesorica dr Vesna Maraš.

“Crna Gora, iako mala zemlja kada su u pitanju vinogradarske površine, može da se pohvali sa velikim brojem svojih autohtonih sorti, što je upravo čini velikom i kvalitetnom vinskom destinacijom. Ono što nam predstoji u budućem periodu jeste da mnogo više animiramo naše ugostitetelje i turističku ponudu, te da pokušamo da što više inkorporiramo vinogradarsko-vinarski turizam u turističku ponudu naše zemlje. Ono što je sigurno jeste da crnogorski turizam u vinima ima moćnog saveznika za stalan porast gostiju, kako domaćih tako inostranih,” istakla je Maraš.

Takav veliki potencijal i značaj plasiranja domaćih, autohtonih proizvoda uočavaju i u hotelu “Maestral Resort & Casino”.

“Zaista želimo da pošaljemo poruku da naši gosti traže domaće proizvode i da smo mi ti koji treba to da ponudimo. Definitivno da ovakav događaj predstavlja početak nečeg lijepog što treba u budućnosti da se dešava u Crnoj Gori i da treba da eno-gastronomsku ponudu uvrstimo u ponudu Budve i Crne Gore,” napomenula je Direktorica marketinga i prodaje “Maestral Hotel & Casino”, Marija Martinović.

Vino – degustacija

Svu posebnost crnogorskih sorti i kvalitet domaće proizvodnje vina na štandovima su prezentovale vinarije Nikaljević, Ražnatović, Petrović, Rakčević, Vukmanović, Crmnički Prijevor…

Među strastvenim vinogradarima našle su se i dvije sportske legende različitih generacija. Legendarni rukometni trener Budućnosti, Nikola Petrović ističe da je vinogradarstvo porodična tradicija.

“Sada kada sam već penzioner, zaista sam se okrenuo toj svojoj tradiciji. Ja sam takmičar, kada nešto radim, volim da budem najbolji. Jedna ogromna ljubav za ovako prekrasnu djelatnost me vodi naprijed. Mislim da Crna Gora ima dva brenda, sport i vino,” ispričao je Petrović.

Proslavljeni rukometaš Mladen Rakčević takođe gaji podjednaku ljubav prema sportu i vinu.

“Vinarija Rakčević se nalazi u selu Smokovci, Riječkoj nahiji, 15 km od Cetinja. To je starevina na koju sam se vratio i obnovio vinograde koje smo imali familijarno. Pokušavamo na taj način da taj dio Crne Gore na jedan lijep način promovišemo dragim gostima koji dolaze,” kazao je Rakčević.

Jokić: Nulta tolerancija na nepoštovanje komunalnog reda

0
Vladimir Jokić predsjednik Opštine Kotor

Opština Kotor  će se u narednom periodu vršiti strogi inspekcijski nadzor kada je u pitanju komunalni red kazao je prvi čovjek grada Vladimir Jokić.

„Na teritoriji opštine kulminiralo je poslednjih dana nepoštovanje komunalnog reda i zabilježena su ozbiljna kršenja pravila i propisa. Imali smo slučajeve da hoteli visoke kategorije sprovode kanalizaciju direktno u more do toga da bilježimo nelegalno postavljanje terasa na opštinskim površinama. Takođe je zabilježeno da su preduzetnici koji imaju ugovore sa Morskim dobrom mimo tog ugovora , na svoju ruku „uređivali teren“ do toga da višestruki povratnici u kršenju pravila to nastavljaju da čine“ ističe Jokić.

On naglašava da  je očigledno da sve ono što je lokalna uprava do sada pokušavala, preventivne akcije , edukaciju i upozoravanje, nije dalo rezultate. Zbog toga je, dodaje, na sastanku kom je prisustvovalo cjelokupno rukovodstvo opštine odlučeno da se krene sa rigoroznim kontrolama koje će sprovoditi nadležne inspekcijske službe.

„Želim da naglasim da kontrole koje ćemo sprovoditi nijesu usmjerene protiv nikoga lično i svako ko ovdje želi da radi u skladu sa zakonom je više nego dobrodošao. Ono što moramo da spriječimo je dalja uzurpacija onoga što je zajednička imovina i opšti interes. Imaćemo nultu toleranciju na ugostitelje koji toče alkohol maloljetnim licima. Kontrolisaće se gabariti svih terasa u gradu, i prekršiocima će biti naloženo da terase vrate u zakonske gabarite. Biće uklonjeni svi reklamni panoi, svjetleće i druge reklame za koje ne postoji dozvola o postavljanju. Takođe će se kontrolisati i jačina buke koja se emituje sa razglasnih uređaja”, poručuje Jokić.

On ističe da će se pojačati kontrola prodaje lažne robe kao i raditi na suzbijanju sačekivanja građana i turista po ulicama grada ali i rad bez deklaracija i prijava.

“Privredna lica, nevladine organizacije i određena udruženja koja koriste opštinske prostore bez ikakvog pravnog osnova i vode privrednu aktivnost u tim objektima na način koji nije primjeren, biće sankcionisani i ti objekti će biti oslobođeni od stvari i od lica. Ovo nije popularna mjera ali kad svi imaju ista prava onda imaju i podjednaku šansu za profit”, kaže Jokić.

Jokić: Nulta tolerancija na nepoštovanje komunalnog reda
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić

Dva prekršaja značiće oduzimanje dozvole za rad subjektu koji je počinio prekršaj, a svaki napad na službena lica biće prijavljen kao krivično djelo.

Opština Kotor na ovaj način želi da omogući kvalitetniji život građanima i građankama Kotora, a da Kotor pozicionira kao grad u kojem se poštuju zakoni i odluke, te je spremna da na najstrožiji način sankcioniše nesavjesne pojedince.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, religije i mitologije, filozofije, psihologije i knjiga za djecu.

Ruske priče knjiga je koja nam donosi neka od najvažnijih ostvarenja velikana kao što su: Puškin, Gogolj, Ljermontov, Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj, Čehov, Gorki, Zamjatin, Bulgakov i drugi. U Rusiji je svaki pisac bio strogo individualan, ali sve ih je objedinjavala jedna istrajna težnja – da razumiju, osjete, naslute budućnost zemlje, sudbinu njenog naroda i njenu ulogu u svijetu. Pisac ima samo jednog učitelja, same čitaoce, smatra Nikolaj Vasiljevič Gogolj. Izdavač je Otvorena knjiga.

Nečovek je roman japanskog pisca Osamu Dazaija koji kroz ispovijest i stradanje protagoniste, Obu Jozoa, približava pitanjima šta ljudsko biće dovodi do ambisa i šta ga neprestano privlači da pada u nepovrat i posrnuće. Koliko dugo mora da traje patnja da bi čovjek osjetio svoje nepripadanje u ovom svijetu i da li taj sunovrat može da se sagleda ili razumije su dalja pitanja koja se nameću čitanjem ovog romana. Izdavač je Tanesi.

U romanu Putopis jednog mačka autor Hiro Arikava piše o prijateljstvu i ljubavi, kako između ljudi i njihovih ljubimaca, kao i prema onima koju su tu za nas kad je najteže. Nana je Satorurov mačak jednako koliko je Satoru njegov čovjek. Međutim, Satoru mora da pronađe novi dom, i njih dvojica kreću na put. Dok putuju Japanom kroz prekrasne krajolike i godišnja doba, Satoruova prošlosti i prijatejstva koja su ga oblikovala polako se otkrivaju, kao i razlog zašto više ne može da zadrži mačka Nanu. Roman koji je očarao čitaoce širom svijeta govori o tome kako gestovi ljubavi mogu promijeniti naše živote. Izdavač je Booka.

Stara srpska religija i mitologija je knjiga Veselina Čajkanovića koja obrađuje temu religije i mitologije predaka savremenih Srba, još od doba paganizma. Čitanjem ovog djela se dolazi do upozavanja sa religijskim običajima i radnjama poput dočaravanja kiše, odbrane od groma, ostavljanja posljednjeg snopa; zatim sa različitim vjerovanjima – u vile, divove, vještice, vampire, demone voda – koji su sačuvani iz vrlo daleke prošlosti, ali žive i dan danas u obliku praznovjerice, često u punoj snazi. Izdavač je Ukronija.

Istražujući pitaje šta tačno dobre ljude čini dobrima Protagora je možda i najpristupačniji od svih Platonovih dijaloga. U ovoj raspravi o relativizmu istine, smještenoj u Periklovo zlatno doba, nailazimo na mladog Sokrata suprotstavljenog uvaženom sofisti Protagori, jednom od najzanimljivijih i najsimpatičnijih Sokratovih filozofskih protivnika. Njih dvojica istražuju značenje pravde, obrazovanja i hrabrosti. Suštinska razmimoilaženja Platon vješto razotkriva skoro u dramskom maniru. Protagora je štivo koje čitaoci i mislioci hvale još od njegovog prvog objavljivanja prije više od 2000 godina. Izdavač je Dereta.

Deficit pažnje i hiperaktivnost djece knjiga je autora Nebojše Jovanovića, Tatjane i Sandre Jovanović. Deficit pažnje sa hiperaktivnim ponašanjem najčešća je dijagnoza koju dobijaju djeca u SAD. Od 7 do 10 odsto djece  imaju ovu dijagnozu. Studije pokazuju da su, bez adekvatnog tretmana, djeca s poremećajem pažnje u daleko većem riziku od neuspjeha u školi, ili uspjeha ispod njihovih intelektulnih sposobnosti. Statistike pokazuju da je 20-30 odsto takve djece imalо sukobe sa zakonom. Ova knjiga je tu da pomogne roditeljima u organizovanju vaspitnog pristupa. Izdavač je Beoknjiga.

Legende o zmajevima tvdo je ukoričena knjiga većeg formata namijenjena mlađim čitaocima. Autorka Tea Orsi nam donosi čarobnu zbirku legendi iz svih krajeva svijeta uz koju će se djeca upoznati sa uzbudljivim i tajanstvenim životom velikih zmajeva. Mudri pomoćnici bogova i boginja, neprijatelji heroja i vitezova, zaštitnici prirode ili magična, britka čudovišta – zmajevi su fantastična bića iz brojnih mitova i legendi. Od sjevernoevropskih do kineskih i japanskih bajki, pustolovine ovih stvorenja nas oduvijek opčinjavaju. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Žućenica fest od 15. do 17. juna

0
Žućenica fest od 15. do 17. juna
zucenica-fest

Devetnaesto izdanje Žućenica fest-a u Tivtu će se održati od 15. do 17. juna, saopšteno je iz tivatske Organizacije žena, koja je uz Opštinu Tivat i Turističku organizaciju Tivta domaćin i organizator ovog gastro festivala.

U četvrtak, 15.juna u sali DTV Partizan od 20 sati, na programu je još jedna priča Žućenica fest-a pod nazivom “Hranljivo, jestivo, otrovno – bilje oko nas”. O jestivim i ljekovitim travama i načinima upotrebe sa poznatom crnogorskom travarkom i fitoterapeutkinjom Mirjanom Bojić i Andrijom Bojićem, menadžerom specijalizirane firme “Miris bilja” razgovaraće Blaženka Vučurović i Mašo Čekić, a posjetioci će biti u prilici da degustiraju neke od delicija koje se pripremaju sa jestivim i ljekovitim biljem.

Najpoznatiju program Žućenica fest-a “P(i)jat od žućenice” održaće se na Rivi Pine u subotu, 17.juna od 19 sati. Veliku gastro feštu uveličaće muzikom i pjesmom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i poznata heregnovska grupa Exodus.

Žućenica fest 2023. zadržaće internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće najavila grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova.

Otvoren granični prelaz Ranče između Crne Gore i Srbije

0
Otvoren granični prelaz Ranče između Crne Gore i Srbije
GP Ranče – foto Vlada CG

Granični prelaz Ranče za međunarodni drumski putnički i robni saobraćaj između Crne Gore i Srbije na putnom pravcu Pljevlja – Prijepolje juče je i zvanično otvoren.

Ovaj projekat će, kako je kazao ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, doprinijeti jednostavnijem prelaženju državne granice, efikasnosti rada granične policije i kvalitetnijem suzbijanju svih vidova prekograničnog kriminala.

– Na ovaj način pokazujemo da dajemo doprinos težnjama da naše granice učinimo sigurnim, u skladu sa standardima Evropske unije i Šengena. Uz veliku zahvalnost našim evropskim partnerima, koji su omogućili realizaciju projekta želim da naglasim da će otvaranje novog graničnog prelaza dodatno doprinijeti smanjenju vremena zadržavanja i ubrzanju procedura vršenja granične kontrole, čime će se pozitivno uticati kako na bezbjednost tako i na razvoj turizma – poručio je Adžić.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije Ingve Engstrom, kazao je da je EU doprinijela rekonstruciji ovog graničnog prelaza sa 2, 5 mil EUR, te da ovaj projekat predstavlja konkretan primjer kako fondovi EU pomažu Crnoj Gori u modernizaciji, a u korist građana.

– Unapređenje granične infrastrukture dio je napora EU da podrži Crnu Goru u težnjama na poboljšanju nadzora granice i otkrivanju i sprečavanju kriminala. Crna Gora je važan partner u rješavanju migracionih izazova, te može računati na dalju podršku Evropske unije na planu upravljanja migracijom i granicama – naveo je Ingve Engstrom.

Otvaranje Purgatorija 21. juna

0
Filomena
CZK Tivat

Otvaranje festivala Purgatorije je planirano za srijedu, 21. jun u 21.30, kada će na Ljetnjoj pozornici biti odigran mjuzikl Pozorišta na Terzijama „Flashedance“. Slijedi Međunarodni festival folklora “Oj talasi, talasajte“, u petak 23. juna, takođe na Ljetnjoj pozornici.

Opera „Maratonci trče počasni krug“u koprodukciji Festivalau Bregencu i Nove opere u Beču biće izvedena u nedjelju 25. juna u Velikoj sali centra za kulturu. Dva dana kasnije, u utorak 27. juna u istom prostoru, igraće se prva takmičarska predstava festivala „Ukroćena goropad” Gradskog pozišta iz Podgorice.

Premijera predstave „Ćelava pjevačica“ u produkciji Centra za kultru Tivat zakazana je za subotu, 1. jul na Ljetnjoj pozornici.

Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva

0
Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati 900 hiljada eura za sanaciju puteva
Putevi HN

Opština Herceg-Novi će u narednom periodu investirati gotovo 900 hiljada eura za sanaciju puteva i saobraćajnica na teritoriji grada, među kojima su neke od najprometnijih – Sava Ilića i Braće Grakalića.

Jednim tenderom, vrijednosti 435.427 eura, objedinjena je sanacija ulica u užem gradskom jezgru, a drugim, u iznosu od 447.664 eura, putevi u mjesnim zajednicama. Oba ugovora potpisana su sa kompanijom “Asfalt-beton gradnja”, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač, informiše predsjednik Opštine Stevan Katić.

“Istakao bih dvije veoma značajne dionice koje će se raditi, a to je ulica u Igalu od hotela Plamon bay do Galeba gdje će biti saniran asfaltni dio kolovoza, kao i Ulica Braće Grakalića na Savini, od srednje škole do kružnog toka u Meljinama koja već duži niz godina nije rađena. Paralelno sa tim, to je već poznato, radi se i trotoar pored bolnice do kružnog toka i na taj način će ovaj dio grada biti saniran kako treba i kako to ovo hercegnovsko naselje i zaslužuje. Ugovori sa izvođačem su potpisani, a početak radova planiran je u drugoj polovini septembra zbog sezone koja je već počela“, istakao je predsjednik Katić.

Ugovorom o sanaciji ulica u mjesnim zajednicama predviđeno je više dionica: Trebinjska ulica, lokalni put kroz Šćepoševiće, ulica pored crkve na Podima, ulica od Mokrina do Kosića, Ulica Narodnog fronta u Meljinama, zatim put od Doma penzionera do kapije PKB-a u Zelenici, u Sasovićima dio puta od Šimraka do Pješivaca, zatim Ulica Palih boraca i put kroz Norveško naselje u Baošićima i više puteva na Luštici (dionica u Tićima, skretanje za Veslo, Zabrđe Vatrogasni dom, Bogetići i Begovići).

„Biće procijenjeno koju od ovih dionica je moguće sada raditi i završiti do početka glavne sezone, a da ne ometa redovan saobraćaj i funkcionisanje“, pojasnio je Katić.

Uz ova dva ugovora vrijednosti oko 900 hiljada i  ugovorene radove za sanaciju puteva u Mojdežu do filter stanice, crkve i Porobića u iznosu od oko 200 hiljada eura, Opština Herceg-Novi će ispuniti godišnji plan ulaganja u poboljšanje lokalne infrastrukture od 1,1 milion eura koliko je i predviđeno budžetom.

Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova stupa na snagu 15. juna, a za sada je izvjesno da će biti dozvoljeni radovi na dva izuzetno važna projekta – autobuska stanica u Igalu i vodovodna mreža na Luštici.

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane

0
Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane
Zbog rušenja brane, poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara Hersonske oblasti na jugu Ukrajine
Foto: Vladyslav Musiienko / Reuters

Jugu Ukrajine prijeti humanitarna katastrofa nakon rušenja brane. U tijeku su brojne akcije izvlačenja i pomaganja ugroženim stanovnicima. Istodobno, više vodećih američkih medija objavilo je da je počeo dugoočekivani protunapad ukrajinske vojske, pozivajući se na vojne izvore. No službeni Kijev o tome i dalje ćuti.

Ruski topovi s druge strane Dnjepra zapucali su po Hersonu tijekom evakuacije zbog poplava. Novinari iz inozemstva odmah su potražili zaklon gdje su se zatekli.

Zastrašujući zvukovi nakratko su prekinuli evakuacije. Spasilačke ekipe u čamcima pobjegle su od opasnosti.

Prije nego što je počelo granatiranje, oko dvije tisuće ljudi evakuirano je s područja Hersona.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je poplavljenu južnu regiju Herson kako bi razgovarao o hitnim mjerama zbog poplava prouzročenih uništenjem goleme brane. Moskva i Kijev međusobno su se okrivili za prekjučerašnje uništenje hidroelektrane Kahovke i brane, što je izazvalo poplave iz rijeke Dnjepar. Poplavljeno je oko 600 četvornih kilometara hersonske oblasti. Oko 68% odnosi se na lijevu obalu rijeke, koja je pod ruskom okupacijom.

Evakuirane su tisuće ljudi, a Ukrajina, jedan od vodećih proizvođača i izvoznika žitarica i uljarica, upozorava da im prijeti i gubitak nekoliko milijuna tona usjeva.

Oko 600 četvornih kilometara regije Kherson na jugu Ukrajine pod vodom je. S obje strane rijeke Dnjepar, istočnu su okupirale ruske snage, evakuirane su tisuće ljudi. No pravi razmjeri katastrofe u pogođenom području, u kojem je živjelo više od 60.000 stanovnika još se ne mogu procijeniti.

Na svom Telegram profilu ukrajinski predsjednik, koji je na poplavljenom području, kaže da pomaže u procjeni napora evakuiranja civila, opskrbe pitkom vodom te pokušajima zaustavljanja goleme ekološke katastrofe. Vapi za pomoći međunarodnih organizacija, prije svega, Crvenog križa.

Do 42.000 ljudi pogođeno je poplavama, stotine tisuća ostale su bez pitke vode. Sada civilima prijete i tisuće mina koje se zbog polava pomiču i plutaju vodom.

Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za pucanje brane goleme hidroelektrane iz sovjetske ere. S ukrajinske strane Dnjepra, u Hersonu, zbog nastavka ruskih napada na poplavljeno područje poginula je još jedna osoba, petero je mrtvih i na ruskoj strani rijeke.

Nakon brojnih optužbi da su napustili civile na poplavljenom području dijela Hersona pod njihovim nadzorom, Rusko ministarstvo za izvanredna stanja objavljuje snimke ruskih spasilačkih timova. Guverner Oleksandr Prokudin tvrdi da je 68% poplavljenog područja na istočnoj, lijevoj obali rijeke Dnjepar pod kontrolom Rusije.

Dvije strane nastavljaju se međusobno okrivljavati i za današnje napade. Guverner ruske oblasti Belgorod, koji graniči s ukrajinskom regijom Kharkiv, Vjačeslav Gladkov, izvještava o napadima ukrajinskim dronovima kamikazama na dva naselja u kojima je jedna osoba ranjena gelerima. Zato su vlasti Belgoroda evakuirale oko 300 djece u sanatorije u Jevpatoriju na anektiranom poluotoku Krimu.

Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića

0
Vieo: Teretni brod nasukao se na stijene japanskog otočića
Japan-nasukan-teretni-brod

Japanski teretni brod nasukao se jučer ujutro na stjenovitom otoku.

Japanski general cargo brod Taisei Maru No. 21 od 1.400 dwt, izgrađen 1992. godine, u srijedu ujutro nasukao se i zaglavio na stijeni malenog otoka Kogochi u Japanskom moru, nedaleko od Kasaoka City. Nesreća se dogodila oko 1 sat ujutro dok je brod bio na putu iz Takasga u Hyogu do Kurea u Hirošimi.

Na snimci se ne vidi razmjer potencijalne štete na trupu. Kako javljaju lokalni mediji, zagađenje nije zamijećeno, a na mjesto incidenta poslani su tegljači koji će pokušati odsukati brod tijekom plime.

Niko od pet članova posade broda nije ozlijeđen.