Nakon što su lako savladali Maltu na startu Evropskog prvenstva u Beogradu, vaterpoliste Crne Gore danas čeka mnogo jači rival, selekcija Mađarske. Meč Crna Gora – Mađarska je od 15 sati i 15 minuta uz prenos na TVCG2.
Selektor Dejan Savić istakao je šta je neophodno u tom duelu da bi se došlo do pozitivnog rezultata.
“Čvrstina i agresivnost biće ključni faktori, kao i igra s igračem više i igračem manje“, istakao je Savić.
Rival je, kako kaže, izuzetno neugodan i prepoznatljiv po specifičnom stilu igre.
“Apsolutno, imaju jednu nevjerovatnu lepezu šuteva. Igraju nesvakidašnji vaterpolo i nisu slučajno godinama u samom vrhu”, rekao je on.
Ipak, vjeruje da crnogorski tim ima kvalitet da se suprostavi.
Uoči blagdanske sezone, ribogojilišta jesetre u Bugarskoj na brani Kardzhali radile su punom parom jer je potražnja za kavijarom najveća upravo u studenome i prosincu.
Kavijar beluga, simbol luksuza i strpljenja, nastaje tijekom godina pažljivog uzgoja i stalnog nadzora.
Posebno je cijenjen jer ribi treba 15 do 20 godina dok ne bude spremna na donaciju ribljih jaja.
Nekoć su se ribe morale usmrćivati, dok ih se danas uspavljuje i nakon vađenja kavijara nastavljaju životni vijek, što je za uzgajivače velika stvar.
Svaka jesetra predstavlja dugogodišnje ulaganje i znanje prenošeno s generacije na generaciju.
Dok se kavijar sprema za stolove širom svijeta, i lokalna zajednica pronalazi svoje mjesto na globalnoj gastronomskoj karti.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) raspisalo je tender za reviziju ekonomske i finansijske analize sa predlogom ugovora o koncesiji i izradu koncesionog akta za Luku Risan o mogućnosti izdavanja u zakup na 30 godina.
Procijenjena vrijednost ove javne nabavke je 20.000 eura sa PDV-om, a ponude se na tender primaju do 15. januara kada će biti i otvorene.
Ekonomsko finansijska analiza sa predlogom ugovora o koncesiji Luke Risan koju potpisuju prof. dr Nikola Milović i prof. dr Mijat Jocović izrađena je 2020. godine.
“Imajući u vidu da je od njene izrade proteklo pet godina, neophodno je sprovesti reviziju postojećeg dokumenta. Revizija obuhvata sljedeće aktivnosti: opis predmeta koncesije, granice područja, oblasti, prostora i lokacije na kojoj će se vršiti koncesiona djelatnost, analizu opravdanosti ostvarivanja javnog interesa davanjem koncesije, sa pokazateljima da koncesija obezbjeđuje javni interes; rok trajanja koncesije; analizu alternativnih mogućnosti investiranja i pružanja usluga (investicija države/JPMD-a i mogućnost da država/JPMD upravlja lukom ili dijelom/komunalni vezovi luke)”, piše u tenderskoj dokumentaciji.
Koncesioni akt na 30 godina
Uz to, revizija treba da obuhvati i sljedeće aktivnosti – uslove koje mora da ispunjava ponuđač, a koji se odnose na: registraciju u Crnoj Gori, stručne kvalifikacije, finansijsku sposobnost, tehničku opremljenost, osiguranje i druge reference i dokaze; predlog ugovora o koncesiji, procjenu visine investicije i njen odnos prema ukupnoj vrijednosti luke, kao i stanje objekata i opreme nakon isteka trajanja koncesije.
Napominje se da inovirani elaborat treba da sadrži i “pokazatelje da planirana koncesija obezbjeđuje odgovarajuću vrijednost za uložena finansijska sredstva/parametre za ocjenu ekonomske opravdanosti investicije; procjenu finansijske i tehničke izvodljivosti lučkih usluga ili privrednih djelatnosti; procjenu vremena potrebnog za povrat investicije i ostvarivanje primjerene dobiti po osnovu koncesione djelatnosti; parametre za određivanje koncesione naknade, način promjene visine koncesione naknade i način vršenja kontrole ostvarenih troškova održavanja i izgradnje objekata lučke infrastrukture i suprastrukture”, kao i da definiše početni iznos koncesione naknade; obavezu osiguranja objekta; procjenu finansijske i tehničke izvodljivosti lučkih usluga ili privrednih djelatnosti te “analizu, procjenu i uravnoteženje rizika između koncedenta i koncesionara.”
Izabrani ponuđač imaće i obavezu da sačini predlog novog koncesionog akta za izdavanje u zakup na period od 30 godina luke u Risnu, po BOT (build, operate, transfer – izgradi, koristi, vrati) principu.
Prije pet godina kada su prvi put kretali u ovu aktivnost, iz Morskog dobra su saopštili da je cilj izrade koncesionog akta za risansku luku “stvaranje uslova za razvoj lučke djelatnosti i izgradnju savremene pomorske infrastrukture shodno važećoj Državnoj studiji lokacije za sektor 10, kojim je Luka Risan prepoznata kao gradska luka i luka nautičkog turizma”.
Inače, do nekoliko godina prije toga, Lukom Risan je kao koncesionar upravljalo preduzeće “Bastion Commerc” iz Kotora koje ju je koristilo za prekrcaj tereta. Većinom je to bio transport cementa i druge robe koju je ovdje dovozilo sopstvenim trgovačkim brodovima.
Investicija od 8,1 milion
U Ekonomsko-finansijskoj analizi urađenoj 2020. autori su predložili da se u skladu sa strateškim opredjeljenjem države da razvija nautički turizam i Prostornim planom posebne namjene za obalno područje u Risnu napravi luka nautičkog turizma -marina, kapaciteta do 150 vezova.
Predmet koncesije bila bi katastarska parcela 578 KO Risan I, površine 2.907 kvadrata koju čine aktuelna operativna obala i riva, izgrađene još u virijeme Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije, te pripadajući akvatorijum ukupne površine 21.597 kvadrata. Procijenjena vrijednost investicije koju bi koncesionar trebalo da realizuje shodno Elaboratu o građevinskom stanju Luke Risan i drugim parametrima potrebnim da se ona pretvori u marinu kapaciteta 150 vezova, iznosila je 8,1 milion eura. Autori su predložili da fiksni iznos koncesione naknade bude ukupno 33.050 eura godišnje, kao i da varijabilna koncesiona naknada bude u visini od minimum dva odsto od EBIT-a (operativne, odnosno dobiti prije plaćanja kamata i poreza), a koju bude ostvarivao budući zakupac luke.
Bilo predviđeno da dio akvatorijuma zadrže za komunalne vezove
U Ekonomsko-finansijkoj analizi urađenoj 2020. bilo je predviđeno da se od ukupne površine akvatorijuma datog u koncesiju, 4.495 kvadrata u aktuelnom mandraću oivičenom risanskom rivom sa jedne, odnosno operativnim obalom aktuelne luke sa druge strane, zadrži za komunalne vezove, a 17.102 kvadrata mora ispred aktuelnog pristaništa, namijeni za komercijalne vezove za jahte.
Sve ovo urađeno je uprkos tome što je područje Risanskog zaliva, posebno akvatorijum neposredno ispred tog malog grada, najveći i najznačajniji hidroarheološki lokalitet u Crnoj Gori sa ostacima u podmorju nekadašnje ilirske, odnosno kasnije antičke rimske luke i obalne naseobine.
Okov Radanovići (Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/SHARH/Idejno rješenje/Printscreen)
Okov planira izgradnju još jednog poslovnog objekta u privrednoj zoni u Radanovićima, površine blizu 6.000 kvadrata. Imaće prozemlje i dva sprata, pri čemu su prizemlje i prvi sprat gotovo u cjelosti predviđeni kao prodajni prostor, dok će na drugom spratu biti smješteni magacin i kancelarije.
To se može vidjeti u idejnom rješenju koje je izradio SHARH iz Podgorice, a na koje je saglasnost dao i glavni državni arhitekta.
Kako stoji u dokumentu, površina lokacije na kojoj je predviđeno građenje poslovnog objekta je 6.033m2, a idejnim rješenjem je predviđen poslovni centar spratnosti P+2.
Okov Radanovići (Foto: Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine/SHARH/Idejno rješenje/Printscreen)
U okviru parternog uređenja, zelenilo čini 20% površine parcele. Prilično je jednako zastupljeno na svim stranama parcele. Na samoj parceli ne postoji drveće niti uređena vegetacija koju bi bilo potrebno sačuvati.
Na parceli se nalazi 70 parking mjesta.
Ukupna bruto površina objekta biće 5.930,80 m2.
Inače, ekspanziju i šrenje poslovanja nedavno je najavio i vlasnik kompanije Okov Gojko Bajović. Naime, on je u intervju za Bankar između ostalog kazao da u 2026. godini planiraju da otvore potpuno novi, mnogo veći Okov centar u Radanovićima.
Niskotarifni prijevoznik Vueling ukida svoje usluge iz rimskog Fiumicina za Split i Dubrovnik. Ranije ovog tjedna, zrakoplovna kompanija je u početku smanjila učestalost letova na liniji Rim – Split, ali je od tada u potpunosti povukla prodaju karata, potvrđujući ukidanje linije.
Vueling je također ukinuo prodaju na liniji Rim – Dubrovnik. Prijevoznik će nastaviti nuditi neizravnu povezanost s oba hrvatska obalna grada putem svog čvorišta u Barceloni, piše Ex-Yu Aviation News.
Tijekom ljetne sezone 2025., Vueling je obavljao do deset tjednih letova između Rima i Splita, kao i do sedam tjednih letova za Dubrovnik. U jednom trenutku, zrakoplovna kompanija je čak održavala cjelogodišnje operacije između Rima i Dubrovnika. Unatoč povlačenju iz Rima, Vueling će zadržati letove iz Barcelone za Split i Dubrovnik, a također će pokrenuti novu liniju između Bilbaa i Splita.
Vueling je prethodno najavio ukidanje pet ruta iz rimskog Fiumicina, uz planove za otpuštanje desetaka zaposlenika kao dio restrukturiranja svoje talijanske mreže usred sve intenzivnije konkurencije. Broj zrakoplova sa sjedištem u Fiumicinu smanjit će se s četiri na samo jedan. Posljednjih godina, Vuelingova prisutnost u Italiji već prolazi kroz postupno preoblikovanje, uključujući smanjenje poslovanja i zatvaranje ili smanjenje broja baza u nekoliko ključnih gradova.
Iako zrakoplovne tvrtke još uvijek finaliziraju svoje ljetne rasporede, tijekom vrhunskih ljetnih mjeseci lipnja, srpnja i kolovoza, Zračna luka Split trenutno ima 2,4 milijuna sjedala na tržištu, što predstavlja međugodišnji pad od 0,7%. U istom razdoblju, Zračna luka Dubrovnik ima 1,8 milijuna dostupnih sjedala, što je pad od 1,9% u odnosu na prošlu godinu.
Avio-dostupnost Crne Gore znatno je bolja u odnosu na ranije – u vazdušnom saobraćaju uradilo se mnogo i nacionalna avio-kompanija postiže izuzetne rezultate.
To je za TVCG kazala ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Najavila je da će se ove godine iz naše zemlje letjeti ka više od 130 destinacija, što će umanjiti potrebu za aerodromima iz regiona.
-Izmijenili smo šemu aviodostupnosti i to je dalo određene rezultate.
Možete da vidite da su Aerodromi Crne Gore poslovali izuzetno s tačke finansijskog dijela, ali prvi put u istoriji imali su preko tri miliona putnika, što je zaista sjajan rezultat, ali ono što će sigurno obilježiti ovu godinu jeste to što će kompanija Wizz Air imati svoju bazu u Crnoj Gori.
Mi smo u oktobru mjesecu potpisali memorandum o saradnji, tako da ćemo imati preko 70 linija iz Podgorice i preko 60 linija iz Tivta-istakla je ona.
Imaćemo, kako navodi, direktnu liniju ka Antaliji, što je, vjeruje, jako interesantno za naše građane.
-Vidjeli ste da je i British Airways otvorio liniju ka Tivtu.
Ove linije koje su najavljene, dakle, one će postati cjelogodišnje linije i to da razjasnimo, pošto je bilo i tu određenih nedoumica, tako da će zasigurno uticati na čitavu privredu i na turizam-kaže ona.
Američki predsjednik Donald Trump je predložio Kubi da se dogovori s Washingtonom jer ta otočna država više neće primati ni naftu ni novac od Venezuele. Stigao je oštar odgovor Havane.
Trump: Više neće biti nafte ili novca za Kubu
Venezuela je najveći opskrbljivač Kube naftom, ali otkad su američke vojne snage zarobile i odvele venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, Trump je uspješno izvršio pritisak na privremenu predsjednicu države Delcy Rodriguez koja sada šalje venezuelsku naftu u Sjedinjene Države.
“VIŠE NEĆE BITI NAFTE ILI NOVCA ZA KUBU – NULA! Iskreno predlažem da postignu dogovor PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO”. Dugi niz godina Kuba je živjela od velikih količina NAFTE i NOVCA iz Venezuele, napisao je Trump u nedjelju na svojoj platformi Truth Social.
Kuba odbacuje Trumpovu prijetnju
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel odbacio je Trumpovu da više neće dobivati naftu i novac iz Venezuele, dodajući da SAD nema nikakav moralni autoritet prisiliti Kubu na bilo kakav dogovor.
– Kuba je slobodna, neovisna i suverena nacija. Nitko nam ne diktira što da radimo. Kuba ne napada, SAD napada Kubu već 66 godina. Kuba ne prijet, priprema se i spremna je braniti domovinu do posljednje kapi krvi, rekao je Diaz-Canel na X-u.
Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez u odvojenoj je objavi na X-u u nedjelju napisao da Kuba ima pravo uvoziti gorivo od bilo kojeg dobavljača koji ga želi izvesti. Negirao je da je Kuba primala financijsku ili drugu “materijalnu” naknadu u zamjenu za sigurnosne usluge pružene bilo kojoj zemlji, uključujući Venezuelu.
Za Kubu je gubitak venezuelske nafte poguban
Američke obavještajne službe prikazale su sumornu sliku kubanske ekonomske i političke situacije, ali njihove procjene ne idu posve u prilog Trumpovu predviđanju po kojemu je otok “spreman na kolaps”, izvijestio je Reuters u subotu, pozivajući se na informacije dobivene od triju izvora upoznatih s povjerljivim procjenama.
CIA smatra da su ključni sektori kubanskog gospodarstva, poput poljoprivrede i turizma, ozbiljno opterećeni čestim nestancima struje, trgovinskim sankcijama i ostalim problemima.
Potencijalni gubitak uvoza nafte i druge podrške od Venezuele, desetljećima ključnoga kubanskog saveznika, mogao bi otežati upravljanje administraciji koja vlada Kubom otkako je Fidel Castro predvodio revoluciju 1959. godine.
Za Kubu je gubitak venezuelske nafte poguban. Između siječnja i studenoga prošle godine Venezuela je na otok slala u prosjeku 27.000 barela dnevno, pokrivajući otprilike 50 posto kubanskih potreba, pokazuju podaci venezuelske državne naftne tvrtke PDVSA i ostali dokumenti.
Caracas i Washington dogovaraju isporuku nafte vrijednu 2 mlrd. dolara
Venezuela je najveći dobavljač nafte Kubi, ali nijedan tanker nije krenuo iz venezuelskih luka prema toj karipskoj zemlji otkako su američke snage početkom siječnja uhvatile venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura i blokiraju luke te zemlje članice OPEC-a, pokazuju podaci o brodarstvu.
U međuvremenu Caracas i Washington napreduju u sklapanju dogovora vrijednog dvije milijarde dolara koji se odnosi na isporuku do 50 milijuna barela venezuelske nafte SAD-u, a prihod će biti položen na račune pod nadzorom američkog ministarstva financija, što je veliki test za odnos između Trumpa i privremene predsjednice Delcy Rodriguez.
U južnim predjelima sutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju. U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz. Jutarnja temperatura vazduha od -16 do 0, najviša dnevna od -8 do 7 stepeni.
Na snzani je za sutra narandžasti meteo-alarm kao upozorenje na niske temperature i jak vjetar.
Saobraćaj se na putevima u Crnoj Gori odvija mjestimično usporeno, naročito u sjevernim krajevima zemlje gdje otežava vožnju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. U južnim i centralnim predjelima saobraćaj se odvija bez većih smetnji.
Vozačima se skreće pažnja na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na pojavu poledice u višim planinskim predjelima. Nadležni apeluju na maksimalno opreznu vožnju, prilagođavanje brzine uslovima na putu i poštovanje saobraćajnih propisa.
Podsjećamo da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na svim putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju snijega, leda ili poledice, zimski pneumatici moraju biti postavljeni na svim točkovima, a minimalna dubina šare iznosi četiri milimetra.
U hercegnovskoj Turističkoj organizaciji (TO) zadovoljni su rezultatima ostvarenim u prošloj godini, u kojoj je broj dolazaka i noćenja turista ostao na nivou iz 2024. godine, saopštila je v.d. direktorice, Darija Banićević.
„Prema podacima Monstata, u Herceg Novom je od 1. januara do 1. novembra u kolektivnom smještaju ostvareno 807,6 hiljada noćenja. U individualnom smještaju je, prema statistici TO Herceg Novi, do 25. decembra evidentirano 182 hiljade dolazaka i 1,98 miliona noćenja. Podaci iz obje kategorije govore da smo na istom nivou kao i 2024. godine“, rekla je Banićević za RTHN.
Ona je dodala da planirani budžet nije u potpunosti ostvaren, kao i da se ove godine najveći prihodi očekuju od boravišne i turističke takse.
„Ostvareni budžet iz prošle godine iznosi 89,25 odsto planiranog. Prihodi od boravišne takse, do 24. decembra, iznosili su 1,3 miliona eura. Ukupni planirani prihodi za ovu godinu iznose 2,87 miliona eura a najveći se očekuju od
„Planiramo kreiranje digitalne karte HN Citty Pass za lakši ulazak na sve gradske atrakcije i muzeje. Potom kreiranje tematskih ruta unutar pojasa Starog grada, koje će biti plasirane na nekim od digitalnih platformi, a sadržaće audio vizuelne materijale na više stranih jezika“, kazala je Banićević.
Ona je dodala da je u planu i interaktivna igra Game of Novi, čija se druga faza odnosi na valorizaciju kulturne baštine, a planirani su i projekti ekološke sertifikacije, izrada tematskog kataloga Gastronomski put Herceg Novog, zatim Кlupa s pogledom, Info vodič za digitalne nomade i kreiranje novog i sveobuhvatnog turističkog vodiča Herceg Novog.
„Tu je i realizacija druge faze projekta SUSTOUR prema dinamičkom planu za ovu godinu, čiji je cilj unapređenje kulturne baštine i osnaživanje održivih turističkih aktivnosti u jadranskom zaleđu. Cilj projekta Stargazin je predstavljanje hercegnovskog zaleđa i promocija ponude na Orjenu. Nakon detaljnog evidentiranja i klasifikovanja arhivske građe, druga faza projekta Laforest predviđena za ovu godinu podrazumijeva organizovanje najmanje jedne umjetničke izložbe pažljivo odabranih negativa i fotografija“, rekla je Banićević.
Herceg Novi – foto TO Herceg Novi
Ona je podsjetila da je TO za doček Nove godine opredijelila 150 hiljada eura, dok će za predstojeći Praznik mimoze biti opredijeljeno 80 hiljada.
Banićević je najavila da će nrednog vikenda biti organizovan prvi karavan Praznika mimoze, koji će obuhvatiti Vrnjačku Banju, Zlatibor i Nikšić. Tokom drugog nastupa, karavan će 24. januara posjetiti Istočno Sarajevo, a dan kasnije Banja Luku, nakon čega se početkom februara planira gostovanje u Trebinju.
Ona je saopštila da se, sudeći po interesovanju medija, turističkih agencija i turoperatora, očekuje dolazak velikog broja gostioju tokom Praznika mimoze.
Herceg Novi – Foto Miloš Samardžić
„U stalnom smo kontaktu sa predstavnicima turističke privrede grada i prema informacijama koje od njih dobijamo prisutno je veliko interesovanje za Praznik mimoze. Predstavljajući program, naišli smo na izuzetno veliko interesovanje medija, turističkih agencija i turoperatora, što ukazuje na očekivanje značajne posjećenosti u periodu od 13. do 28. februara“, kazala je Banićević.
Ona je dodala da turističke agencije iz regiona nude specijalne paket aranžmane koji uključuju smeštaj u hotelima a za vrijeme glavnih dešavanja uz „first minute“ popuste, te da je potražnja je velika, a rezervacije u toku.
i turističke takse, kao i članskog doprinosa“, precizirala je Banićević.
Ona je najavila da su za ovu godinu planirani brojni projekti, koji treba da doprinesu ostvarenju strateških ciljeva diversifikacije turističke ponude i ukupnog razvoja destinacije.
(Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Oliver-ING/Dokumentacija/Printscreen)
Kotor bi u narednom periodu mogao dobiti moderan kompleks sa akva parkom i komercijalno-stambenim objektom koji će se prostirati na preko 20.000 kvadrata. Grupa investitora, fizičkih lica, planira gradnju ovog kompleksa u KO Gorovići, na parcelama površine 60.562m2, a imaće sve sadržaje predviđene za ovakvu vrstu objekata – bazene, tobogane, ali i objekte komercijalnih i uslužnih djelatnosti.
To se može vidjeti u zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji su investitori podnijeli Agenciji za zaštitu životne sredine.
Ukupna površina parcela iznosi na kojima će se graditi kompleks iznosi 60.562m2, od čega 47.911 m2 predstavlja urbanizovani dio lokacije i to namjene za sport rekreaciju 41.203m2, a mješovite namjene 6.708m2.
(Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Oliver-ING/Dokumentacija/Printscreen)
Projekat će se realizovati kroz dvije faze, pri čemu je u prvoj planirana gradnja aua parka, a u drugoj kompleks sa sadržajima poslovne, komercijalne i uslužne dijelatnosti.
Akva park je planiran će imati sve sadržaje za rekreaciju i zabavu – tobogane, sporu rijeku te bazen sa talasima. Na ulazu akva parka porjektovano je prizemni montažni objekat namijenjen komercijalnim i uslužnim dejlatnostima.
U sklopu bazenskog kompleksa predviđena je izgradnja vanjskih bazena, sa spray parkom i dječjim bazenom. Namjena zona sa njihovom dimenzijom i opremom omogućava sportsko, edukacijsko i rekreacijsko korištenje. Time se omogućava korištenje bazena za raznovrsne korisnike – sportske klubove, škole i rekreativce. Bazeni su odvojene
konstrukcije, sa odvojenom bazenskom tehnikom, čime je omogućen rad bazena sa različitim temperaturama vode u zavisnosti od načina korištenja bazena. Zone su sa odvojenim bazenskim tehnikama.
Drugi objekat u okviru kompleksa, koji će se graditi u drugoj fazi, imaće podrum, suteren, prizemlje i jedan sprat.
(Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Oliver-ING/Dokumentacija/Printscreen)
U potpunosti ukopana etaža podruma je predviđena za smještanje poslovnih prostora, garaže, tehničkih prostorija, magacina, različitih ostava i komunikacije u službi održavanja. Garaža će biti podijeljena na dva nivoa radi ostvarivanja što većeg broja parking mjesta. U dijelu podruma predviđen je i supermarket.
Prizemlje je zamišljeno kao otvorena cjelina i sastavni dio ostatka dvorišta i pristupne strane zelenila. Funkcionalno je podijeljeno u pristupnu zonu sa poslovnim prostorima i stambenim jedinicama. Tu je predviđena pjaceta sa poslovnim prostorima, prodavnicama i kafić. Na ovoj etaži predviđeno je i 27 manjih stanova za luksuzno stanovanje.
Prvi sprat primarno predviđen za poslovne prostore i stambene jedinice. Kao i u prizemlju, projektovano je projektovano 27 manjih stanova, a na ovoj etaži biće i prostori za teretanu, fitnes, wellness i spa sadržaji, brza hrana, te sadržaji za djecu. Na objektu je projektovano više ulaza u skladu sa namjenom. Stambene jedinice su okrenute ka bulevaru i imaju otvoren pogled ka njemu kroz fasadno staklenu površinu.
Dvorište je ekstenzija prizemlja i u potpunosti je povezano, preko velikih staklenih površina. Sam parter je obrađen u kombinaciji kamenih ploča i travnatih površina koje su ozelenjene autohtonim biljnim vrstama.
U okviru kompleksa projektovano je 481 parking mjesto, od čega 30 za osobe sa posebnim potrebama i invaliditetom.
Idejno rješenje kompleksa uradio je Oliver-ING iz Budve.
