Blizu 600 punoljetnih građana Kotora je za kratko vrijeme potpisalo Inicijativu kojom od opštine i Morskog dobra traže da im sa omogući slobodan pristup na jedinu gradsku, plažu tzv. Žutu plažu, koja je godinama pod zakupom.
U Opštini su saglasni da građanima treba više javnih površina za kupanje, ali tek od iduće sezone, kada ističe ugovor sa Morskim dobrom. O Inicijativi će se raspravljati na nekoj od narednih sjednica SO Kotor.
Predrag Bjelobrković predstavnik odbora Građanske inicijative “Za vraćanje Žute plaže građanima Kotora” kaže za TVCG imaju oko 8.000 ljudi koji koriste oko 20ak metara plaže, sve ostale plaže su ograđene i sauzete.
“Dajte nam prostra sa imamo gdje da se kupamo”, kaže Kotoranka Bruna Lončarević.
“Nama ostaje ovaj mali komad plaže i komad mora”, poručuje Dabisa Barbić iz Kotora.
Zakup “Žute plaže” ističe na kraju ove godine, a namjera Opštine Kotor i Morskog dobra je da ta plaža od 2024. godine ne bude više u zakupu, kaže za TVCG Vladimir Jokić, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić.
“Očekujem da će Žuta plaža nakon toga biti isključivo za javno kupalište”, kaže Jokić.
Beogradski džez bend svirao je jučer za mlade Herceg-Novog, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana džeza.
Naratorka i džez vokal Ljiljana Sađil predstavila je mladoj publici članove benda, koji su govorili o svojim instrumentima, njihovom nastanku i pravilnom načinu upotrebe, uz kratak osvrt na istoriju džeza.
Koncert je počeo numerom „Sunčana strana ulice“, a publika – iako sačinjena od najmlađih Novljana, spontano je pozdravila svaki solo, što je bio predznak zainteresovanosti i želje za dobrom muzikom i ritmom. Ta instinktivna potreba za plesom i iskazivanjem ritma kulminirala je tokom izvođenja numere “The Bare Necessities” (iz “Knjige o džungli”) izlaskom djece na binu u velikom broju, što je bend pozdravio riječima da je to upravo jedan od ciljeva džeza.
Džez za djecu u HN
Uz Sađil, predstavili su se Ivan Radivojević (truba), Ivan Ilić (trombon), Aleksandar Jaćimović (saksofon), Milovan Paunović (piano), Branko Marković (kontrabas) i Miloš Grbatinić (bubnjevi), a asistenciju na gitari pružio je profesor gitare i hercegnovski muzičar, Dragomir Đorđević Carlo.
Koncert „Džez za djecu“ organizovan je u saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, JUK „Herceg fest“, Turističke organizacije Herceg-Novi i Jazz bay festivala.
Kako su Šibenčani kuhali brudet od dagnji (pidoća, pizdica, kućica, kunjka, pajića, mušula…) prije gotovo stoljeća i pol otkrio je neobični recept koji je izronio iz tame prošlosti i bacio novo, drukčije svjetlo na šibensku gastronomiju i kulinarstvo.
Recept iz 1883. godine, kako piše kolega Stanko Ferićza Šibenik News, pronađen je među spisima šibenskog novinara i medijskog poduzetnika Manfreda Makale, koji je u ono vrijeme bio jedan od većih nakladnika novina u Kraljevini Jugoslaviji. Ovaj posve drugačiji recept za brudet od omiljenih školjki, baš kao i onaj za podravsku mazanicu, još je jednom pokazao koliko je bogata naša gastronomska baština.
RECEPT ZA ŠIBENSKI BRUDET OD PIDOĆA
Za ovaj brudet treba vam jedan kilogram dagnji po osobi za stolom, a recept je za jednu kilu pa se sve množi s brojem osoba koje će brudet jesti.
Također je važno znati kako se ovo jelo zove brudet, ali se zato slaže kao, primjerice, lazanje, francuski krumpir ili bilo koji drugi složenac.
BRUDET OD PIDOĆA SAŠA BURIĆ/CROPIX
Postupak:
Dagnje se stave na vatru u suhi lonac da se otvore. Kada se otvore, iz školjki se izvadi meso, a školjke se bace.
U lonac se zatim doda maslinovo ulje da pokrije dno. Na ulje se stavi na kolutove izrezana kapulica (mladi luk), a može i kapula (luk) i malo iglica od ružmarina. Neki stave i list lovora natučen batom.
Na to se stavi meso dagnji, a povrh njih na kolute narezana rajčica, što zrelija to bolja. Na rajčicu zatim idu kolutovi mladog luka ili luka, ružmarin i lovor. Zatim opet ide red mesa dagnji i povrh njih rajčica.
Kada je sve složeno kako treba, zalije se s 3 decilitra maslinova ulja i 3 decilitra bijelog vina po kilogramu dagnji.
Posuda s ovako pripremljenim brudetom od dagnji stavi se na skroz slabu vatru i ostavi da se kuha dok luk ne omekša, a rajčica ne pusti sok. “U starim šibenskim kućama ovaj se brudet od pidoća kusa preliven preko feta kruha u dubljem pijatu, a u bolje stojećim kućama s maništrom”, navodi Šibenski News.
BRUDET OD PIDOĆA SAŠA BURIĆ/CROPIX
ZLATNI SAVJETI:
Ako je posuda manja, mora biti viša kako bi se u nju moglo složiti više slojeva, jer po receptu za ovaj brudet treba napraviti najmanje tri sloja.
Neki ovaj brudet začine i paprom, a soliti se mora oprezno jer dagnje znaju biti slane (ipak dolaze iz mora i ne ispiru se).
Da bismo u potpunosti uživali u okusima ovog jela, ipak je malo prerano, jer treba pričekati sezonu rajčice, a i ljeto, jer su upravo tada za punog mjeseca dagnje najbogatije mesom.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović u srijedu je potpisao ugovore o sufinansiranju pet projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti, u ukupnom iznosu od 5.000 eura.
Odlukom Sekretarijata za društvene djelatnosti, a na predlog Komisije za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost, projekat „Lukovića barake“ Lazara Božovića na Javnom konkursu podržan je sa 800.00€, projekat Predraga Šušića „Da nam kolo ne zastane“ sa 1,100.00€, dok je Matica Boke – Podružnica Tivat, za projekat „Ćirilička arhivska dokumenta Krtola“, dobila 2,050.00€. Nedeljku Simaniću za projekat „Ka zlatnom gusaru”, dodijeljeno je 550.00€, a JPU Bambi za projekat „Azbuka našeg grada“, 500.00€.
Tim povodom danas je u kabinetu za dobitnike sredstava upriličen prijem, kom su, pored predsjednika Komnenovića, prisustvovali i potpredsjednik Opštine dr Andrija Petković i v.d. sekretarke za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Predsjednik Komnenović čestitao je autorima projekata i poželio da njihova izdanja nađu put do što većeg broja čitalaca. On je istakao je da raduje što raste interesovanje za pisanje i izdavačku djelatnost, te da bi budžet za podršku toj oblasti trebalo uvećati, a u saradnji sa institucijama kulture intenzivirati izdavačku djelatnost i razvijati čitalački ambijent u Tivtu.
Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost, a u skladu sa Budžetom Opštine Tivat, sredstva za sufinasiranje izdavačke djelatnosti za 2023. godinu planirana su u iznosu od 5,000.00€. Opština može sufinansirati projekat najviše do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.
Projektne prijave vrednuju se shodno kriterijumima propisanim Odlukom, koji podrazumjevaju umjetnički kvalitet, značaj za razvoj lokalne i crnogorske kulture, međunarodnu afirmaciju crnogorske kulture, te usklađenost predloženog iznosa sredstava sa planiranim aktivnostima projekta.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je došavši u trodnevni posjet Pekingu da bi Kina mogla imati glavnu ulogu u pronalaženju puta prema miru u Ukrajini. Ocijenio je i da se Evropa ne smije odvajati od Kine na ekonomskom planu.
– Ne smijemo se distancirati, odvojiti od Kine, rekao je Macron pred francuskom zajednicom u toj zemlji, dodajući da “treba nastaviti komercijalne odnose s Kinom”.
Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u srijedu u Kinu u želji da obnove veze s važnim gospodarskim partnerom te da razgovaraju o osjetljivim pitanjima kao što su Ukrajina i gospodarski rizici.
Macron je posljednji put posjetio Kinu 2019., a Von der Leyen će to biti prvi posjet otkad je postala predsjednicom EK te godine.
Otad su zbog strogih kineskih kontrola vezanih za pandemiju COVID-a svi diplomatski susreti bili online, a odnosi s Europom su se pogoršavali: najprije zbog zaustavljenog investicijskog sporazuma 2021., a zatim zbog toga što je Peking odbio osuditi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Za Macrona koji se kod kuće suočava s prosvjedima protiv mirovinske reforme, put nudi mogućnost gospodarskih dobitaka jer putuje s 50-članim poslovnim izaslanstvom, uključujući Airbus, koji pregovara o velikoj narudžbi zrakoplova, Alstom i nuklearni div EDF.
Način iskazivanja europskog jedinstva
Von der Leyen je rekla da EU mora smanjiti rizike u odnosima s Pekingom, među ostalim ograničiti kineski pristup osjetljivoj tehnologiji i smanjiti oslanjanje na ključne minerale, baterije, solarne panele i druge proizvode čiste tehnologije.
Macron je pozvao Von der Leyen na put kao način iskazivanja europskog jedinstva, nakon što su francuski dužnosnici kritizirali njemačkog kancelara Olafa Scholza zbog samostalnog odlaska u Kinu potkraj prošle godine.
Osim trgovine, oboje su rekli da žele uvjeriti Kinu da upotrijebi svoj utjecaj na Rusiju kako bi uspostavila mir u Ukrajini ili barem spriječiti Peking da izravno podupre svog saveznika.
Kina je prije ove godine predložila mirovni plan od 12 točaka za ukrajinsku krizu, u kojem se obje strane pozivaju na pristanak na postupno smirivanje situacije koje vodi sveobuhvatnom prekidu vatre, ali Zapad je uglavnom odbacio plan zbog kineskog odbijanja da osudi Rusiju, a SAD i NATO su tada rekli da Kina razmatra slanje oružja Rusiji, što je Peking demantirao.
Sumnje u kineske motive samo su se produbile nakon što je predsjednik Xi Jinping prošlog mjeseca odletio u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom u svojem prvom inozemnom posjetu otkako je osigurao treći predsjednički mandat.
Macron je rekao da također želi naglasiti Xiju, s kojim će se sastati zajedno s Von der Leyen u četvrtak, da Europa neće prihvatiti da Kina isporučuje oružje Rusiji.
Teretni brod s 14 članova posade potonuo je jutros u Sredozemnom moru kod obale Turske. Spašeno je pet članova posade, no devet pomoraca je nestalo. U međuvremenu su pronađena tijela najmanje trojice poginulih. Akcija spašavanja se nastavlja, navode dužnosnici i lokalni mediji.
Teretni brod Joe 2 pod zastavom Gvineje Bisau potonuo je jutros u blizini obale turskog Kumluca, sjeverozapadno od obale Cipra. Brod je bio na putu iz turske luke Iskenderun prema Izmailu u Ukrajini, piše FleetMon. Neki mediji navode da je prevozio aluminij.
Turska obalna straža priopćila je da je primila poziv u pomoć u 3:47 ujutro. Na mjesto nesreće poslali su nekoliko SAR plovila i dva helikoptera. Dva člana posade spasili su helikopteri obalne straže, dok su trojicu spasila druga plovila u tom području. Spašavanje je otežavalo nevrijeme.
Uzrok potonuća broda nije poznat. Pokrenuta je istraga. Svi članovi posade su državljani Sirije.
Teretni brod Joe 2 (IMO: 9070515) od 3.114 dwt, izgrađen je 1993. godine. Plovi pod zastavom Gvineje Bisau, a navodno je nedavno prodan i preimenovan.
Svakog radnog dana Crna Gora iz Srbije uveze poljoprivredne proizvode u vrijednosti od oko milion eura, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u emisiji Link Radija Crne Gore.
Joković je kazao da je uvoz poljoprivrednih proizvoda u Crnu Goru veliki, te da zbog toga subvencijama Vlada pokušava da motiviše naše poljoprivrednike.
Naglašava da Crna Gora može da proizvede dovoljno hrane za sebe, a fenomenalno bi bilo da može da proizvede i za turiste.
– Mislim da je preko 550 miliona uvezeno poljoprivrednih proizvoda. Ukupna razmjena je oko 800 miliona, ali misim da je uvoz oko 550 miliona iz Srbije. Svaki radni dan iz Srbije otprilike uvozimo po milion poljoprivrednih proizvoda – kazao je on.
Istakao je da trenutno izvozimo samo vino.
Joković je kazao da je prethodna godina bila uspješna za sve poljoprivredne proivođače osim za malinare koji nijesu uspjeli da prodaju maline.
Kotor – Rušenje “ribarske kućice” za marikulturu Luke Miloševića na Ljutoj, zakazano za 5. april odloženo je nakon intervencije njegovog advokata. Ovo je drugi put da se odlaže rušenje na osnovu rješenja Komunalne inspekcije u Kotoru. Prvi put je odloženo 22. marta.
U prisustvu velikog broja građana, mještana i članova Udruženja “Marikultura” danas su uz tešku mehanizaciju-rovokopač, te kola hitne pomoći, na lokalitet uzgajališta stigli komunalni inspektori i policajci, vatrogasci, čak i predstavnici Centra za socijalni rad, kako bi omogućili najavljeno rušenje.
Ljuta uzgajalište školjki – Foto M.D.P.
-Rušenje je odloženo do daljnjeg, jer je moj advokat Mladen Peruničić zvanično tražio izuzeće komunalne inspektorke Snežane Perišić, koja je donijela rješenje. Očekujem neku arbitražu, uključenje drugog inspektora koji će iz svog ugla sagledati ovaj slučaj. S obzirom da je najavom rušenja dovedeno u pitanje i ostvarenje dva evropska projekta, reagovala je i gospođa Oana Kristina Popa, ambasadorka EU u Crnoj Gori, kako bi spriječila naum komunalne inspekcije, kazao je Milošević za Boka News, dodajući da je rješenje o rušenju donijeto na osnovu UT uslova koji su samo prepisani iz propisa uslova za “drvene ribarske kućice na šipovima za potrebe skladištenja opreme na Adi Bojani”, što ne odgovara uslovima za uzgoj i preradu školjki-marikulturu.
Ljuta uzgajalište školjki – Foto M.D.P.
-Urbanističko-tehnički uslovi za “ribarsku kućicu” su kontradiktorni uslovima koji se traže za bezbjednost hrane u vezi sanitarno-higijenskih uslova u školjkari, a to su: karantin – bazeni sa zatvorenim bazenima, purifikacioni centar – pročišćavanje školjaka. Zahtjev za izmjene zakona o marikulturi je sada kod Ministarstva poljoprivrede i očekujemo njihovo izglasavanje iduće godine. Bilo bi šteta da sada, poštujući stari zakon, koji ne propoznaje marikultutu, ruše nešto što odgovara evropskim standardima uzgoja i poštuje uslove za bezbjednost hrane, objasnio je Milošević.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore ugostila je predstavnike prestižne francuske televizije “France 2”, u cilju snimanja epizode za emisiju “Télématin”.
Francuska novinarka Grifon Melani i snimatelj Matju Fokan su u periodu od 3. do 5. aprila snimali na prostoru Žabljaka i Kotora, a poseban akcenat je bio na prirodnim i kulturnim bogatstvima.
Prema njihovim riječima, Crno jezero koje je okruženo sniježnim pokrivačem u ovom dijelu godine izgleda veličanstveno.
– Zadovoljstvo je otkriti ovako lijepu zemlju, a naročito me oduševio sjever gdje smo uživali na snijegu. Kadrovi koje smo snimili su nevjerovatni, a planine koje se izdižu iznad jezera su predivne. Jedva čekam da prikažemo našim gledaocima o kakvoj zemlji je riječ – kazala je Melani.
Predstavnici francuske televizije su tokom boravka na sjeveru destinacije obišli rijeku Taru i most na Đurđevića Tari koji ih je svojom grandioznošću posebno oduševio.
– Željela bih da posjetim sjever Crne Gore kada se snijeg otopi, jer sam čula da izgleda podjednako veličanstveno tokom proljeća i ljeta – poručila je Melani.
Imali su priliku da obiđu Perast, a posebno ih je impresioniralo ostrvo Gospa od Škrpjela za koje kažu da je jedno od najljepših mjesta koje su ikad vidjeli. Osim toga, obišli su Stari grad Kotor i uživali u krstarenju Bokokotorskim zalivom. Kako ona ističe, ovi predjeli mogu biti interesantni francuskim turistima jer obiluju kulturnim bogatstvom.
– Čitav Bokokotorski zaliv ostavio je izuzetno jak utisak na nas. U ovom idiličnom ambijentu osjetila sam mir i sigurno ću ponovo posjetiti ovaj dio Crne Gore. Poznato je da francuski turisti obožavaju netaknutu prirodu i bogatu kulturu, a Crna Gora ima toga na pretek – zaključila je Melani.
Foto NTO
“Télématin” je jutarnji informativni program koji se emituje na francuskoj televiziji “France 2”. Riječ je o jednoj od najpopularnijih jutarnjih emisija u Francuskoj koja se emituje od 1985. godine. O popularnosti ove emisije govori i činjenica da svakog dana dopire do oko 700.000 gledalaca, te se očekuje da će emitovani dokumentarac imati pozitivan efekat na promociju naše zemlje u Francuskoj.
Svoju podršku u organizaciji posjete dali su i strateški partneri NTO CG – hotelska grupacija Budvanska rivijera i turistička agencija Gold Travel, lokalna turistička organizacija Kotora, Nacionalni parkovi Crne Gore i turistička agencija Explorer.
Uskršnja manifestacija “Radost i nada u srcu našeg grada” koju priređuju Turistička organizacija Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi biće održana od 06. do 15. aprila.
Riječ je o proslavi Uskrsa, odnosno Vaskrsa, a centralni događaji održaće se 8. aprila na Trgu Nikole Đurkovića i 15. aprila u Parku Boka, oba sa početkom u 11 sati.
U vrijeme najvećeg hrišćanskog praznika posjetioci će imati priliku da uživaju u vaskršnjoj dekoraciji i zabavnim događajima prvenstveno za najmlađe; oslikavanje lica, nastupi veselih animatora, igre za djecu, kviz znanja…
U Parku Boka, u subotu, 15. aprila od 13 sati uskršnju manifestaciju obilježiće nastup Leontine i Dječjeg hora “D-mol”.
Od 06. do 08. kao i od 13. do 15. aprila od 8h do 15h, u centru grada – “uz gvožđa”, biće organizovan i Vaskršnji bazar čija će tema biti isključivo vaskršnji motivi.
U okviru proslave Uskrsa, Sekretarijat za kulturu će organizovati likovni konkurs u školama, na temu: Ljubav, radost, zajedništvo. Radovi će biti izloženi u centru grada.
Dani koji su pred nama donose radost najvećeg Hrišćanskog praznika i u to ime “Radost i nada u srcu našeg grada” obogatiće prazničnu atmosferu za sve Novljane i njihove goste.
