Zaposleni u Institutu Igalo, predstavnici svih sindikata koji djeluju u okviru Unije slobodnih sindikata Crne Gore, lokalne uprave, udruženja penzionera, građani ali i norveški pacijenti koji se decenijama rehabilituju u našoj zdravatsvenoj ustanovi, uputili su sa jučerašnjeg protesta u Igalu apel Vladi da se što hitnije uključi u rješavanje problema radnika te ustanove. Traže hitnu uplatu zarada kroz finansijsku pomoć koju, kako je poručila predsjednica Sindikata Instituta Igalo, dr Marija Obradović, Vlada nikada nije pružila toj ustanovi.
-Tražimo da nam se javno saopšti strateški plan Vlade CG po pitanju Instituta Igalo, jer je neophodno da se spriječi njegova dalja devastacija. Tražimo od manjinskih akcionara Instituta da, u zavisnosti od akcijskog udjela, doprinesu rješavanju problema, kako kroz konstruktivna rješenja tako i kroz finansijsku pomoć, kazala je Obradović.
Ona je poručila da zaposleni zahtijevaju da budu uključeni u sve buduće pregovore koji se tiču njihove budućnosti, a od Opštine Herceg Novi da sa Vladom nađe rješenje za otkup akcija ili neki drugi model koji će pomoći finansijskoj stabilizaciji.
Protest Institut – foto RTHN
Poruke sa protesta uputili su i fizioterapeuti Instituta: Zorica Gregović, Nataša Tripković, Miroslav Zorić, Ana Vujadinović, Nataša Matković i Jelena Bulatović i istakli da su oni jedini radnici u Crnoj Gori sa kojima nije potpisan Kolektivni ugovor. Pitali su kakvu poruku država šalje mladim ljudima kada ignoriše činjenicu da mjesecima zaposleni u Institutu ne primaju zarade. Krajnje je vrijeme, kako su rekli, da ih predstavnici Vlade obavijeste o namjerama i tako prekine dugodišnje ponižavanje radnika.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković kazao je da su danas u Herceg Novom da kažu poslodavcima i političkim elitama da je Unija slobodnih sindikata spremna da se bori za vrijednosti 1. maja.
-Ode nam mladost, odoše naši ljudi iz Crne Gore zbog toga što im Crna Gora ne pruža dostojanstvene uslove rada. Bez radnika nema stvaranja profita i kapitala i ne može da se gradi država. Krajnje je vrijeme da stvorite dostojanstvene uslove rada kako naše kolege, a pogotovo mladi ljudi, ne bi odlazili iz države, kazao je Keković
Protest Institut – foto RTHN
Unija slobodnih sindikata, kako je istakao, počinje implementaciju jedne od šest rezolucija koje su usvojili delegati četvrtog kongresa Unije slobodnih sindikata 1. novembra prošle godine.
-To je rezolucija o zaštiti privrednih subjekata koje su od posebnog značaja za državu i građane. Prošli smo mukotrpan tranzicioni proces u kojem je država privatizovala i što je i što nije trebala, što je morala i što nije morala. Od toga smo dobili na desetine hiljada ugašenih radnih mjesta, ugašenu industrijsku privredu. Krajnje je vrijeme da se taj proces zaustavi, kazao je Keković.
Poručio je da neće dati Aerodrome, Luku, Plantaže, Elektroprivredu, Vodovod i komunalna preduzeća. Jedan od tih kolektiva koji, kako je rekao, neće dati jeste Institut „Dr Simo Milošević“.
-Institut je brend koji je pronio slavu Crne Gore širom svijeta. Vlada mora da nađe novac, da bi se investiralo u ovaj dragulj. Poručujemo političkoj eliti, ovoj i svim drugim Vladama, morate investirati u Institut. To su sitne pare u odnosu na one koje se prosipaju. Mora da se uvede odgovornost na svim nivoima i da počne da se odgovara ličnom imovinom i donese Zakon o porijeklu imovine, poručio je Keković.
Protestno okupljanje počelo je na platou ispred druge faze Instituta „Dr Simo Milošević“, odakle su krenuli Jadranskom magistralom, Dubrovačkom i ulicama Sava Ilića i Pete crnogorske brigade do raskrsnice kod “Arome” u Igalu.
Skupu su prisustvovali predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, kao i odbornici lokalnog parlamenta. Podršku protestu su dali poslanici Tamara Vujović i Maksim Vučinić.
Nedostatak radne snage je ključni problem turističke privrede, ocijenjeno je na konferenciji koju je organizovalo Crnogorsko turističko udruženje (CTU).
Predsjednik CTU, Žarko Radulović, je na konferenciji za novinare u hotelu Splendid kazao da ukoliko se ne odobri dolazak radnika iz dalekih zemalja, Crna Gora ove godine neće moći da računa na prihod od 1,3 milijarde EUR, nego će, kako je upozorio, biti lošije nego prošle godine.
“Imamo desetak hotela koji su odbili značajan broj gostiju i na taj način ugrozili svoju reputaciju, jer nemaju radnike da otvaraju svoje hotele. Hoteli sa etiri i pet zvjezdica razmišljaju da se preregistruju u motele, da bi lakše obavljali posao”, kazao je Radulović, prenosi portal RTCG.
On je naveo da Crna Gora nema bilateralne sporazume sa Nepalom i obećao da niko iz tog kraja neće doći.
“Rekli su nam da podignemo plate radnicima. Oni znaju naše bilanse i mogu da vide kolike plate možemo da damo. Mi plate ne možemo da podignemo. Ove godine radimo za narednu, ako pokleknemo ove godine, naredne nećemo imati ni pola ovoga što imamo”, poručio je Radulović.
Turizam – foto Boka News
Radulović je istakao da ako gosti ove sezone ne budu zadovoljni, naredne godine će, kako je kazao, doživjeti krah.
“Ako ove godine pukne sezona, ako turisti ne budu zadovoljni uslugom, on će prenijeti poruku ‘Ne idite u Crnu Goru’ i mi ćemo naredne godine doživjeti krah. Ima li veće simbolike, na Praznik rada, mi pričamo o radu? Mi razumijemo probleme ljudi koji rade na šalterima, ali ne razumijemo da ne može da se organizaciono promjeni, poveća broj šaltera”, kazao je Radulović.
Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG), Ranko Jovović, podsjetio je da godinama pokušavaju da riješe problem.
“Zalažemo se za uvođenje stalnog sezonskog radnika i to bi riješilo koliko toliko ovaj problem. Fali nam stalni sezonski radnik. Stvari treba ubrzati, moramo brzo naći rješenje za stalnog sezonskog radnika”, poručio je Jovović.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve, Aleksandar Jovanović, saopštio je da kao država nijesmo ništa uradili kako bismo ovo preduprijedili.
“Ono što je najveći problem kod nas je administracija, da bi se uvezla radna snaga iz inostranstva. Bili bismo srećni kada bismo mogli da obezbijedimo radnu snagu ovdje. Mi raspišemo oglas, ali se malo ko ili čak niko ne javi. Plate u turizmu su veće nego u drugim oblastima. Plate kuvaru su duplo veće nego premijeru Crne Gore ili ministrima”, kazao je Jovanović.
U viškom akvatoriju kod Komiže dronom je snimljena fascinantna snimka desetak kitova.
Snimku je na YouTubeu objavio Stefan Torres.
“Doživljaj tokom ribolova… Dronom smo snimali kristalno čisto more i razvedenu obalu. Svjedočite veličanstvenosti ovih nježnih divova dok gledate jato kitova u njihovom prirodnom staništu. Pridružite nam se u ovoj nezaboravnoj pustolovini i ostanite hipnotizirani čudima prirode”, poručio je on u opisu videa.
Međunarodna konferencija „Nematerijalno kulturno nasljeđe i održivi turizam: mogućnosti i izazovi (2003-2023)“ kojom je JU Muzej i galerija Tivat, još jednom aktivnošću u nizu, promovisala dvadeset godina od usvajanja UNESCO Konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa 2003. završena je u juče.
Završno razmatranje vodile su prof dr Vesna Vučinić Nešković i Danijela Đukić, etnolozi-antropolozi.
Prof dr Vesna Vučinić Nešković istakla značaj konferencije i navela da je konferencija najprije počela predstavljanjem Bokeljske mornarice Kotor i podružnice Tivat, na kojoj su prisutni imali priliku da čuju kako su se odvijale pripreme i rad na proglašenju Bokeljske mornarice na UNESCO svjetsku listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara, a zatim je Gracija Škanata ispred Bokeljske mornarice opisao razne situacije u kojima se igra kolo, za koje prilike i svece kada se tradicionalno izvodi ali i o oružju koje proizvodi za potrebe mornarice.
U radu konferencije učestvovali su putem online uključenja Davide Gnola, predsjednik Udruđenja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, Saša Srećković, dugogodišnji trener pri UNESCO-u, Mirela Hrovatin, predstavnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Iliyana Rousseva, regionalni centar za zaptitu nematerijalnog kulturnog nasljeđa za JI Evropu iz Sofije u ime izvršne direktorice Irene Todorove.
Na sledećoj sesiji moglo se čuti o Paštrovićima – prezentaciji, valorizaciji i istraživanju, izlaganje arheologa Dušana Medina, zatim akademika Siniše Jelušića koji je podstakao prisutne na razmišljanje o sakralnosti i krizi kulture i mogućnosti razvoja turizma, koji bi bio više oduhovljen, te da li je to moguće postići i na koji način, dok smo u istoj sesiji mogli čuti i zanimljivo predavanje o kultovima svetaca koje je predstavila Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.
Etnolog-antropolog Ljubica Miličić, kustos u JU Muzeji i galerije Budve govorila je o novoj paradigmi, potrebi za novim muzejom i konceptualizaciji primjene u praksi odnosno u koncipiranju muzeja u praksi i u Crnoj Gori i u pojedinačnim muzejima.
Sledeće izlaganje odnosilo se na maslinarstvo u funkciji turizma na Luštici kroz teorijske i praktične primjere koje je predstavio prof Ilija Moric, gdje je nekada svaka kuća imala svoj mlin. O šetnji odnosno korzou kao nematerijalnoj baštini govorila je prof dr Vesna Vučinić Nešković, koja je zainteresovala učesnike i podstakla više rasprava i razmišljanja o odnosu mještana prema korzou, mjestu stajanja, sjedanja i kretanja, ali i o aspektu prostora.
Foto U Muzej i galerija Tivat
Naredna sesija postavila je pitanja i razmišljanja o potrebi očuvanja i zaštite vještine gradnje suhozida koju je predstavila arhitekta Marija Nikolić, ali i o problemima zaštite i revitalizacije u svakodnevnom životu stočarstva zaleđa Boke u kontekstu održivog turizma arheologa Željka Starčevića. O ulozi nacionalinh parkova kroz dokumentovane prakse prezentacije i valorizacije elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa (izrada čunova, razna tradicionalna jela…) govorila je etnolog-antropolog Snežana Vukotić. Dokumenti su prikazali mnoge aktivnosti u prezentaciji baštine, dok su suhozidi predstavljeni u istorijskom kontinuumu i ljepoti forme ove vještine i gradnje formiranja zidova koji su potekli iz narodne prakse.
Prof dr Ljiljana Gavrilović govorila je o današnjim trendovima i uticaju digitalnih igara u obrazovnoj sferi, prije svega mladih a i drugih generacija kojima je bliska gejmerska aktivnost i navela primjere dobre prakse kako se mogu sve aktivnosti upotrijebiti za prenošenje važnih poruka. Iz Muzeja betinske drvene brodogradnje direktorica Kate Šikić Čubrić govorila je o plovidbenoj, pomorskoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini, udrugama koje su se povezivale i povezuju se u očuvanju i zaštiti pomorske nematerijalne baštine. O nerazvijenoj ponudi u turizmu koji povezuje pomorstvo, kulturu i turizam kroz botel kao mogućoj novoj turističkoj atrakciji govorila je Sandra Sindik.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat istakla je značaj Konvencije 2003. koja je bazirana na lokalnim zajednicama i očuvanju njihovog identiteta i nedovoljnoj upućenosti na Konvenciju, pa i zaštiti koja doprinosi očuvanju, ali i opreznosti na moguće negativne efekte navodeći primjere pretjerane upotrebe i komercijalizacije. Istakla je i rad na setu uputstava u dijelu nematerijalne kulturne baštine i održivog turizma. Nematerijalna baština treba da bude osnov razvojnih planova kroz sprovođenje kontinuiranog monitoringa i provjere rezultata. Zainteresovanost za konferenciju je bila velika, ali je postavila i pitanje cilja konferencije i ponovnog organizovanja.
Učesnici su istakli da bi sledeću konferenciju trebalo promovisati u lokalnoj zajednici, da budu u publici, jer se radi o njihovim praksama. Promovisati maksimalno da bi što više ljudi iz lokalne zajednice bilo u publici, jer se radi o njihovoj budućnosti i njihovim identitetima.
Strategija je da se sledeća konferencija organizuje u većem prostoru, da se pozovu nastavnici/e, učitelji/ce, vaspitači/ce iz vrtića, folklora i drugih stejkholdera, ustanova i ostalih gradskih službi, udruženja, ali i prijedlog da se konferencija organizuje u otvorenom prostoru i ciljano pozovu ljudi. Akademik Siniša Jelušić je istakao da nam susreti nedostaju i istakao da državni univerzitet nema ključne katedre istorija umjetnosti, etnologija-antropologija… Istakao je da kontinuitet mora da postoji, ali i da će zbornik biti zanimljiv. Primjena praktične realizacije, kako ostvariti kontinuitet i uspostaviti mjeru oko vjerskog turizma ističući da je ovaj segment izuzetno važan za područje Budve i Paštrovića navodeći brojnost crkava i načina komunikacije.
Direktorica JU Muzeji i galerije Budve Lucija Đurašković je istakla da je skup otvorio nove vidike i da je Budva u ovom dijelu nematerijalne kulturne baštine podređena i obavezala se da organizuje nešto slično. Vještina pravljenja određenog kolača spada u nematerijalno i zanimljivo je da se po nekim sastojcima navodeći primjer peraške torte potpuno paralelna našoj torti – zmaj torti ali u obliku na koji se formira je potpuno drugačija iako je recept vrlo sličan istakla je Đurašković. Predlog je dat i na temu gastronomija kao nematerijalno kulturno nasljeđe, jer ima dosta primjera na UNESCO-vom i regionalnom nivou tradicionalnih jela, koja su zaštićena i slična su a svako smatra da je to dio njihove priče, što je teorijski zanimljivo, ali i praktično. Etnolog-antropolog Milica Nikolić je navela primjer da je jedna NVO inicirala zaštitu Fešte od sardele (proces ribolova, soljenja i pripreme jela od sardele) i smatra da je to jedan element koji može da obuhvati više tema iz oblasti Konvencije i zakona ali ističe i volju i zabrinutost lokalne zajednice, koja se boji da će to da nestane. Kako doći do rješenja da se zaštiti, a koje ima potencijal za očuvanje lokalne zajednice ali i za turizam.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat je podsjetila prisutne na značaj uključenja lokalne zajednice, grupe i pojedinaca u Udruženje Mediteranskih Pomorskih Muzeja-AMMM koji podršku pruža i u ovom pravcu, ali i o porodici koja jedri i koja je zbog ljubavi prema jedrenju i moru prisustvovala sesiji o pomorskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Arheolog Dušan Medin je istakao da je svaka osoba bitna u procesu organizacije konferencije i izrazio želju da je dobro što imamo dosta kolega koji se zanimaju za naš kraj i Mediteran uopšte, ali i pohvalio podršku Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat. Istakao je značaj baštine valorizacije, prezentacije i predložio da se ide u pravcu multidisciplinarnog pristupa i za ljude javnih politika, hotelijerstva i tradicionalnih disciplina. Bitno je osnaživanje veza i javljanje novih ideja i širok spektar tema, različite perspektive koje dovode do različitih rješenja i boljeg spektra djelovanja, ali i potrebe uključivanja šire zajednice. Lokalna baština, tivatska baština za lokalnu zajednicu koja je po nazivu bliža zajednici, a koncept isti. Svako mjesto može da ima svoju konferenciju i monografiju zaključuje Medin.
Šetnja je izazvala veliku pažnju i istakla značaj korzoa kojim se stanovnici Tivta kreću Pinama, ali nas i podsjetila da je Tivat šire područje zaštićene zone Boke Kotorske. Korzo i šetnja je priča koja nije od lokalnog značaja već nacionalnog i šta dalje sa tim kad bi se zaštitilo bila su jedna od pitanja učesnika, te da bi zaštita doprinijela boljoj vidljivosti i popularizaciji kroz vraćanje nekim dobrim praksama je bio jedan od odgovora. Etnolog-antropolog, prof dr Ljiljana Gavrilović mišljenja je bila da je održivost moguća samo ako se društvo ne mijenja drastično ili ako ima ekonomsku vrijednost. Može da ima ekonomsku vrijednost onih koji se nalaze u toj zoni i formiraju se objekti u toj zoni, ali sa ograničenjima. Cijela struktura zajednice je promijenjena, tako da ono što je nekad bila šetnja ne može da bude više, ali može da postoji ritualni izlazak u šetnju. Nekad su ljudi dobijali informacije na korzou, a danas se sastaju da razmijene mišljenja, da piju kafu, ali i koliko je šetnja zdrava i promoviše stil zdravog života.
Akademik Siniša Jelušić istakao je koliko je šetnja u diferencijalnom smislu specifična za ove prostore s obzirom da ako nešto nije diferencija specifika našeg prostora, koliko ona ima ubjedljivosti u afirmaciji s obzirom da se ona javlja u mnogim drugim prostorima. Postoje određene karakteristike korzoa koje su univerzalne na određenom nivou kad govorimo o klasičnom korzou i transformisanom korzou (kružna šetnja, mjesta stajanja, mjesta sastajanja) trase koje su poznate i vrijednosti prostora, tih segmenata prostora i njihovo prepoznavanje od strane učesnika. Samo učesnici znaju šta se tu dešava i kome je namijenjen koji prostor. Prof dr Vesna Vučinić Nešković koja se već duži niz godina bavi temom korzoa i začetnik je urbane antropologije istakla je univerzalne karakteristike korzoa, ali i da svaki korzo ima svoje specifičnosti. Svaki korzo je identitetska priča lokalne zajednice na osnovu koje se može tražiti zaštita pa čak i na nivou Mediterana a svaka lokalna zajednica doživljava korzo kao svoje i svaka priča govori o identitetu svoje zajednice i može da bude zaštićena kao što je Mediteranska dijeta sa različitostima koje obilježavaju svaku zajednicu kao prijedlog dala je prof dr Ljiljana Gavrilović. Svaki lokalni korzo je specifičan. Negdje obuhvata i park, negdje nekoliko ulica, arhitekruta koja ga okružuje koji stvara arhitektonsko urbanistički ambijent koji se na jedan način doživljava od strane učesnika. O društvenim grupama koje se razlikuju po generacijama, društvenom sloju, pripadnosti etničkoj i religioznoj grupi. Sve te grupe su prisutne ali na različite načine u gradu. Korzo je dinamična stvar i neformalna društvena institucija navela je prof dr Vučinić Nešković. Budva je imala slikare i sam trg se zove trg od slikara a danas nema nijednog navodi Đurašković. Šetnja nije prepoznata kao element nematerijalne kulturne baštine, ali se kao zaljučak konferencije izveo da vrlo jeste.
Foto U Muzej i galerija Tivat
I za kraj direktorica JU Muzej i galerija Tivat navela je potrebu učešća u EU projektima koji podržavaju edukaciju odnosno učenje i prenošenje znanja i vještina budućim generacijama radi održivosti elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa.
Učesnici konferencije prisustvovali su zvaničnom otvaranju Festivala vjetra, ali i zahvaljujući upravnom odboru Festivala uživali u vožnji tivatskim zalivom. JU Muzej i galerija Tivat u svom radu prepoznaje saradnju sa pojedincima, grupama i lokalnom zajednicom, te su konferencija i naredne aktivnosti muzeja tokom maja dio šireg okvira Festivala vjetra.
Koncertom ansambla Nikolov- Ivanović Undectet sinoć je zatvoreno ovogodišnje, šesnaesto izdanje manifestacije „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2023“ Ovim koncertom ujedno je obilježen i Međunarodni dan džeza.
Dva muzičara sa Balkana, Vladimir Nikolov, kompozitor i pijanista i Srđan Ivanović, kompozitor i bubnjar, ujedinili su svoje talente i prethodna iskustva da bi kreirali zajednički ansambl od 11 muzičara iz različitih sredina (Balkan/Francuska). Dok se Nikolov ističe u radu sa svjetskim orkestrima i ansamblima i na filmskim projektima, kao što je Oskarom nagrađeni “Umjetnik”, Ivanović je aktivan u manjim sastavima; publika ga pamti kao vođu kvarteta Blazin’ koji predstavlja originalnu viziju spajanja modernog evropskog džeza sa balkanskim uticajima.
Vladimir Nikolov nije prvi put u Podgorici ali jeste u ovom sastavu i prijatno je kaže iznenađen reakcijom publike ali i brojnošću.
“Mi sviramo neku fuziju stilova što nije toliko strano publici, nismo striktno džez ansambl i to možda pomaže da budemo atraktivniji publici. Svirali smo muziku sa naših albuma, one koje publika obično voli da čuje, dodali smo i nekoliko kompozicija sa novog albuma koji je u pripremi tako da je publika bila u prilici da čuje i premijerno neke kompozicije” kaže Nikolov.
Jazz
Srđanu Ivanoviću je ovo bio drugi nastup u Crnoj Gori podsjetivši da je prije više godina svirao sa Rambom Amadeusom.
“Plan nam je da snimimo treći album na kojem će svirati veliki broj muzičara iz francuske. Do sada smo nastupe bazirali na prostoru balkana, nakon novog albuma u planu nam je da nastupamo po Francuskoj ali I širom Evrope” kazao je Ivanović.
On je istakao da je loša stvar kod džeza što nema brojnu publiku ali da je dobra stvar ta što ta publika ne zavisi od jezika i kulture te da je to u principu internacionalna publika.
Organizatorka manifestacije i muzička urednica u KIC-u Maja Popović zadovoljna je kako su realizovani svi programi ali i interesovanjem publike za sve programe.
„Svake godine imamo drugačiji program i trudimo se da bude prijemčiv publici. Ove godine moto manifestacije bio je Balkansko – Francuske džez veze, i u tom svjetlu smo radili kompletnu manifestaciju. Ugostili smo muzičare iz džez mreže Balkan – Francuska i kreirali saradnju između crnogorskih i francuskih muzičara“, kazala je Popović.
Ona je istakla da nastavljaju sa svojim aktivnostima i realizacijom programa koji se tiču filmskih projekcija i cikljusa džez na filmu a već za mjesec dana krenuće se u pripremu i osmišljavanje sledećeg festivala džeza.
Beograđanin S.G. (42) kažnjen je sa 2.000 eura jer je odbio da se podvrgne obaveznoj analizi krvi radi provjere prisustva alkohola u organizmu, saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.
Prethodno je u kontroli saobraćaja zaustavljeno vozilo kojim je upravljao – “jaguar”, inostranih registarskih oznaka, nakon čega mu je alkometrom utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 1,55 g/kg.
“Sa tako utvrđenom vrijednošću okrivljeni se na zapisniku nije saglasio, pa je odveden u zdravstvenu ustanovu, kako bi se podvrgnuo analizi krvi, koju je u krajnjem i odbio”, piše u saopštenju suda.
Osim izrečene kazne, koja mu je kao stranom državljaninu odmah naplaćena, izrečena mu je i zabrana upravljanja na teritoriji Crne Gore u maksimalnom trajanju.
Učenici Pomorske škole u Splitu, pobjednici projekta ‘ekoLucija 101’ u kategoriji srednjih škola s ponosom će predstaviti našu zemlju u Evropskom parlamentu.
Mladim nositeljima “ekološke revolucije” iz Pomorske škole u Splitu pripala je čast da učeničke klupe zamijene zastupničkima, i to u Strasbourgu, nakon pobjede u natječaju projekta ‘ekoLucija 101’, u kojem je konkuriralo 85 osnovnih i srednjih škola. Partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj (koji je osigurao njihovu nagradu putem programa Euroscola) i tvrtka Stemi.
Na vlastitim primjerima dobre prakse i promicanjem ekologije mora, ovi mladi ljudi sustavno ukazuju na problem zagađenja i očuvanja bioraznolikosti mora, a koji se u posljednjim desetljećima uslijed sve većeg zagađenja, prvenstveno plastikom, pretvara u najveći ekološki problem na svijetu.
“Znanstvena predviđanja ukazuju da će do 2050. godine, nastavimo li ovim tempom zagađenja, u oceanima biti više plastike nego ribe. Osim što more izučavaju svjesni prognoze o njegovoj budućnosti, učenici traže načine i modele kako pomoći prirodi te posljedično i čovječanstvu. Smatraju da javnost još uvijek nije dovoljno educirana, senzibilna ni spremna promijeniti bar dio ponašanja koja idu na štetu moru i živom svijetu mora. Prema njihovim razmišljanjima svaki pojedinac je važna “karika u lancu” novih ekologa mora.”
“Upravo je to i koncept školskog projekta “Zdravo more” kao sustava više projekata koje su učenici proveli ili i dalje provode i uključuje učeničku edukativnu te eko poticajnu Instagram stranicu zdravomore.eko, kao i eko akcije u kojima sudjeluju”, kazala nam je profesorica Marijana De Marchi, mentorica učenika kroz projektni sustav “Zdravo more” i istoimenu eko grupu.
Upravo školska grupa “Zdravo more” može se pohvaliti sudjelovanjem u mnogobrojnim ekološkim akcijama izvan redovne nastave i to vikendima, pri čemu učenici svoje slobodne vrijeme ulažu u očuvanju mora i obale. Samo u 2022. godini, volonterski su sudjelovali u više eko akcija čišćenja podmorja i obale, među kojima valja izdvojiti akcije “Eko Trogir”, “Zeleno-plavi Split”, “Eko Dugi Rat”, “Sub-damja”, “Eko Kaštela”, “Mare Nostrum Seget”, “Podstrana-Resistance”. Ove godine ih očekuju i nove.
U akcijama, uz “dronaše” sudjeluju i učenici ronioci (sastavni su dio eko grupe) i svakom pozivu rado se odazovu. U 2022. godini imali su i samostalnu eko akciju pod nazivom “Naše more-Zdravo more” u organizaciji škole, a u kojoj su im pomogli ronilački klubovi. Slogan grupe je “Pokupi otpad, ne budi smeće”.
“Hvala svima na podršci”, ovim putem poručuju iz škole.
Valja naglasiti da je Pomorska škola u Splitu jedina srednjoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja ima smjer ribarsko-nautički tehničar, deficitan i prijeko potreban ribarskoj industriji te da ovi vrijedni učenici pripremaju i izložbu u Prirodoslovnom muzeju u Splitu u rujnu.
Prosvejdi u Francuskoj Foto: Stephane Mahe / REUTERS
Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočio se u ponedjeljak s prosvjedima diljem zemlje na Praznik rada dok nastoji umiriti društvene nemire zbog povećanja dobi za odlazak u mirovinu.
Macronova popularnost pala je na gotovo rekordno nisku razinu postignutu tijekom krize “žutih prsluka” nakon što je osudio sindikate i multisektorske štrajkove i podigao dob za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Taj potez povećao je bijes protiv predsjednika jer ga mnogi Francuzi smatraju ravnodušnim prema njihovim svakodnevnim teškoćama. Macron je dočekan zvižducima, lupanjem loncima i dobacivanjem dok je bio u šetnji.
Sindikati se nadaju da će više od milijun ljudi marširati gradovima i mjestima u ponedjeljak.
– Ovaj 1. svibnja bit će prekretnica, rekla je Sophie Binet, čelnica ljevičarskog sindikata CGT. “Poručit ćemo da nećemo dalje dok se ova (mirovinska) reforma ne povuče, dodala je.
Laurent Berger, čelnik reformski orijentiranog sindikata CFDT, rekao je da je Macronova vlada bila gluha na zahtjeve jednog od najmoćnijih društvenih pokreta u desetljećima. Bez obzira na to, to ne znači kraj razgovora s vladom, rekao je u nedjelju.
Macron brani reformu i tvrdi da je ona potrebna kako bi jedan od najizdašnijih mirovinskih sustava u industrijaliziranom svijetu ostao u plusu, ali sindikati smatraju da ima drugih rješenja.
Macronova vlada, koja nema većinu u parlamentu, progurala je mirovinski zakon bez konačnog glasanja pošto je izostala međustranačka podrška.
Jačanje političke opozicije komplicira ostatak njegovog programa reformi, uključujući nacrt zakona o zapošljavanju koji bi od onih koji primaju minimalnu socijalnu pomoć zahtijevao da rade ili se obučavaju 15-20 sati tjedno.
Fitch je snizio u petak kreditni rejting Francuske za jednu razinu na ‘AA-‘, uz objašnjenje da potencijalni politički zastoj i društveni nemiri predstavljaju rizike za Macronovu agendu.
Jedna od najvećih britanskih avio-kompanija, Jet2.com po prvi put uvodi direktne letove ka Crnoj Gori. Prvi avion ovog avio-prevoznika na relaciji Mančester – Tivat, sa 160 putnika, sletio je jutros, 1. maja u 11.10 sati. Putnici su doputovali u Crnu Goru posredstvom najvećeg britanskog turoperatora, Jet2holidays.
Letovi na liniji Mančester – Tivat najavljeni su dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i četvrtkom, do kraja oktobra.
Izvršni direktor Jet2.com i Jet2holidays, Steve Heapy naveo je da povratne reakcije korisnika i nezavisnih turističkih agencija govore u prilog velikoj potražnji za letovima i aranžmanima za odmor u Crnoj Gori za ljetnju sezonu 2023. godine.
Foto NTO i ACG
“To nam potvrđuje da je Crna Gora destinacija do koje korisnici žele da stignu. Od trenutka kada smo pustili u prodaju karte za ovu destinaciju sa aerodroma u Mančesteru, kod lokalnih korisnika i nezavisnih turističkih agencija bilježi se opredjeljenje za posjetu Crnoj Gori. Kao najveći turopeator u UK, omogućili smo korisnicima i nezavisnim turističkim agencijama priliku bez premca kada je riječ o ljetnjem odmoru ove godine“, naglasio je Steve Heapy.
Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Ana Tripković Marković je naglasila da je tokom prošle godine zabilježeno pet puta vše turista iz UK u odnosu na 2021. godinu, pa je, kako dodaje, za očekivati da će se uvođenjem letova Jet2.com na avio-liniji između Mančestera i Tivta takav trend nastaviti.
“Crna Gora nudi raznovrsne mogućnosti za različite vrste odmora. Uvjereni smo da britanski turisti neće ostati ravnodušni prema netaknutoj prirodi, prostranim plažama, izvrsnoj gastronomskoj ponudi, brojnim događajima, kao i odličnim mogućnostima za aktivnosti u prirodi. Pozivamo vas da ove godine posjetite Crnu Goru, zemlju u kojoj vas očekuju nezaboravan odmor i autentično iskustvo“, istakla je direktorica NTO CG.
I izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković poručio je da Aerodromi Crne Gore sa zadovoljstvom dočekuju jednu od vodećih avio-kompanija iz sfere turističkih putovanja.
Foto NTO i ACG
“Odmor, avantura i istraživanje prve su asocijacije za Jet2com. I upravo je ovo ljeto vrijeme da putnici iz UK ponovo posjete i iznova otkriju destinacije u Crnoj Gori koje su nekada rado posjećivali. Uz prve spektakularne poglede na aerodrom Tivat iz neba i srdačnu dobrodošlicu našeg osoblja na zemlji, svaki putnik će znati da je na pravom mjestu”, kazao je Drašković.
Jedni od putnika na ovom letu, Hasan i Kliford iz Mančestera, poručili su da su uzbuđeni što otkrivaju novu destinaciju, o kojoj su čuli toliko lijepih stvari.
“Po prvi put smo ovdje i jedva čekamo da otkrijemo prirodne ljepote Crne Gore, koje smo imali priliku da vidimo na slikama, a koje su nas posebno zaintrigirale. Posjetićemo neke gradove na primorju i nacionalne parkove tokom našeg odmora i očekujemo dobar provod”, poručili su oni.
Dočeku su prisustvovali direktor tivatskog aerodroma Vladimir Praščević, kao i članovi Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Nebojša Đoković i Slavko Vukčević.
Prema dosadašnjim najavama, očekuje se da Tivat tokom ljeta bude povezan sa 35 do 40 destinacija.
Uz Mančester, u Tivtu su trenutno aktivne linije i za Beograd, Istanbul, Helsinki, Berlin, London, Dizeldorf, Tel Aviv i Pariz.
Proljećna fešta Spring Fair Luštica Bay, odložen je za ponedjeljak, 8. maja, zvog najave loših vremenskih uslova. U utorak 2. maja, će se održati Market domaćih proizvoda i rukotovorina od 12 do 16.30 časova, u Domu na malom lukobranu u Luštica Bay Marina naselju.
Na Marketu domaćih proizvoda predstaviće se Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.
Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.
Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.
Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.
