Čak 4.708 prekršajnih naloga ispisali su hrvatski carinici na graničnim prelazima sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom, u prvih šest mjeseci ove godine. U novcu, to je ukupno 7.083.244 evra izrečenih kazni.
U odnosu na prošlu godinu, broj ispisanih naloga povećao se za dva odsto. U prvih šest mjeseci prošle godine izdato ih je 4.599.
“Prosječni iznos izrečenih novčanih kazni u posmatranom razdoblju za 2023. i 2022. godine iznosio je 1.500 eura, a koji se odnosi na carinske prekršaje otkrivene u carinskom nadzoru u prekograničnom putničkom saobraćaju”, navode iz hrvatske Carinske uprave za Večernji list.
Pomenuli su šta se što najviše švercovalo, odnosno šta su putnici pokušali prošvercovati.
“Provodeći mjere carinskog nadzora, u prvih šest mjeseci 2023, ukupno oduzeto sljedeće vrste robe, a čiji je promet ograničen ili zabranjen: 4.594,10 litara alkohola i alkoholnih pića te 6.814,45 litara vina; 9.194,86 kg mesa i mesnih prerađevina; 1.904,05 litara masti i ulja životinjskog porijekla; 5.846,60 kg mliječnih proizvoda; 7.770,91 kg voća i povrća te 973,17 kg meda. Isto tako, oduzeto je i više od 1,3 miliona evra, više od 6 miliona cigareta, 15 tona duvana, 105 kg i 220 litara različitih herbicidnih preparata, te je u 102 slučaja otkriven i spriječen nezakoniti ulazak za 559 osoba.”
Razgovaraju tri Šibenčana vična moru pred kafićem u smiraju vreloga dana. Jedan pita: “Iđete li u kanal loviti obotnice”?
Rekao je to gotovo u šali, ali pomalo gorkoj, znajući da hobotnica već dugo nema. Jedva i kakve druge ribe u šibenskom priobalnom moru. Prošlo je i doba kad su šibenski otočni ribari gotovo svakoga jutra u šibenski porat na rivu svojim brodovima donosili tek ulovljenu ribu i prodavali je iz kašeta.
A ono što ipak dođe na ribarnicu iz “duboka mora” prodaje se po vrtoglavim cijenama.
U svom tom “kontekstu” oko ribe, spominjemo se i već odmakla doba kad se u našim malim mjestima organizirao masovan turistički lov na sve plodove mora. Najpoznatiji je bio onaj u Jezerima na otoku Murteru od nazivom “Big fishing”, tada nadaleko poznatim. bilo je to do 2009. i 2010. godine, u doba snažne obnove i uspona našeg nautičkog turizma.
Na tu veliku ribolovnu feštu odazivalo se i po pedesetak posada raznovrsnih turističkih polovila, a najprivlačniji dio programa bio je masovan lov na tunje, iglune i drugu krupnu ribu. Uz organizaciju različitih mjesnih fešta (klape, folklor, dobra spizu u restoranima), lovci na tunje s obilatim ulovom vračali su se pred sumrak u luku.
Plemenita riba se vagala, ocjenjivala, “konzumirala” ali, onako diskretno, i prodavala.
Sve se to, ne samo u Jezerima, događalo u vrijeme kad se ozbiljno razmišljalo o zaštiti mora i njegova blaga, posebno sa razdobljima zabrana izlova tunja. Pa je na kraju i uspostavljen režim koji morska blaga štiti od pustošenja.
A to, što ni u ova vrela doba nema ni hobotnice za uloviti je ostima, to zasigurno već spada u širok problem svjetskih klimatskih promjena, što doslovce osjećamo i na vlastitoj koži.
A nekad, kad se i u nas puno živjelo od ribe, vrijedila je jedna davno zaboravljana dobronamjerna uzrečica: “Dabogda tvoje tilo morsku ribu jilo”.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 51 je nestala nakon što je brod s migrantima potonuo kod tuniskog otoka Kerkennah, rekao je Reutersu u nedjelju pravosudni dužnosnik, dodajući da su svi migranti na brodu bili iz subsaharske Afrike.
Tuniska obalna straža izvukla je 901 tijelo utopljenih migranata uz svoju obalu od 1. januara do 20. jula ove godine, rekao je u srpnju tuniski ministar unutarnjih poslova, obilježavajući nezabilježen broj žrtava uz obale Tunisa, prenosi Reuters.
Ta sjevernoafrička država ove se godine suočava s rekordnim valom migracija i čestim katastrofama potonuća brodova s migrantima iz podsaharske Afrike na putu prema talijanskoj obali.
Tunis je zamijenio Libiju kao glavno polazište za bjegunce od siromaštva i sukoba u Africi i na Bliskom istoku u nadi za boljim životom u Europi.
Treći po redu Porto Montenegro Gastro Weekend će biti održan od 17. do 20. avgusta, na lokaciji Sinhro u Porto Montenegru.
Jedinstveni festival hrane i pića u Crnoj Gori, i ove godine će imati bogatu gastro ponudu, te organizovanu zabavu za najmlađe, što ga čini savršenom manifestacijom za porodice.
Ponuda hrane na festivalu će prevazići prošlogodišnju i po broju izlagača i po raznovrsnosti ponude. Sve popularnija u Crnoj Gori, na meniju će se naći azijska kuhinja, a biće i najpopularnije jelo svih festivala, veličanstveni burger, te mnogima omiljena, pizza. Prošetaćemo se i kroz najrazličitije kuhinje svijeta, indijsku, meksičku, američku.
Gastro vikend
Iako je hrana u centru pažnje, pravi hedonisti znaju da je dobar zalogaj najljepše upariti sa čašicom omiljenog pića. Bilo da su gosti ljubitelji vina ili piva, te koktela ili čistih spirita, Gastro Festival ima odgovor za sve.
Svaki porodični događaj mora imati i kutak za najmlađe, tako festival ima zonu za djecu gdje naši animatori zabavljaju najmlađe hedoniste i posjetioce festivala, dok roditelji bezbrižno obilaze štandove i degustiraju najraznovrsniju ponudu hrane i pića u Tivtu!
Službenici saobraćajne policije su u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirali 65 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba zadobilo teške, 34 osobe zadobilo lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 205 prekršajnih prijava, izdali 1.207 prekršajnih naloga, oduzeli 26 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja, kazali su iz policije.
Takođe, zbog vožnje pod dejstvom alkohola saobraćajna policija je lišila slobode 56 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega je njih 14 lišeno slobode u Nikšiću, devet u Podgorici, osam u Baru i sedam u Budvi.
“Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, naveli su iz policije.
Međunarodni festival KotorArt organizuje večeras u 21 sat Forum mladih umjetnika u Kreativnom habu u Kotoru.
Na ovom skupu će se analizirati i promišljati o aktuelnom stanju u umjetničkoj muzici Crne Gore, sa fokusom na položaj mladih umjetnika, i predložiti mjere koje bi doprinijele njenom budućem poboljšanju i razvoju.
Kako navode organizatori, u okviru cjelodnevnog programa planiran je zatvoren rad dvije fokus grupe o institucionalnim i umjetničkim aspektima teme, nakon čega će biti upriličen i javni program.
Učesnici Foruma mladih umjetnika su pijanisti Andrija Jovović i Miljana Nikolić, sopranistkinja Petra Radulović, violončelisti Sari Šaćiri, Eden Sekulović i Kosta Popović, violinisti Viktor Huter, Vukica Rašović i Dušan Obrenović, kao i kompozitor Marko Kovač.
“Mladi umjetnici, među kojima je većina bila angažovana u okviru višegodišnjeg serijala KotorArt talenti, imaće priliku da u okviru Foruma razmjene iskustva iz različitih evropskih zemalja u kojima studiraju i žive, daju komparativne primjere i ideje koje mogu uticati na podizanje kvaliteta kulturnog života Crne Gore, i temama koje se tiču mladih. Ove mlade profesionalce će kroz fokus grupe i debate voditi moderatorke Marija Ružić Stojanović, direktorica programa za jačanje kapaciteta OCD institucija i medija, i Sara Mandić, pijanistkinja i menadžerka u kulturi i medijima”, navode u saopštenju.
Serijal KotorArt talenati ove godine je podržan od strane agencije za luksuzne nekretnine, Montenegro Sotheby’s Realty, dugogodišnjeg i važnog prijatelja i poslovnog partnera festivala.
Jedriličarski klub Jovo Dabović iz Baošića organizovao je tradicionalnu regatu, Memorijal “Jovo Dabović”.
Na regatnom polju se vodila velika borba po vetru čija se jačina kretala od 10 do 12 čvorova. Odjedrene su po dve regate u svim klasama, a najuspešniji su bili jedriličari Delfina iz Tivta.
Rast temperature i stabilizacija vremena, od utorka se očekuju na jugu, a od srijede na sjeveru Crne Gore, kazao je meteorolog Vučina Popović.
“Od utorka na jugu će doći do stabilizacije vremena, a od srijede i na sjeveru. U utorak će biti još malo kiše ujutru na sjeveru. Biće povremeno i sjevernog vjetra”, saopštio je Popović.
Kako navodi, temperatura vazduha od utorka na primorju stalno u porastu, a na sjeveru od srijede.
“Za dane vikenda u Podgorici ponovo će biti 35 ili 36 stepeni”, navodi Popović i dodaje da nas je nevrijeme iz regiona zaobišlo.
“Ulazimo u postepenu stabilizaciju vremena, i ljeto se vraća”, poručio je Popović.
Utorak, 08.08.2023.
Na jugu pretežno sunčano. Na sjerveru promjenljivo oblačno, i još ponegdje uz kišu, uglavnom tokom jutra, zatim tokom poslepodneva smanjenje oblačnosti i duži sunčani intervali.
Vjetar, povremeno i mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 21, najviša dnevna od 16 do 30 stepeni.
Uvođenje kategorije stalni sezonski radnik ublažilo bi problem nedostatka radne snage u turizmu, jer bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Iz Komore su rekli da nedostatak radne snage na sezonskim poslovima predstavlja jednu od biznis barijera u turizmu, a da bi se ublažio ovaj problem, Privredna komora je kod nadležnih institucija inicirala uvođenje kategorije stalni sezonski radnik.
“Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU”, kazali su iz PKCG agenciji Mina-business.
Predstavnici Komore su ocijenili da, iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori ostvari ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda stručnog kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća.
“Zato je potrebno omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe. Ovo je moguće postići, između ostalog, boljom promocijom mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, kao i sistemski učiniti sezonski rad privlačnijim domaćem radniku”, smatraju u PKCG.
Sistem, kako su kazali, osigurava finansijsku podršku i uplatu doprinosa radnicima – sezoncima i u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja.
“Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu, odnosno najmanje šest mjeseci”, rekli su iz PKCG.
Zakonodavni okvir, kako su ocijenili, treba da omogući fleksibilnije angažovanje domaće radne snage, a posebno studenata i drugih segmenata radne snage za koje se utvrdi da postoji potencijal za angažovanje tokom trajanja sezone.
Kuvari
“Na vrijeme smo da do naredne ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvorimo uslove za uvođenje kategorije stalni sezonski radnik i motivišemo domaće stanovništvo da svoj profesionalni angažman vežu za rad u turizmu. Navedno rješenje bi značajno podstaklo mlade da se školuju za poslove u turizmu, ali i nezaposlene da se prekvalifikuju za turistička zanimanja”, smatraju u PKCG.
Kako bi se što više uradilo na prevazilaženju problema sa nedostatkom radne snage, Privredna komora je aktivni učesnik i na projektu koji se realizuje uz podršku GIZ-a, pod nazivom Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u jugoistočnoj Evropi i u toku je realizacija druge faze tog projekta.
“Kroz prvu fazu projekta izrađena je sveobuhvatna analiza sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori, tehnička specifikacija softvera i Policy dokument (trenutno stanje, predložena reforma i očekivani rezultati reforme). U cilju poboljšanja dosadašnje prakse u vezi sa sezonskim zapošljavanjem u turizmu, kroz projekat se namjeravaju primijeniti najbolja iskustva stečena kroz sprovođenje ranijih projekata u regionu, prije svih unaprjeđenje postojećih procedura i razvoj softvera za elektronsku registraciju sezonskih radnika”, naveli su iz PKCG.
Kako su kazali, reforma koja se predlaže doprinijela bi pojednostavljenju i skraćivanju procedura prijave radnika, odnosno poboljšanju efikasnosti sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u tom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa.
“Objedinjena elektronska prijava sezonskih radnika, kroz izradu elektronskog web portala, će služiti kao sredstvo za komunikaciju između institucija i podnosioca zahtjeva (radnika ili poslodavca). Ovo podrazumijeva da će podnosilac u jednom popunjavanju zahtjeva popuniti sve podatke potrebne za postupke koje je neophodno završiti kako bi se finalizovao postupak prijave radnika”, zaključili su iz PKCG.
Pored brojnih ljepota koje Crna Gora nudi sve brojnijim turistima koji posebno tokom ljetnjih mjeseci posjećuju i jug i sjever zemlje, od skoro je grupi zaštićenih domaćih proizvoda pridružena i poznata Peraška torta, koja je do sada 11. registrovani domaći proizvod.
– Crna Gora je u proteklom periodu napravila značajne iskorake u oblasti unapređenja kvaliteta domaćih proizvoda kroz zaštitu i registraciju naziva. Do sada je registrovano 11 proizvoda, među kojima su Njeguški pršut i Crnogorski pršut sa geografskom oznakom, Pljevaljski sir, Crnogorska goveđa pršuta, Crnogorska stelja, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir sa oznakom porijekla, pšenično pivo Čista desetka i Cvijetni med sa oznakom viši kvalitet, te Bamija na ulcinjski način i Peraška torta sa oznakom garantovanog tradicionalnog specijaliteta – rečeno je Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
Dodaju da osim ovih, postoji još veliki broj proizvoda koji imaju potencijal ili elemente za uspostavljanje šeme kvaliteta. Na pitanje šta ovo konkretno znači za crnogorsku ponudu, iz MPŠV navode da je kvalitet i raznovrsnost poljoprivredne proizvodnje među najvažnijim prednostima.
– Takvi proizvodi obezbjeđuju konkurentnu prednost i opstanak malim, specifičnim i tradicionalnim proizvođačima i daju veliki doprinos njenom kulturnom i gastronomskom nasljeđu. Zaštita, kao što je ova, je posljedica vještina i odlučnosti proizvođača koji su održavali tradiciju, ali su vodili računa i o razvoju novih sastojaka i načina proizvodnje, modernizaciji proizvodnje i proizvoda, kao i valorizaciji kroz sektor turizma. Zaštitom ovakvih proizvoda proizvođači postižu prepoznatljivost na tržištu, kako na regionalnom, tako i na međunarodnom, a na ovaj način proizvod doprinosi prepoznatljivosti mjesta i regiona. Promocija i zaštita proizvoda oznakama kvaliteta doprinose ruralnom razvoju, diverzifikaciji prehrambenih proizvoda i većem izboru potrošača. Zaštita naših specifičnih proizvoda doprinosi i bogatijoj turističkoj ponudi, te razvoju samih turističkih destinacija, a proizvođačima donosi veće cijene proizvoda, olakšane nastupe na tržištu, bolju organizaciju proizvodnje i dugotrajan opstanak – ukazuju iz MPŠV.
Iz ovog resora objašnjavaju da oznake porijekla, geografske oznake i garantovano tradicionalni specijaliteti predstavljaju kolektivne šeme kvaliteta, te stoga zahtjeve za registraciju mogu podnijeti udruženja proizvođača tog konkretnog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Udruženja koja su do sada aplicirala za ove oznake su se organizovala kao nevladina, dok za šemu kvaliteta – viši kvalitet to mogu raditi i individualci.
Peraška torta – foto cuhacha IPA CBC projekat
Posljednju zaštitu proizvoda Peraška torta pokrenula je nevladina organizacija Društvo prijatelja grada Perasta iz Kotora. To je, kako navode iz MPŠV, drugi proizvod koji je zaštićen kao garantovano tradicionalni specijalitet (GTS)
– Pravni efekti registrovanja naziva GTS nijesu direktno vezani za koncept teritorije kao što su geografske oznake i svi proizvođači koji proizvode u skladu sa specifikacijom imaju pravo da koriste registrovani naziv, bez obzira gdje se nalaze, to jest gdje se proizvodnja obavlja, ako ispunjavaju zahtjeve propisane usvojenom u odnosu na (prehrambene) proizvode koji su rezultat proizvodnog procesa koji odgovara tradicionalnom načinu pripreme i obrade tih proizvoda ili su proizvodi proizvedeni upotrebom sirovih materijala ili sastojaka koji se tradicionalno koriste u proizvodnji – kazali su iz MPŠV.
Ova šema potencijalno može obuhvatiti veliki broj korisnika, jer se oznaka može koristiti za proizvode sa posebnim karakteristikama proisteklim iz upotrebe tradicionalnih sastojaka ili tradicionalnog načina pripreme.
– “Tradicionalan” označava dokazanu upotrebu proizvoda na tržištu kroz vremenski period koji pokazuje prenošenje sa generacije na generaciju u trajanju od najmanje 30 godina – objasnili su iz Ministarstva.
Peraška-torta- foto ukusi.me
Peraška torta, kako navode, predstavlja nematerijalno dobro povezano sa područjem Perasta koji čini sastavni dio kulturnog dobra Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora koji je pod Uneskovom zaštitom.
– Peraška torta je specijalitet među desertima koji ima svoj jedinstveni recept i metod proizvodnje koji zahtijeva veliku preciznost, vještinu i znanje. Smatra se crnogorskim kulinarskim specijalitetom i tradicionalnom i autentičnom odlikom bokeške kuhinje, već decenijama unazad – kazali su iz MPŠV.
Ukazuju da je zbog obilja i bogatstva sastojaka, ukusa i mirisa, te vještine njihove obrade i izrade, uključujući i dekoraciju nazvana i bokeškom kraljicom slatkiša.
