Zima na Jadranu, uživanje u rezidencijama i hotelu The Chedi Luštica Bay, gastro i šoping iskustvo na promenadi, odličan su predlog za februarski vikend
Luštica Bay je svojevrsna kulisa ljubavi, od ponedeljka 13. februara do nedelje 19. februara. U navedenom periodu, iglo, tj. winter dome na promenadi biće ukrašen najljepšim motivima ljubavi, uz ukusne slatko-slane delicije tima hotela The Chedi, i upotpuniti sjajnu agendu aktivnosti na ovoj destinaciji.
Romantična večera u restoranu The Spot, u sklopu hotela The Chedi Luštica Bay, zakazana je za utorak 14. februar. Specijalna večera na Dan Svetog Valentina počinje u 19 časova, po promotivnoj cijeni od 70€ za dvoje.
Vikend prije Valentinova je, takođe, u znaku ljubavi – 11. i 12. februara. Kokteli i sushi plate, selekcija kolača i prosecco-a, kuvana vina po promotivnim cijenama, su ponuda Lobby bar-a i The Spot restorana hotela The Chedi, te sjajan predlog za izlet do ove destinacije.
Šoping na promenadi Luštica Bay još jedan je dobar razlog za dolazak – popusti u svim modnim jedinicama kao što su Bogner Fashion, Tenero Fashion, Ivana Ma London, Mood by 7 Hills, MC2 Saint Barth, a sjajni paketi tretmani njege kose, lica i tijela su u Sophie’s Beauty Line-u.
Luštica Bay rezidencije, sa jedinstvenim pogledom na akvatorijum Jadrana, od studio apartmana do luksuznih penthouse-a, dostupne su od 99€ eura za noć; ponuda / cijena ukljucuje besplatan boravak za djecu, ali i benefite poput popusta u gastro i šoping jedinicama do 25%. Edukativni i zabavni sadržaji u Dječjem klubu koji je otvoren za sve posjetioce, kreiraju sjajno iskustvo na obali. Luštica Bay tim stoji na raspolaganju za personalizaciju iskustva zimskih čari na obali. Bukirajte svoj boravak na Luštici Bay, putem e-mail adrese: rentals@lusticadevelopment.com.
Sve pogodnosti zimskog odmora u Luštici Bay, kao što su uživanje u prirodi, mir, privatnost, kancelarijski opremljen prostor za rad, mogućnost korišćenja The Chedi Spa sadržaja uz poseban popust, samo su neki od razloga, zašto zima na obali ima poseban šmek. Marina Village nalik na autentična ribarska mjesta na obali odiše i „načinom života“ koji je čist i autentičan Mediteran; ovdje se uživa u detaljima svakodnevice.
Karavan 54. Praznika mimoze ovogodišnju posjetiće u petak 10.02 Nikšić i Podgoricu, a u subotu 11.02 u Trebinje.
-Svečani defile od 50 učesnika Gradske muzike i mažoretki, trombonjera i klovnova biće upriličen u 13 sati u Nikšiću. Defile će se kretati NJegoševom ulicom od kružnog do Trga slobode, gdje će građani Nikšića i drugi gosti imati prilike da uživaju u čarima mimoze. Istog dana nastup je planiran u 17 sati u Podgorici na Trgu nezavisnosti. Biće dijeljena mimoza, a Gradska muzika i mažoretke će imati svoj tradicionalni nastup prilikom kojeg će se promovisati program 54. Praznika mimoze.
Nakon obilaska Nikšića i Podgorice Karavn praznika u subotu (11.02) stiže u Trebinje. Učestvovaće male i velike mažoretke, trombonjeri, maškare, Gradska muzika i klapa Castel Nuovo. Povorka u 11 sati kreće od hotela Leotar pored hotela Platani , uz nastup na platou ispred Kulturnog centra.
Posljedice potresa u Turskoj i Siriji Foto: Suhaib Salem/White Helmets/Umit Bektas/Serday Ozsoy / REUTERS
Više od 16.000 poginulih je posljednji crni broj koji stiže iz potresom pogođenih Turske i Sirije. Spasioci se i dalje utrkuju s vremenom u pokušaju da iz ruševina izvuku žive ljude, no nade je sve manje, a posao im otežava i velika hladnoća.
Turski predsjednik, koji je posjetio područja pogođena potresom, kaže kako je nemoguće pripremiti se za katastrofu takvih razmjera, a Europska unija u ožujku organizira donatorsku konferenciju za Tursku i Siriju.
U martu donatorska konferencija za Tursku i Siriju
Evropska unija će početkom ožujka organizirati donatorsku konferenciju na kojoj će prikupljati međunarodna sredstva za pomoć Turskoj i Siriji, pogođene katastrofalnim potresom, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
– Vodimo utrku s vremenom kako bismo zajedno spašavali živote (…) Turska i Sirija mogu računati na EU”, napisala je europska čelnica na Twitteru.
Švedski premijer Ulf Kristersson (čija zemlja trenutno predsjeda Vijećem EU-a) i ja bit ćemo domaćini donatorske konferencije početkom marta u Bruxellesu.
– Prikupimo sredstva na međunarodnoj razini za stradalo stanovništvo, pozvala je Von der Leyen.
– Nitko ne smije ostati po strani kada ovakva tragedija zadesi narod, navela je u priopćenju.
Europska unija je nekoliko sati nakon potresa u ponedjeljak poslala prvu pomoć Turskoj na njezin zahtjev. No Siriji je isprva poslala tek minimalnu pomoć putem postojećih humanitarnih programa, zbog međunarodnih sankcija uvedenih režimu u Damasku koje su na snazi od početka rata u Siriji 2011. U srijedu je sirijska vlada službeno zatražila pomoć EU-a putem mehanizma za civilnu zaštitu koji koordinira europsku pomoć Europljana i Komisija je pozvala zemlje članice da potvrdno odgovore na taj zahtjev, rekao je povjerenik za upravljanje krizama Janez Lenarčič.
Evropa i Sjedinjene Države podupirat će Ukrajinu u njezinom ratu protiv Rusije koliko god bude potrebno, rekao je u srijedu njemački kancelar Olaf Scholz, dodajući da Ukrajina pripada europskoj obitelji.
Govoreći u Parizu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Scholz je rekao kako će čelnici na summitu EU-a u četvrtak poslati snažan signal solidarnosti s Kijevom.
“Nosim jasnu poruku Briselu: Ukrajina pripada europskoj obitelji”, rekao je Scholz.
Nakon stagnacije zbog pandemije koronavirusa, Međugorje je protekle godine zabilježilo veliki broj hodočasničkih posjeta te skoro dostiglo predpandemijske brojke. No ulazak Hrvatske u Šengen mogao bi ugroziti jednodnevne posjete Hercegovini, jer su neke prevozničke kompanije iz te zemlje, zbog mogućih gužvi na granici, već najavile da neće organizirati izlete prema Međugorju, odnosno prema Hercegovini.
Predsjednik Udruženja turizma, hotelijera i iznajmljivača soba iz Međugorja Davor Ljubić kazao je Feni kako je primjetan jako veliki rast broja posjeta od maja na ovamo.
– Ono što raduje je povratak zapadnoevropskih hodočasničkih destinacija, znači ljudi su se vratili iz Irske, iz Italije, Španije i dolaze u sve većem broju, a isto tako raduje povratak prekookeanskih hodočasnika, na prvom mjestu iz Latinske Amerike i Meksika. U zadnje vrijeme, pogotovo od osmog mjeseca protekle godine, bio je prisutan jako veliki broj ljudi iz Amerike i to zahvaljujući otvaranju direktne linije između Njujorka i Dubrovnika. U svakom slučaju, mi smo zadovoljni. U odnosu na 2000. i 2001. godinu, normalno da je ovo sve veliki pomak – istakao je Ljubić
Naglasio je kako se može reći da se Međugorje vraća predpademijskim brojkama.
– Siguran sam da će se to ove godine vratiti na približno istu brojku, ukoliko ne bude nekih turbulencija u svijetu jer je turizam po tome najosjetljiviji. Sve hodočasničke destinacije, ne samo Međugorje, vraćaju se svom starom sjaju – ocijenio je Ljubić.
Govoreći o pripremi za predstojeću sezonu, kazao je kako se, uz sve ostalo, vrši predstavljanje na sajmovima ali i kapacitiranje kadrova.
– Spremamo se za jednu puno jaču sezonu nego dosadašnjih godina, a isto tako i kapacitiramo, tražimo kadrove koji su nam potrebni jer je prošle godine najveći problem bila kvalificirana radna snaga pa se ove godine brojni hoteli pripremaju da se ekipiraju što prije. Prisutno smo i na sajmovima koji su interesantni za nas u međugorskom okružju. Međugorje se kao nekakva hodočasnička destinacija priprema na način koji je uobičajen svugdje u svijetu, a to je da se predstavi nekakvim svojim potencijalnim korisnicima koji do sada nisu bili u Međugorju. Nadam se da će to zaživjeti puno više nego što je bilo dosadašnjih godina i da ćemo biti prisutni ne samo na specijaliziranim, već i na puno većim sajmovima kako bi uz Međugorje mogli eventualno prezentirati i ponudu destinacije Hercegovina – naglasio je Ljubić.
U Međugorju je, kako kaže, potrebno urediti i prilaze i javne toalete te stvoriti sve uslove za hodočasnike koji se nalaze u blizini Brda ukazanja.
– Nadam se da će se to što prije regulirati i da će u tome pomoći i ustanovljenje Turističke zajednice općine Čitluk koja se vraća poslije dvadesetak godina – dodao je.
Mišljenja je kako bi se što prije trebalo raditi i na oživljavanju mostarske Zračne luke.
– Ima nekih naznaka da bi mogle biti uspostavljene redovne linije između Mostara i nekih drugih gradova u Evropi, ali to još uvijek nije službeno. Bez jake zračne luke, bilo kakva destinacija, pa tako i naša Hercegovina, ne može previše doprinijeti – ocijenio je Ljubić.
Sve to potvrdio je i ulazak Hrvatske u Šengen.
– Ovih dana smo se u to uvjerili upravo dolaskom Šengena u naše susjedstvo, na nekih pet, šest kilometara od Međugorja. Bojim se da će se, ukoliko se ne riješe nekakve stvari između Hrvatske i BiH, tokom ljetne sezone stvarati veliki čepovi, tako da bi čak mogli zaboraviti i jednodnevne izlete od kojih je u prvom redu živio Mostar i mostarski restorani i trgovine. Ukoliko se na granici bude čekalo po nekoliko sati bojim se da od jednodnevnih izleta nema ništa. Zbog tih problema, neke prevozničke kompanije iz Hrvatske već najavljuju da neće organizirati izlete prema Međugorju, odnosno prema Hercegovini – naglasio je Ljubić.
Najnoviji i jedan od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, Ever Acme, prešao je prije nekoliko dana Sueski kanal na svom prvom pomorskom putovanju od Malezije do Nizozemske, objavio je predsjednik Uprave Sueskog kanala (SCA) Osama Rabie.
Kako prenosi portal marineinsight.com prema protokolu kojeg je slijedio SCA, oko prolaska velikih brodova koji po prvi put prolaze ovim putem, delegirana su dva kapetana koji su se ukrcali na kontejnerski brod i poželjeli dobrodošlicu njegovoj posadi, predajući suvenir kapetanu broda.
Ever acme plovi pod zastavom Singapura. Riječ je o najnovijem brodu nove generacije, “A TYPE” brodske kompanije “Ever Green”. Duljina ovog morskog diva je 400 metara, dok je širina 61,5 metara. Kapacitet tereta je 224 tisuće tona i može ukrcati preko 24 tisuće kontejnera.
Rabie se pohvalio kako je ovaj slučaj pokazatelj spremnost Sueskog kanala da odgovori na izazove u tranzitu koji nose nove generacije velikih brodova s velikim gazom i ogromnim kontejnerskim kapacitetom. Prije dvije godine teretni brod Ever Given „zaglavio“ je u Sueskom kanalu tako da nijedan drugi brod nije mogao proći svojim uobičajenim putem.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom već ima ponudu da iznajmi dva trajekta i posadu i odmah nakon što Vlada stavi van snage svoj zaključak iz 2019. godine, preuzme u potpunosti upravljanje trajektnom linijom Kamenari-Lepetane do dodjela koncesije.
Ovo je za Vijesti kazao zvanično predsjednik odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović.
Vlada bi trebalo, prema najavi premijera Dritana Abazovića, da na sjednici ove sedmice, ukine zaključak iz 2019. godine kojim je kompaniji Pomorski saobraćaj omogućeno da aneksima produžava prije četiri godine istekli ugovor sa Morskim dobrom o zakupu pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji je bio pravni osnov da ta firma od 2004. obavlja monopolsku djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi.
– Što se tiče trajekta i posade za prvi period bismo iznajmili dva trajekta i posadu i tu imamo već ponudu, da bi kasnije u najkraćem mogućem roku (ne dužem od tri-četiri mjeseca) kroz javne nabavke kupili tri veća trajekta koji bi imali veće kapacitete od ovih postojećih. Što se cijena tiče, biće javni poziv i cijeniće se najpovoljnija ponuda. Poznato je da je Morsko dobro domaćinskom i odgovornom politikom preduzeća jako likvidno i spremno da bez problema kupi tri trajekta – naglasio je Rađenović.
On je poručio da su kao odgovorno javno preduzeće vodili računa i o zaposlenima koji sada rade u Pomorskom saobraćaj i da niko neće ostati bez posla.
– Svi zaposleni će imati poziv ako budu željeli da nastave da rade svoj posao i ubuduće. Spremni smo da odmah nakon stavljanja van snage zaključka Vlade iz 2019. preuzmemo u potpunosti upravljanje na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane do dodjele koncesija. Morsko dobro je i prošle godine bilo spremno da vrati državi i građanima ovaj, pa mogu reći slobodno jedan od najunosnijih poslova u našoj državi. Ako Vlada odredi da mi budemo prelazno rješenje do raspisivanja koncesije i izbora prvorangiranog koncesionara mi ćemo taj posao odraditi u interesu građana i države. Statut preduzeća nam daje za pravo obavljanje privredne djelatnosti, a sama privezišta i pristaništa u Lepetanima i Kamenarima su u zoni morskog dobro, odnosno u vlasništvu države. Još jednom da ponovim, u Morskom dobru nastojimo da se ovaj posao dodijeli u skladu sa zakonom, a to znači da na osnovu raspisanih koncesija se prijave svi zainteresovani i onaj ko bude prvorangirani ponuđač neka mu je sretno, uključujući i aktuelnog prevoznika, odnosno firmu Pomorski saobraćaj, ali ne nikako bez koncesija i pod aktuelnim uslovima – rekao je Rađenović.
U Morskom dobru se nadaju da će Vlada njima povjeriti da upravljaju trajektom do izbora koncesionara jer bi to, kako tvrdi Rađenović, značilo novu vrijednost za preduzeće i da će ako dobiju ovaj posao duplirati ukupne prihode za ovu godinu.
Abazović je u utorak imao sastanak sa predstavncima Morskog dobra i Opština Herceg Novi i Tivat na kome su sagledane mogućnosti i razmotreni modaliteti preuzimanja trajektne linije od strane države i postignuta saglasnost o neophodnosti zaštite javnog interesa u odnosu na privatne monopolističke firme.
– Abazović je istakao da Vlada ima intenciju da građanima vrati ono što je njihovo, stane na kraj arčenju državne imovine i preuzme upravljanje trajektnom linijom – saopšteno je juče iz kabineta premijera.
Pomorski saobraćaj je privatizovan bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi 2004. godine. Za tu kompaniju je firma Prohouse u kojoj su podgorički biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban, sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 mil EUR, od čega samo 680.000 EURu kešu, a ostatak u obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupila po diskontovanim cijenama.
Oni su narednih 14 godina ostvarivali milionske profite koristeći monopol te firme na trajektnu djelatnost u Boki, a Morskom dobru su na ime zakupa obale u Lepetanima i Kamenarima plaćali mjesečnu naknadu u visini od četiri odsto prihoda ostvarenog prodajom usluga Pomorskog saobraćaja. Tako je Morsko dobro godišnje dobijalo između 200 i nepunih 300.000 EUR.
Svi podaci govore da ovaj posao treba da radi državna firma
Vijesti su pitale Rađenovića o tome da li Morsko dobro ima analizu za preuzimanje ove linije i šta je ta analiza pokazala.
– Analize i studije opravdanosti su više nego jasne, pa čak i ako hoćete da uzmete kao relevantne finansijske izvještaje koje nam šalje Pomorski saobraćaj dovoljno govore koliko je ovo isplativ i unosan posao kratkoročno, a kamoli dugoročno. Prihodi iznad osam miliona godišnje, više od million i po prevezenih vozila i benefiti poput oslobađanja akciza na gorivo je dovoljan pokazatelj da ovaj posao treba da radi državno preduzeće. Da li će to biti Morsko dobro, Barska plovidba ili neko treće Vladino preduzeće manje je bitno – rekao je Rađenović.
On je kazao da je sigurno da će za građane biti mnogo povoljnije, da će opštine Herceg Novi i Tivat imati direktne interese od tog posla.
– I da više nikad nećemo imati situaciju da kola vatrogasne jedinice moraju da plate trajektnu kartu da bi spasli nekom život ili ugasili požar na drugoj strani obale – poručio je Rađenović.
U organizaciji Kotorske biskupije i Instituta za Povijest umjetnosti, u petak, 10. februara s početkom u 19 sati u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru održat će se predstavljanje knjige akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku.
Knjigu će predstaviti Sanja Cvetnić, recezentica, i Radoslav Tomić, autor. Prisutnima će se obratiti don Robert Tonsati, Katarina Horvat-Levaj i Davor Trupković.
Najnovija knjiga akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknoga razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu. Sadržaj knjige obuhvaća likovnu kulturu velikoga prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskoga sabora, u kojem se pronalaze začeci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima. Ova knjiga donosi svjež pogled na baroknu umjetnost istočnog Jadrana.
Akademik Radoslav Tomić je u ovoj knjizi, u kojoj su teze o identitetskoj vrijednosti dalmatinske likovne baštine utemeljene na odličnom poznavanju »terena«, od Krka do Kotora, ali dakako i Venecije i Veneta (radi usporedbi i tematske razlikovnosti), pružio znanstveni temelj za puno razumijevanje i vrednovanje likovnoga krajolika Dalmacije. Ova knjiga je vrsta razdjelnice u tom smislu i na području koje obrađuje, jer daje smisao pojavama koje su usporedive u različitim mjestima Dalmacije, a vezane su, kako sam autor piše, za održanje identiteta (»Tako se dalmatinski prostor premrežio svetačkim likovima koji su funkcionirali na dvije razine: sakralnoj i profanoj, objedinjujući vjersku i komunalnu zajednicu u neraskidivu cjelinu.«). Stoga u knjizi nalazimo brojne identitetske topose Dalmacije, naznačene kroz likovna djela, od slave crkvenoga naučitelja i prevoditelja sv. Jeronima, mjesnih svetaca-zaštitnika, raznih svetačkih relikvija do Gospe Sinjske i Alke pa knjiga u znanstvenom smislu svjedoči o znanstvenoj širini, nužnoj za puno razumijevanje uloge baštine u oblikovanju dalmatinskoga i pojedinih mjesnih identiteta.
Festival vina i ukljeve biće održan za vikend u Virpazaru, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Bar.
Na jubilarnom, 25. izdanju te manifestacije, učestvovaće 29 izlagača iz svih subregiona Crne Gore.
„Festival ima i takmičarski karakter. Na osnovu degustacije 54 uzorka, dodjeljivaće se zlatne, srebrne i bronzane medalje. Svi izlagači su poljoprivredna gazdinstva registrovana u Ministarstvu poljoprivrede i vinarije koje imaju dozvolu za puštanje vina u promet“, navodi se u saopštenju.
Festival vina i ukljeve tradicionalno organizuju mjesna zajednica Crmnica, Udruženje vinara i vinograda Crmnički vranac i nevladina organizacija (NVO) Dani Skadarskog jezera, pod pokroviteljstvom Opštine Bar i barske TO. Podršku su pružili kompanija Plantaže i Nacionalni parkovi Crne Gore.
„Turističko-poljoprivredna manifestacija Dani vina i ukljeve je prilika da domaći proizvođači posjetiocima ponude svoje proizvode i tako poboljšaju plasman. Organizatori su pripremili 200 litara besplatnog vina za degustaciju“, dodaje se u saopštenju.
Podsjećamo javnost da je Crveni krst Crne Gore otvorio žiro račun za prikupljanje pomoći za stanovništvo pogođeno katastrofalnim zemljotresom u Turskoj i Siriji. Broj žiro računa putem kojeg građani mogu uplatiti sredstva je 520-5188-31 kod Hipotekarne banke.
Takođe, aktiviran je sms broj 15888 kod sva tri operatera – Telekom, One i M-tel putem kojeg građani mogu da doniraju sredstva. Cijena slanja jedne sms poruke iznosi 1 euro.
Za nepunih 24 sata preko žiro računa je uplaćeno 1921,24 eura za pomoć stanovništvu Turske i Sirije pogođenom zemljotresom.
U okviru apela koji smo pokrenuli za podršku ugroženom stanovništvu Crveni krst Crne Gore opredijeliće po 3 000 eura za Turski i Sirijski Crveni polumjesec.
U ovom trenutku prioritet je finansijska podrška, a prema instrukcijama koje smo primili direktno od nacionalnih društava Crvenog polumjeseca Turske i Sirije preporuka je za sada se suzdržati od slanja humanitarne pomoći kako se ne bi ometao proces spašavanja ljudi iz ruševina, te kako bi se izbjegle komplikovane logističke procedure.
Ovo su neki od razloga zbog kojih je prioritet finansijska podrška:
Poteškoće u primanju, selektovanju, distribuciji i skladištenju robe jer sve to zahtijeva značajne ljudske resurse i potrebu za prostorom za adekvatno pakovanje kod primaoca pošiljke;
Dodatni troškovi upravljanja i transportovanja robom, koji bi se mogli direktno usmjeriti na ono što je prioritetno na terenu;
Zbog samog načina na koji Pokret Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca upravlja krizama što podrazumijeva srednjeročnu i dugoročnu podršku pogođenom stanovništvu, gdje finansijska podrška ima glavnu ulogu;
Podrška lokalnoj ekonomiji zemlje;
Nepotrebni otpad, jer velika količina ove robe ne može biti adekvatno upotrijebljena.
Imajući u vidu dugoročne potrebe pogođenog stanovništva i neophodnost međunarodne pomoći prema izvještajima Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, finalizovan je hitni apel za prikupljanje pomoći čija se vrijednost sada već procjenjuje na 200 miliona švajcarskih franaka za obje zemlje.
Kako bismo bili u toku sa najnovijim informacijama sa terena, Crveni krst Crne Gore kontinuirano komunicira sa kolegama iz Crvenog polumjeseca Turske i Sirije i sa Međunarodnom federacijom društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
