Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je svojoj vladi da se angažira na osnivanju muzeja posvećenih ofenzivi u Ukrajini, objavio je Kremlj.
“Osigurati osnutak muzeja (pokrajinskih, gradskih i u edukativne svrhe) posvećenih događajima iz specijalne vojne operacije i pothvatima njihovih sudionika”, piše u dokumentu koji je danas osvanuo na mrežnoj stranici Kremlja.
Specijalna vojna operacija je termin kojim Rusija naziva svoju invaziju na Ukrajinu započetu u februaru 2022.
“Vlada treba razmisliti kako uključiti poglavlje specijalne vojne operacije u predmet povijesti u obrazovnom sistemu”
Putin je naredio i da se razmotri koji bi predmeti vezani uz specijalnu vojnu operaciju trebali biti izloženi u tim muzejima. “Vlada nadalje treba razmisliti kako uključiti poglavlje specijalne vojne operacije u predmet povijesti u obrazovnom sustavu”, objavio je Kremlj Putinovu naredbu.
Od početka invazije na Ukrajinu Rusija je donijela niz represivnih zakona kojih je svrha ušutkati svaki glas kritike i kažnjavati autore tekstova koji “diskreditiraju” rusku vojsku. Primjenom tog zakona nekoliko osoba, protivnika režima ili nepoznatih građana, osuđeno je na duge zatvorske kazne.
Uspjesima ruske vojske, među kojima su i oni u doba Drugog svjetskog rata, posvećeni su nebrojeni muzeji, izložbe i spomenici.
U sklopu obavještajnog projekta „LOAN“, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, podnijeli su krivičnu prijavu i lišili slobode jedno lice, saopšteno je iz Uprave policije.
“Naime, M.I. (34) se sumnjiči za krivično djelo zelenaštvo koje je, kako se sumnja, izvršio tokom 2018., 2019., 2020., 2021. i 2022. godine u Budvi kada je davao novac na zajam i pri tom dogovorao nesrazmjernu imovinsku korist”, navode u saopštenju.
On je, kako dodaju, jednom oštećenom licu davao na pozajmicu različite novčane iznose u visini od 1.500 do 20.000 eura, u ukupnom iznosu od 146.500 eura, koji su bili kao glavnica, te na njih obračunavao kamatu na mjesečnom nivou od 8-10%, na koje predate iznose je u navedenom periodu, a na ime ugovorene kamate, svakog mjeseca naplaćivao različite iznose.
“M.I. je na taj način sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 270.000 eura, te ga na današnji dan duži za novčani iznos od oko 150.000 eura, na ime neisplaćenih kamata i glavnica..M.I. je lišen slobode po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.
U okviru manifestacije “Da nam kolo ne zastane” folkloraši/ce svih uzrasnih kategorija Folklornog ansambla “Nikola Đurković” iz Kotora nastupiće u subotu, 29. aprila na Svjetski Dan igre na Trgu od oružja i u nedjelju, 30. aprila u Kulturnom centru i sa obimnim i raznovrsnim programom predstaviti dio bogatog etno naslijeđa Crne Gore i Boke Kotorske. Domaćoj i stranoj publici (turistima) u subotu će se u 12 sati predstaviti preko 200 “Đurkovića”, najmlađih predškolaca – “opančića”, nekoliko dječijih i omladinskih grupa, te članova reprezentativnog izvođačkog ansambla.
Pored Kotora u organizaciji Udruženja folklornih ansambala Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i ansamblima- članovima Udruženja, slični program biće održani i u Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Cetinju, Tuzima, Mojkovcu, Bijelom Polju i Petnjici.
-Programi u svim gradovima počinju u 12h, a jedan od ciljeva manifestacije je da se ukaže na brojnost folkloraša Crne Gore i značaj očuvanja ove aktivnosti za cjelokupnu kulturu Crne Gore. Pozivamo sve građane Kotora, da sjutra u podne dođu do Starog grada i podrže ovu aktivnost naših folkloraša., kaže Predrag Šušić, director FA “Nikola Đurković” i predsjednik UFA CG.
SMOTRA IZVORNOG STVARALAŠTVA CRNE GORE
Tradicionalne igre, pjesme i svirke
Smotra izvornog stvaralaštva Crne Gore Kotor
U organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković” u nedjelju, 30. aprila u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru od 19 sati biće održana Smotra izvornog stvaralaštva Crne Gore, čiji je cilj okupljanje formalnih i neformalnih grupa i nosilaca vještina tradicionalnog igranja, pjevanja i sviranja koje spadaju u kategoriju takozvanog “izvornog nasljeđa”.
-Tradicionalno nasljeđe, iz gotovo svih krajeva Crne Gore, prikazaće najkvalitetniji izvođači iz Crne Gore: Muška pjevačka grupa KUD”Piva” iz Plužina, Ženske pjevačke grupe “Đude” iz Kolašina, Mješovita pjevačka grupa PD”Grbalj”, narodni guslar Zdravko Knežević, diplar Ljubo Duletić, Dvojničar Dragutin Mićanović, frulaši Branko i Balša Jovanović, ljeričar Željko Radonjić, kavalista Štjef Ujkić, kao i članice ženske pjevačke grupe KUD”Sloga” iz Đenovića. Pored pomenutih u programu će učestvovati i članovi KUD”Ramadan Šarkić” iz Tuzi, KUD”Mijat Mašković” iz Kolašina i FA”Nikola Đurković” iz Kotora, saopštili su iz Ansambla.
Održavanje Smotre folklornih ansambala Crne Gore podržali su Turistička organizacija Kotor, Opština Kotor i Udruženje folklornih ansambala Crne Gore.
U toku svoje duge arhijerejske službe (1784-1830) Sveti Petar Cetinjski imao je više saradnika. Među njima znamenito mjesto pripada Dubrovčaninu, veoma obrazovanom opatu Frančesku Visković Dolčiju. On je punih dvadeset godina vršio službu ličnog sekretara, savjetnika i prevodioca za latinski, italijanski, njemački i francuski jezik Svetom Petru Cetinjskom (1784-1804). Po neistraživim putevima Gospodnjim, upokojio se u manastiru Stanjevići 27. aprila 1805. godine, gdje je sahranjen u opštu monašku grobnicu.
U spomen na ovog dragocjenog saradnika Svetog Petra, don dr Dejan Turza, katolički sveštenik u Sutomoru posjetio je manastir Stanjevići i upalio svijeću za dušu opata Franćeska u manastirskoj crkvi. Tokom susreta sa monasima manastira Stanjevići, jeromonahom Jovanom i monahom Pavlom, don Dejan je razmijenio sjećanja na susrete sa mitropolitom Amfilohijem u Cetinju (2012), Baru (2014) i Kućancima (2018), rodnom mjestu patrijarha Pavla. Istakao je da je svaki od ovih susreta ostavio snažan utisak na njega a u Kućancima i na njegove roditelje koje je mitropolit srdačno pozdravio i odao im priznanje što su svoga sina iz ravne Slavonije darovali na službu Bogu u krševito Primorje.
Turza i Kondić
Monah dr Pavle Kondić, upravnik Arhiva Mitropolije, zahvalio se za bratsku posjetu don dr Dejanu Turzi i za sjećanje na opata Dočija koji je u svoje vrijeme bio desna ruka Svetom Petru Cetinjskom na polju diplomatskih kontakata sa Parizom, Bečom i Moskvom. Naveo je da je mitropolit Amfilohije prilikom svake posjete Stanjevićima spominjao i opata Dolčija kao pouzdanog i odanog saradnika Svetog Petra. U njegov spomen je izgovorio pohvalno slovo pred nadbiskupom beogradskim Stanislavom Hočevarem, koga je tim povodom i doveo u posjetu Stanjevićima, 22. avgusta 2019. i u spomen tog susreta darovao mu naprsni krst. Don dr Turza i monah dr Pavle Kondić razmjenili su misli i saznanja o činjenicama iz životne putanje opata Dolčija, koji je dao vrijednog doprinosa u naporima Svetog Petra za oslobođenje naroda od vjekovnih neprijatelja.
U spomen na ličnost i djelo opata Dolčija, don Dejan je predao na dar za biblioteku manastira dvije dragocjene bogoslužbene knjige – fototipska izdanja znamenitog Kotorskog pontifikala iz 1166. i Barskog oficijala iz 1324. Od strane manastira Stanjevići, monah Pavle predao je don Dejanu uzdarje, takođe dvije monografije: „Radosno penjanje na Golgotu“ posvećene ispovjedniku vjere episkopu Varnavi hvostaskom koji je robijao u istoj ćeliji u Zenici sa biskupom mostarskim Petrom Čule a obojica kao žrtve komunističkog progona Hrišćanstva u BiH 1947-1952. Sa posebnom čašću istakao je da su u toj knjizi objavljeni dokumenti i svjedočanstva o stradanju Svetog Varnave koje je, iz Biskupskog arhiva u Mostaru, 2009. dao na uvid biskup Ratko Perić. Druga monografija je „Hrišćanske starine Vasojevića i Hota“ posvećena ranohrišćanskom nasleđu toga prostora, objavljena u izdanju Eparhije budimljansko-nikšićke 2021. Monah Pavle je istakao da je ovaj susret bio svojevrsni izdanak i savremena potvrda duhovnih sagledavanja susretanja i preplitanja istočne i zapadne tradicije Hrišćanstva koje je mitropolit Amfilohije savršeno opisao u studiji „Benediktinska i svetosavska tradicija u Primorju“.
Turza i Kondić
Frančesko Dolči dr Visković rođen je u Dubrovniku 1742. Na nekim dokumentima ponosno se potpisivao da je poreklom „ex ducatu Sancti Sabae“ – iz vojvodstva Svetog Save (Hercegovine). Teologiju je učio u rodnom gradu i Rimu. Svešteničku službu vršio je u Dubrovniku, Perastu, Beču i Petropolju. Sa odličnim klasičnim i opštim obrazovanjem, uz dobro znanje glavnih evropskih jezika, imao je i razvijene sposobnosti diplomatske komunikacije. Imao je i poetskog dara o čemu svjedoče ode i pohvalne pjesme koje je, na latinskom kao univerzalnom jeziku nauke toga doba, objavio u čast nekoliko znamentih ličnosti a među njima i oda u čast Karlovačkog mitropolita Stefana Statimirovića. U diplomatskim arhivima Beča, Moskve, Venecije, Pariza i u crkvenom arhivima najpre dubrovačkim ima dosta dokumenata o njegovom životu i radu. I pre stupanja u službu Svetog Petra, 1784. više puta boravio je u diplomatskim misijama u Crnoj Gori. Imao je intezivnu ulogu u veoma složenim prilikama i odnosima velikih sila na prostorima južnog Jadrana, poslednje dvije decenije 18. vijeka. Nažalost, i pored protivljenja Svetog Petra i njegovog pokroviteljstva, u iskonstruisanom političkom procesu osuđen je krajem 1804. od crnogorskog zbora na zatočenje u manastir Stanjeviće, u kome se upokojio 27. aprila 1805. godine.
Luštica Bay nudi novu priliku za susrete i zabavu, uz lokalne običaje, delicije i rukotvorine – Proljećni sajam zakazan je za utorak, 2. maja, od 13 do 18 časova, u Marina naselju
Još jedna proljećna fešta, pod nazivom Spring Fair Luštica Bay, biće održana tokom prazničnih dana, u utorak 2. maja, od 13 do 18 časova, duž promenade Marina naselja. Naredni produženi vikend prava je prilika za opušteno druženje i zabavu za sve uzraste. Fešta rukotvorina, gastronomije, umjetničkih radionica, nastupa folklornih grupa i bendova trajaće tokom cijelog popodneva.
Ovim povodom se okupljaju domaći proizvođači sa gastronomskim specijalitetima, prirodnom kozmetikom, umjetničkim ukrasima i nakitom, kao i raznolikim rukotvorinama. Goste očekuje i atraktivan zabavni program koji će privući posjetioce različitih uzrasta i interesovanja, što i jeste želja domaćina.
Na promenadi se odvija Market domaćih proizvoda i rukotovorina, od 13 do 18 časova, dok časovi slikanja sa Dubravkom Milivojević traju od 13 do 15h, takođe na šetalištu pored mora.
Nastup folklornog ansambla Nikola Đurković predviđen je od 14 do 15 časova kod Amfiteatra, dok će Milky Wave bend zabavljati sve prisutne od 15 do 18 časova.
Luštica Bay
Niz štandova sa proizvodima ručne izrade započinje Fishermans Smokehouse sa bogatom ponudom sušene ribe, a odmah pored je Fromagerie Ovchar sa domaćim mliječnim proizvodima i rakijom. Chili Montenegro donosi specijalitete od chili paprike.
Suhomesnate proizvode, sireve, masline i maslinovo ulje nude Turo d.o.o i Gazdinstvo Dragović, dok će domaći sir i kajmak na trpezu iznijeti Radan Božović. Sezonsko povrće nudi Mala Bašta, a Myriam Bahti donosi domaće namaze od povrća.
Posle slanih, na red dolaze slatki zalogaji. Voće, povrće, likeri i cijeđeni domaći sokovi mogu se pronaći na štandovima Bosiljke Vuksanović i Petra Čelića, dok Gazdinstvo Cimbaljević nudi svoj prirodni med. Domaće džemove predstavlja Aleksandar Marđonović.
Luštica Bay
Posjetioci mogu pronaći drvene predmete za pokućstvo kod Agate, a ručno rađene svijeće u kristalnim posudama biće na štandu Special Moments Montenegro. Za ukras i poklon mogu se odabrati ručno rađene ukrasne šolje od polimerne gline koje izrađuje Mirka Art. Umjetnički oslikane svilene ešarpe vješto pravi Silk Art Marina, a B Unique iznosi pred posjetioce ručno rađene ukrase za kosu i rajfove. Nakit od kristala u ponudi je Julius Nakita, dok Branka Kastratović izlaže ručno heklane odjevne predmete i igračke.
Gosti i posjetioci mogu takođe potražiti osvježenje i bogat izbor gastro specijaliteta u brojnim barovima i restoranima, a dan se može zasladiti vrhinskim sladoledom u artisan poslastičarnicama naselja Marina Village.
Dobra zabava, izvrsna hrana i druženje sa porodicom i prijateljima u ambijentu koji spaja prirodu i lokalnu tradiciju prepoznatljivi su imidž Luštice Bay koja privlači sve brojnije domaće i strane goste i rezidente.
Potpisivanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima
Potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević dana je zaključio ugovore o regulisanju međusobnih prava i obaveza o podsticajima u poljoprivredi za 2023. godinu sa poljoprivrednim proizvođačima koji su ostvarili pravo na podsticajna sredstva u ovoj kalendarskoj godini.
Ukupno 26 registrovanih poljoprivrednih proizvođača postaće korisnici budžetskih sredstava namijenjenih za subvencije u poljoprivredi.
Budžet za podsticaje u poljoprivredi za 2023. godinu iznosi 75.000 eura a biće dodjeljen iznos od 51,701.28 eura.
Prema Programu podsticajnih mjera u poljoprivredi, te Javnim pozivom za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača u Opštini Kotor za 2023. godinu, biće isplaćeno za:
Voćarstvo – 2,802.56 eura;
Maslinarstvo – 14,063.37 eura;
Povrtarstvo i cvjećarstvo – 495.50 eura;
Pčelarstvo –18,460.66 eura;
Stočarstvo – 13,168.70 eura;
Ribarstvo i marikultura – 1,120.49 eura;
Uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja – 1,590.00 eura.
Izložba nagrađenih radova na Konkursu za idejno arhitektonsko rješenje za stadion FK Bokelj u Škaljarima otvorena je sinoć u Kreativnom habu u Starom gradu.
Na konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja stigla su 63 rada, a prema odluci žirija prvorangirano je rješenje autorskog tima iz Istanbula.
Potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević podsjetio je da je konkurs raspisan u novembru prošle godine te da će nagrađeni idejni projekat biti osnova za dalju razradu dokumentacije.
“Ovo puno znači u smislu stvaranja kvalitetne sportske strukture za razvoj sporta u Kotoru.
Mislim da svi građani ovih dana svjedoče koliko ulažemo u sportsku infrastrukturu, sportske Saleotvorene terene, a vrhunac svega će biti izgradnja ovog stadiona koji će biti po mjeri fudbalskog kluba Bokelj. Nismo ulazili u nikakve megalomanske projekte i vjerujemo da će po završetku ovog stadiona Kotor dobiti ne samo funkcionalan sportski teren nego i ukras u arhitektonskom smislu”, poručio je Ševaljević.
Ovo je prvi važan korak nakon čega slijedi razrada tehničke dokumentacije i izrada glavnog projekta.
Izložba stadion Bokelja
“Imamo jasan cilj da sve to završimo do kraja ove godine kako bi smo u budžetu Opštine, ali i Fudbalskog saveza Crne Gore, a nadamo se i u budžetu države, obezbijedi sredstva za početak gradnje. Nadam se da ćemo u toku sledeće godine početi sa radovima na ovom terenu” istakao je Ševaljević.
Predsjednik žirija, Veljko Radulović, kazao je da je na konkurs stiglo pregršt dobrih rješenja koja su vrlo kreativno odgovorila na zahtjeve konkursa i pružili dobre ideje za prevazilaženje brojnih problema za zadatu lokaciju.
“Nagrađeni radovi, njih pet, rezultat su jedne trijaže iz nekoliko postupaka, poređenja situacija koje su ponuđene sa onim što je na terenu moguće i ti radovi su rangirani shodno vrlo preciznim kriterijumima. Imali smo jednu vrlo šaroliku lepezu autora, iz svih krajeva svijeta, koji su doprinijeli tome da ovaj konkurs zaista bude međunarodni. Dali smo nekoliko sugestija prvonagrađenom radu u cilju njegovog daljeg unapređenja”, istakao je Radulović.
Momir Đurđevac, generalni sekretar Fudbalskog saveza Crne Gore takođe je izrazio nadu da bi do kraja godine mogao biti urađen glavni projekat nakon čega bi se raspisao tender za odabir izvođača radova.
“Mislim da na proljeće naredne godine možemo očekivati početak radova, naravno pod uslovom da se obezbijede sredstva. Siguran sam da će, pored Opštine Kotor, u finansiranje ovog projekta značajno učešće imati i FSCG, a vjerujem da će projekat pomoći i država odnosno Vlada Crne Gore”, kazao je Đurđevac.
Za građanstvo će izložba biti otvorena od 28. aprila do 07. maja.
Izložba mozaika pod nazivom “Budva Budvanima” umjetnika Jovana – Pake Kentere, biće otovorena večeras u 20 časova u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”, saopšteno je iz JU Muzeji i galerije Budve.
Umjetnik Jovan Paka Kentera, rođen je 1960. godine sa stalnim boravkom u Svetom Stefanu. Mozaikom počinje da se bavi od 2007. godine, kao samouk, a od 2010. godine je potpuno posvećen ovom umjetničkom pravcu. Do sada je učestvovao u velikom broju kolektivnih izložbi, a „Budva Budvanima” je dvanaesta samostalna izložba. Kroz svoj umjetnički rad stvorio je preko sto mozaika koji su našli svoje mjesto u mnogim privatnim kolekcijama. Mnogi njegovi mozaici krase znamenite manastire i crkve u Paštrovićima.
U svom dugogodišnjem stvaralaštvu osniva i besplatnu školu mozaika. Iz godine u godinu se broj polaznika povećavao, a sa ponosom ističe da su mnogi nastavili da se bave mozaikom.
Predgovor
„Noć kada je u Svetom Stefanu nestala struja, nastao je prvi mozaik. Rodio se umjetnik. Jovan – Paka Kentera spoznaje svoju bit, i svrhu ovozemaljskog postojanja. Nižu se radovi koji nikog ne ostavljaju ravnodušnim, radovi koji će se u narednim godinama izlagati širom bivše Jugoslavije, radovi iza kojih stoji životna priča, a ispred kojih ostajemo nemi. Nezahvalno je govoriti objektivno o svom ocu, ali vrlo ponosno govoriti sa aspekta umetnik o umetniku. Paka svojim delima budi emociju, svecima daje život, a pejzažima zapis. Pred njegovim radovima svaka reč je suvišna jer dela govore više od hiljadu reči. Kada se stvara iz duše, onda se dušom i vodi, prepoznaje i čita. Umetnik Jovan Kentera svojim delima ostavlja trag u vremenu kojem živimo, za vremena koja dolaze. Stvarajući pejzaž o Budvi dolazi do želje da prikaže djela koja su se stvarala u proteklim godinama. „Budva Budvanima” na uživanje. ”
Hercegnovska “Čistoća” bogatija je za dva nova kamiona koja su smještena u Servisnoj zoni u Igalu, gdje se nalazi vozni park ovog preduzeća. Servisnu zonu su obišli čelnici Opštine Herceg-Novi, predsjednik Stevan Katić i potpredsjednici Mirko Mustur i Miloš Konjević, a zaposleni u ovom komunalnom preduzeću su ih upoznali sa aktivnostima i novim vozilima koji će biti značajna pomoć u ljetnjoj sezoni.
Predsjednik Katić je tokom obilaska istakao da je grad sada čistiji nego prethodnih godina, a sada je nabavljen i kamion-cistijerna za pranje ulica.
“Konačno, imamo u potpunosti opremljeno vozilo za pranje ulica i šetališta, što nam je bilo neophodno. Kada sada vidimo vozni park “Čistoće”, mogu da kažem da sam ponosan na ovo preduzeće, kako radi i u suštini doprinosi da Herceg-Novi nosi epitet najčistijeg grada”, naglasio je Katić.
On je čestitao direktoru “Čistoće” Aleksandru Škobalju i zaposlenima na unaprijeđenju komunalne djelatnosti:
“Znajući kakva je bila situacija 2017. godine, napravljen je veliki iskorak. U tom periodu smo morali da iznajmljujemo kamione od nekih nerazvijenijih opština, koji su tada imale bolji vozni park, nego što smo imali mi. Danas smo došli u situaciju da mi pomažemo i ostalim opštinama, kada su u pitanju i komunalno uređenje i kamioni. Sada ih imamo dovoljno da možemo da pozajmljujemo ostalim opštinama u Crnoj Gori i pravimo tu jednu dobru konekciju i saradnju sa svima”, poručio je Katić.
Čistoća HN
O vrijednoj investiciji govorila je članica Odbora direktora preduzeća “Čistoća”, Slobodanka Plavšić:
“Nabavljena su dva kamiona specijalne namjene, u vrijednosti oko 120 hiljada eura. Izvršni direktor Aleksandar Škobalj i Odbor direktora čine sve da se poboljšaju uslovi rada zaposlenih u “Čistoći”. Građani svakodnevno svjedoče da je Herceg-Novi grad sređene komunalne infrastrukture. Uvijek može da bude bolje i mi ćemo se truditi da tako i bude. U ime Odbora direktora i lično ime zahvaljujem se Opštini Herceg Novi i predsjedniku Katiću”, kazala je Plavšić.
Izvršni direktor “Čistoće” Aleksandar Škobalj je istakao da je “Čistoća” nabavila dva vrijedna vozila, koja su nedostajala voznom parku:
“Ovo je prvi put da “Čistoća” može da kupi ono što je potrebno. Ranije je to, uglavnom, bilo iz donacija i to su bili kamioni koji nisu za naše ulice. Živimo od turizma i ne smijemo više dozvoliti greške. Kamion za prevoz otpada je kapaciteta 10 kubika, sa nadgradnjom tako da neće dolaziti do curenja ulja, vode, neprijatnih mirisa, što je predstavljalo veliki problem u prethodnim godinama”, naveo je Škobalj.
Nova cistijerna je kapaciteta 8000 litara, što je veoma važno za ovo privredno društvo, jer su je pozajmljivali od Službe zaštite i spasavanja i privatnika. Planirana je nabavka još jednog kamiona cistijerne. Škobalj je potvrdio da su svi kamioni u voznom parku tehnički ispravni. Svaki kamion je detaljno sređen i pripremljen za obavljanje komunalnih djelatnosti.
U subotu 29. aprila sa početkom u 4:00h startuje treće izdanje trail trke Boka Bay Trail koje će ove godine okupiti rekordnih 300 planinskih trkača iz 15 država svijeta, najavljeno je na današnjem presu održanom u Kreativnom hub – u u Kotoru. Trka, koja je ove godine podržana od strane najvećeg sportskog brenda “Salamon”, dobija i novu treću stazu u dužini od 60 km na 3000 m nadmorske visine, tako da će se takmičari na ovogodišnjem BokaBay trailu takmičiti na Zelenoj, Plavoj i Crvenoj stazi.
Organizator trke i izvršni direktor kompanije Multisport Academy Mayer, Igor Majer kazao je na presu da Zelana staza kreće iz tivatske luksuzne marine Porto Montenegro, preko predivnih borovih šuma na Vrmcu i kotorskih serpentina vodi do cilja u Kotorskom starom gradu.
“Plava staza kreće iz Perasta preko Vranovog brda i čuvene tvrđave Sv. Andrija spaja se na transverzalu Orijen – Lovćen – Rumija. Iako su ljepote ove staze takve da bi ste vjerovatno poželjeli nastaviti dalje, podnožje Lovćena je mjesto gdje počinjete spust ka Kotoru koji je svima krajnja destinacija. Crvena staza koja kreće iz Risna vodi do Crkvica starim Austrougarskim putem. Preko Brstanovice, staza se na svom tridesetom kilometru spaja sa Plavom stazom i nastavlja istom rutom preko Gornjeg Orahovca, Malih Zalaza, Žanjev dola do Kotora”, kazao je on.
Majer je istako da ovogodišnji novitet, Crvena staza predstavlja najveći izazov za takmičare, na kojoj će učestvovati oko 30 – ak inostranih, profesionalnih planinskih trkača.
“Turistička organizacija Kotora (TO) je i ove godine prepoznala značaj ove sportske manifestacije, kojom definitivno otvarama sportsko – turističku sezonu u ovom gradu. Njihova značajna pomoć uticala je da se ove godine predstavimo i sa ovom pomenutom, novom stazom”, poručio je Majer.
Direktor Turističke organizacije Kotora, Jovan Ristić izrazio je zadovoljstvo zbog, sad već tradicionalne saradnje sa Akademijom Majer, nagalasivši da Kotor v postaje prepoznatljiv po dobro organizovanim sportskim manifestacijama.
“Ono što je jedan od fokusa rada TO Kotora svakako je razvoj sportskih manifestacija, i stvaranje preduslova za ozbiljnije bavljenje sportskim turizmom u godinama koje su pred nama. Zadovoljstvo je imati ovakve manifestacije u našem gradu, i ovakve ljude, koji svojim radom slave zdrave stilove života, i upućuju, kako mlade tako i one starije ljude na bavljenje sportom”, kazao je on.
Ristić je napomenuo da se dosta takmičara, koji u Kotor dođu upravo zbog pomenutih manifestacije, često vrate u posjetu tom gradu.
“Koristi od ovakvih dešavanja su velike, i nadam se da će se iz godine u godinu unaprjeđivati i rasti”, poručio je Ristić.
TO Kotora je ovo godine proširila uspješnu saradnju sa Akedemijom Majer, kazala je predstavnica TO Kotora, Emilija Radulović.
“Ove godine smo uredili planinarske, pješačke staze u našoj opštini. Već sada su na raspolaganju deset staza u dužini preko 70 km. Navela bih Kotor – Krstac – Njeguši u dužini od 10 km, Praćište – Krstac u dužini od 6km, Krstac – Knez Do – Pestingrad u dužini od 3, 5 km ,Pelusti – tvrđava Vrmac u dužini od 4 km, Perast – Vranovo brdo – Sveti Andrija u dužini od 6km, Orahovac – Gornji Orahovac – selo Kljajević u dužini od 5 km. Sveti Stasije – Mali zalazi 6km, Sveta Vrača – Veliki zalazi u dužini od 11km, Risan – Gradina u dužini od 2, 5 km,a ubrzo će biti spremna staza Prčanj – Vrdola u dužini od 5, 5 km”, istakla je ona.
Emilija je podsjetila da su prošle godine, u okviru projekta ”Nautica CBC” osposobili brojnu opremu na korišćenje turistima, i na taj način, kako je navela, počeli razvijati Kotor kao Smart City, a ujedno promovisati aktivni turizam i biciklizam.
“Napomenula bih da da će od 1. maja turistima biti na raspolaganju, kao i građanima, vrijedna oprema kao što su električna bicikla, na tri stanice: Dobroti, Starom gradu i na Prčanju”, kazala je ona.
