14.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Milanović u utorak polaže zakletvu, inauguracija bez zvaničnika Vlade

0
Milanović u utorak polaže zakletvu, inauguracija bez zvaničnika Vlade
Zoran Milanović – foto Hina

Predsjednik Republike Zoran Milanović u utorak će položiti zakletvu za svoj drugi petogodišnji mandat, inauguraciji u Uredu predsjednika na Pantovčaku prisustvovat će stotinjak uzvanika, među njima i četvero potpredsjednika Sabora, ali niko iz Vlade.

Milanović je po drugi puta izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. januara, kada je u drugome krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.

Na inauguraciji, koja će početi u utorak u podne, prisustvovat će bivši predsjednici države, predstavnici institucija i udruga, Oružanih snaga RH, vjerskih zajednica, šefovi stranaka koje su Milanovića podržale u kampanji, članovi tima koji su mu vodili izbornu kampanju te obitelj i prijatelji.

Prisega i inauguracijski govor

Inauguracija će početi prijavkom Počasno-zaštitne bojne na platou ispred Ureda predsjednika, a cijela svečanost trebala bi trajati oko 45 minuta.

Nakon pregleda Počasno-zaštitne bojne predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom ući će u svečanu dvoranu gdje će biti uzvanici i suci Ustavnoga suda.

Uslijedit će državna himna “Lijepa naša domovino” koju će otpjevati klapa Hrvatske ratne mornarice “Sv. Juraj”, a potom će Milanović pred sucima Ustavnoga suda, na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, prisegnuti svojom čašću da će “dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana”.

“Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, tekst je prisege koju će izreći za govornicom, držeći ruku na Ustavu.

Nakon potpisivanja prisege i glazbenog broja, pjesme “Cetina” u izvedbi Sinjske klape, uslijedit će Milanovićev inauguracijski govor.

Za sam kraj svečanosti klapa Trogir izvest će “Bodulsku baladu”, učenica Chritzel Renae Aceveda pjesmu “Dej mi Bože oči sokolove”, a Ansambl Lado fragmente iz “Slavonske kraljice”, nakon čega je predviđen kratki koktel za uzvanike.

Veći broj uzvanika nego prije pet godina

U utorak će na Pantovčaku biti veći broj uzvanika nego na inauguraciji prije pet godina kada ih je bilo četrdesetak. Među stotinjak gostiju bit će troje bivših predsjednika Republike – Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.

Milanović je poslao pozivnice i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću te potpredsjednicima Vlade, no oni na svečanost neće doći.

Neće doći ni predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Sabora Željko Reiner (HDZ) koji su se ispričali, ali će inauguraciji prisustvovati ostali potpredsjednici Sabora – Ivan Penava (DP), Furio Radin (NZ) te Sabina Glasovac i Peđa Grbin (SDP), potvrdio je Ured predsjednika.

Na svečanosti će biti i predsjednici saborskih odbora koji pokrivaju ustavne ovlasti predsjednika Republike – Arsen Bauk (Odbor za obranu) i Ranko Ostojić (Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), dok se Andro Krstulović Opara (Odbor za vanjsku politiku) ispričao.

Dolaze i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid, zapovjednici svih grana Oružanih snaga, ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i predstojnik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Također i predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, vojni ordinarij Jure Bogdan i apostolski nuncij Giorgio Lingua te predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Na inauguraciji će biti i predsjednici stranaka koje su ga podržale u kampanji za izbor predsjednika države – Siniša Hajdaš Dončić (SDP), Matija Posavec (NPS), Ivica Puljak (Centar), Krešo Beljak (HSS), Radimir Čačić (Reformisti), Lazar Grujić, (SU), Milivoj Špika (BUZ), Dalija Orešković (DOSIP), Stanko Borić (Glas), Željko Pavlic (MDS) te Dalibor Paus (IDS) i Darijo Vasilić (PGS).

Uz suprugu Sanju Milanovićevoj inauguraciji prisustvovati će i njihovi sinovi Ante Jakov i Marko, kao i članovi šire predsjednikove obitelji.

Akreditirano 180 predstavnika medija

Na inauguraciji će biti i generali iz Domovinskog rata Ante Gotovina, Mladen Markač, Ivan Čermak, Rahim Ademi, Ljubo Česić, Ante Kotromanović te Antun Kikaš, bivša premijerka Jadranka Kosor te bivši načelnik Glavnog stožera OS Robert Hranj.

Nazočit će i Gordan Maras, eurozastupnica Biljana Borzan, Mihael Zmajlović, župani Željko Kolar i Zlatko Komadina te drugi Milanovićevi prijatelji.

Za praćenje inauguracije akreditirano je ukupno 180 novinara, snimatelja i fotografa.

Milanović je prvi mandat osvojio 5. siječnja 2020. nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Drugi je put izabran prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja.

Održavanje inauguracije na Pantovčaku uveo je upravo Milanović prije pet godina, a nakon što su prethodne, predsjednika Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Ive Josipovića te predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, održavane na Markovu trgu.

Milanović je otklonio mogućnost da se inauguracija održi na nekom drugom mjestu poručivši da je vezan odlukom o tome od prije pet godina.

Volonteri iz Boke na Splitskom maratonu

0
Volonteri iz Boke na Splitskom maratonu
Volonteri Naše akcije na Poljudu ST maraton

Združeni volonteri iz NVO Naša akcija, Omladinski tim Tivat i Planinarskog kluba “Vjeverica” bili su podrška učesnicima Splitskog maratona, održanog u nedjelju, 16. februara.

Saradnja je ostvarena zahvaljujući Kristijanu Sindiku, jednom od glavnih organizatora Splitskog maratona i Draganu Jovanoviću iz Triatlon kluba Kotor, Vesni Pavlović i Patriciji Pobrić, koje su organizovale volontere iz Kotora, Tivta, Herceg Novog, Budve, Cetinja, Podgorice i Nikšića. Njima je organizator Splitskog maratona obezbijedio put, smještaj i obroke. Krenuli su u petak popodne, imali su jedan slobodan dan da upoznaju Grad Split, domaćine i učesnike Maratona, a svoj najveći doprinos dali su u nedjelju, na dan održavanja trke.

“Na poziv organizatora, NVO Naša akcija i Omladinski tim Tivat su se sa oduševljenjem odazvali da pruže organizacionu podršku Splitskom maratonu. Naši mladi volonteri imaju mnogo iskustva tako da mogu bez problema pruziti ovakvu vrstu pomoci na bilo kojem terenu i u bilo kojoj državi. Nadalje iskoristila se prilika da se upoznaju sa kultnorno-istorijskim nasledjem Splita, uziva u moru, hrani i druzenju uz nase partnere iz pk Vjeverica koji su se takođe pridružili” – kazala je Particija Pobrić.

Volonteri Vjeverice na Splitskom maraton

Dobrovoljci i dobrovoljke svih uzrasta dali su svoj doprinos uspješnom toku i završetku velike međunarodne trke, u kojoj su učestvovali i takmičari/ke iz Crne Gore.

S obzirom da želimo da naglasimo važnost volonterskog angažovanja u svim oblastima društvenog života, ovoga puta stavljamo po strani ostvarene rezuiltate na maratonu, a ističemo veliki trud i uloženo vrijeme i energiju volontera.

Volonteri na djelu

Kao neko ko je porijeklom iz Boke kotorske, Kristijan Sindik je pokrenuo i osnivanje Bokeškog maratona, čime su se stvorili uslovi za povezivanje gradova u Boki sa Splitskom regijom na osnovu volonterizma i sportskog takmičenja u trčanju na duge staze.

 /M.D.P./

 Foto: Volonteri

Protest na moru: Greenpeace “tagirao” sankcionirani tanker kod Danske

0
Protest na moru: Greenpeace “tagirao” sankcionirani tanker kod Danske
Foto Greenpeace

Aktivisti Greenpeacea uspjeli su označiti sankcionirani ruski tanker dok je plovio u blizini Danske, ističući ekološke rizike koje ovakvi brodovi predstavljaju.

Tim od petnaest aktivista iz Danske, Švedske, Njemačke, Poljske i Ukrajine upotrijebio je brze gumenjake kako bi se približio tankeru i na njegov trup ispisao riječ “RIZIK” u velikim žutim slovima. Istovremeno, drugi članovi tima istaknuli su transparente s porukama poput “Nafta ubija”, piše The Maritime Executive.

“Označili smo ovaj tanker kako bismo upozorili na ogromnu ekološku prijetnju koju predstavljaju stari i neosigurani ruski shadow tankeri. Ne možemo čekati da se dogodi ekološka katastrofa koja će onečistiti naše obale,” poručila je danska aktivistica Nicoline Hagen.

Tanker Prosperity – još jedan brod s mutnim podrijetlom

Meta akcije bio je tanker Prosperity, koji je izgrađen 2006. godine i ranije je plovio pod ruskom zastavom za Sovcomflot. Nakon uvođenja sankcija, prebačen je pod zastavu Gabona početkom 2024., a od studenog 2024. registriran je u Barbadosu. Trenutno prevozi 40.000 tona ruske nafte iz terminala Primorsk prema turskoj luci Aliağa.

Greenpeace upozorava da vlasništvo broda ostaje nejasno, jer su službeni podaci povezani sa tvrtkom Hellios Oceanway Limited iz Sejšela. Menadžer broda, Fornax Ship Management iz UAE-a, također je pod sankcijama SAD-a. Uz to, brod plovi bez međunarodno priznatog P&I osiguranja za slučaj izlijevanja nafte.

Shadow flota i dalje prolazi kroz Dansku

Greenpeace tvrdi da je samo 12. veljače kroz danske vode prošlo četiri ruska tankera iz tzv. shadow flote, uključujući Prosperity. Organizacija kritizira EU i Dansku zbog nedovoljnog djelovanja protiv ovakvih brodova.

“Danska i EU su dale mnogo obećanja, ali poduzele malo konkretnih koraka. Shadow flota i dalje bez problema prevozi rusku naftu kroz europske vode, predstavljajući stalni rizik od naftne katastrofe,” upozorio je kampanjski menadžer Greenpeacea, Sune Scheller.

Greenpeace poziva EU da poveća pritisak na shadow flotu te proširi sankcije na veći broj plovila. Trenutno je na sankcijskoj listi EU-a samo 79 tankera, od čega su 52 namijenjena prijevozu sirove nafte.

Hitni sastanak evropskih čelnika u Parizu

0
Hitni sastanak evropskih čelnika u Parizu
Pariz – policija Foto: Ilustracija / Shutterstock

Evropski čelnici sastaju se u ponedjeljak na izvanrednom summitu u Parizu na kojemu će raspravljati o planovima američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju rata u Ukrajini usred bojazni da će iz tih pregovora biti isključeni.

Cilj je dogovoriti zajedničku strategiju o tomu na koji način se odnositi prema Trumpu, razmotriti što mu se može ponuditi i sagledati kakva su europska ograničenja kada je u pitanju moskovska invazija na Ukrajinu.

Očekuje se da će sastanku u Parizu prisustvovati čelnici Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Danske, kao i predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, priopćila je Elizejska palača.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastanak je organizirao da bi pokrenuo konzultacije o situaciji u Ukrajini i izazovima koje ona predstavlja za sigurnost u Europi, stoji u objavi te se dodaje da bi se proces mogao nastaviti i u drugim oblicima. Sastanak je dogovoren u kratkom roku tijekom sigurnosne konferencije održane u Muenchenu proteklog vikenda.

Diplomati su rekli da će u Parizu razgovarati i o tomu na koji način Europa može pridonijeti mogućem mirovnom sporazumu nakon što su Sjedinjene Države pozvale Europljane da počnu pridonositi više.

Zemlje EU-a i Ukrajina zabrinute su zbog mogućnosti da SAD i Rusija zatraže bilateralno mirovno rješenje, posebno nakon što je Trump prošli tjedan razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Da bi ubrzala pregovarački proces s Moskvom Trumpova je administracija zacrtala plan koji bi isključio Ukrajinu iz NATO-a, Rusiji omogućio teritorijalne ustupke i zatvorio vrata američkom sudjelovanju u budućim mirovnim operacijama. EU razmatra takve uvjete dok Washington okreće leđa saveznicima u korist sklapanja dogovora s Putinom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je, u intervjuu za NBC News tijekom vikenda rekao da “nikada neće prihvatiti bilo kakve odluke o Ukrajini donesene između Sjedinjenih Država i Rusije”, ponovivši “nikada”, a potom je upozorio Trumpa: “Ne vjerujte Putinu.”

Kasno u nedjelju američki državni tajnik Marco Rubio kazao je da bi u pregovore s Moskvom trebale biti uključene i Ukrajina i Europa.

Pariški sastanak odvija se u istome tjednu u kojemu bi se Rubio u Saudijskoj Arabiji trebao sastati s ruskim predstavnicima, s posebnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom. Za vrijeme razgovora u Saudijskoj Arabiji za pregovaračkim stolom neće biti ni ukrajinskih ni europskih predstavnika.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjizara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, retorike, bokeljologije, knjiga za mlade i knjiga za djecu.

Inspirisana istinitim događajem, Američka tragedija Teodora Drajzera je remek-djelo, jedan od najvažnijih romana u američkom kanonu. To je ambiciozna priča koja se bez ustezanja suočava sa himerom američkog sna i mitom o društvu u kojem svi imaju podjednake šanse za uspijeh, ali i izvanredan kriminalistički roman koji će nam ostati urezan u sjećanje dugo nakon što okrenemo poslednju stranicu. Roman predstavlja klasičan prikaz surove stvarnosti američkog života, tamne strane američkog sna i tragične potrage jednog čovjeka za ljubavlju i uspjehom. Izdavač je Laguna.

Gledajte kako plešemo je roman u kojoj se Lejla Slimani oslanja na inspirativnu priču svoje porodice. Opisujući postkolonijalni Maroko koji pokušava da prihvati tekovine modernog društva dok se istovremeno grčevito drži svog tradicionalnog identiteta, autorka glasno govori o klasnim razlikama, porodičnim traumama, oslobađanju od stega prošlosti i istraživanju seksualnosti u konzervativnom društvu. U savršenom smjenjivanju mikrokosmosa (porodičnog) i makrokosmosa (nacionalnog), između ženskih tijela i državnih tela, roman Gledajte kako plešemo radikalno ispituje odnose moći. Izdavač je Booka.

U svojoj najnovijoj knjizi Umrijeti bez stresa Vedrana Rudan nas britkim humorom i beskompromisnom iskrenošću vodi kroz političke, društvene i svakodnevne apsurde, otkrivajući istine koje nas često ostavljaju bez riječi, ali i s osmjehom na licu. Čitajući ovu knjigu, naići ćemo na pasuse koji će nas nasmejati, ali i na one koji će nas u isti mah iznervirati i osnažiti. Jer, kako autorka poručuje, pravo na svoj glas, pravo da glasno zabaeštimamo i pravo da progovorimo protiv svega što nas ograničava zaslužuje svako. Zato ovo nije priručnik o pomirenošću s postojećim stanjem. Ovo je oštar, lucidan i is kren obračun sa onim što nam ide na nerve dok smo još ovdje, živi. Izdavač je Laguna.

Najznačajniji predratni udžbenik retorike u nas je djelo komediografa i pravnika Branislava Nušića. Budući da je nekoliko godina predavao retoriku na Vojnoj akademiji u Beogradu, on sastavlja sasvim praktičan priručnik, u koji unosi dosta sopstvenog pedagoškog iskustva. Glavna pitanja na koja autor obraća pažnju je analiziranje besjede, besjednika i auditorijum. Pri tom Nušić ukratko izlaže istoriju bejsedništva i nudi bogat izbor primjera. Mada su protekle mnoge decenije od jenog nastanka, Nušićeva Retorika još uvijek predstavlja jedan od najboljih udžbenika bejsedništva na našem jeziku. Izdavač je Portalibris.

Kapitalno djelo Pavla Butorca Kulturna povijest grada Perasta daje širok i dubok istorijski prikaz civilizacije Perasta, u Boki Kotorskoj. Pavao Butorac, sasvim poput svog velikog savremenika Fernanda Brodela, autora slavnog dvotomnog Mediterana, razmotava ogromno platno jednoga grada. U knjizi ne navodi samo prelomne događaje poput bitaka, buna, promjena i smjena vlasti nego daje o tzv. obične podatke: o komunalnim propisima, trgovačkim lađama, pučkim svetkovinama, sigurnosti–nesigurnosti grada, pustolovima i trgovcima, o odjeći, svadbenim pravilima i slično. Djelo je napisao dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka i svakako prelazi uži akademski i stručni interes.

Kejt Dikamilo napisao je u romanu Priča o Desperou pripovijest o mišu, princezi, supi i kalemu konca. Ovo je priča o mišu po imenu Despero.
Priča o Desperou nagrađena je prestižnom Njuberijevom medaljom za najbolji dječji roman. Dikamilo je stvorila junaka za sva vremena i priču za sve generacije. Izdavač je Laguna.

Ilustrovana knjiga grupe autora Zajedno smo jači govori o tome kako je rad udruženim snagama promijenio svijet! Mnogi revolucionarni izumi nisu rezultat rada jedne osobe sa jedinstvenom idejom. Oni su zapravo rezultat truda i rada mnogih ljudi. Kreativnost, saradnja i doprinos osnovne su vrijednosti koje pokreću kolektivni napredak. Svaka osoba ima važnu ulogu u tome. Knjiga govori kako je nastao i razvijao se avion, kompjuter, gramofon, automobil, voz, telefon i još mnogo stvari. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Počeo sedmodnevni bojkot Voli marketa

0
Počeo sedmodnevni bojkot Voli marketa
Supermarket – trgovina – Foto: Sven Hoppe/dpa

Sedmodnevni opšti bojkot VOLI marketa počinje od danas, saopštila je Alternativa Crna Gora.

Iz Alternative Crna Gora su naveli da su se nadali da će supermarketi ipak pokušati, predložiti ili nagovijestiti da postoji šansa da spuste cijene, ali kako kažu, propuštena je i ova prilika dogovor.

Ističu i da se ograđuju od bilo kakvog miješanja politike, te da bojkot ima za cilj isključivo bolji standard građana, prenosi portal RTCG.

Iz kompanije Voli, povodom najavljenog bojkota, obavijestili su domaće proizvođače da će smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda.

Novska skalinada, više od trke: Do Španjole trčalo 220 učesnika

0
Novska skalinada, više od trke: Do Španjole trčalo 220 učesnika
Skalinada – foto Miloš Samardžić

Hercegnovske skale, njih 646 od Škvera do Španjole, danas je uspješno savladalo 220 učesnika popularne i atraktivne 11. Novske skalinade, sportskog programa 56. Praznika mimoze. Uz muzičku podršku duž staze, u sjajnoj atmosferi i uz ovacije publike, stazu je prvi istrčao promoter ovogodišnje Skalinade, proslavljeni vaterpolista, Novljanin Aleksandar Leka Ivović.

Najbolji rezultat ostvarili su članovi AK Milenijum – Ivan Bubnov i Konstantin Srebrijanički sa identičnim vremenom 6 minuta 54 skunde, drugo mjesto zauzeo je Uroš Gutić iz AK Invikstus Pale koji je stazu prešao za 7 minuta i 3 sekunde, a treće Miloš Vojvodić iz AK Majer, koji je do Španjole stigao za 7 minuta i 30 sekundi.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Mirjana Radenović, koja je stazu prešla za 9 minuta i 52 sekunde, pratila je Natalija Šešlija, članica Triatlon kluba Triogy racing sa vremenom 10:19, dok je treće mjesto osvojila Ukrajinka Hana Rozko iz AK Milenijum sa vremenom 11:00.

Skalinada – foto Miloš Samardžić

Triatlon klub Herceg Novi i ovog puta je bio odličan organizator i domaćin sve popularnije trke, ne samo među klubovima i pojedincima u Crnoj Gori, već i širom regiona. Sa pjene od mora, do najvisočije tvrđave nad gradom, označena je staza duga 1280 metara, sa 147 metara uspona i čak 646 stepenica. Na Škveru je za muziku bio zadužen DJ Nessuno, na Trgu Nikole Đurkovića DJ Tebra, a na Španjoli bend Low voltage.

Mala skalinada – foto Zvezdana Kujović

Dan ranije, na stazi od Škvera do glavnog gradskog trga oprobali su se najmlađi sugrađani i gosti, u okviru Male skalinade. Učestvovalo je preko 40 učesnika mlađih od 11 godina i svi su uspješno ispunili zadatak.

11.Novska skalinada održana je u okviru 56. Praznika mimoze, koji je počeo ovog vikenda. Kompletan program festivala dostupan je na www.praznikmimoze.me, društvenim mrežama Praznika i organizatora: Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi i Javne ustanove kulture „Herceg fest“.

Pjevačko društvo“Grbalj” koncertom obilježilo 25 godina rada

0
Pjevačko društvo“Grbalj” koncertom obilježilo 25 godina rada
Sa nastupa PD Grbalj – foto PD Grbalj

Žensko-muško natpjevavanje  u tradicionalnoj pjesmi “Prepelica” postalo je zaštitni znak entuzijasta iz Grblja, koji kroz usmeno predanje čuvaju kulturno nasljeđe rodnoga kraja

Pozdravnom pjesmom sa refrenom: ”Prijatelji sa svih strana, prim`te pozdrav od Grbljana“ članice i članovi Pjevačkog društva „Grbalj“ poželjeli su dobrodošlicu svojim poštovaocima, koji su u subotu, 15. februara, ispunili veliku salu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.

Program u kome su predstavili zavičajne pjesme, muško-žensko šaljivo natpjevavanje, ali i neke nove pjesme, spjevane i izvedene u maniru tradicionalnog višeglasnog pjevanja u Grblju, po kriterijumima Iva Krstičevića, uglednog člana Društva, pripremili su povodom 25 godina rada i postojanja.

Ovaj jubilej su nastupom uveličali i folkloraši iz KUD-a „Piva“ iz Plužina i KUD-a „Nikola Đurković“ iz Kotora. Priliku da se predstave imali su i solo pjevač Savo Šumar, predsjednik Društva, te guslari- Zdravko Knežević („Ženidba Baja Pivljanina“) i Stevan Miljanić (pjesma o pomorcu koji se vraća sa broda).  Izvedbom na harmonici predstavio se Danilo Pržica, učenik drugog razreda Srednje pomorske škole u Kotoru.

Prisutni su imali priliku da uživaju u pjesmi „Prepelica“, koju su ovi ljubitelji muzičke baštine sačuvali od zaborava, a pjevala se od davnina na seoskim posijelima, svadbama. Ljepota višeglasja čula se i u izvedbama pjesama „Savila se bijela loza vinova“ (po usmenom predanju od 1971. godine) i „Oj đevojko, ružo bijela“ i drugih, koje je ranije, proučavajući muzičko nasljeđe Grblja, zapisala etnomuzikološkinja dr Zlata Marjanović.

Paroh Krivokapić blagoslovio nastup Društva – foto PD Grbalj

Koliko vole svoj rodni kraj pokazali su i kroz stihove novijih pjesama: „Sa Lovćena gledam dolje na Grbaljsko ravno poljke“, ili „Sa lovćenskih strmih strana bacih pogled put Jadrana, gledam divni zaliv morski i u njemu Grad kotorski“.

Publiku su svojim skečom „Nekad i sad“ zasmijali brat i sestra Predrag i Jana Midorović, koji su prikazali svoje šaljivo viđenje sukoba pogleda na svijet starijih i savremenih generacija na selu.

Izvođače je blagoslovio paroh Nemanja Krivokapić, a program je vodila Milica Kovačević Kraljević.

-Gdje god smo pjevali „Prepelicu“, a za ovih 25 godina gostovali smo dosta u regionu, svuda je ova pjesma primljena sa oduševljenjem. Poznata etno-pjevačica Danica Crnogorčević, kad god se sretnemo, uvijek od nas traži da joj pjevamo tu pjesmu, kaže Tanja Giljača, vokalistkinja i sekretarka Društva za Boka News. Objašnjava da se finansiraju iz članarine, te da su konkurisali za sredstva kod opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kako bi ove godine obnovili nošnje, kupljene prije 20 godina.  Za izradu pojedinačne nošnje treba da se izdvoji od  četiri do pet hiljada eura, a kroje ih i izrađuju u radionici u Bijelom Polju.

Sa nastupa PD Grbalj – foto PD Grbalj

Pjevačko društvo „Grbalj“ osnovano je 2000. godine, kada je održan i prvi koncert. Slijede nastupi u Budvi, Cetinju, Gruži, Trebinju, Kraljevu, Baru, Bijeloj, a sa sestrinskim udruženjem u Vojkovićima (Bosna i Hercegovina) gaje posebne prijateljske veze i uzajamno razmjenjuju gostovanja.

Nastupi ovih entuzijasta prepoznati su po zavičajnim svadbarskim pjesmama, napjevima i običajima grbaljskoga kraja. Društvo trenutno okuplja oko dvadesetoro aktivnih članova/članica, a raduje podatak da su im se nedavno pridružili i šestoro djevojčica i dječaka.

/M.D.P./

Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte (Foto)

0

Kotor – Vrijeme nas je poslužilo, pa su se, nakon zatvaranja fešti Svetog Tripuna i spuštanjem zastave sa katedrale, na Trgu od oružja zavijorile  karnevalske zastave.

Tradicionalne Zimske karnevalske fešte  svečano su otvorene danas đirom  kotorske Gradske muzike i mažoretki „Fešta“, predvođeni Kapom i Kraljicom karnevala, ulicama starog grada.

Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.

U ime organizatora prisutne je pozdravila direktorica Kulturnog centra Radmila Radulović koja je između ostalog kazala da “ćemo nastojati da čuvamo i održimo tradiciju koja nam je ostavljena  u naslijeđe, a koju prenosimo mlađim generacijama, što su već dokazali Gimnazija i Srednja pomorska škola fantastičnim i veoma uspješnim maskenbalom, a za karneval nam se spremaju i osnovne škole i vrtići. Pred nama  sedmica maškaranih fešti, njokada, maskenbala, humanitarne tombole,  karnevala, a sve ovo ne bi bilo moguće bez ljudi koji su prepoznali značaj i pružili nam podršku. Pored Kulturnog centra Kotor kao organizatora, tu je Turistička organizacija kao suorganizator i sponzori Luka Kotor AD, Hyatt Regency Kotor Bay Resort – u kome će biti masskenbal u petak 21. februara, Konoba “Scala Santa”, Golden Group Montenegro, Café Bar “Forzza”, Caffe bar „Siempre“, Authentic pub „Bandiera“, Pomorski muzej, Kotorska suvenirnica, Helada Mont i Blue line.

Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.

Kapo karnevala je pozvao karnevaliste da  u što većem broju izađu na karneval kako ne bi dozvolili  da naša kulturna baština, koja potiče 500 godina unazad, propadne.

Kraljica karnevala Tea Grgurović je izrazila je zadovoljstvo što je drugu godinu za redom “ambasadorka mladih generacija koje čuvaju i baštine kotorsku karnevalsku tradiciju”.

Nadam se da ćete se tokom sedam dana karnevalskih svečanosti ludo zabavljati i sa sobom ponijeti lijepe uspomene”, kazala je Grgurović.

Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.

Slijedi sedmica dječijeg maskenbala, takmičenja u njokadi u ŠC „Kamelija“, humanitarna trombola i Veliki maskenbal,  21. februara od 20 sati u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort. Ulaznice, po cijeni od 15 eura u prodaji su na Kamenom kiosku. Za dobar štimung zaduženi su Disco Magic Band iz Splita i Kira Band iz Podgorice.

More, tradicija i humanost: Picigin ponovo osvojio Novljane i goste

0

Nesvakidašnje slike su i ove zime pošle iz Herceg Novog u svijet, zahvaljujući Piciginu 56. Praznika mimoze koji su obilježili atraktivni potezi igrača iz dvanaest ekipa i sjajne reakcije brojne publike na plaži “Raffaelo”. Balun je letio preko plićaka, između igrača koje su okupili želja za očuvanjem tradicije i dobrim druženjem, srčanost i humanost.

Nagradu za najbolje na osmom izdanju Picigina ponijela je, treći put zaredom, ekipa Zeleničke tihe vale (Ivan Matović, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović, Milan Kostić i Vladimir Pavlović). Drugo mjesto osvojila je Gomila city (Miloš Padrov, Stefan Gojković, Bojan Nikočević, David Bjelica i Vuk Matejić), a treće mjesto gosti iz Hrvatske, ekipa Makarski picigin (sa tri od pet prijavljenih igrača: Mihovil Marinović, Mario Pihler, Šimun Tokić, Mario Popović i Nino Ravlić).

Pehar za najatraktivnijeg igrača zaslužio je Lazar Vuksanović iz ekipe Zeleničke tihe vale, za najmlađeg učesnika njegov saigrač, sedamnaestogodišnji Vladimir Pavlović, a najstariji piciginaš i ove godine je bio pedesetdevetogodišnji Zoran Pestorić, koji je igrao za ekipu Zajedno.

Ovogodišnji turnir humanitarnog je karaktera – pod motom “Picigin za Miu” prikupljane su donacije za četrnaestogodošnju Miu Popović iz Podgorice, kojoj je, da bi se izborila sa teškom bolešću (karcinom kostiju karlice) nephodna operacija u Bolonji.

Picigin 2025.

“Hvala ljudima što su u ovolikom broju došli da podrže Picigin. Drago mi je da dolaze mladi ljudi i da se tradicija nastavlja. Zahvaljujem se timu Got na ovako dobroj organizaciji, nadam se da ćemo na narednom takmičenju imati bar još dvije ekipe više i da će dolaziti još mladih”, kazao je Ivan Matović iz šampionske ekipe Zeleničke tihe vale.

“Ovo je prvi put da nastupamo na međunarodnom turniru. Oduševljeni smo, ovo je stvarno svjetska organizacija, prekrasna plaža, ljudi, muzika, apsolutno sve. Definitivno se vraćamo, sa još jačim snagama i pronijećemo glas o ovom prekrasnom događaju. Mi igramo dugo, kaže se da smo i izmislili igru, ali mogu reći da ste vi svjetski šampioni u organizaciji”, istakao je Mihovil Marinović iz ekipe Makarski picigin koja je u Herceg Novi stigla iz Makarske.

Na osmom takmičenju u piciginu, u organizaciji tima Got, učestvovalo je 12 ekipa: Šminke, Koničari, Suva kap, Zeleničke tihe vale, Ekipa Got, Makarski picigin, Vapore, Maškare, Gomila city, Blavori, Što’š pit’ i Zajedno. Među takmičarima su se ove godine našli i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović i zamjenik sekretara za društvene djelatnosti I međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica, koji su nastupili za ekipu Zajedno.

O nagradama je odlučivao žiri u čijem sastavu su bili Milorad Murišić i Nebojša Mandić, članovi NVO Picigin i Dragan Lazarević iz klape Stari kapetan.

Picigin 2025.

Organizator, Vuksan Stamenković iz tima Got zahvalio se svima koji su podržali organizaciju i istakao: “Prezadovoljan sam, vrijeme nas je maksimalno ispoštovalo, odziv ekipa isti kao i prošle godine, imali smo opet lijepu najavu dvije ženske ekipe ali neki privatni razlozi im nisu dali da učestvuju, nadam se da će se to desiti dogodine”.

Po završetku takmičenja, nastavljeno je druženje u dobrom ritmu, za šta je bio zadužen bend Ansambl Toć.

Picigin 2025.

Program 56. Praznika mimoze nastavlja se večeras, koncertima na platou ispred hotela Igalo: od 19 časova nastupa hercegnovski bend Low Voltage, potom na scenu izlazi Garavi sokak, a onda i Marko Louis.

Za sjutra, 17. februar najavljena je Bokeška ulica: takmičenje u pripremi pašta-šute. Kulinarske vještine predstaviće timovi hercegnovskih mjesnih zajednica, a publika uživati u degustaciji jela i mediteranskoj muzici na Škveru, od 16.30 časova.

Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i JUK “Herceg fest”, a kompletan program je dostupan na www.praznikmimoze.me , društvenim mrežama festivala i organizatora.