Budva u potrazi za sezoncima

0
Budva – Turizam – foto Boka News

Najveća hotelska kompanija u državnom vlasništvu u Crnoj Gori, Hotelska grupa Budvanska rivijera, otvorila je vrata za sezonski rad za gotovo 600 radnika.

Sobari/ica, glavni kobobar/ica, koordinator/ica plaže i bazena, radnik/ca na naplatnoj rampi, lift-boj, pomoćni radnik/ca u magacinu veša, spoljni momak kuvar/ica specijalista, recepcioner/ka, čeker/ica – kasir/ka, vozač elektrovozila za transport hrane, pekar/ka, prodavač/ica, nadzornik/ica za higijenu, spacilac/teljka, animator/ka, magacioner/ka, samo su neka od zanimanja u seriji oglasa koji su raspisani uoči vikenda, pišu Vijesti.

Time je zvanično i otvoren “lov” na sezonske radnike u Budvi, jedno od najtraženijih zanimanja, jer je turističkoj privredi potrebno gotovo osam hiljada ljudi za predstojeće ljeto.

Nažalost, prema riječima sagovornika lista, interesovanje radnika iz Crne Gore već nekoliko ljeta je malo, jer većina njih odlazi da radi u susjednoj Hrvatskoj.

Ugostitelji se susreću sa velikim poteškoćama i procedurama kako bi se radnici iz inostranstva zaposlili tokom sezone i nadomjestili nedostatak radne snage, s obzirom na to da su prošlog ljeta u hotelima radili ne samo državljani Srbije, Bosne i Hercegovine ili Makednonije, već i Moldavije, pa čak i Indije,

Iz HG Budvanska rivijera Vijestima je rečeno da su svim sezonskim radnicima obezbijeđeni smještaj i tri obroka.

Budva u potrazi za sezoncima

“U susret predstojećoj turističkoj sezoni, Budvanska rivijera je oglasila slobodna radna mjesta. Svake godine imamo potrebu za 600 sezonskih radnika, različitih profila. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje objavljena je potreba za radnicima na pozicijama sobarica, konobara, barmena, kuvara, pekara, poslastičara, pomoćnih radnika u kuhinji, servira i higijeničarki“, naveli su iz PR sluđbe.

Oni su dodali da je Budvanskoj rivijeri potrebno oko 120 sobarica i po 50 higijeničarki, konobara i kuvara. Riječ je o veoma značajnom broju sezonaca koji su godinama unazad deficitarni i kojih je sve manje na tržištu rada Crne Gore.

Iz kompanije su preduzeli dodatne mjere obezbijeđena radne snage i pronašli nove izvore angažovanja sezonaca sa dalekih tržišta.

“Prošle godine su prvi put u našoj kompaniji angažovani Indijci, oko 60 njih, a očekujemo da će ove godine taj broj biti i veći. Popunjeni su i predati zahtjevi za vize i očekujemo njihov dolazak do aprila”, rekli su iz Budvanske rivijere.

Oni su podsjetili da su nastavili sa velikim investicionim ciklusom, podizanjem nivoa kategorije najvećeg turističkog naselja na obali – Slovenske plaže.

“Nakon adaptacije vila Maslina i Ruzmarin u 2022. godini, TN Slovenska plaža ove godine realizuje još adaptaciju četiri vile: Limun, Magnolija, Kana i Mirta. Adaptacijom će se standard u 334 smještajne jedinice sa tri podići na četiri zvjezdice”, saopštili su iz Budvanske rivijere.

Predsjedenik Udruženja ugostitelja Budve, Aleksandar Laki Jovanović, rekao je da je Crnoj Gori u sektoru smještaja i ugostiteljstva sezonski potrebno oko 19 hiljada do 20 hiljada sezonaca.

Budva – foto Budvabazen.me

“Što se tiče Budve, procjena je da je to oko sedam do osam hiljada sezonaca. Tako da je to i dalje gorući problem, ne samo Crne Gore, već i ostalih turističkih zemalja. Problem sa Crnom Gorom je taj što su plate, iako povećane, i dalje manje u odnosu na konkurente. Nažalost, naš obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta rada i prinuđeni smo da uvozimo radnu snagu”, kazao je Jovanović Vijestima.

Prema njegovim riječima, i ove godine će biti veliki problem da se nađe kvalifikovana radna snaga.

“U prilog nam ne idu zakonska rješenja, spora administracija i nemogućnost da se elektronski prijavljuju radnici iz inostranstva. Ministarstvo unutrašnjih poslova, u čijoj je nadležnost ova oblast, mora se modernizovati, a kao primjer može poslužiti hrvatsko zakonodavstvo u ovoj oblasti”, naveo je Jovanović.

Predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, Nikola Pejović, saopštio je da je problem sezonske radne snage akutan, te da otežavaju procedure angažovanja radnika iz inostranstva, jer je interesovanje domaćih slabo i ne može da zadovolji potrebe hotelske i restoraterske industrije.

Pejović, vlasnik budvanskog hotela Grbalj, naveo je da su najveći konkurenti po pitanju radne snage postale opštine i državna i opštinska preduzeća.

“Imamo situaciju da nam konobari, kuvari i ostala radna snaga prelaze da rade u opštine, opštinska preduzeća, poput komunalnih, vodovoda, i u lokalnu ili državnu administraciju, i mi ostajemo bez radne snage. Jednostavno, njima je primamljivije tamo da rade, iako su im plate kod nas mnogo veće. Tamo imaju, sada će to biti, sedmočasovno radno vrijeme, pauze, slobodne vikende, praznike, zimnice i regrese”, saopštio je Pejović.

On je dodao i da je sve više ukrajinskih državljana zainteresovano da radi tokom sezone i cijele godine u hotelima i restoranima.

Vlasnik kafea Mozart ubudvanskom Starom gradu, Luka Vučković, potvrdio je da je problem radne snage u Budvi prisutan godinama.

“Ni visoke plate nijesu rješenje, jer Crna Gora jednostavno nema dovoljno obučenog i kvalifikovanog kadra za potrebe turističke privrede. U sezoni je samo u našem gradu potrebno najmanje sedam hiljada radnika u turizmu”, rekao je Vučković.

Prema njegovim riječima, jedino rješenje je raditi tokom cijele godine i zadržati bazu radnika koji će da iznesu sezonu uz pomoć sezonaca.

Da je problem radne snage u Budvi prisutan i u trgovini, potvrdio je izvršni direktor Megaprometa, Balša Mitrović, najvećeg trgovačkog lanca u metropoli turizma.

Megapromet gazduje lancem od deset supermarketa i prema riječima Mitrovića trenutno zapošljava oko 450 radnika.

“Između 65 i 70 odsto zaposlenih ima ugovore na neodređeno, ili će uskoro steći pravo na takav angažman. Problem radne snage je opšti problem privrede, kako sa aspekta kvaliteta, tako i sa aspekta troškova zaposlenih koji konstantno rastu. Nažalost, u posljednje vrijeme sve je prisutniji i problem broja zaposlenih, odnosno veliki nedostatak radnika. Taj problem sve više opterećuje privredu pa i trgovinu, jer se teško dolazi do radnika, pa se radnici moraju tražiti na stranim trzištima”, naveo je Mitrović.

On smatra da dovođenje radnika iz inostranstva nije nimalo jednostavno zbog procedura.

“Primjera radi, da bi radnik dobio dozvolu za rad i boravak, treba najmanje 20-25 dana, što u periodu predsezone i sezone zna da bude i duže. Samim tim, taj radnik ne može početi raditi sve dok ne dobije dozvolu za boravak i rad. Drugi problem je nedostatak radnika na domaćem trzištu i stiče se utisak, određena nezainteresovanost rada u privredi. Nadamo se da će se to pojednostaviti i ubrzati, kako bi se i svi ostali procesi ubrzali”, kazao je Mitrović.

Nemanja Radulović u finalu prestižnog međunarodnog pijanističkog takmičenja u UAE

0
Nemanja Radulović u finalu prestižnog međunarodnog pijanističkog takmičenja u UAE
Foto: Umjetnička škola za muziku i balet “Vasa Pavić” (fb)

Budvanin, Nemanja Radulović, učenik prvog razreda podgoričke srednje Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”, iz klase profesora Novaka Pavličića, ostvario je značajan uspjeh na Fujairah International Piano Competition (UAE), jednom od najzahtjevnijih svjetskih pijanističkih takmičenja.

Takmičenje se odvija u više etapa i okuplja mlade pijaniste iz cijelog svijeta, pružajući im priliku da nastupe pred renomiranim stručnjacima.

“Sa samo 14 godina, Nemanja je izborio plasman u finale, što je izuzetan rezultat, posebno imajući u vidu da se takmičio sa starijim i iskusnijim pijanistima. Iako nije osvojio nagradu, njegov talenat i muzikalnost nisu ostali nezapaženi – članovi žirija izrazili su želju da rade s njim, te je dobio priliku da pohađa časove Olega Polianskog i Natalije Trull, renomiranih pijanista i pedagoga”,saopšteno je iz škole.

Nemanjin uspjeh, kao i prilika da uči od vrhunskih umjetnika, kako navode, potvrda su njegovog talenta, ali i kvalitetnog i posvećenog rada profesora Pavličića, čiji učenici kontinuirano ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim takmičenjima.

“Čestitamo Nemanji i profesoru Pavličiću na ovom velikom uspjehu”, poručili su iz Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”.

Strahuje se od velike katastrofe: Pobjeglo je čak 27.000 lososa, nudi se i nagrada po glavi

0
Strahuje se od velike katastrofe: Pobjeglo je čak 27.000 lososa, nudi se i nagrada po glavi
Norveška – kavezi uzgoj ribe – foto Burza nautike

Veliki bijeg. Veliki problem. Ne samo za jednu tvrtku, vlast ili državu, već i daleko šire. Sve što utječe na jedan aspekt ekosustava, zauzvrat će utjecati na druge, a stručnjaci nerijetko upozoravaju da iako se neki postupci mogu činiti malima, njihovi učinci mogu biti veliki.

Kao u slučaju s kojim se ovih dana suočava sjever Europe, naime, tisuće lososa pobjegle su iz uzgojnih kaveza u sjevernoj Norveškoj pa vlasti sada strahuju od moguće ekološke katastrofe. Najveći svjetski proizvođač uzgojenog lososa, tvrtka Mowi, stoga je ponudila nagradu svima koji ih ulove.

Iz kaveza u uzgajalištu u blizini Tromsa na sjeverozapadu Norveške pobjeglo je čak 27.000 lososa, što je nešto više od četvrtine ukupnog broja od 105.000 lososa, a Mowi sada nudi nagradu od 43 eura po ulovljenom lososu, piše Guardian.

Ozbiljan incident

Norveška uprava za ribarstvo priopćila je da je tvrtka Mowi nestanak lososa prijavila u nedjelju 9. februar nakon što je otkriveno oštećenje vanjskog prstena ograde kaveza u objektu Storvika V u opštini Dyrøy nakon oluje. Prosječna težina odbjeglog lososa je oko 5,5 kilograma.

S obzirom na to da je uzgajivačima dopušteno hvatanje odbjegle ribe isključivo u krugu od 500 metara oko uzgojnog kaveza, odmah se pretpostavilo kako je riječ o velikom bijegu. Mowiu je stoga naređeno da hvata losose izvan navedene udaljenosti, a incident će se pratiti prema uobičajenim procedurama, navode u Upravi.

Norveške vlasti u ponedjeljak su izvršile inspekciju objekta i izdale nalog da se prošire napori tvrtke da uhvati odbjegle losose. Iz Mowija su poručili da je riječ o ozbiljnoj i vrlo žalosnoj situaciji te da se lososi koje su ulovili registrirani ribari mogu odnijeti u specijalizirane centre u regiji i to u zamjenu za nagradu od 500 norveških kruna.

Veliki ekološki problem

Odbjegli uzgojeni lososi predstavljaju veliki ekološki problem jer ugrožavaju divlje losose smanjujući njihovu genetsku raznolikost, povećavajući zarazu morskim ušima i intenzivirajući konkurenciju za mriješćenje.

Dvije vrste lako je razlikovati jer im peraje nisu istog oblika. U Norveškoj, koja izvozi 1,2 milijuna tona uzgojenog lososa godišnje, problem je takvih razmjera da je prošlog ljeta broj divljih lososa pao na povijesno najnižu razinu, što je rezultiralo zatvaranjem 33 rijeke za lov na lososa. Ovog ljeta predloženo je zatvaranje 42 norveške rijeke i tri fjorda.

“27 .odbjeglih uzgojenih lososa predstavlja katastrofu za divlje losose. Znanost je dokazala da križanje divljih i uzgojenih lososa daje potomstvo koje dugoročno ima nisku stopu preživljavanja u divljini”, upozorio je glasnogovornik nevladine organizacije Norveške rijeke lososa Pål Mugaas.

Norveški znanstveni savjetodavni odbor za atlantskog lososa odbjegle uzgojene losose klasificirao je kao jednu od glavnih prijetnji divljem lososu. Vjeruje se da dvije trećine divljeg atlantskog lososa u Norveškoj ima genetske smetnje povezane s odbjeglim uzgojenim lososima.

Unatoč priznanju da se divlji sjevernoatlantski losos nalazi pred egzistencijalnom prijetnjom, norveški ministar okoliša Andreas Bjelland Eriksen odbacio je prošlog mjeseca zabranu otvorenog uzgoja na moru i mjesto toga najavio da planira tražiti prihvatljivu razinu onečišćenja za populaciju divljeg lososa.

I Hrvatska ima problema sa “svojim” bjeguncima

Problema s lososima bjeguncima ima i Hrvatska, naime, prije mjesec dana iz uzgojnih kaveza u Podvelebitskom kanalu pobjegli su atlantski lososi. Uočeni su na području od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Njihov boravak u Jadranu može izazvati niz problema budući da se radi o neautohtonoj vrsti, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.

“Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena”, upozorili su s Instituta i dodali da oni nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, a kada je isti formalno odobren ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na bijeg uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.

Praznik mimoze: Koncerti regionalnih muzičkih zvijezda i maskenbal oduševili brojnu publiku (Foto)

0

56. izdanje Praznika mimoze već prvog dana je zabilježilo veliku posjećenost zahvaljujući bogatom i raznovrsnom programu. Posebno interesovanje vladalo je za nastupe regionalnih diva Hanke Paldum i Ane Bekute na platou ispred hotela Igalo.

Na početku večeri svojim izuzetnim glasom i emotivnim sevdalinkama prisutne je oduševila Paldum, a nakon koncerta i sama istakla veliko zadovoljstvo zbog načina na koji je protekao nastup i kako ju je hercegnovska publika podržala.

„Svojom energijom sam odaslala toplinu iz svog srca i svoje duše kroz svoju pjesmu, zato što sam zaista poželjela ovu publiku i poželjela sam Praznik mimoze. Drago mi je ako smo ispunili očekivanja organizatora koji su jako važni jer su uložili mnogo energije, truda i novca da sve ovako lijepo organizuju na nivou. Hvala i publici koja je uprkos svježem vazduhu napunila ovaj plato do posljednjeg mjesta,” navela je Paldum.

Hanka Paldum

Manifestacija je nastavljena takođe u duhu emotivnih kompozicija i snažnog ženskog vokala – pjevačica Ana Bekuta je od samog izlaska na scenu oduševila publiku, a hitovi iz njene 40 godina duge karijere su se samo nizali.

Bekuta je istakla posebno zadovoljstvo što nastupa u Herceg Novom i to baš u sklopu Praznika mimoze.

„Ovdje se osjećam kao kod kuće. Danas dok sam dolazila bilo je divno, na sve strane sam vidjela ljude iz bivše Jugoslavije sa buketima mimoze u rukama. U vazduhu se osjeća jedna svečana atmosfera. Vidim da se ljudi raduju ovom prazniku. Prvi put sam ovdje i biće ovo jedno lijepo veče u mom maniru sa pjesmama koje publika voli, cijeni i poštuje”, kazala je Bekuta pred početak koncerta.

Uporedo, sjajan provod se odvijao u Institutu „Dr Simo Milošević” zahvaljujući M:tel Maskenbalu gdje je svoju kreativnost i razigranost pokazalo oko 300 učesnika. Kako zahvaljući inovativnosti, tako i značajnim društvenim i političkim porukama određene maske su osvojile i vrijedne nagrade. Odluke o najboljima donijela je publika.

Prvo mjesto u individualnoj kategoriji pripalo je maski pod nazivom “Karli Bič”, drugo mjesto je zavrijedila maska „Mili Tajo“, a treće je pripalo Jovani Salatić u ulozi Šumske vile.

Maskenbal – Praznik mimoze 2025.

„Ovu masku sam polako pripremala posljednjih mjesec dana. Bilo je malo nekih ispravki, ali to je ispalo kako se i planiralo. Mnogo truda je uloženo. I druge maske su večeras iznenađujuće dobre. Čini mi se da nikad nije bio bolji maskenbal, nego ove godine,“ ispričala je Saletić.

„Šumska vila“ je i po odluci žirija Direkcija Praznika mimoze zauzela treće mjesto. Drugo mjesto po odluci žirija pripalo je maski pod nazivom „Vjerovali smo jedni drugima“, a na prvom mjestu su trijumfovala „Gospoda od porcelana“.

U kategoriji grupnih maski po izboru publike najbolja je bila maska „Vjerovali smo jedni drugima“, drugo mjesto su zavrijedila „Gospoda od porcelana“, a treće maska pod nazivom „Vlada Crne Gore“.

Veliku pažnju privukle su i druge maske koje su pokazale predanost tradiciji maskenbala u Herceg Novom.

Praznik mimoze 2025.

Zadovoljstvo načinom na koji je protekao maskenbal izrazio je Novljanin Jovan Lalović kao jedan od učesnika grupne maske „Crna Gora u koferu“.

„Veoma smo zadovoljni sa ambijentom i sa ljudima, svi su ovdje nekako lijepo ugošćeni. Mi uživamo u ovome. Tu su i ljudi koji su nam pomogli. Sve je perfektno,“ kazao je Lalović.

Maskenbal su svojim energičnim nastupima na veći nivo podigli Exodusi, Goca Tržan i Indira Levak.

Maskenbal – Praznik mimoze 2025.

„Meni je ovdje predivna atmosfera, ovi predivni ljudi su mi topli i dragi. Biće Plamena od ljubavi, biće Snenih očiju. Dolazim upaliti svjetla sva, k’o feniks iz pepela dižem se najjača. Gdje je party, gdje je pjesma, gdje je vino, tu je spas. Gdje je ludi ritam noći, tu je Indira za vas,“ poručila je Levak pred početak nastupa.

Nakon uspješne realizacije sinoćnih koncerata i maskenbala, Praznik mimoze se nastavlja mnogobrojnim programskim aktivnostima. Već danas će biti održano uzbudljivo takmičenje u piciginu i 11. Novska skalinada, a koncerte će sa početkom u 19 časova na platou u Igalu održati Garavi sokak, Marko Louis i hercegnovski bend Low voltage.

Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest.

Hiljade ljudi u Kragujevcu na poziv studenata, u Sremskoj Mitrovici na poziv Vučića

0
Hiljade ljudi u Kragujevcu na poziv studenata, u Sremskoj Mitrovici na poziv Vučića
Kragujevac – protest-Branko Vučković

Deseci hiljada ljudi, studenti uz potporu građana, poručili su s protesta u Kragujevcu da će ustrajati u borbi za pravdu i uređeno društvo, dok je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao pred svojim pristalicama u Srijemskoj Mitrovici da je “obojena revolucija” propala i da ju je on pobijedio.

Srbija je u subotu obilježila Dan državnosti, podijeljena u tri skupa, a pokret studenata organizirao je u Kragujevcu masovnu akciju “Sretnimo se na Sretenje” u Kragujevcu, kojoj je prethodio trodnevni marš akademaca iz Beograda, Novog Sada, Niša te još nekoliko gradova.

Oni su u petak navečer, poslije trodnevnog pješačenja i prijeđenih 130 do 150 kilometara, stigli u Kragujevac.

Studenti su u jutranjim satima od devet sati zaposjeli su Lepenički bulevar u Kragujevcu, a uz Kragujevčane, tokom dana pridružile su im se hiljade ljudi iz cijele Srbije, podupirući njihovu već skoro tromjesečnu blokadu više od 60 fakulteta u četiri državna sveučilišna centra i zahtjeve u kojima traže odgovornost vlasti za pogibiju 15 ljudi na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine.

Studentima su se pridružili poljoprivrednici i bajkeri, brojne javne ličnosti, te glumci kragujevačkog Knjaževsko-srpskog tetara, otkazavši sve predstave i tradicionalnu dodjelu nagrade “Joakim Vujić”. U Kragujevcu je na središnjem bulevaru poredano 15 praznih stolica s bijelim ružama koje simboliziraju 15 žrtava novosadske tragedije.

Studenti među ostalim traže da se objave svi relevantni dokumenti za rekonstrukciju nadstrešnice i da se sazna tko je odgovoran za njezin pad i smrt 15 ljudi, traže i da se rehabilitiraju oni koji su optuženi za sudjelovanje u studentskim prosvjedima. Osim toga traže da se identificiraju i procesuiraju oni koji su odgovorni za fizičke napade na studente i one koji podržavaju prosvjede, a i da se za 20% poveća izdvajanje za visoko školstvo te da to bude zakonski regulisano.

Idući veliki skup organizirat će se u Nišu, a potom u Beogradu.

Suvlasnici kompanije Montenegro Stars donirali 67 hiljada eura KC Kotor

0

Suvlasnici kompanije Montenegro stars hotel group Žarko Radulović i Ljudmila Ivanjenko donirali su električni lift Kliničko -bolničkom centru Kotor. Donacijom  vrijednom  67 hiljada eura unaprijediće se  sigurnost i efikasnost transporta pacijenata, osoblja i medicinske opreme, budući da je  zamijenjen je stari dotrajali lift koji je godinama praktično bio van funkcije ili na popravci.

Direktor Kliničko -bolničkog centra Kotor, dr Davor Kumburović zahvalio je na vrijednoj i svrsishodnoj donaciji, ali i dugogodišnjem pokroviteljstvu kompanije Montenegro stars kada je u pitanju osavremenjivanje kapaciteta bolnice u Kotoru.

„S obzirom na to da je ova bolnica građena davne 1979. godine, a da je lift samo do prije nekoliko desetina dana bio u istom sadržaju i izgledu kao i prije skoro pedeset godina, ova donacija dobija veću dimenziju i značaj. U svoje lično ime želim da kažem jedno veliko hvala gospodinu Raduloviću, jer ne samo da pomaže zdravstvu ovog dijela Crne Gore, već jer dugi niz godina ima sluha i razumijevanja da pomogne unapređenju mnogih drugih društvenih sfera grada Kotora. Iako duži niz godina radi, privređuje i živi u Budvi, gospodin Radulović svojim idejama i djelima gotovo da nikad nije napustio ovaj grad,“ kazao je Kumburović i naglasio da kompanija od osnovanja pomaže rad bolnice.

Električni lift nosivosti 1250 kg, može primiti 16 osoba, ima automatska vrata u skladu sa najnovijom evropskom normativom kada je u pitanju protivpožarna zaštita. Lift ima ugrađen aksijalni ventilator za ubacivanje svježeg vazduha za natpritisak u liftovsko okno, kao i protivpožarnu centralu koju je donirala je kompanija Simens.

Suvlasnik kompanije Montenegro stars Žarko Radulović je kazao da mu je čast i zadovoljstvo što kao Kotoranin rođen upravo u kotorskoj bolnici, može da pomogne rad te zdravstvene ustanove, koja zbrinjava i pacijante iz susjednih gradova.

„Zbog svih nas, a naročito Kotorana, sa poslovnom partnerkom sam imao želju da investiram u električni lift, jer je naša procjena bila da je on bolnici najurgentniji i napotrebniji.Drago mi je što smo uspjeli u toj namjeri, te smo ugradili najsavremeniji lift kojim svi bezbjedno mogu da se koriste. Želim da na neki način doprinese još boljem i efikasnijem radu osoblja i doktora bolnice u Kotoru,“ naveo je Radulović .

Radulović je najavi da će kompanija koju vodi nastaviti da pomaže zdravstveni sektor i apelovao i na druge kompanije da slijede taj primejr .

„Zdravstvo i zdravo društvo su osnov svega, tako da ćemo moja partnerka, moja kompanija i ja i ubuduće da pomažemo ne samo kotorskoj bolnici, već i ostalim bolnicama,” poručio je suvlasnik Montenegro stars hotel group.

Počinju Zimske kotorske karnevalske fešte

0
Počinju Zimske kotorske karnevalske fešte
Kotorski karneval – foto Boka News

Bokeška fešta kakvu samo Kotor zna! Maškarajte se, spremite botunate i uživajte u ludilu karnevalskih dana.

16. februar, 12.30h – Otvaranje fešti uz Gradsku muziku, mažoretke i podizanje karnevalske zastave!

18. februar, 19h – Karnevalska njokada u ŠC Kamelija!

21. februar, 20h – VELIKI MASKENBAL u hotelu Hyatt Regency! Štimung garantuju Disco Magic Band i Kira Band! Ulaznice 15€ od 17. februara na Kamenom kiosku!

22. februar
11h – Humanitarna karnevalska tombola u bašti kafane Dojmi!
15:30h – Dječiji maskenbal & Prčanjski karneval!
18.30h – Dječiji maskenbal u ŠC Kamelija!

23. februar, 14h – VELIKA KARNEVALSKA POVORKA kreće od Otvorenog bazena prema Maceu!

Fešta se nastavlja na Trgu od oružja uz Ansambl Toć i Indiru Forcu!

I ne zaboravite – Karampana izlazi na dan karnevala! Ako imate kakvu škercu, ubacite je u sandučić na Kamenom kiosku!

Maškarajte se, čin’te botunate i neka fešta počne!

Pod lupom veliki trgovinski lanci, ukoliko se ispostavi da su visoke cijene plod dogovora AZK će reagovati

0
Dragan Damjanović

Ako su visoke cijene u velikim trgovinskim lancima plod dogovora, a ne konkurentskog nadmetanja, Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) će efikasnom primjenom zakona to odmah sankcionisati, baš kao što je to bio slučaj sa mobilnim operaterima, kojima zbog kartelskog dogovora prijeti višemilionska novčana kazna, poručio je predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović.

Napominje, da sa velikom pažnjom analiziraju novonastalu situaciju izazvanu visokim cijenama.

“Pozivamo građane da, ukoliko posjeduju bilo kakvu informaciju koja potvrđuje da je u pitanju protivzakonit dogovor, odmah pošalju dokaze Agenciji”, naveo je Damjanović u saopštenju za medije.

Zbog tačnog informisanja javnosti, još jednom podsjeća da Agencija ne može određivati visinu cijene i marže.

“Niti ima status regulatora, ali ima veoma bitnu kontrolnu ulogu, koja štiti tržište od zloupotrebe dominatnog položaja i zabranjenih sporazuma.  Uzimajući u obzir činjenicu da smo na kraju dana svi samo obični građani, želimo da vjerujemo da je zaštita potrošača – zajednički cilj državnih institucija ali i svih učesnika na tržištu”, poručio je Damjanović.

Sirijac izbo pet ljudi u Villachu, nakon napada se smijao

0
Sirijac izbo pet ljudi u Villachu, nakon napada se smijao
Vilah – Sirijac nakon napad

Dvadesettrogodišnji Sirijac nasumično je izbo nožem pet prolaznika u Villachu, gradu na jugu Austrije, izvijestila je policija. Četrnaestogodišnjak je na mjestu umro, a četiri osobe su ozlijeđene u napadu.

Policija je uhitila osumnjičenog. Riječ je o sirijskom državljaninu s legalnim boravkom u Austriji, priopćila je policija.

“Ovo je izniman i šokantan događaj. Nešto ovakvo dosad nije zabilježeno u Koruškoj”, rekao je Rainer Dionisio, voditelj Odjela za odnose s javnošću koruške policije. “Pozadina ovog napada još uvijek nije poznata, a trenutno se provodi temeljita istraga cijelog slučaja”, dodao je.

Smijao se kad su ga uhapsili

“Na snimkama uhićenja jasno se vidi kako se smije”, rekao je Dionisio. “S obzirom na okolnosti, možemo biti zahvalni što je svjedok uspio onesposobiti napadača”, dodao je. Napadač, koji od ranije nije bio poznat policiji, kod sebe je imao iskaznicu tražitelja azila, a navodno je boravio u prihvatnom centru Langauen. Prema pisanju austrijskih medija, imao je dozvolu za boravak u Austriji. Svjedoci kažu i da je vikao Alahu Akbar.

Napad se dogodio oko 16 sati u samom središtu Villacha. 23-godišnji Sirijac iznenada je nožem napao prolaznike ispred kafića, piše Krone Zeitung. Sve su žrtve muškarci. Dvojica su lakše, a dvojica teško ozlijeđena.

Napadača je zaustavio drugi Sirijac, koji radi kao dostavljač hrane. “Želio je otići prema centru grada, na ulici su bila djeca. Nisam mogao dopustiti da se to dogodi. I ja imam djecu!” rekao je medijima. Ovu informaciju potvrdio je i Dionisio.

“Četrdesetdvogodišnji dostavljač hrane, također sirijski državljanin, svjedočio je napadu. Bez razmišljanja je svojim vozilom krenuo prema napadaču”, ispričao je.

Je li djelovao sam?

Policija trenutačno provodi intenzivnu potragu diljem Koruške pod vodstvom Državnog ureda za zaštitu ustavnog poretka i Državnog kriminalističkog ureda. Istraga treba utvrditi je li u pozadini napada terorizam. Policija je priopćila da još nije jasno je li osumnjičenik djelovao sam, stoga nastavljaju potragu za mogućim dodatnim osumnjičenicima.

“Ovaj strašan zločin mora imati najoštrije posljedice! Oduvijek sam jasno govorio: tko god živi u Koruškoj, u Austriji, mora poštovati zakone te se prilagoditi našim pravilima i vrijednostima”, izjavio je koruški guverner Peter Kaiser. “Svatko tko to ne učini, mora snositi najstrože posljedice – biti izveden pred sud, zatvoren i deportiran!” rekao je.

Guverner je izrazio i sućut obitelji i žrtvama: “Moje najdublje suosjećanje, kao guvernera i, nadasve, kao oca, ide obitelji ubijenog mladića.”

Lider Slobodarske stranke (FPÖ) Erwin Angerer među prvima je komentirao napad. Izjavio je kako je “duboko šokiran brutalnim napadom nožem” te je pritom uputio kritiku vladajućem ÖVP-u: “Mi iz Slobodarske stranke godinama upozoravamo na ovakve situacije, koje su rezultat pogubne azilantske politike stranke na vlasti predvođene ÖVP-om. Jedina smo stranka koja odlučno traži hitnu obustavu azila i dosljednu deportaciju stranih kriminalaca.”

Europski summit o Ukrajini

0
Europski summit o Ukrajini
Emmanuel Macron – Foto: Christophe Petit Tesson / Reuters

Elizejska palača objavila je da europski čelnici planiraju održati poseban summit u Parizu o sukobu u Ukrajini kao odgovor na planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat.

– U toku su razgovori vodećih europskih političara o mogućem neformalnom susretu, ali ništa još nije finalizirano, priopćili su iz Elizejske palače.

– Možda nešto jest na stolu, ali ne na našem. Dakle, nisam vidio nikakve pozivnice, izaslanike iz Ukrajine koji bi se sastali s nekim drugim izaslanicima. Mi nemamo nikakve dokumente, nikakve pozivnice. Pomalo mi je čudno govoriti o tome u ovom slučaju i ovom formatu ako prije toga nije bilo pregovora između nas i naših strateških partnera. Koliko se sjećam, Rusija nije naš strateški partner, kazao je Zelenski.