Vaterpolisti Jadran m:tela pobijedili su večeras u Herceg Novom dubrovački Jug 12:9, u utakmici 17. kola regionalne Premijer lige.
Hercegnovski tim upisao je 14. trijumf u regionalnom takmičenju ove sezone, u kojem ima i tri poraza.
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića tokom cijelog meča bila je u vođstvu, a pitanje pobjednika riješila je sredinom posljednjeg dijela sa dva vezana pogotka za vođstvo 11:8.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Dmitri Holod sa tri gola, dvostruki strijelci bili su
Jovan Vujović i Danilo Radović, dok su se po jednom upisali Đorđe Lazić, Strahinja Gojković, Matija Sladović, Vuk Milojević i Vasilije Radović.
U dubrovačkom timu po dva gola postigli su Vlaho Pavlić i Marko Žuvela.
Službenici tivatske policije uhapsili su turskog državljanina Y.B. (40) zbog sumnje da je počinio krivična djela silovanje i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat postupali su po prijavi oštećene da su je fizički napali njen emotivni partner Y.B. i njegov prijatelj S.E.(37) takođe turski državljanin, ispred prostorija privatne firme u Tivtu u vlasništvu Y.B.
„Dežurna patrola policije je po izlasku na lice mjesta zatekla oštećenu, kao i Y.B. i S.E, nakon čega su policijski službenici oštećenu odveli na ukazivanje ljekarske pomoći, kada je ona prilikom ljekarskog pregleda saopštila da je Y.B. prisilio na seksualni odnos“, kaže se u saopštenju.
Oštećenoj su, kako se navodi, nakon pregleda ljekara specijaliste, u izvještaju konstatovane povrede.
„Uviđajem lica mjesta, odnosno stana u kojem boravi Y.B. pronađena je određena količina zelene biljne materije nalik na marihuana“, kazali su iz policije.
Kako su naveli, nakon preduzetih izviđajnih radnji i prikupljenih obavještenja, u koordinaciji sa postupajućim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, Y.B. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivična djela silovanje i nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
„Protiv S.E. je zbog fizičkog napada na oštećenu, pokrenut prekršajni postupak zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, u skraćenom postupku“, dodaje se u saopštenju.
Jedna od najpopularnijih turističko – zabavnih manifestacija u regionu, 56. Praznik mimoze počeo je danas Berbom mimoze – feštom mimoze, ribe i vina duž hercegnovske rivijere uz povorku mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović, trombonjera, „Maškara“ i mnogobrojnih građana i gostiju.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić svečano je otvorio novo izdanje Praznika mimoze, te istakao veliku vrijednost ove tradicionalne manifestacije.
„Zahvaljujući Prazniku mimoze promocija Herceg Novog doseže korak dalje i osvaja nova turistička tržišta. Temelje tradicionalne manifestacije postavili su naši prethodnici, a svi zajedno se trudimo da Praznik bude što kvalitetniji, da ide u korak sa vremenom, a opet ostane vjeran pučkim svečanostima. Berba mimoze kojoj danas prisustvujemo, maskenbal, suđenje karnevalu, zabavne i sportske manifestacije su one oko kojih nižemo ostale programe kako bi svakom posjetiocu omogućili da pronađe nešto zanimljivo,“ kazao je Katić.
Stevan Katić
Osim mnogobrojnih mještana, posjetilaca iz drugih gradova naše i drugih država regiona, predstavnika diplomatskog kora i gradova prijaatelja i pobratima Herceg Novog, svečanom otvaranju su prisustvovali predstavnici Vlade Crne Gore i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović koji je pozdravio učesnike i posjetioce.
„Ova manifestacija je mnogo više od prolaska povorki, od zvuka muzike i od mirisa ribe i vina, ona je ukras Herceg Novog i cijele Crne Gore, te donosi radost, osmijehe i susrete koji nas spajaju. Ponosni smo što Praznik mimoze decenijama doprinosi turističkoj ponudi Crne Gore, privlačeći brojne posjetioce iz regiona i iz cijele Evrope. Ovdje gdje se naš Jadran grli sa našim planinama, turisti pronalaze prelijep ambijent i prirodne ljepote, ali i osjećaju ovaj naš duh gostoprimstva koji Novljanke i Novljani vjekovima brižno njeguju. Osim što predstavlja značajnu turističku atrakciju ovog grada, Praznik mimoze je i most koji spaja ljude, različite kulture, te predstavlja našu lijepu tradiciju,“ istakao je Milatović.
Praznik mimoze
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović čestitala je Opštini Herceg Novi što uspijeva da na visokom nivou organizuje festival svake godine.
„Treba razmišljati o tome da nešto što traje 56 godina treba da dobije status kakav zaslužuje u pogledu toga da ima javni interes i poseban značaj. Imati ovoliko gradova pobratima i prijatelja, ambasadora i turista koji dolaze je nešto što stavlja Crnu Goru i Boku kotorsku na jednu regionalnu i evropsku mapu festivala,“ navela je Vujović.
Tamara Vujović
Od ranih jutarnjih sati mnogobrojni posjetioci su imali priliku da uživaju u velikim količinama pržene ribe, točenog piva i vina koje su dijeljene besplatno. Duh festivala je od Kumbora, preko Đenovića do Baošića proširila svečana povorka koju su činili trombonjeri, članovi „Maškara”, Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović i mažoretke koje su sastavni dio velikog broja manifestacija u Herceg Novom.
„Velika je odgovornost prenositi i čuvati tradiciju, prelijep je osjećaj i zadovoljstvo kada dođemo ovdje gdje nas dočeka toliko ljudi sa toliko osmijeha,“ navela je prva mažoretka Gradske muzike Herceg Novi, Tara Rašković.
Na centralnoj fešti mnogobrojne posjetioce je zabavljao bend Trio mare, a zatim i Goca Tržan koja je sve prisutne rasplesala hitovima kako iz njene bogate solo karijere, tako i iz zlatnih dana njene muzičke grupe Tap 011.
Praznik mimoze
Istovremeno, na platou ispred Doma kulture u Đenovićima za sjajnu atmosferu bili su zaduženi klapa Stari kapetan, KUD Sloga i talentovani muzičar Isak Šabanović, dok je u Kumboru nastupio Dječiji hor „Cvrkutići“.
Organizatori su nezaboravan program pripremili i za ostatak dana, te će na platou ispred hotela Igalo večeras nastupiti regionalne dive Hanka Paldum i Ana Bekuta. U 21 čas u Institutu „Dr Simo Milošević” počinje M:tel Maskenbal na kojem će goste zabavljati Indira (ex Colonia), Goca Tržan i Exodusi. Najbolje maske osvojiće vrijedne nagrade.
Praznik mimoze
“Sve posjetioce u Herceg Novom očekuje bogat program u naredna tri vikenda sa 50 programa, te još jednom pozivam sve naše drage prijatelje iz čitavog regiona da dođu i budu gosti Herceg Novog, jer će sigurno imati šta da vide, čuju i okuse, te da se nakupe dobre i pozitivne energije koja nam je svima prijeko potrebna,” poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest.
Praznik Mimoze je lijepa tradicija i most koji spaja ljude i različite kulture, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je danas u Herceg Novom otvorio 56. Praznik mimoze, jedan od najprepoznatljivijih i najdugovječnijih festivala u Crnoj Gori.
“Praznik Mimoze je tradicionalna manifestacija koja nas iznova okuplja i podsjeća na sve ono što nas čini bogatima i boljima, a to su istorija, kultura, turizam i naše zajedništvo”, poručio je Milatović.
On je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, kazao da je ta manifestacija mnogo više od prolaska povorki, zvuka muzike i mirisa ribe i vina.
Jakov Milatović- – Praznik mimoze
“Ona je ukras našeg Herceg Novog i cijele naše Crne Gore, donosi radost, osmjehe i susrete koji nas spajaju. Ponosni smo što Praznik Mimoze već decenijama doprinosi turističkoj ponudi Crne Gore, privlačeći brojne posjetioce iz regiona i cijele Evrope“, rekao je Milatović.
Prema njegovim riječima, Praznik Mimoze je, osim što predstavlja značajnu turističku atrakciju Herceg Novog, i most koji spaja ljude, različite kulture i predstavlja lijepu tradiciju.
Zato je, kako je naveo Milatović, taj događaj nešto po čemu je Herceg Novi prepoznat kao grad festivala, umjetnosti i vedrog duha.
On je kazao da se, kroz bogat program koji su domaćini pripremili u narednim danima, pokazuje ljubav prema Herceg Novom, ali i poštovanje prema nasljeđu.
Jakov Milatović – Praznik mimoze
„A isto tako učimo i našu djecu koje su to prave stvari koje treba da vole i da cijene. I zato sam i doveo moje dvije djevojčice i dječaka da danas sa nama vide šta znači ljepota Herceg Novog“, rekao je Milatović.
Kako je naveo, fešta od mimoze, ribe i vina donosi šarm Mediterana na ulice Novog „pružajući nam priliku da se družimo, da slavimo život i ljepotu ovih trenutaka“.
„I zato, dragi prijatelji, na kraju, neka nas ovaj događaj podsjeti koliko je važno da čuvamo tradiciju, baštinimo naše kulturno nasljeđe i nastavimo da gradimo bolju budućnost za generacije koje dolaze“, poručio je Milatović.
U Tivtu je sinoć održana premijera predstave “Sunčana linija” rađene u samostalnoj produkciji Centra za kulturu Tivat. Riječ je prvoj produkciji ove ustanove kulture u ovoj godini a četrdeset prve u bogatom opusu Centra.
Direktor CZK Goran Božović zadovoljno je, nakon premijere, kazao da su počeli ovu godinu na najbolji način što pokazujuje i reakcija publike.
“Imamo jednu vrlo inspirativnu i svevremensku vazda prisutnu priču bračnih odnosa. Tema predstave osvrće se na dvoje ljudi koji, poslije sedam godina braka dolaze u situaciju u kojoj više ne slušaju jedno drugo, ne razumiju se i međusobno se iscrpljuju do krajnjih granica psihičke izdržljivosti. Optužuju jedno drugo kako su dospjeli do stanja apsolutnog nerazumijevanja i nesnosnog tupog bola. Pretpostavljam da u partnerskim odnosima prije ili kasnije svaki par dođe do tog momenta”, kaže Božović.
On ističe da predstava prikazuje njihove pokušaje kako da iskorače iz sopstvene pozicije i prekorače tu linju, da prevaziđu problem i da iskorače jedno ka drugom i dođu do pozitivnog ishoda.
“Vidjeli smo ono što je najvažnije, to jeste da se rješenje i postizanje cilja, može dostići prilično prostim, banalnim momentima, metodama i aktivnostima. Nekad je to jedna lijepa, topla riječ da pokažemo partneru koliko nam je važan i koliko nam je stalo do njega, nekad je to ples, nekad čak i šaljivo igranje uloga”.
Božović ističe da je u predstavi data prilika domaćim glumcima kao i da je ideja da se rade i manje pozorišne forme kako bi obrađivali različite teme koje su bitne za društvo.
Ovo je, dodaje, i prva saradnja sa mladom crnogorskom rediteljkom Dušankom Beladom.
Ona je nakon premijere istakla da je predstava proizvod jako dobre sinergije svih aktera i naglasila veoma dobru saradnju sa CZK Tivat.
“Zadatak ovog vremena, koji je u suštini svevremeni zadatak, za šta imamo dokaz u svim umjetničkim djelima ikad jeste da je veliki izazov i da je najteže ljubav očuvati. S obzirom da je to nešto izuzetno tanano što se najčešće podrazumijeva. Postoji urođena greška u čovjeku da ne zna da je potrebno konstantno da radi na upoznavanju sebe i objektivnom sagledavanju drugog čovjeka. Bračni par u predstavi je jedan od rijetkih koji su do pozitivnog rezultata i došli što se nažalost ne dešava ni po statistici sa brakovima u našoj zemlji. S obzirom da upravo ta ćutnja i to akumulirano nagomilavanje nekih sitnih stvari zna u čovjekovom organizmu da izazove nešto mnogo veće što dovede u nekom trenutku do potpunog nerazumijevanja. Smatram da je ova predstava naročito važna jer prikazuje na prvom mjestu jedan par koji se izuzetno voli ali upravo ćutnja i podrazumijevanje je dovelo do toga da se ljubav ustvari zamalo i ubije”, kaže Belada.
Glumac, Pavle Bogovjević smatra da bez bola nema ljubavi te da bi drugi naziv za ovu dramu mogao da bude apsolutno nerazumijevanje svega, fraza koja se više puta u toku predstave se pominje.
“To je sedam godina nerazumijevanja, tišine, nekomunikacije i onda te noći nakon sedam sati svađe dolazi do finalnog okršaja kad se sve teme crpe do kraja. Bez bola nema ljubavi, tako da ta potreba da se partneru nanese bol u stvari nije maliciozna, nego je to samo potreba da se skrene pažnju na sebe, da se stavi partneru do znanja, da želimo nježnost, bliskost, brigu. Ljubav jednako bol”, smatra Bogovjević.
Glumica, Marija Đurić ističe da čovjek treba biti realan kada je riječ o problemima.
“Ovo je životna predstava koju možemo da prepoznamo u prijateljstvima, bračnim i poslovnim odnosima. Govori o čovjeku koji često zna da potisne svoja osjećanja i onda dolazi do značajnih pucanja. Sve se svodi na to hoćemo li da pređemo “ sunčanu liniju” granicu koju postavljamo sebi, a još više onu koja se javlja u zajedništvu s drugima. Što je više ljudi uključeno, odnosi postaju složeniji, ali jedino na šta zaista možemo uticati jeste sopstvena promjena”, smatra Đurić.
Novim pravilnikom, koji je donio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO), proširena su prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut „Simo Milošević“ u Igalu, saopšteno je iz FZO.
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da se od danas primjenjuje novi Pravilnik o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju.
“Važno je naglasiti da se tim pravilnikom proširuju prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut „Simo Milošević“ u Igalu”, navodi se u saopštenju.
Iz FZO su kazali da prvi put pravo na medicinsku rehabilitaciju ostvaruju osiguranici sa dijagnozom osteoporoza sa patološkim prelomom i epilepsija (nakon operativnog zahvata).
“Djeca sa povredom plexusa brahialisa, nakon porođaja, umjesto dosadašnjih 21 dan u svakoj kalendarskoj godini do navršene pete godine života, imaće pravo na tri rehabilitacije po 21 dan u prvoj godini i 21 dan u svakoj kalendarskoj godini do desete godine ukoliko postoji značajan neurološki deficit”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će djeca sa spinalnom mišićnom atrofijom, bez obzira na vrstu medikamentozne terapije, imati pravo na rehabilitaciju u Institutu Igalo i da će pravo na dvije rehabilitacije godišnje prvi put ostvarivati i pacijenti nakon 18. godine života.
Kako su rekli iz FZO, djeca sa cerebralnom paralizom, umjesto do 15, sada će do 18. godine imati pravo na jednu rehabilitaciju godišnje, u trajanju od 21 dan.
“Pacijenti sa Fridrajhovom ataksijom, umjesto jednom godišnje, sada će imati pravo na rehabilitaciju dva puta godišnje. Pacijenti sa nasljednom spastičnom oduzetošću obje noge, umjesto svake druge godine, imaće pravo na rehabilitaciju jednom godišnje”, kaže se u saopštenju.
Kako su naveli iz Fonda, pacijenti sa ALS (amiotrofična lateralna skleroza), koji su ostvarivali pravo na rehabilitaciju jednom godišnje, sada će imati mogućnost da dva puta tokom godine ostvare pravo na rehabilitaciju, u trajanju od 21 dan.
Oni su kazali da će pacijenti koji dožive krvarenja ispod paučinaste moždanice, krvarenja u mozgu i infarkt mozga imati pravo na rehabilitaciju dva puta u prvoj godini, sa mogućnošću produženja još 14 dana na predlog ljekara fizijatra iz Instituta u Igalu.
“Prvi put će i djeca sa traumatskom povredom kičmene moždine, umjesto jedne rehabilitacije u prvih šest mjeseci nakon operacije, imati pravo na rehabilitaciju u trajanju od 21 dan svake kalendarske godine do navršenih 18 godina života”, rekli su iz FZO.
Oni su naveli da će pacijenti sa reumatoidnim artritisom seropozitivnim i seronegativnim I, II i III stadijumom, psorijaznim artritisom I, II i III stadijumom i zapaljenjem zgloba kod djece I, II i III stadijumom, imati pravo na rehabilitaciju svake druge godine, umjesto svake treće godine.
Kako su kazali, djeca sa bronhijalnom astmom imaće pravo na rehabilitaciju u trajanju od 21 dan svake godine u uzrastu od treće do 15. godine.
“Djeca sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća sada će od prve do 15. godine života imati pravo na jednu rehabilitaciju u toku godine, nakon bolničkog liječenja”, navodi se u saopštenju.
Iz Fonda su rekli da je rehabilitacija pacijenata u Institutu Igalo, koja je definisana novim pravilnikom, u potpunosti besplatna za crnogorske osiguranike i da kompletna ide na teret sredstava Fonda.
“Kroz proširenje prava pacijenata koji se upućuju na rehabilitaciju u Institut u Igalu, sadašnji menadžment Fonda još jednom dokazuje da prati trendove savremene medicinske prakse i daje značajan doprinos poboljšanju zdravstvenog stanja osiguranika”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to osnovna misija i prioritet te institucije.
“I u narednom periodu ostajemo otvoreni za svaku vrstu predloga i sugestija ljekara i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, svjesni da uvijek postoji prostor za unapređenje i omogućavanje što kvalitetnije zdravstvene zaštite našim pacijentima”, poručili su iz Fonda.
U okviru projekta “Ekonomsko osnaživanje žena Boke”, koji sprovodi NVO Mare Mare, deset žena iz ranjivih kategorija dobilo je priliku da kroz očuvanje tradicionalnog zanata kreira svoju budućnost. Kroz specijalizovane radionice, učesnice usvajaju tehniku crnogorskog zlatoveza – prepoznatljivog veza koji ima značajno mjesto u kulturnoj baštini Crne Gore. Ova tehnika postaje osnova I za izradu unikatnog nakita, pri čemu se motivi zlatoveza prenose na naušnice, prstenje i privjeske, spajajući nasljeđe i savremeni dizajn.
Nakit koji nastaje u okviru ovog projekta nosi priču o tradiciji, kreativnosti i istrajnosti. Svaki ručno izrađeni komad predstavlja spoj prošlosti i budućnosti, a istovremeno je simbol snage i upornosti žena koje grade svoj put ka ekonomskoj nezavisnosti.
Zlatovez – foto NVO Mare Mare
Nakit je jedan od najstarijih oblika izražavanja ljudske kreativnosti i identiteta. Njegova istorija seže unazad hiljadama godina, a kroz vrijeme je imao različite svrhe – od statusnog simbola i religijskog značaja do ličnog ukrasa i sredstva trgovine.
Najraniji nakit potiče iz perioda paleolita , prije oko 100.000 godina,, kada su ljudi pravili ukrase od školjki, kostiju, zuba životinja i kamenčića. Ovi predmeti su često služili kao amajlije ili simboli moći unutar plemena.
Danas, nakit spaja tradiciju i savremeni dizajn, a ručno izrađeni komadi, poput onih inspirisanih crnogorskim zlatovezom, predstavljaju spoj prošlosti i modernog izraza. Kroz projekte poput “Ekonomsko osnaživanje žena Boke”, tradicionalne tehnike dobijaju novu vrijednost, a žene stiču priliku da kroz ovaj drevni zanat grade sigurniju budućnost.
Osim savladavanja zanatskih vještina, polaznice prolaze i obuku iz preduzetništva, koja im omogućava da steknu neophodna znanja za pokretanje vlastitog biznisa u oblasti ručne izrade i prodaje nakita. Na taj način, projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Crne Gore, već ženama pruža priliku za ekonomsku samostalnost i sigurniju budućnost.
Zlatovez – foto NVO Mare Mare
Jedna od aktivnosti projekta jeste i uspostavljanje snažnije saradnje između kulturnih institucija, lokalnih samouprava i privrednika u Boki, kako bi žene iz ranjivih kategorija imale dugoročnu podršku u svom radu.
Projekat “Ekonomsko osnaživanje žena Boke” je podržan je kroz projekat „U pravo vrijeme- Podrška zaštitnicima/ama ljudskih prava i OCD u oblasti promocije ljudskih prava i razvoja demokratske političke kulture“ koji realizuju nevladine organizacije Juventas , Help-Hilfe zur Selbsthilfe , Centar za monitoring i istraživanje-CeMi , Kvir Montenegro i Otvoreni centar Bona fide,koji finansira Delegacija Evropske unije kroz program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za rnu 20228(EIDHR)-ctr.438-535, a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
Opština Herceg Novi, zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitetom Crne Gore, participiraće u troškovima smještaja i ishrane studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
U skladu sa zaključkom Vlade, u periodu od 1. marta do 1. jula 2025. godine mjesečno će biti uplaćivana finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije će participirati u mjesečnom iznosu od 100 eura, Univerzitet Crne Gore 100 eura, a Opština Herceg Novi 50 eura. Na ovaj način pružena je važna podrška studenatima programa za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, koji nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane od kada je Fakultet osnovan, 2004. godine.
Lokalna uprava je za ovu namjenu budžetom izdvojila 75.000 eura, vodeći se namjerom da doprinese pozicioniranju Herceg Novog kao obrazovnog centra, kao i da podrži studijski program koji je od izuzetnog značaja za Institut Igalo, kao naučna baza za obrazovanje fizioterapeuta i drugih strucnjaka iz te oblasti.
„Od izuzetne nam je važnosti da studentima primijenjene fizioterapije omogućimo bolje uslove obrazovanja i života jer time stvaramo kvalitetnu bazu stručnih lica koja će u budućnosti biti nova snaga Instituta „Dr Simo Milošević“, za čiji opstanak se i dalje snažno zalažemo. Podržavajući ovaj program, studentima na jednom mjestu obezbjeđujemo nastavni proces, praktičnu nastavu na najvišem nivou kakav pruža Institut, smještaj i ishranu, a zauzvrat, Herceg Novi i Crna Gora dobijaju visokoobrazovane i stručne mlade ljude u zdravstvenom profilu koji je deficitaran“, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Zaključak je usvojen na inicijativu Univerziteta Crne Gore, a participacija se odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, tj. nisu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.