Park mimoze u subotu veče je bio tijesan za sve one koji su došli da uživaju u koncertu sastava Novi fosili, kao i u bogatom pratećem programu. O utiscima možda najbolje govori činjenica da je po završetku nastupa publika nastavila još pola sata da u glas pjeva najveće hitove poput “Za dobra stara vremena”, “Milena”, “Da te ne volim”, “Ja sam za ples”.
Koncertu je prisustvovalo oko 2.500 posjetilaca, a tokom jučerašnjeg dana Park mimoze posjetilo je oko 5.000 ljudi, od kojih je oko 1.000 iskoristilo priliku da kliza uz more, procjenjuju organizatori. Kako kažu, zbog izuzetnog interesovanja, klizalište je bilo otvoreno do ponoći.
Koncertu Novih fosila prethodio je nastup Balkanske lavine, sastava koji čine bubnjari Dragoljuba Đuričića. Program je počeo u 16 časova i trajao do ponoći. Publiku su za koncert zagrijali salsa žurka sa školom salse “Revolucion”, zumba za djecu i odrasle i atraktivna plesačica sa vatrom, a ponuda delicija u parku proširena je vikend bazarom proizvoda domaće radinosti.
Novi fosili u Parku mimoze
Program u Parku mimoze u okviru 54. Praznika mimoze nastavlja se svakog dana do kraja 54. Praznika mimoze, a večeras će za muzički ugođaj biti zaduženi Ognjen Gvozdenović i Happy Friday. Uz Nove fosile, neki od izvođača koji će narednih dana uveličati feštu u Parku su Cubismo, 26. februara i Neno Belan, 03. marta.
U okviru Parka Mimoze nalazi se devet 9 kućica u kojima možete da probate lokalne specijalitete, kao i tople i hladne napitke, a posebni sadržaji pripremljeni su za najmlađe.
Radno vrijeme Parka Mimoze je svakog dana od 10 do 00 časova. Klizalište je otvoreno svakog dana do 05. marta, od 10 do 23 časa. Klizaljke svih brojeva se mogu iznajmiti na samom klizalištu, a nakon promotivnog perioda cijena će iznositi 2€ za pola sata klizanja.
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević i Gula Marković -Boka News
1 od 17
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Anton Gula Marković
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Anton Gula Marković
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Anton Gula Marković
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Roko Stjepčević
Lastovski karneval 2023. - foto Anton Gula Marković
Nikad više posjetilaca, brojne maske u veseloj povrci, više od 200 maskirane djece JPU Bambi iz Tivta, mažoretke, gradske muzke iz Tivta i Đenovića, u nedjelju su ispratili na suđenje i posljednje putovanje ovogodišnjeg lastovskog krnevala.
Krneval Kapo di Promese izvedena je pred Slavni sud Komunitadi lastovske.
Optuženi Kapo di Promese je kriv je što sve vidi, slabo pamti a odlično čuje, Kriv je što smo svi složni da nismo složni, što vazda moramo čekat da neko drugi učini ono što bi mi trebali, što Neđeljom ne rade butige, pa se nikako ne možemo organizovat, kriv je što je na Dan Opštine u glavnu zgradu zakazao lift, tako da se za predaju raporta na svu prešu tražila zamjena, kriv je što palme ne njišu grane, tek su usađene i male, Što se usljed klimatskih promjena ni školski raspust ne može zakazat u vrijeme kad skijališta rade, što se ljeti ne možemo odbranit od turista preko rive, tako da nam ovolika ulaganja i nisu bila potrebna, kriv je što je mjesnu ljetnju pozornicu stavio u funkciju tokom čitave godine, i to kao javni zahod, što nam se bućarska olimpijada malo više otegla, pa su gosti u finalnoj večeri bili zamotani u tanke dekice.
Lastovski karneval 2023. – foto Roko Stjepčević
Krnevao Kapo di Promese izrazio je posljednju volju:
Općini ostavljam sve što se poželjet može, samo da se slože, Elektro-distribuciji ostavljam dovoljnu količinu solarnih panela, neka svakome bude po jedan na krsti, radi bolje energetske efikasnosti, Komunalnome ostavljam obnovljenu višedecenisku deponiju poviše palaca, i usputne stanice prema Gornjoj Lastvi, otavljam, ali kome, svih 6 catara za novu liniju od Lepetana do Jaza, a sve do završetka auto-puta na istoj relaciji.Za sve eventualno zaboravljene priključke i kružne tokove, unapred se izvinjavam. Na vašu štetu! Morskome zbore dobru ostavljam sve uz more što nije prodano ili uzurpirano. Muzičkoj školi ostavljam parking bez havarisanih auta, i 4 rezervna lamarina za prelazak preko kanala. Bokeljskoj mornarici otvaram radno mjesto na poziciji mali admiral. Tivatskim lovcima ostavljam kanoćale na poziciji za posmatranje ptica,i napomenu da redovno plaćaju članarinu. Tivatskim bućarima takođe ostavljam napomenu da prije početka olimpijade na vrijeme svoju opremu provuku kroz rengen, a sve u cilju regularnosti. Onome što me najviše žali ostavljam digitalni brojač koraka i regulator pritiska. Kapovici od karnevala ubuduće otvaram godišnji odmor pred ovakvu feštu kako bi skupila vremena da nas okupi barem 2 dana prije. Majoru od mornarice ostavljam dvije pošte za ribanje na suho, jer je prvi komad ribe uvatio šetajući vršu preko Lastve. Personi koja održava mjesne zogove ostavljam bočicu herbicida da na vrijeme reaguje!Godinama je troskot iskopavao šponde, a ove godine je puzavica iskopala glavnog favorita za titulu. Ostavljam određena novčana sredstva kao i potrebnu dokumentaciju za razvoj svemirskog programa.Svima koji ovih dana kreću na put, ostavljam leteće pjate kako bi na vrijeme zakoračili u budućnost!
Eto tako mili moji. Došla je ura da se moramo oprostit.A žao mi je što idem, jer smo se lijepo slagali, nikad lagali. Ostavljam vas u zdravlju i veselju! Da vam manje budu plate i da vas iziju od kredita rate! Činite jedni drugima. Kao i do sad!- poučio je krnevao Lastovski Kapo di Promese.
Lastovski karneval 2023. – foto Roko Stjepčević
Nakon spaljivanja krnevala na rivi ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi, fešta je nastavljena velikim maskenbalom i dodjelom nagrada najboljim maskama ispred „Mar & Mara“ u Donjoj Lastvi.
Na dan karnevala izašao je iz štampe tradiconalni nezavisni, slobodni, samofinansirajući, a politički neopredijeljeni i nacionalno neobojeni, u izdanju Kulturno informativnog centra VII Kvarta iz Donje Lastve Lastovski bruštulin 2023.
Ne pružamo usluge nikome, pa ni Harlekinu.
P.S.: Advokatskom timu Harlekina puno sreće u radu! Sa željom da zbog korumpiranosti ne završe u Hag-u!
Pun podijum, kreativne maske i dobra energija obilježili su prvi maskenbal 54. Praznika mimoze, koji je sinoć održan u Institutu „Dr Simo Milošević“ Igalo. Salom ispunjenom do posljednjeg mjesta prodefilovalo je oko 200 maski iz Herceg Novog, gradova okruženja i regiona, a muzičke zvijezde večeri bili su Adi Šoše i Nikola Rokvić.
Program je, po tradiciji, započeo ulaskom mažoretki i Gradske muzike Herceg Novi, kao i nastupom novskog sastava Egzodusi koji je decenijama neizostavan dio ove maškarade. Potom je nastupio Adi Šoše, koji je dodatno zagrijao atmosferu starim i novijim hitovima domaće muzike. Do kasno u noć prisutne je podijumu brojnim hitovima zadržao Nikola Rokvić.
Po mišljenju publike, najmaštovitije i najbolje maske bile su „Kamelija“ i „Ka` će, ne znamo“, kojima su dodijeljene prve nagrade u pojedinačnoj i grupnoj kategoriji.
U kategoriji pojedinačnih maski drugo mjesto osvojio je tandem „Pirati sa Kariba“, a treće maska „Mlada smrt“. Drugo mjesto među grupnim maskama zaslužila je „Novska bajka“, a treće „Herceg Novi ne radi“.
Za maštovitost i šarm nagrađene su i pojedinačne maske „Trajekt Vasilije“, „Gejša“, „Bokecija“ i „Zec i Šeširdžija“, kao i grupne „Kruna“, „Orkestar mirotvorci“, „Dalijine vještice“ i „Copy-paste“. Nagradni fond maskenbala iznosio je 10.000 eura, u novčanim i robnim nagradama koje su obezbijedili Direkcija Praznika mimoze i sponzori.
Maskenbal – foto Zvezdana Kujović
„Presrećan sam jer je sinoć na otvaranju bilo predivno, danas u Baošićima, Đenovićima i Kumboru spektakl, večeras vidite da igla ne može da stane na maskenbal, a atmosfera se tek zahuktava. Od oktobra smo krenuli u planiranje Praznika mimoze i mislim da smo uspjeli u namjeri da dovedemo turiste i goste u naš grad, što nam je bilo broj jedan. Grad je krcat i nastavljamo dalje, imamo još dva vikenda“, kazao je predsjednik Direkcije 54. Praznika mimoze i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević.
On je ocijenio da Praznik mimoze predstavlja dobru najavu za ovogodišnju ljetnju turističku sezonu i najavio plan da sledeće godine čuvena novska fešta traje duže. Kako je istakao, organizatori nastoje da svake godine unaprijede ovu manifestaciju, jer ona predstavlja način da Herceg Novi postane i zimska turistička destinacija turistima iz regiona, Evrope i svijeta.
Maskenbal Foto Vuk Ilić – Ka će ne znamo_resize
„Prvi put sam ovdje za Praznik mimoze i mogu reći da se stvarno osjeća neka lijepa atmosfera, dosta ljudi sam sretao na ulicama, svi su veseli, spremni za veselo veče i puni su neke sreće i radosti“, rekao je Nikola Rokvić. Kako je kazao, na početku muzičke karijere često je nastupao u Igalu, Herceg Novom i Crnoj Gori, a danas ovdje ima dosta svoje publike i uvijek bude dobro prihvaćen.
„Velika mi je čast što prvi put pjevam u Herceg Novom, ovo je moj prvi nastup na bilo kakvom festivalu. Publika u Crnoj Gori je sjajna“, kazao je Adi Šoše i dodao da je naročito interesantno nastupiti na žurci pod maskama.
Maske nisu krile zadovoljstvo atmosferom na Mimozinom maskenbalu, a potvrdili su to i komentarima. „Ovo je fanstastično, organizovano dobro, prvi put smo ovdje, ali mislimo da će nam to biti tradicija“, rekla nam je Gabrijela iz Beograda pod maskom Ludog Šeširdžije. „Plesali smo, pjevali, što je i najvažnije jer smo ovdje došli da se zabavimo“, istakle su članice grupne maske „Novska bajka“. „Ove godine je bilo prelijepo, dobra atmosfera, baš smo zadovoljni“, podijelio je utiske Meda Padington. „Super je da su ljudi uživali, a i mi s njima“, rekli su gosti pod pod maskom koja priča legendu o mimozi, a koji dolaze iz Beograda i Južne Afrike.
Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Sponzori su: Plantaže, Asahi pivo, Illy kafa, Select, Vitinka, Trend Travel, Sportski centar Igalo, Ćatovića mlini, konoba Krušo, Mali Raj, restoran Studenac, Konte Konte, frizerski salon Zaga i hotel Studenac Trebinje.
Nakon što je prije nekoliko dana u Baošiću otkriven turski državljanin u izlovu morskih krastavaca, mnogi se pitaju zašto je ova životinja kod nas, ali i cijelom Jadranu, zabranjena za izlov i šta je to čini vrijednom. Kilogram košta između 2.500 i 3.000 eura.
“Morski krastavac (Holothuroidea) je 80 tih godina prošlog vijeka, zbog ugroženosti proglašen zaštićenom vrstom. Tada je u Boki počeo proces eksperimentalnog izlovljavanje u komercijalne svrhe, zbog čega je ova vrsta postajala sve malobrojnija i zato ugrožena”, objašnjava dr Slavica Petović naučna savjetnica u kotorskom Institutu za biologiju mora.
“Procjenjujemo, jer nisu rađena detaljna istraživanja i proučavanja, da se vrsta oporavila, ali definitivno ćemo to moći reći tek nakon sprovedene naučne studije”, kaže dr Petović i dodaje da su u Zalivu najprisutnije Holothuria tubulosa i Holothuroidea polii.
Ona ističe da u Boki uglavnom žive na muljevitom morskom dnu gdje imaju vrlo značajnu ulogu u ekosastavu morskog dna. Ukopavanjem i gutanjem sedimenta miješaju ga i prozračuju, a probavljanjem organskog dijela sedimenta održavaju prirodnu ravnotežu u morskoj sredini. Morski krastavci imaju funkcionalnu ulogu da ublažavaju negativni uticaj povećane količine organske materije u obalnim ekosastavima. Na taj način štite i morske cvjetnice (pogotovo vrstu Posidonia oceanica).
U Jadranu je poznato 37 vrsta, a sve su zakonom zaštićene.
“Najveći broj vrsta (morkih krastavaca-trpova) nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji. Bentički su organizmi koji se pojavljuju od zone plime i oseke sve do dubokomorskih brazdi. U dubinama većim od 8500m čine gotovo 90 odsto ukupne biomase makrofaune
Trpovi žive u velikim skupinama, na svim tipovima podloga. Zbog svoje ishrane imaju važnu ulogu u morskim ekosustavima jer sudjeluju u bioturbaciji i pročišćavanju morskog sedimenta. Jedinka morskog trpa može probaviti više od 45kg morskog sedimenta godišnje”, navodi Tin Arbanas sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Morski krastavci ili trpovi su bodljokošci iz razreda Holothuroidea. To su morske životinje sa kožnatim tjelesnim omotačem i izduženim kobasičastim tijelom. Koža je prekrivena sa krečnjačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama, koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Sadrži razgranatu spolnu žlijezdu (gonada), a razmnožavaju se polno ili bespolno. Oplođena jaja se izlegu za oko 24 sata, a larve u razvoju su planktonske. Hrane se mikroskopskim algama i prolaze kroz nekoliko faza u toku nekoliko nedelja prije nego što se nastane na morskom dnu i podvrgnu metamorfozi u juvenile.
Trenutno postojeće 1150 vrste koje su uključene u 6 odreda imaju razlike u izgledu, boju, oblikovanim povišenim supremetima i prstenima, kao i unutrašnjoj strukturi.
Naziv “morski krastavac” dao je Plinije, i opis nekih vrsta pripada Aristotelu.
Morski krastavac
Hrana i lijek
U mnogim državama postoji mišljenje da trpovi sadrže ljekovite komponente pa ih se zbog toga koristi u medicini i prehrani. U Kini su morski krastavci specijalitet, ali i tradicionalni lijek za mnoge bolesti. Zapisi o običajima konzumiranja trpova kao hrane sežu još iz dinastije Ming (1368.-1644.)
Trpovi se u Aziji koriste i za liječenje zdrastvenih problema vezanih uz bubrege i reproduktivne organe. Trpovi također sadrže masne kiseline kao što su palmitinska, oleinska i stearinska koje pomažu u zacjeljivanju rana. Morski krastavci u svojoj koži sadrže hemikaliju nazvanu fukozilirani glikozaminoglikan. Upravo nju su Azijati stoljećima koristili za liječenje problema sa zglobovima, posebno kod artritisa. Prema nekim mišljenjima, morski krastavci su cijenjeni i zato što imaju svojstva afrodizijaka.
U zapadnom svijetu oni su sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda. Trpovi se također primjenjuju i u ribolovu gdje služe kao mamac.
Foto Stop Krivolovu
Uzgoj
Visoke cijene i velika potražnja tržišta za morskim trpom doveli su do prekomjernog izlova u nekim dijelovima svijeta te do kolapsa prirodnih populacija
Samo u Turskoj, gdje je dozvoljen komercijalni izlov, je aktivno oko 120 ribarskih flota koje dnevno vade iz među720.000 i 1.080.000 jedinki.
Kinezi su morski krastavac počeli uzgajati još 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon detaljnog istraživanja razvijeno je nekoliko različitih tehnoloških sastava za uzgoj trpova. Uzgajaju se u velikim ribnjacima i to čini 75 posto ukupnog uzgoja. Godišnje proizvodu 200.000 tona morskih krastavaca, piše FAO. Ukupni dobitak u 2017. godini na morskim krastavcima Kini je donio 4.44 milijarde dolara.
Prva ruska bombardiranja u zoru 24. februara 2022. zaprepastila su stanovnike glavnoga tromilijunskoga ukrajinskog grada i potaknula egzodus dijela stanovnika.
Godinu dana poslije, s obzirom na to da su sukobi koncentrirani uglavnom na istoku zemlje mnogi su se stanovnici odlučili vratiti i čini se kao da se život gotovo vratio u normalu, što je u potpunoj suprotnosti s onim što doživljavaju stanovnici gradova i sela blizu bojišnice gdje bjesni rat.
U Kijevu je još na snazi policijski sat koji traje od 23:00 do 5:00 ujutro. Otvorene su škole, bolnice i brojne trgovine, a radi i javni prijevoz. Vikendom se mnogi stanovnici odlučuju na šetnju ulicama u središtu grada ili po gradskim parkovima.
Život se nastavlja unatoč sporadičnim ruskim raketnim napadima ili napadima bespilotnim letjelicama, čije su mete važna infrastrukturna postrojenja, zbog čega često nema električne energije.
Posljednji napad bio je u petak. Sirene upozorenja u glavnom su se gradu oglasile pet puta. Protuzračna obrana oborila je deset ruskih projektila. Geleri su napravili manju materijalnu štetu, no nije bilo žrtava.
Dok traje uzbuna stanovnici se spuštaju u podzemna skloništa. Sklanjaju se u kijevski metro. Ondje su cijele obitelji s djecom i kućnim ljubimcima, umirovljenici, studenti i profesori. Svi strpljivo čekaju kraj signala.
“Svemu se prilagođavamo”
– Nemoguće je slomiti duh Ukrajinaca, kaže vlasnik bistroa Oleksij Kamardin (35). Mi se jednostavno prilagođavamo svemu i to vrlo brzo, dodaje.
Za Oleksiija i njegovu obitelj rat je počeo još 2014., kad su ruske i proruske snage okupirale njihov rodni grad Doneck, što ih je primoralo da se presele u Kijev.
Kad je Rusija napala glavni ukrajinski grad, Oleksij je odlučio ostati i braniti ga te se posebno bavio humanitarnim radom.
Prema anketama više od 95 posto stanovnika uvjereno je u pobjedu svoje zemlje, a 69 posto kaže da je spremno tolerirati trenutačne teškoće “koliko god to bude potrebno”.
Rezultati su to istraživanja koje je u prosincu proveo institut KMIS u Kijevu.
Čak se i percepcija ekonomske situacije popravila. Danas 60 posto stanovništva životne uvjete u Ukrajini smatra “prilično zadovoljavajućima” u usporedbi sa samo 34 posto krajem 2021.
Studija to objašnjava “konsolidacijom” društva i “nacionalnim buđenjem” uoči rata
Suočeni s čestim nestancima električne energije, koji u prosjeku dnevno traju oko dva sata, ovisno o kvartu, ljudi kupuju žarulje na baterije, reflektirajuće trake i generatore čija se buka često može čuti s ulice.
Mnogi su se opskrbili vodom, hranom i plinskim bocama da bi mogli pripremati obroke kad nestane struje.
U povijesnome parku u središtu grada dječje igralište koje je u listopadu pogodio ruski projektil i dalje se može upotrebljavati. Krater nastao od projektila brzo je zatrpan i ondje su posađena mlada stabla.
Australac Jon Sanders najviše je puta sam oplovio svijet. Od 1975. do 1977. godini u svojoj je 10-metarskoj jedrilici Perie Banou prvi put plovio oko svijeta bez pristajanja.
Nakon nekoliko godina, 1981., ponovno se uputio u još veći pothvat. U istom je brodu, prešavši 48.000 milja, dva puta oplovio svijet, ali mu World Sailing Speed Records to nije priznao kao rekord jer je u Tasmaniji i Olxmouthu pristao da se opskrbi vodom i hranom.
Nakon toga je kupio 14-metarski brod Parry Endaveour i od 1986. do 1988. tri je puta oplovio svijet, dva kruga ploveći prema zapadu i treći u suprotnom smjeru. Kad je nakon 657 dana prvi put pristao, vrativši se u Freemantle, za krmom mu je ostalo 80.000 prejedrenih milja.
Ovogodišnje Zimske Kotorske karnevalske fešte počinju u subotu 25. februara u 11 sati defileom mažoretki i kotorske Gradske muzike ulicama Starog grada.
Nakon podizanja karnevalske zastave, na Trgu od oružja koncert će održati klapa “Šufit.”
Istog dana u poslovnom centru “Vukšić” u 20 sati i 30 minuta počinje veče pod nazivom “Crno – bijela reduta”, obavještavaju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
“Ovu manifestaciju pokrenulo je 1926. godina Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” koje je te godine bilo organizator karnevala i glavni urednik lista“Karampana”.
Na ovoj zabavi – balu postojaće drees code – svi oni koji budu željeli da budu njen dio moraće da budu obučeni u crno, bijelo ili u kombinaciji crno – bijelo.
Goste će zabavljati Amadeus bend iz Dubrovnika i klapa “Šufit” iz Splita.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura je svakog dana na Kamenom kiosku /info pultu TO Kotor/ od 8h-13h i od 16h do 18h”- navode iz Kulturnog centra.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Posjeta skijalištima kojima gazduje preduzeće Skijališta Crne Gore je na izuzetnom nivou, a bilježi se velika posjećenost gostiju iz regiona i Evrope, saopštili su njegovi predstavnici.
– Posjeta je na izuzetnom nivou i zaista možemo reći da je ski sezona trajala i približno kao prošla, da bi definitivno oborili nove rekorde i po posjećenosti i po prodatim ski pasovima i ostalim uslugama – rekli su iz Skijališta Crne Gore.
Ako se uzme u obzir da je ova sezona dosta kraća, u preduzeću smatraju da ostvareni podaci dovoljno govore o napretku i većoj posjećenosti iz godine u godinu.
– Prošle godine u januaru, kada je bio 31 dan skijanja, ukupna posjeta, kako skijaša, tako i panoramska vožnja žičarom na ski centru Kolašin 1600, je iznosila oko 14,39 hiljada. Ove godine je u januaru, sa ukupno deset sniježnih dana i 31 dan sa panoramskom vožnjom, posjeta iznosila oko 12,45 hiljada korisnika skijaške infrastrukture – precizirali su predstavnici tog preduzeća.
Oni su napomenuli da taj broj i sada raste, jer su već imali dva jaka vikenda februara, a očekuju i da ih ovog posjeti veliki broj gostiju.
– Staze su sve u pogonu i kompletna infrastruktura je na raspolaganju skijašima, borderima i drugima – naveli su iz preduzeća.
Iz Skijališta su saopštili da su cijene ski pasova neznatno veće u odnosu na prošlu godinu, tako da je za jednodnevni ski pas za odrasle potrebno izdvojiti 25 EUR, a za mlađe od 14 godina 16,5 EUR.
– U tu cijenu spada kompletna infrastruktura ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, dakle oko 45 kilometra staza svih kategorizacija – rekli su iz preduzeća.
Oni su objasnili da žičara K7, koja je pod ski centrom Kolašin 1600, spaja dva ski centra fizički.
– Smatramo da će tek u budućnosti ostvariti svoj puni potencijal, ako izuzmemo da je prošle godine otvorena u februaru, a ove godine je ski sezona kasnila zbog snijega – kazali su iz Skijališta.
Na pitanje da li zbog svih dešavanja, a najprije zbog kasnijeg početka, očekuju uspješnu zimsku sezonu, iz Skijališta su odgovorili da su uvijek optimisti i dodali da se svaki trud, rad i strpljenje isplate.
– Tako se nadamo da će i ova sezona biti odlična po mnogo čemu – zaključili su iz preduzeća.
Ovogodišnje Zimske Kotorske karnevalske fešte počinju u subotu 25. februara u 11 sati defileom mažoretki i kotorske Gradske muzike ulicama Starog grada.
Nakon podizanja karnevalske zastave, na Trgu od oružja koncert će održati klapa “Šufit.”
Istog dana u poslovnom centru “Vukšić” u 20 sati i 30 minuta počinje veče pod nazivom “Crno – bijela reduta”, obavještavaju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
“Ovu manifestaciju pokrenulo je 1926. godina Srpsko pjevačko društvo “Jedinstvo” koje je te godine bilo organizator karnevala i glavni urednik lista“Karampana”.
Na ovoj zabavi – balu postojaće drees code – svi oni koji budu željeli da budu njen dio moraće da budu obučeni u crno, bijelo ili u kombinaciji crno – bijelo.
Goste će zabavljati Amadeus bend iz Dubrovnika i klapa “Šufit” iz Splita.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura je svakog dana na Kamenom kiosku /info pultu TO Kotor/ od 8h-13h i od 16h do 18h”- navode iz Kulturnog centra.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Tradicionalni tradicionalni Lastovski karnevao biće održan danas, nedjelja 19. februara 2023. u organizaciji NVO “Harlekin”.
“Karnevalska povorka će u 14 sati krenuti iz VII kvarta u Donjoj Lastvi u pratnji dvije bleh muzike, mažoretki i trobonjera, i kretat će se Jadranskom magistralom do ulice Ruljina. Na tom mjestu će krenuti prema lastovskoj rivi, nakon čega će se uputiti u pravcu crkve Sv. Roka, gdje će se održati suđenje Krnevalu, a spaljivanje ovog krivca će se održati na mulu u Donjoj Lastvi.
Odmah nakon čina spaljivanja i slavlja koje će se dogoditi njegovim nestankom, pozivamo sve učesnike na maskembal. Za tu priliku, najavljujemo posebna iznenađenja, i dodjele bogatih nagrada najboljim grupnim i pojedinačnim maskama.