Rat u Ukrajini duplirao cijene izdavanja stanova

0
Rat u Ukrajini duplirao cijene izdavanja stanova
Tivat-zarada foto Boka News

Cijene nekretnina za izdavanje u Crnoj Gori, posebno na primorju, gotovo dvostruko su veće u odnosu na isti period prošle godine. Tome je doprinijela veća potražnja stranaca koji su, bježeći od ruske invazije na Ukrajinu, došli u Crnu Goru.

Za iznajmljivanje jednosobnog stana na primorju neophodno je izdvojiti od 500 do 700 EUR, a za dvosoban i do 1.200, kaže za Radio Slobodna Evropa Tomislav Ranković iz jedne budvanske agencije za nekretnine.

– Cijene garsonjera idu do 400 eura. Drastično su ti iznosi porasli zbog priliva Rusa i Ukrajinaca, i njihove velike potražnje – navodi Ranković.

Iako su vlasnici stanova zbog ovoga profitirali, neki se čak i iselili iz svojih da bi rentirali, lokalno stanovništvo “bez krova nad glavom” je u problemu jer ne može da priušti zakup po novim cijenama.

Nekima, kako kaže Ranković, stanodavci daju otkaz, pod izgovorom da su prodali stan a potom ga izdaju strancu po većoj cijeni.

“Spomenik” strancu podstanaru

Primjetivši trend doseljavanja i cjenovnog buma, Jovan uz Bara na Facebooku je oglasio za izdavanje sprat kuće u kojoj je živio sa porodicom. Kako kaže, za nepunih pola sata tri zainteresovane porodice su obišle njihov dom.

– Imali smo finansijskih problema – kredit, troškove školovanja djece i iskreno, ovo smo vidjeli kao mogućnost dodatne zarade. Moja majka živi sama, nedaleko od nas, preselili smo se kod nje a IT stručnjaku iz Rusije smo izdali svoj prostor – navodi Jovan.

Kako kaže, nedavno je produžio Ugovor o zakupu s njim na godinu.

– To je za nas velika finansijska “injekcija”. Podići ću mu spomenik u prirodnoj veličini ispred kuće u znak zahvalnosti – kaže šaljivo sagovornik RSE.

“Podstanari su ugroženi”

Međutim, da je povećane cijene zakupa, usljed priliva stranaca, lokalnom stanovništvu zakomplikovalo život, svjedoči Katarina iz Podgorice, koja mjesecima pokušava da pronađe stan.

– Izgleda da sam predugo čekala “idealan” momenat za preseljenje jer su cijene od marta, kad sam počela da tražim, do danas drastično skočile, a ponuda opala. Tada je bilo oko 250 eura jednosobni a danas ga nema ispod 450, čak i na periferiji grada – priča Katarina.

Ona će, kaže nam, zbog ove okolnosti morati da zakupi garsonjeru, do 250 eura, koliko može da priušti.

– Smatram da su podstanari ugroženi i većina ne može da pronađe adekvatan prostor za svotu novca koju bi mjesečno mogli da izdvoje, a da ne ugrožava njihovu egzistenciju – komentariše.

Najniža plata u Crnoj Gori je 450, a prosječna oko 720 EUR.

Jednosoban stan prije godinu 350, danas 700

I Tomislav Ranković iz budvanske agencije za nekretnine potvrđuje za Radio Slobodna Evropa da su cijene stanova drastično porasle.

– Jednosobni stanovi u Budvi kreću se od 550 do 700, na solidnim lokacijama. Oni na boljim, blizu mora ili u centru starog grada, iznose i više od 700 EUR – navodi.

Samo nepunih godinu ranije, ti stanovi su bili oko 350 EUR, a bolji, ekskluzivniji oko 500.

Naglašava da u ponudi ima i starih, lošije opremljenih stanova, pristupačnijih cijena. Prema njegovim riječima, Budva je imala slabu ponudu za izdavanje stanova tokom zime.

– Obično su ih ostavljali za ljeto, kako bi ih u tom periodu izdavali na dan. Međutim, sada je veća potražnja i više im se isplati da ga izdaju preko cijele godine – kaže Ranković.

Priznaje da je lokalno stanovništvo ovim ugroženo, te da svakodnevno stanodavci daju otkaz dotadašnjim domaćim zakupcima kako bi izdali strancima.

– Znamo dosta ljudi, među kojima su i naši prijatelji, koji ostaju ostaju bez stanova jer im vlasnici stana kažu da su navodno prodali stan. Ipak, mislim da to neće dugo trajati jer oni idu dalje – smatra.

I bračni par iz Bara se pridružio grupi stanodavaca koji je iskoristio potražnju.

– Kupili smo jednosoban stan u Baru prije pola godine i odmah smo uspjeli da ga izdamo. Oglasili smo ga na 350 eura. Mislili smo da je to čak i jača cijena od “normalnih” ali su nas istog momenta iz agencije za nekretnine pozvali i ponudili da ga izdaju duplo više Rusima ili Ukrajincima – priča Milena.

Iako im je, dodaje Milena, to bilo u početku rizično i nerealno nisu dugo oklijevali.

– Agencija je uzela jednu kiriju, mi drugu. Sada kod nas živi bračni par iz Rusije i mjesečno nam plaća 600 eura. Ne znamo do kada će tako biti ali nama je isplativo – zaključuje.

Inače, jednosobni stanovi u Baru su se do početka ruske agresije su se izdavali za oko 200-250 eura, u zavisnosti od lokacije i kvaliteta same nekretnine.

Rusi i Ukrajinci su se, bježeći od rata, najviše nastanili na primorju. Međutim i tu cijene variraju.

– Bar je na moru, što oni žele, a mnogo su cijene niže, u odnosu na Budvu ili na primjer Tivat. Tako mi je makar rekao rekao Rus koji je kod nas zakupio stan – kaže Jovan.

S druge strane, vlasnica jedne agencije za nekretnine iz Podgorice, koja je željela da ostane anonimna, nam je rekla da cijene zakupa stanova jesu porasle, ali da su se oni odlučili da ne posreduju između Ukrajinaca i stanodavaca.

– Bilo je par slučajeva gdje su moje kolege iz drugih agencija pomagale Ukrajincima da nađu stan a onda je bilo problema jer nisu plaćali kiriju ali su, zbog statusa izbjeglice bili zaštićeni – navela je sagovornica RSE.

Koliko je Rusa i Ukrajinaca u Crnoj Gori, potencijalnih zakupaca stanova?

Oko 14.000 Rusa u Crnoj Gori imaju odobren privremen ili stalni boravak, dok je prema zvaničnim podacima, oko sedam hiljada, uglavnom žena i djece iz Ukrajine.

No, ukupan broj je veći, jer ne obuhvata one koji su prijavljeni kao turisti, a koji u ovom periodu bez vize mogu boraviti do 30 dana. Oni obično nakon mjesec dana izađu iz zemlje na nekoliko sati, a nakon povratka im ponovo teče jednomjesečni rok turističkog boravka ukoliko u pasošu imaju pečat o prelasku granice.

/A. Durović/

Opština Kotor planira izradu novog projekta za žičaru do tvrđave San Đovani

0
Opština Kotor planira izradu novog projekta za žičaru do tvrđave San Đovani
Kotor – foto Boka News

Opština Kotor planira da krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, saopštio je predsjednik Opštine Vladimir Jokić tokom sastanka sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.

Kako je saopšteno iz Vlade, Abazović i Jokić razgovarali su o potrebi bolje koordinacije načina finansiranja i realizacije projekata između države i lokalne samouprave, sa posebnim osvrtom na izgradnju vodovoda u Donjem Grblju, puta kroz Gornji Grbalj i konačnog završetka sportske dvorane u Kotoru.

Saglasili su se da je neophodna zajednički djelovati u pravcu zaštite i restauracije kotorskih bedema. Jokić je Abazovića upoznao sa namjerom da se krene u ponovnu izradu projekta žičare San Đovani, što je premijer prihvatio i ponudio svu neophodnu pomoć.

Kako se navodi u saopštenju, Abazović je istakao da je Kotor primjer jedne uspješne opštine i da Vlada Crne Gore želi da da dodatan doprinos u pomoći i zaštiti kulturnih dobara, ali i izgradnji infrastrukture u cijeloj opštini Kotor, kao jednoj od najprestižnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori.

Ideja o izgradnji žičare do Tvrđave San Đovani nije nova, a kako je najavljivano 2014. godine, izgradnja žičare koštala bi 2 mil EUR, a lifta oko 12 miliona, te je ovo znatno isplativija varijanta. Do realizacije ove investicije nikad nije došlo, a 2018. godine UNESCO je dao svoj sud da ovaj projekt treba odbaciti i na taj način “izbjeći bilo kakav negativan uticaj na izuzetne univerzalne vrijednosti koje ima zaštićeno prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora”.

Abazović i Jokić – foto Vlada CG
Menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj je početkom ove godine za Radio Kotor rekao da lokalna samouprava ima namjeru da razgovara sa svjetski poznatom firmom Leitner o projektu gradnje žičare na potezu od Tabačine do tvrđave San Đovani. Kako je naveo tada, za izgradnju ove žičare, potreban je novi projekat.
– Treba pažljivo osmisliti taj prostor, a s obzirom da je naš grad pod zaštitom UNESCO-a, moramo biti oprezni. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora podnijela je zahtjev za izdavanje UT uslova nadležnom sekretarijatu, gdje se čekaju konzervatorski uslovi, kako bi se ušlo u realizaciju projekta – objasnio je Mikijelj.

U petak 25. novembra blokada GP Debeli brijeg – Svi zajedno za spas Bolnice

0
U petak 25. novembra blokada GP Debeli brijeg – Svi zajedno za spas Bolnice
GP Debeli brijeg – foto S. Kosić Boka News

Iz lokalne uprave pozivaju Novljanke i Novljane da dođu u petak 25. novembra, u 11 sati, u što većem broju, da se svi zajedno još jednom zauzmmemo za opstanak Bolnice i njeno hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva.

Organizovan je besplatan prevoz, a autobusi će polaziti sa tri lokacije:

– Bijela (Panorama) u 10.15 časova,

– Zelenika (kod luke) u 10.30 časova i

– Herceg Novi (glavna autobuska stanica) u 10.40 časova.

Predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti će zajedno sa građanima opet blokirati Granični prelaz Debeli brijeg, ovog puta na dva sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi i njegovi građani neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.

Bolnica Meljine

Organizacija protesta radi blokiranja graničnih prelaza u slučaju da ne bude riješeno pitanje PZU Opšta bolnica Meljine jedan je od zaključaka koji su jednoglasno podržani na X redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, a tiču se opstanka i funkcionisanja ove zdravstvene ustanove.

Novska Lista: Podgorički modus operandi, na odgovorne pozicije postavljaju podobne a ne stručne

0
Novska Lista: Podgorički modus operandi, na odgovorne pozicije postavljaju podobne a ne stručne
Novska lista

Pokušaj izbacivanja Novske Liste iz političkog života grada, koji se desio nakon lokalnih izbora 2021. godine nije donio ništa dobro Herceg Novom. To su sve članice tadašnje koalicije na vlasti i priznale ovog septembra, kada su jednoglasno u parlamentu vratili Miloša Konjevića na mjesto Potpredsjednika opštine, a Novska Lista zauzela mjesto koje su joj građani Herceg Novog i namijenili.

No odluke donesene u prethodnoj, crnoj godini, i dalje izazivaju nesagledivu štetu gradu Herceg Novom, a posljedice tih odluka ćemo tek da iskusimo. Na primjeru rada odbora direktora hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ doo možemo da vidimo svo sivilo i sve negativne posljedice podgoričkog političkog modusa operandi, odnosno principa da se na odgovorne pozicije postavljaju podobni a ne stručni, kaže se u saopštenju Novske liste.

Odbor direktora ovog preduzeća, izabran je bez glasova Novske Liste. U odboru nema predstavnika Novske Liste, u njemu nema visoke školske spreme ali što je najgore u njemu nema ni predstavnika radnika Vodovoda. Drugim riječima, za partijski interes može se odstupiti i od škole, i od demokratije, i od prava radnika. Podgorički modus operandi.

Ono čega ima u izobilju u odboru direktora „Vodovoda“ su predstavnici manjinske vlade Crne Gore odnosno stranaka koje se zovu SNP i URA a iz kojih su došla sva tri glasa koja su odlučila da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Podgorički modus operandi.

Preostala dva člana odbora direktora koja su se isključila iz ovog tragikomičnog procesa, jedan ostavkom, drugi bolovanjem, spasila su za sada ostale političke subjekte u koaliciji, koji će svi dobiti priliku da se izjasne na narednom zasijedanju skupštine grada da li takođe misle da je Magistar pomorskih inspekcija i vještačenja, Boro Lučić bolji kandidat za direktora „Vodovoda i kanalizacije“ doo od inžinjerke Olivere Doklestić. Ako je ovo političko pitanje, red je da čujemo svačije političko mišljenje, i za to će imati priliku u političkom ambijentu. To je hercegnovski modus operandi.

Na kraju, Oliveru Doklestić ne treba ni braniti. Njena djela, njeni rezultati, podrška Novljana i stotine potpisa podrške njenih radnika dovoljna su odbrana inžinjerke Doklestić. Onaj ko treba da se brani je politička struktura koja je odlučila da smijeni Oliveru.

Čija je politička percepcija bila da Olivera Doklestić ne treba Herceg Novom, a da Herceg Novom treba još jedna kriza u trenucima kada iz Podgorice stižu najgori napadi u istoriji našeg grada i kada su nam ugroženi Bolnica Meljine i Institut Igalo? Po Bolnici i Institutu najbolje vidimo koliko dobrog nam je donijela „veza sa Podgoricom“ koju su u predizbornoj kampanji propagirale sve koalicije sa centralom u glavnom gradu. Obećanje ludom radovanje. Podgorički modus operandi, poručuju iz Novske liste.

Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Pomorskog fakulteta

0
Potpisan Memorandum o saradnji između Opštine Kotor i Pomorskog fakulteta
Potpisivanje Memoranduma

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je danas sa dekanom Pomorskog fakulteta, Špirom Ivoševićem potpisao Memorandum o saradnji na realizaciji Druge konferencije pomorskih nauka u Kotoru.

Kako je u Memorandumu naglašeno u cilju daljeg unapređenja pomorskog obrazovanja i plave ekonomije po kojima je grad Kotor prepoznat kao jedan od centara pomorstva kako u Crnoj Gori tako i u svijetu, strane potpisnice su se usaglasile o tome da će sarađivati  na realizaciji Druge konferencije pomorskih nauka u Kotoru, te da će projekat realizovati u skladu sa planom i programom Budžeta Opštine Kotor za 2022. godinu.

Predsjednik Jokić je izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma i planova vezanih za organizaciju konferencije i naglasio da i u budućnosti očekuje dobru i uspješnu saradnju.

Stručnjaci objasnili iznadprosječno podizanje mora prethodnih dana

0
Piran foto – https://siol.net/

Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a bio je pojačan i astronomskom plimom, podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca. – rekla je Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim satanicama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

– Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave – rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

Venecija

– Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora- istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40- ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti povlačenje gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj satanici u Bakru u 7:18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Stručnjaci objasnili iznadprosječno podizanje mora prethodnih dana
Budva – foto RTV Budva

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Bogata praznična sezona hotela Regent

0
Bogata praznična sezona hotela Regent
Hotel Regent Porto Montenegro

Praznična sezona hotela Regent svoju okosnicu ima u dočeku Nove godine uz Džejlu Ramović u banket Sali Teodo. Regionalna zvijezda u usponu će repertoarom svojih, regionalnih i inostranih hitova, uz raznovrsno posluženje hotela Regent goste uvesti u prvi dan Nove 2023.godine. Murano restoran je adresa za goste koji su vjerni elegantnoj verziji dočeka uz fine dining večeru i izvođenje muzike uživo na klavijaturama.

„Svojevrsni praznički krešendo je Novogodišnja noć uz party koju će kreirati Džejla Ramović a blage dane počinjemo u duhu darivanja i to 16.decembra organizacijom trećeg donatorskog bala. Ovaj elegantan događaj okuplja okuplja goste hotela, biznis zajednicu i diplomatski kor te se tokom večeri planira generisanje sredstava za kupovinu drona sa termovizijskom kamerom za Sektor „Zaštite i spašavanja“  Tivat. Dron sa termovizijskom kamerom će unaprijediti monitoring terena i ranu detekciju požara na teritoriji Tivta i Boke Kotorske. Zvanice prošlogodišnjih balova proglasili su ovu veče jednom od „najglamuroznijih noći godine“ te se ovom balu nakon dvije godine pauze izuzetno radujemo.“ Izjavila je Elena Ljiljanic, Senior PR & Marketing Menadžer hotela Regent.

Lokalne kreativce i proizvođače okuplja Božićni Bazar koji će se održati dva vikenda u decembru i to 17. i 18.decembra kao i 24. i 25.decembra i donosi delicije, božićne i novogodišnje dekoracije uz mirisno – ukusnu ponudu hotela Regent. Rok za prijavu izlagača je do 28.novembra. Tradicionalno, božićni ručak biće organizovan 25.decembra i 07.januara.

Novo vozilo i termovizijska kamera za Službu zaštite i spašavanja Herceg-Novi

0
Novo vozilo i termovizijska kamera za Službu zaštite i spašavanja Herceg-Novi
Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

Novo vatrogasno vozilo i termovizijska kamera isporučeni su juče Službi zaštite i spašavanja Herceg-Novi, u okviru projekta „Unaprijeđenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica” koji sprovodi Opština Herceg-Novi.

S ciljem poboljšanja opštih sposobnosti, spremnosti i vremena odaziva operativnog tima Službe zaštite i spašavanja nabavljeno je malo vatrogasno vozilo za intervencije u urbanim i ruralnim sredinama, čija vrijednost iznosi 97.422 eura. Vozilo je opremljeno modulima za gašenje požara, savremenom vatrogasnom opremom i alatima.

Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

Takođe, isporučena je termovizijska kamera visokih performansi za korišćenje u zatvorenom i òtvorenom prostoru, koja omogućava preciznu detekciju požarišta, lakše manevrisanje kroz dim, pomaže u boljoj navigaciji i ubrzanom donošenju odluka u kritičnim situacijama, te je na taj način moguće lakše uočiti unesrećene i spasiti ljudske živote.

„Otporna granica“ je veoma značajan projekat za Herceg-Novi, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je istakao značaj unaprijeđenja brzine djelovanja u vanrednim okolnostima, za šta su od presudne važnosti opremljenost službi i saradnja na prekograničnom području.

Služba zaštite i spašavanja Herceg-Novi

„Ovaj projekat je nastavak onoga što je Herceg-Novom potrebno, a to je da se Služba zaštite i spašavanja dodatno oprema svake godine“, naveo je Katić i izrazio zadovoljstvo činjenicom da je grad dobio kvalitetno vozilo koje će unaprijediti reagovanje u slučaju požara, saobraćajnih nesreća i drugih kriznih situacija.

Rotari klub Kotor donirao Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti…

0
Rotari klub Kotor donirao Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti…
Rotary klub Kotor – donacija Dobrota

Članovi Rotari kluba Kotor danas su u okviru tradicionalne humanitarne akcije, posjetili Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti i ovom prilikom toj zdravstvenoj ustanovi uručili pomoć  u vidu posteljine, peškira, odjeće, navlaka za dušeke i sanitarnih proizvoda.

„Kao i svake godine do sada, članovi RC Kotor sakupili su garderobu i nabavili sanitarne proizvode, a akciji su se pridružili: hotel “voco Podgorica”, hoteli “Palata Venecija” i “Gold” kao i preduzeće FAF&CO iz Ulcinja, hotelska grupacija “Casa del Mare” iz Herceg Novog, apoteka “Medicor” i hotel “Splendido” iz Kotora”-saopšteno je tim povodom iz kotorskog Rotari kluba.

Ulov mjeseca za kernju 19 kg – Nikši Miljaniću

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Nikša Miljanić

U nagradnoj igri “Ulov mjeseca” kompanije UNA iz Tivta prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikša Miljanić sa ulovljenom kernjom od 19 kg.

Kernja je ulovljena u podmorju Tivatskog zaliva, na dubini od 25 metara u jednom procijepu u velikoj stijeni. Nikša je svoj ulov opisao sljedećim riječima.

“Poziciju je pronašao moj prijatelj i barkariol Stefan Radunović uz pomoć mog Garmin sonara. Vađenje kernje iz rupe trajalo je oko sat vremena. Pucao sam je prvo mojom novom puškom Predator 90cm, a onda osigurao 75icom. Nakon dužeg čupanja, kernju sam iz rupe izvukao kukom.”

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Bojan Kovačević

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Bojan Kovačević sa šanpjerom od 2.1 kg.

Bojan je šanpjera ulovio na 30 metara dubine. Uhvaćen je na donju pušću Silicone Papalina 45g. Od opreme korištena je karola ‘Srednja Una’, najlon 0.40 Formax Casting flex, fluorocarbon 0.28 Duel HD.

“Poslije par komada liganja zakačilo se nešto. Pomislio sam da je hobotnica, jer je čudno kontru davalo na ruci. Kako smo vukli sve je teže bilo jer je najlon bio mokar i rezao je ruke”, rekao je Bojan i dodao “Kad je šanpjer došao ispod barke, nismo vjerovali da je to to što gledamo.”

Ulov mjeseca oktobar 2022. – Evald Alivodić

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Evald Alivodić sa zubatcem od 9,5kg.

Zubatac je ulovljen na području barskog akvatorijuma, na dubini od 30 metara. Od opreme Evald je koristio štap Sakura Shukan i mašinicu Okuma Azores, a kao mamac korišćena je živa lignja.